Kolegij
.Kolegij PSIHOLOŠKA MEDICINA 1 - PSIHOSOCIJALNI RAZVOJ KROZ ŽIVOT je obvezni kolegij na prvoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine i sastoji se od ukupno 40 sati nastave: 10 predavanja, 20 vježbi i 10 seminara (ECTS 2).
1.1. Ciljevi predmeta:
Kolegij Psihosocijalni razvoj kroz život ima za cilj upoznati studente s psihosocijalnim odrednicama razvoja čovjeka koje naglašavaju interakcije između biološkog, psihološkog i socijalnog. Promjene u svakom od navedenih aspekata razvoja čovjeka (biološkom, psihološkom i socijalnom) postupno dovode do sazrijevanja, pri čemu se mijenjaju i uvjerenja osobe u odnosu na samu sebe ali i na svoje okruženje predstavljeno socijalnom sredinom. Iako svaka osoba ima svoju vlastitu životnu priču, razvojni procesi pokazuju prepoznatljive obrasce tijekom razvoja, koje je moguće prepoznati i razumjeti kako bi mogli predvidjeti neka ponašanja u budućnosti koja iz navedenog proistječu. Psihosocijalna teorija sagledava dinamične promjene tijekom životnog vijeka čovjeka, a razvoj tumači kao rezultat interakcija između osobe i njezinog socijalnog okruženja. Potrebe i ciljeve osobe s jedne strane, a socijalne sredine s druge strane, psihosocijalna teorija promatra i tumači u stalnoj međusobnoj interakciji unutar koje se realizira čovjekov psihosocijalni razvoj. U slijedu psihosocijalnih faza razvoja, kao i u središnjem procesu uključenom u rješavanje psihosocijalne krize svake od razvojnih faza, moguće je razumjeti značaj specifičnih odnosa između osobe i značajnih drugih predstavljenih socijalnim okruženjem. Individualne karakteristike je moguće prepoznati u načinu i uspješnosti ostvarivanja razvojnih zadataka, pri čemu se uspostavlja ravnoteža između pozitivnog i negativnog pola - udaljenih točaka pojedine psihosocijalne krize. Realizacijom razvojnih zadaća osoba stječe novi pogled na sebe i svijet oko sebe, koristeći vlastite stilove i resurse u rješavanju problema koje razvojne faze tijekom života donose kao novi životni izazov.
Razumijevanju psihosocijalnog razvoja čovjeka doprinijeti će tumačenja značajnijih razvojnih teorija. Ove teorije obrađuju sljedeća pitanja: Koji je smjer promjene tijekom životnog vijeka? Koji su mehanizmi odgovorni za kontinuitet i promjene? Koja je važnost ranih iskustava za kasniji razvoj? Kako fizičke, kognitivne, emocionalne i društvene funkcije međusobno djeluju? Kako fizičko i društveno okruženje utječu na razvoj? Koji čimbenici obično dovode osobu u rizik za probleme u razvoju u različitim razdobljima života?
Pernar M., Frančišković T. Psihološki razvoj čovjeka, e-skripta, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2007.
Begovac I, Majić G. Pregled razvoja ličnosti - teorijski modeli 1. U Begovac I, Ur., Dječja i adolescentna psihijatrija. e-izdanje, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, 2021. [Online] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:694914
Petanjek Z, Hromatko I, Sedmak D, Hladnik A. Razvojna razdoblja kore velikog mozga i razvoj mentalnih procesa U Begovac I, Ur., Dječja i adolescentna psihijatrija. e-izdanje, Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet, 2021. [Online] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:105:694914
R.Gregurek: Psihološka medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 2011. (izabrana poglavlja)
R.Gregurek: Psihološka medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 2011. (izabrana poglavlja
E. Klain I sur: Psihološka medicina, Medicinska naklada, Zagreb, 1999.
Redovito pohađanje nastave, priprema zadataka za seminare i vježbe.
Ocjenjivanje studenata vršit će se prema Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenta vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini do 50% ocjene, a na završnom ispitu 50% ocjene.
50% ocjene dobiva se vrednovanjem kroz 1 parcijalnu provjeru znanja:
Parcijalna provjera je pimeni test usvojenog teorijskog znanja, provodi se u terminu nakon nastave (predavanja, seminari i vježbe), odnosno u tjednu nakon nastave (detaljnje informacije o danu, vremenu i mjestu održavanja parcijalne provjere znanja studenti će biti informirani na predzadnjem seminaru). Parcijalna provjera znanja odnosi se na građu sa predavanja i seminara, i za to studenti mogu dobiti 50 bodova. Test sadrži 25 pitanja, a za svaki točan odgovor na pitanje se dobiva 2 boda. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 25 i više bodova.
Studenti mogu ponoviti parcijalnu provjeru znanja u slučajevima kada nisu dobili prolazni broj bodova za tu parcijalu ili kada opravdano nisu pristupili parcijalnoj provjeri (zdravstveni razlozi – liječnička ispričnica). Vrijeme ponavljanja parcijale će studentima biti predočeno najkasnije tjedan dana nakon parcijalne provjere znanja.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji tijekom nastave, dakle na parcijalnoj provjeri sakupe 25 i više bodova. Ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su sakupili manje od 25 bodova ili su izostali s više od 30% nastavnih sadržaja seminara i vježbi (30 % seminara - 3 sata i 30 % vježbi – 6 sati)
Završni ispit sastoji se od usmenog ispita.
Usmeni ispit donosi maksimalno 50 bodova, a sastoji se od usmene provjere teoretskog znanja cjelokupne građe kolegija Psihološka medicina 1. Usmeni ispit se sastoji od 5 pitanja, a odgovore studenta ispitivač vrednuje u rasponu 0-10 bodova.
Konačno ocjenjivanje vrši se prema broju sakupljenih bodova kroz nastavu (sudjelovanjem na nastavi u gore navedenom postotku kao uvjeru za pristupanje pismenom testu – parcijalnoj provjeri znanja) i sakupljenih bodova na usmenom ispirtu na slijedeći način:
90-100 bodova .......odličan ( 5) - A; 90-100%
75-89,9 bodova......vrlo dobar (4) - B; 75-89,9%
60-74,9 bodova .....dobar (3) - C;60-74,9%
50-59,9 bodova.......dovoljan (2) D - 50-59,9%
Ishodi učenja
Povijesne napomene. Pojam psihološke medicine. Razumijevanje važnosti psihološke medicine u okviru medicinske struke. Interdisciplinarni pristup.
Ishodi učenja: Student će moći imenovati važnije povijesne činjenice vezane za psihološku medicinu: kada se javlja ideja i pojam psihološka medicina; tko su idejni tvorci, teoretičari i istraživači na tom području. Student će moći objasniti važnost psihološke medicine u okviru suvremene medicinske struke.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove psihodinamskih, etoloških, bihevioralnih i kognitivnih teorija psihološkog razvoja.
Ishodi učenja: Od studenta se očekuje da shvati različite teorijske koncepte razvoja kroz život
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti interakciju bioloških, psiholoških i društvenih sustava te predstaviti osnovne koncepte Eriksonove psihosocijalne teorije: faze razvoja; razvojni zadaci; psihosocijalne krize životnih stadija; središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize; opseg značajnih odnosa; suočavanje: glavne adaptivne kvalitete ega i temeljne patologije
Ishodi učenja: Student bi trebao biti u stanju opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos između bioloških, psiholoških i društvenih sustava te navesti osnovne pojmove psihosocijalne teorije
Ishodi učenja
Cilj je sažeti procese kroz koji se genetske informacije prenose iz generacije u generaciju, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju međusobno utječu, s naglaskom na fiziološki razvoj mozga. Nadalje, cilj je predstaviti razvoj komunikacije i psihosocijalne krize, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju opisati vezu između genetike i razvoja, međuodnosa trudnica i ploda te objasniti kako je razvoj mozga povezan s fizičkim, motoričkim, senzoričkim i društvenim sazrijevanjem. Treba biti u stanju razumjeti razvojne procese od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu, odnos povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarnu adaptivna ego kvalitetu nade; i temeljnu patologiju povlačenja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza riješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju objasniti i definirati psihosocijalnu krizu autonomije nasuprot sramu i sumnji, središnji proces imitacije, primarnu prilagodbu jačanja ega i volje i temeljnu patologiju prisile.
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti u stanju objasniti psihosocijalnu krizu inicijative nasuprot krivnji, središnji proces identifikacije, primarni adaptivni ego kvalitet svrhe i temeljnu patologiju inhibicije
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavni adaptivni ego kvalitet i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti sposoban definirati i opisati psihosocijalnu krizu kasne adolescencije, postigbnuti identitet nasuprot konfuziji identiteta; središnji proces kroz koji se ova kriza rješava, eksperimentiranje uloga; prilagodljivu kvalitetu ega vjernosti usmjerenu vrijednostima i idealima; i temeljnu patologiju odbacivanja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i opisati psihosocijalnu krizu intimnosti nasuprot izolaciji, središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost među vršnjacima, glavni adaptivni ego kvalitet ljubavi i temeljnu patologiju ekskluzivnosti.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, osnovnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i objasniti psihosocijalnu krizu generativnosti nasuprot stagnaciji i središnje procese kroz koje se kriza rješava: interakcija i kreativnost u odnosu osoba-okolina, primarna adaptivna snaga ega i temeljnu patologiju ove razvojne faze. Definiratii i objasniti psihosocijalnu krizu integriteta nasuprot očaju, središnji proces introspekcije, glavnu adaptivnu kvalitetu ega mudrosti i temeljnu patologiju prezira.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, razgovarati o središnjem procesu kroz koji se kriza rješava, glavnoj prilagodljivoj kvaliteti ega i temeljnoj patologiji ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student bi trebao biti sposoban definirati i objasniti psihosocijalnu krizu besmrtnosti nasuprot i umiranja, središnji proces socijalne podrške, glavnu adaptivnu ego kvalitetu povjerenja i temeljnu patologiju nesigurnosti.
Ishodi učenja
Cilj je objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj. Definicija smrti: Cilj je definirati biološko stanje smrti, uključujući razlike između kardiopulmonalne smrti i smrti mozga. Proces umiranja: Cilj je opisati čimbenike povezane s procesom umiranja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj, dati definiciju smrti, sažeti ulogu rituala vezanih uz kulturu smrti i analizirati čimbenike koji utječu na tugu i žalost.
Ishodi učenja
Studija slučaja: po izboru voditelja vježbe
Pregled psihosocijalnog pristupa
Životni vijek, čimbenici koji doprinose dugovječnosti
Studija slučaja: Erik Erikson
Online resursi: Dan Buettner, novinar National Geographica, o dugovječnosti i sreći (2013) TEDMed, YouTube (16:34); Što Vaš životni vijek mora imati s vašim poštanskim brojem? (Clint Smith - "Place Matters") (2013.) Bacani Films, YouTube (3:41)
• Razgovor s Erikom i Joan Erikson (2012) YouTube (12:12)
• Erik H. Erikson: Životno djelo (2010) Davidson Films, Inc., YouTube (4:00) – po izboru voditelja vježbe.
Ishodi učenja su objasniti osnovne pretpostavke na koje upućuju podaci iz prikaza, opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos bioloških, psiholoških i društvenih sustava, definirati šest osnovnih pojmova psihosocijalne teorije.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Iskustvo trudnoće
Studija slučaja: Interakcija majka - dijete
Studija slučaja: Uloga oca djeteta tijekom trudnoće
Primijenjena tema: Uloga roditelja
Online izvori: Alexander Tsiaras: Začeće do rođenja - vizualizirano (2010) TED (9,33); Genetika: kako izravni razvoj gena (2013) oblik života, Vimeo (6:04); Emocionalne odjeka abortusa (2013.) Huffpost Live (27:09: Rođen za komunikaciju - Poglavlje 05 (2012) Društvo KidCareCanada (16:19); Ljudska emocija 15.1: Razvoj emocija I (Infancy) (2013.) Tečajevi Yalea (lipanj Gruber) (21:07); Emocionalni razvoj u djetinjstvu (Ken Goldstein sa Sethom Pollakom) (2010) Sveučilište Wisconsin u Madisonu (23:23); Tajni život mozga - Dječji mozak (2002) PBS (Dave Grubin), YouTube (8:07) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja su diferencirati doprinose genetskih faktora individualnosti kroz njihovu ulogu u kontroli brzine razvoja, utjecaju na individualne osobine i određivanje genetskih izvora abnormalnosti, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju utječu jedan na drugog, usredotočujući se na to kako trudnoća utječe na ženu kao i utjecaj okoline na fetalni rast, (upotreba droga, prehrana, toksini iz okoline, stress), karakteristike novorođenčadi, komunikacija I odnos od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarna adaptivna ego kvaliteta nade; i temeljna patologija povlačenja.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Polazak u vrtić
Studija slučaja: Početak škole
Studija slučaja: Prijelaz na predmetnu nastavu
Studija slučaja: Prijatelji iz djetinjstva
Online resursi: Stručnjaci u emocijama 15.2b - Nancy Eisenberg o regulaciji emocija u Ado (2013.) Tečajevi Yalea (lipnja Gruber) (24:47); Kako djeca stječu i proizvode jezik, ljudsko tijelo (2001 BBC, YouTube clip (12:15); Kako siromaštvo oblikuje mozak (2012) Američka udruga za napredak znanosti, YouTube (6:15); Test sljezova (2009) IgniterMedia (3:27); Kako hiper-rodno doba igračke utječe na našu djecu (2012) KCET SoCal Connected (6:53); Koliko je mlada za gledanje televizije? (2008) Bostonska dječja bolnica (9:09); Stuart Brown: Play is Than Just Fun (2009) TED (26:34); Što je potrebno ... Školska spremnost (2012) Blue Ridge PBS (26:49) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: analizirati obilježja djece koja su prezentirana u prikazima slučaja i kako se ona odnosi na razvojne zadatke tijekom djetinjstva, opisati proces rodne identifikacije u ranoj školskoj dobi i objasniti njegovu važnost za način na koji dijete interpretira svoje iskustva, prikazati razvoj vještina samovrednovanja, uključujući osjećaj ponosa, samoefikasnosti i načina na koji socijalna očekivanja roditelja, učitelja i vršnjaka doprinose samoprocjeni djeteta.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Odrastanje i rastava roditelja
Studija slučaja: Razvoj identiteta u adolescenciji
Studija slučaja: Adolescent u obitelji
Studija slučaja: Odabir partnera
Studija slučaja: Mladi roditelji
Studija slučaja: Obitelj s malom djecom i bolesnim roditeljem
Online resursi: ); Trenutak u srednjoj školi (kampanja uključivanja zajednice u zajednicu Dropout Nation) (2013.) FRONTLINE PBS (13:34); Poremećaji prehrane iznutra: Laura Hill (2013) TEDxColumbus (18:48); Video knjižnica organizacije National Eating Disorder Organization (Home / Media Center / Videozapisi) NEDO (18 videozapisa - različita vremena); Zlouporaba tvari i adolescentski mozak, dijelovi I. do V. (2010) Montford Hall (oko 4:00 min. Svaki); Zašto smo odabrali samoubojstvo: Mark Henick (2013) TEDxToronto (15:26) O putovanju: vjerski i duhovni razvoj odraslih odraslih (2013.) Prozori na svijetu (dr. Tara Stoppa) (39:21); Paul Zak: Povjerenje, moralnost - i oksitocin? (2011) TED (16:35); Dr. Jeffrey Arnett o rastućoj odrasloj dobi kao mogućnosti (2013.) Sveučilište Clark (3:21); Helen Fisher: Zašto volimo, zašto varamo (2006) TED (23:31); Lethality of Loneliness: John Cacioppo (2013) TEDxDesMoines (18:44); David Sbarra: Surviving Divorce (2012) TEDxTucson (9:14); Generacija sendviča Julie Winokur i Ed Kashi (2006) https://vimeo.com/ondemand/sandwichgeneration – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: objasniti pojam stvaranje autonomije i odvajanja od roditelja i ispitati uvjete pod kojima će se autonomija vjerojatno postići, sažeti razvoj rodnog identiteta u kasnijoj adolescenciji, analizirati kako su komponente identifikacije rodnih uloga relevantne tijekom ranih godina. Istražiti obrasce emocionalnog razvoja u adolescenciji, karakteristike neuroloških procesa povezanih s emocionalnim izražavanjem; tri problematična područja: poremećaji hranjenja, delinkvencija i depresija, analizirati prirodu odnosa s vršnjacima u adolescenciji, posebno formiranje grupa, te kontrast tipičnih odnosa s roditeljima i vršnjacima u ovoj fazi. Definiranje i objašnjenja odabranih teorijskih koncepata koji su posebno relevantni za razumijevanje razvoja u odrasloj dobi, uključujući društvene uloge, životnu iskustvo i teorije ispunjenja, analizira proces formiranja intimnih odnosa, analizira obilježja svijeta rada kao konteksta razvoja, usredotočen na međuljudske zahtjeve, odnose s autoritetima i zahtjeve za stjecanjem novih vještina, ispitati konstrukt zadovoljstva životom u srednjoj odrasloj dobi i analizirati čimbenike povezane sa osjećajima subjektivnog blagostanja.
Ishodi učenja
studije slučaja: Razmišljanja o mirovini
Studija slučaja: Prilagodba ciljeva u kasnijoj odrasloj dob
Studija slučaja: Obitelj s odraslom djecom i starim roditeljima
Online resursi: po izboru voditelja vježbi
Ishodi učenja: razumijevanje psihosocijalne krize kasne odrasle dobi; prepoznavanje starije dobi kao jedinstvenog perioda života za one osobe koji imaju neuobičajenu dugovječnost, u kontekstu s vlastitim razvojnim zadacima i psihosocijalnom krizom ove životne dobi. Istražiti pitanja: samoubojstvo uz pomoć liječnika, pravo na pokret umiranja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnovne psihodinamske koncepte: motivaciju i ponašanje; Domene svijesti; Struktura ličnosti; Faze razvoja.
Ishod učenja: Od studenata se očekuje da razumije i objasni osnovne psihodinamske principe i njihove implikacije na ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove privrženosti: razvoj privrženosti; Neobična tjeskoba; Anksioznost odvajanja; Formiranje provrženosti s majkom, ocem i drugima; Obrasci privrženosti; Roditeljska osjetljivost i kvaliteta privirženosti. Razumjeti razvoj objektnih odnosa.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da razumije i objasni osnovne principe privrženosti, kao I razvoj objektnih odnosa te njihove implikacije za ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove evolucijskog pristupa ljudskom razvoju: etologija; Evolucijska psihologija.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela evolucijskog pristupa ljudskom razvoju i da razlikuje etologiju i evolucijsku psihologiju.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove kognitivnih razvojnih teorija i teorija učenja: Osnovni pojmovi u Piagetovoj teoriji i fazama razvoja; Teorija socijalnog učenja.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovne principe kognitivnih i socijalnih teorija učenja i njihove implikacije na ljudski razvoj te da identificira i nabroji faze kognitivnog razvoja prema Piagetovoj teoriji.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove Ego psihologije i Maslowove teorije: pet razina ljudskih potreba (pet stupnjeva piramide-hijerarhijska organizacija potreba); koncept samoaktualizacije.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela Maslowove teorije i da identificira i nabroji razine ljudskih potreba.
Ishodi učenja
Povijesne napomene. Pojam psihološke medicine. Razumijevanje važnosti psihološke medicine u okviru medicinske struke. Interdisciplinarni pristup.
Ishodi učenja: Student će moći imenovati važnije povijesne činjenice vezane za psihološku medicinu: kada se javlja ideja i pojam psihološka medicina; tko su idejni tvorci, teoretičari i istraživači na tom području. Student će moći objasniti važnost psihološke medicine u okviru suvremene medicinske struke.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove psihodinamskih, etoloških, bihevioralnih i kognitivnih teorija psihološkog razvoja.
Ishodi učenja: Od studenta se očekuje da shvati različite teorijske koncepte razvoja kroz život
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti interakciju bioloških, psiholoških i društvenih sustava te predstaviti osnovne koncepte Eriksonove psihosocijalne teorije: faze razvoja; razvojni zadaci; psihosocijalne krize životnih stadija; središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize; opseg značajnih odnosa; suočavanje: glavne adaptivne kvalitete ega i temeljne patologije
Ishodi učenja: Student bi trebao biti u stanju opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos između bioloških, psiholoških i društvenih sustava te navesti osnovne pojmove psihosocijalne teorije
Ishodi učenja
Cilj je sažeti procese kroz koji se genetske informacije prenose iz generacije u generaciju, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju međusobno utječu, s naglaskom na fiziološki razvoj mozga. Nadalje, cilj je predstaviti razvoj komunikacije i psihosocijalne krize, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju opisati vezu između genetike i razvoja, međuodnosa trudnica i ploda te objasniti kako je razvoj mozga povezan s fizičkim, motoričkim, senzoričkim i društvenim sazrijevanjem. Treba biti u stanju razumjeti razvojne procese od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu, odnos povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarnu adaptivna ego kvalitetu nade; i temeljnu patologiju povlačenja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza riješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju objasniti i definirati psihosocijalnu krizu autonomije nasuprot sramu i sumnji, središnji proces imitacije, primarnu prilagodbu jačanja ega i volje i temeljnu patologiju prisile.
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti u stanju objasniti psihosocijalnu krizu inicijative nasuprot krivnji, središnji proces identifikacije, primarni adaptivni ego kvalitet svrhe i temeljnu patologiju inhibicije
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavni adaptivni ego kvalitet i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti sposoban definirati i opisati psihosocijalnu krizu kasne adolescencije, postigbnuti identitet nasuprot konfuziji identiteta; središnji proces kroz koji se ova kriza rješava, eksperimentiranje uloga; prilagodljivu kvalitetu ega vjernosti usmjerenu vrijednostima i idealima; i temeljnu patologiju odbacivanja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i opisati psihosocijalnu krizu intimnosti nasuprot izolaciji, središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost među vršnjacima, glavni adaptivni ego kvalitet ljubavi i temeljnu patologiju ekskluzivnosti.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, osnovnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i objasniti psihosocijalnu krizu generativnosti nasuprot stagnaciji i središnje procese kroz koje se kriza rješava: interakcija i kreativnost u odnosu osoba-okolina, primarna adaptivna snaga ega i temeljnu patologiju ove razvojne faze. Definiratii i objasniti psihosocijalnu krizu integriteta nasuprot očaju, središnji proces introspekcije, glavnu adaptivnu kvalitetu ega mudrosti i temeljnu patologiju prezira.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, razgovarati o središnjem procesu kroz koji se kriza rješava, glavnoj prilagodljivoj kvaliteti ega i temeljnoj patologiji ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student bi trebao biti sposoban definirati i objasniti psihosocijalnu krizu besmrtnosti nasuprot i umiranja, središnji proces socijalne podrške, glavnu adaptivnu ego kvalitetu povjerenja i temeljnu patologiju nesigurnosti.
Ishodi učenja
Cilj je objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj. Definicija smrti: Cilj je definirati biološko stanje smrti, uključujući razlike između kardiopulmonalne smrti i smrti mozga. Proces umiranja: Cilj je opisati čimbenike povezane s procesom umiranja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj, dati definiciju smrti, sažeti ulogu rituala vezanih uz kulturu smrti i analizirati čimbenike koji utječu na tugu i žalost.
Ishodi učenja
Studija slučaja: po izboru voditelja vježbe
Pregled psihosocijalnog pristupa
Životni vijek, čimbenici koji doprinose dugovječnosti
Studija slučaja: Erik Erikson
Online resursi: Dan Buettner, novinar National Geographica, o dugovječnosti i sreći (2013) TEDMed, YouTube (16:34); Što Vaš životni vijek mora imati s vašim poštanskim brojem? (Clint Smith - "Place Matters") (2013.) Bacani Films, YouTube (3:41)
• Razgovor s Erikom i Joan Erikson (2012) YouTube (12:12)
• Erik H. Erikson: Životno djelo (2010) Davidson Films, Inc., YouTube (4:00) – po izboru voditelja vježbe.
Ishodi učenja su objasniti osnovne pretpostavke na koje upućuju podaci iz prikaza, opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos bioloških, psiholoških i društvenih sustava, definirati šest osnovnih pojmova psihosocijalne teorije.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Iskustvo trudnoće
Studija slučaja: Interakcija majka - dijete
Studija slučaja: Uloga oca djeteta tijekom trudnoće
Primijenjena tema: Uloga roditelja
Online izvori: Alexander Tsiaras: Začeće do rođenja - vizualizirano (2010) TED (9,33); Genetika: kako izravni razvoj gena (2013) oblik života, Vimeo (6:04); Emocionalne odjeka abortusa (2013.) Huffpost Live (27:09: Rođen za komunikaciju - Poglavlje 05 (2012) Društvo KidCareCanada (16:19); Ljudska emocija 15.1: Razvoj emocija I (Infancy) (2013.) Tečajevi Yalea (lipanj Gruber) (21:07); Emocionalni razvoj u djetinjstvu (Ken Goldstein sa Sethom Pollakom) (2010) Sveučilište Wisconsin u Madisonu (23:23); Tajni život mozga - Dječji mozak (2002) PBS (Dave Grubin), YouTube (8:07) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja su diferencirati doprinose genetskih faktora individualnosti kroz njihovu ulogu u kontroli brzine razvoja, utjecaju na individualne osobine i određivanje genetskih izvora abnormalnosti, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju utječu jedan na drugog, usredotočujući se na to kako trudnoća utječe na ženu kao i utjecaj okoline na fetalni rast, (upotreba droga, prehrana, toksini iz okoline, stress), karakteristike novorođenčadi, komunikacija I odnos od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarna adaptivna ego kvaliteta nade; i temeljna patologija povlačenja.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Polazak u vrtić
Studija slučaja: Početak škole
Studija slučaja: Prijelaz na predmetnu nastavu
Studija slučaja: Prijatelji iz djetinjstva
Online resursi: Stručnjaci u emocijama 15.2b - Nancy Eisenberg o regulaciji emocija u Ado (2013.) Tečajevi Yalea (lipnja Gruber) (24:47); Kako djeca stječu i proizvode jezik, ljudsko tijelo (2001 BBC, YouTube clip (12:15); Kako siromaštvo oblikuje mozak (2012) Američka udruga za napredak znanosti, YouTube (6:15); Test sljezova (2009) IgniterMedia (3:27); Kako hiper-rodno doba igračke utječe na našu djecu (2012) KCET SoCal Connected (6:53); Koliko je mlada za gledanje televizije? (2008) Bostonska dječja bolnica (9:09); Stuart Brown: Play is Than Just Fun (2009) TED (26:34); Što je potrebno ... Školska spremnost (2012) Blue Ridge PBS (26:49) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: analizirati obilježja djece koja su prezentirana u prikazima slučaja i kako se ona odnosi na razvojne zadatke tijekom djetinjstva, opisati proces rodne identifikacije u ranoj školskoj dobi i objasniti njegovu važnost za način na koji dijete interpretira svoje iskustva, prikazati razvoj vještina samovrednovanja, uključujući osjećaj ponosa, samoefikasnosti i načina na koji socijalna očekivanja roditelja, učitelja i vršnjaka doprinose samoprocjeni djeteta.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Odrastanje i rastava roditelja
Studija slučaja: Razvoj identiteta u adolescenciji
Studija slučaja: Adolescent u obitelji
Studija slučaja: Odabir partnera
Studija slučaja: Mladi roditelji
Studija slučaja: Obitelj s malom djecom i bolesnim roditeljem
Online resursi: ); Trenutak u srednjoj školi (kampanja uključivanja zajednice u zajednicu Dropout Nation) (2013.) FRONTLINE PBS (13:34); Poremećaji prehrane iznutra: Laura Hill (2013) TEDxColumbus (18:48); Video knjižnica organizacije National Eating Disorder Organization (Home / Media Center / Videozapisi) NEDO (18 videozapisa - različita vremena); Zlouporaba tvari i adolescentski mozak, dijelovi I. do V. (2010) Montford Hall (oko 4:00 min. Svaki); Zašto smo odabrali samoubojstvo: Mark Henick (2013) TEDxToronto (15:26) O putovanju: vjerski i duhovni razvoj odraslih odraslih (2013.) Prozori na svijetu (dr. Tara Stoppa) (39:21); Paul Zak: Povjerenje, moralnost - i oksitocin? (2011) TED (16:35); Dr. Jeffrey Arnett o rastućoj odrasloj dobi kao mogućnosti (2013.) Sveučilište Clark (3:21); Helen Fisher: Zašto volimo, zašto varamo (2006) TED (23:31); Lethality of Loneliness: John Cacioppo (2013) TEDxDesMoines (18:44); David Sbarra: Surviving Divorce (2012) TEDxTucson (9:14); Generacija sendviča Julie Winokur i Ed Kashi (2006) https://vimeo.com/ondemand/sandwichgeneration – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: objasniti pojam stvaranje autonomije i odvajanja od roditelja i ispitati uvjete pod kojima će se autonomija vjerojatno postići, sažeti razvoj rodnog identiteta u kasnijoj adolescenciji, analizirati kako su komponente identifikacije rodnih uloga relevantne tijekom ranih godina. Istražiti obrasce emocionalnog razvoja u adolescenciji, karakteristike neuroloških procesa povezanih s emocionalnim izražavanjem; tri problematična područja: poremećaji hranjenja, delinkvencija i depresija, analizirati prirodu odnosa s vršnjacima u adolescenciji, posebno formiranje grupa, te kontrast tipičnih odnosa s roditeljima i vršnjacima u ovoj fazi. Definiranje i objašnjenja odabranih teorijskih koncepata koji su posebno relevantni za razumijevanje razvoja u odrasloj dobi, uključujući društvene uloge, životnu iskustvo i teorije ispunjenja, analizira proces formiranja intimnih odnosa, analizira obilježja svijeta rada kao konteksta razvoja, usredotočen na međuljudske zahtjeve, odnose s autoritetima i zahtjeve za stjecanjem novih vještina, ispitati konstrukt zadovoljstva životom u srednjoj odrasloj dobi i analizirati čimbenike povezane sa osjećajima subjektivnog blagostanja.
Ishodi učenja
studije slučaja: Razmišljanja o mirovini
Studija slučaja: Prilagodba ciljeva u kasnijoj odrasloj dob
Studija slučaja: Obitelj s odraslom djecom i starim roditeljima
Online resursi: po izboru voditelja vježbi
Ishodi učenja: razumijevanje psihosocijalne krize kasne odrasle dobi; prepoznavanje starije dobi kao jedinstvenog perioda života za one osobe koji imaju neuobičajenu dugovječnost, u kontekstu s vlastitim razvojnim zadacima i psihosocijalnom krizom ove životne dobi. Istražiti pitanja: samoubojstvo uz pomoć liječnika, pravo na pokret umiranja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnovne psihodinamske koncepte: motivaciju i ponašanje; Domene svijesti; Struktura ličnosti; Faze razvoja.
Ishod učenja: Od studenata se očekuje da razumije i objasni osnovne psihodinamske principe i njihove implikacije na ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove privrženosti: razvoj privrženosti; Neobična tjeskoba; Anksioznost odvajanja; Formiranje provrženosti s majkom, ocem i drugima; Obrasci privrženosti; Roditeljska osjetljivost i kvaliteta privirženosti. Razumjeti razvoj objektnih odnosa.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da razumije i objasni osnovne principe privrženosti, kao I razvoj objektnih odnosa te njihove implikacije za ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove evolucijskog pristupa ljudskom razvoju: etologija; Evolucijska psihologija.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela evolucijskog pristupa ljudskom razvoju i da razlikuje etologiju i evolucijsku psihologiju.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove kognitivnih razvojnih teorija i teorija učenja: Osnovni pojmovi u Piagetovoj teoriji i fazama razvoja; Teorija socijalnog učenja.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovne principe kognitivnih i socijalnih teorija učenja i njihove implikacije na ljudski razvoj te da identificira i nabroji faze kognitivnog razvoja prema Piagetovoj teoriji.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove Ego psihologije i Maslowove teorije: pet razina ljudskih potreba (pet stupnjeva piramide-hijerarhijska organizacija potreba); koncept samoaktualizacije.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela Maslowove teorije i da identificira i nabroji razine ljudskih potreba.
Ishodi učenja
Povijesne napomene. Pojam psihološke medicine. Razumijevanje važnosti psihološke medicine u okviru medicinske struke. Interdisciplinarni pristup.
Ishodi učenja: Student će moći imenovati važnije povijesne činjenice vezane za psihološku medicinu: kada se javlja ideja i pojam psihološka medicina; tko su idejni tvorci, teoretičari i istraživači na tom području. Student će moći objasniti važnost psihološke medicine u okviru suvremene medicinske struke.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove psihodinamskih, etoloških, bihevioralnih i kognitivnih teorija psihološkog razvoja.
Ishodi učenja: Od studenta se očekuje da shvati različite teorijske koncepte razvoja kroz život
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti interakciju bioloških, psiholoških i društvenih sustava te predstaviti osnovne koncepte Eriksonove psihosocijalne teorije: faze razvoja; razvojni zadaci; psihosocijalne krize životnih stadija; središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize; opseg značajnih odnosa; suočavanje: glavne adaptivne kvalitete ega i temeljne patologije
Ishodi učenja: Student bi trebao biti u stanju opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos između bioloških, psiholoških i društvenih sustava te navesti osnovne pojmove psihosocijalne teorije
Ishodi učenja
Cilj je sažeti procese kroz koji se genetske informacije prenose iz generacije u generaciju, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju međusobno utječu, s naglaskom na fiziološki razvoj mozga. Nadalje, cilj je predstaviti razvoj komunikacije i psihosocijalne krize, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju opisati vezu između genetike i razvoja, međuodnosa trudnica i ploda te objasniti kako je razvoj mozga povezan s fizičkim, motoričkim, senzoričkim i društvenim sazrijevanjem. Treba biti u stanju razumjeti razvojne procese od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu, odnos povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarnu adaptivna ego kvalitetu nade; i temeljnu patologiju povlačenja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza riješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju objasniti i definirati psihosocijalnu krizu autonomije nasuprot sramu i sumnji, središnji proces imitacije, primarnu prilagodbu jačanja ega i volje i temeljnu patologiju prisile.
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti u stanju objasniti psihosocijalnu krizu inicijative nasuprot krivnji, središnji proces identifikacije, primarni adaptivni ego kvalitet svrhe i temeljnu patologiju inhibicije
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavni adaptivni ego kvalitet i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti sposoban definirati i opisati psihosocijalnu krizu kasne adolescencije, postigbnuti identitet nasuprot konfuziji identiteta; središnji proces kroz koji se ova kriza rješava, eksperimentiranje uloga; prilagodljivu kvalitetu ega vjernosti usmjerenu vrijednostima i idealima; i temeljnu patologiju odbacivanja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i opisati psihosocijalnu krizu intimnosti nasuprot izolaciji, središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost među vršnjacima, glavni adaptivni ego kvalitet ljubavi i temeljnu patologiju ekskluzivnosti.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, osnovnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i objasniti psihosocijalnu krizu generativnosti nasuprot stagnaciji i središnje procese kroz koje se kriza rješava: interakcija i kreativnost u odnosu osoba-okolina, primarna adaptivna snaga ega i temeljnu patologiju ove razvojne faze. Definiratii i objasniti psihosocijalnu krizu integriteta nasuprot očaju, središnji proces introspekcije, glavnu adaptivnu kvalitetu ega mudrosti i temeljnu patologiju prezira.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, razgovarati o središnjem procesu kroz koji se kriza rješava, glavnoj prilagodljivoj kvaliteti ega i temeljnoj patologiji ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student bi trebao biti sposoban definirati i objasniti psihosocijalnu krizu besmrtnosti nasuprot i umiranja, središnji proces socijalne podrške, glavnu adaptivnu ego kvalitetu povjerenja i temeljnu patologiju nesigurnosti.
Ishodi učenja
Cilj je objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj. Definicija smrti: Cilj je definirati biološko stanje smrti, uključujući razlike između kardiopulmonalne smrti i smrti mozga. Proces umiranja: Cilj je opisati čimbenike povezane s procesom umiranja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj, dati definiciju smrti, sažeti ulogu rituala vezanih uz kulturu smrti i analizirati čimbenike koji utječu na tugu i žalost.
Ishodi učenja
Studija slučaja: po izboru voditelja vježbe
Pregled psihosocijalnog pristupa
Životni vijek, čimbenici koji doprinose dugovječnosti
Studija slučaja: Erik Erikson
Online resursi: Dan Buettner, novinar National Geographica, o dugovječnosti i sreći (2013) TEDMed, YouTube (16:34); Što Vaš životni vijek mora imati s vašim poštanskim brojem? (Clint Smith - "Place Matters") (2013.) Bacani Films, YouTube (3:41)
• Razgovor s Erikom i Joan Erikson (2012) YouTube (12:12)
• Erik H. Erikson: Životno djelo (2010) Davidson Films, Inc., YouTube (4:00) – po izboru voditelja vježbe.
Ishodi učenja su objasniti osnovne pretpostavke na koje upućuju podaci iz prikaza, opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos bioloških, psiholoških i društvenih sustava, definirati šest osnovnih pojmova psihosocijalne teorije.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Iskustvo trudnoće
Studija slučaja: Interakcija majka - dijete
Studija slučaja: Uloga oca djeteta tijekom trudnoće
Primijenjena tema: Uloga roditelja
Online izvori: Alexander Tsiaras: Začeće do rođenja - vizualizirano (2010) TED (9,33); Genetika: kako izravni razvoj gena (2013) oblik života, Vimeo (6:04); Emocionalne odjeka abortusa (2013.) Huffpost Live (27:09: Rođen za komunikaciju - Poglavlje 05 (2012) Društvo KidCareCanada (16:19); Ljudska emocija 15.1: Razvoj emocija I (Infancy) (2013.) Tečajevi Yalea (lipanj Gruber) (21:07); Emocionalni razvoj u djetinjstvu (Ken Goldstein sa Sethom Pollakom) (2010) Sveučilište Wisconsin u Madisonu (23:23); Tajni život mozga - Dječji mozak (2002) PBS (Dave Grubin), YouTube (8:07) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja su diferencirati doprinose genetskih faktora individualnosti kroz njihovu ulogu u kontroli brzine razvoja, utjecaju na individualne osobine i određivanje genetskih izvora abnormalnosti, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju utječu jedan na drugog, usredotočujući se na to kako trudnoća utječe na ženu kao i utjecaj okoline na fetalni rast, (upotreba droga, prehrana, toksini iz okoline, stress), karakteristike novorođenčadi, komunikacija I odnos od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarna adaptivna ego kvaliteta nade; i temeljna patologija povlačenja.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Polazak u vrtić
Studija slučaja: Početak škole
Studija slučaja: Prijelaz na predmetnu nastavu
Studija slučaja: Prijatelji iz djetinjstva
Online resursi: Stručnjaci u emocijama 15.2b - Nancy Eisenberg o regulaciji emocija u Ado (2013.) Tečajevi Yalea (lipnja Gruber) (24:47); Kako djeca stječu i proizvode jezik, ljudsko tijelo (2001 BBC, YouTube clip (12:15); Kako siromaštvo oblikuje mozak (2012) Američka udruga za napredak znanosti, YouTube (6:15); Test sljezova (2009) IgniterMedia (3:27); Kako hiper-rodno doba igračke utječe na našu djecu (2012) KCET SoCal Connected (6:53); Koliko je mlada za gledanje televizije? (2008) Bostonska dječja bolnica (9:09); Stuart Brown: Play is Than Just Fun (2009) TED (26:34); Što je potrebno ... Školska spremnost (2012) Blue Ridge PBS (26:49) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: analizirati obilježja djece koja su prezentirana u prikazima slučaja i kako se ona odnosi na razvojne zadatke tijekom djetinjstva, opisati proces rodne identifikacije u ranoj školskoj dobi i objasniti njegovu važnost za način na koji dijete interpretira svoje iskustva, prikazati razvoj vještina samovrednovanja, uključujući osjećaj ponosa, samoefikasnosti i načina na koji socijalna očekivanja roditelja, učitelja i vršnjaka doprinose samoprocjeni djeteta.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Odrastanje i rastava roditelja
Studija slučaja: Razvoj identiteta u adolescenciji
Studija slučaja: Adolescent u obitelji
Studija slučaja: Odabir partnera
Studija slučaja: Mladi roditelji
Studija slučaja: Obitelj s malom djecom i bolesnim roditeljem
Online resursi: ); Trenutak u srednjoj školi (kampanja uključivanja zajednice u zajednicu Dropout Nation) (2013.) FRONTLINE PBS (13:34); Poremećaji prehrane iznutra: Laura Hill (2013) TEDxColumbus (18:48); Video knjižnica organizacije National Eating Disorder Organization (Home / Media Center / Videozapisi) NEDO (18 videozapisa - različita vremena); Zlouporaba tvari i adolescentski mozak, dijelovi I. do V. (2010) Montford Hall (oko 4:00 min. Svaki); Zašto smo odabrali samoubojstvo: Mark Henick (2013) TEDxToronto (15:26) O putovanju: vjerski i duhovni razvoj odraslih odraslih (2013.) Prozori na svijetu (dr. Tara Stoppa) (39:21); Paul Zak: Povjerenje, moralnost - i oksitocin? (2011) TED (16:35); Dr. Jeffrey Arnett o rastućoj odrasloj dobi kao mogućnosti (2013.) Sveučilište Clark (3:21); Helen Fisher: Zašto volimo, zašto varamo (2006) TED (23:31); Lethality of Loneliness: John Cacioppo (2013) TEDxDesMoines (18:44); David Sbarra: Surviving Divorce (2012) TEDxTucson (9:14); Generacija sendviča Julie Winokur i Ed Kashi (2006) https://vimeo.com/ondemand/sandwichgeneration – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: objasniti pojam stvaranje autonomije i odvajanja od roditelja i ispitati uvjete pod kojima će se autonomija vjerojatno postići, sažeti razvoj rodnog identiteta u kasnijoj adolescenciji, analizirati kako su komponente identifikacije rodnih uloga relevantne tijekom ranih godina. Istražiti obrasce emocionalnog razvoja u adolescenciji, karakteristike neuroloških procesa povezanih s emocionalnim izražavanjem; tri problematična područja: poremećaji hranjenja, delinkvencija i depresija, analizirati prirodu odnosa s vršnjacima u adolescenciji, posebno formiranje grupa, te kontrast tipičnih odnosa s roditeljima i vršnjacima u ovoj fazi. Definiranje i objašnjenja odabranih teorijskih koncepata koji su posebno relevantni za razumijevanje razvoja u odrasloj dobi, uključujući društvene uloge, životnu iskustvo i teorije ispunjenja, analizira proces formiranja intimnih odnosa, analizira obilježja svijeta rada kao konteksta razvoja, usredotočen na međuljudske zahtjeve, odnose s autoritetima i zahtjeve za stjecanjem novih vještina, ispitati konstrukt zadovoljstva životom u srednjoj odrasloj dobi i analizirati čimbenike povezane sa osjećajima subjektivnog blagostanja.
Ishodi učenja
studije slučaja: Razmišljanja o mirovini
Studija slučaja: Prilagodba ciljeva u kasnijoj odrasloj dob
Studija slučaja: Obitelj s odraslom djecom i starim roditeljima
Online resursi: po izboru voditelja vježbi
Ishodi učenja: razumijevanje psihosocijalne krize kasne odrasle dobi; prepoznavanje starije dobi kao jedinstvenog perioda života za one osobe koji imaju neuobičajenu dugovječnost, u kontekstu s vlastitim razvojnim zadacima i psihosocijalnom krizom ove životne dobi. Istražiti pitanja: samoubojstvo uz pomoć liječnika, pravo na pokret umiranja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnovne psihodinamske koncepte: motivaciju i ponašanje; Domene svijesti; Struktura ličnosti; Faze razvoja.
Ishod učenja: Od studenata se očekuje da razumije i objasni osnovne psihodinamske principe i njihove implikacije na ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove privrženosti: razvoj privrženosti; Neobična tjeskoba; Anksioznost odvajanja; Formiranje provrženosti s majkom, ocem i drugima; Obrasci privrženosti; Roditeljska osjetljivost i kvaliteta privirženosti. Razumjeti razvoj objektnih odnosa.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da razumije i objasni osnovne principe privrženosti, kao I razvoj objektnih odnosa te njihove implikacije za ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove evolucijskog pristupa ljudskom razvoju: etologija; Evolucijska psihologija.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela evolucijskog pristupa ljudskom razvoju i da razlikuje etologiju i evolucijsku psihologiju.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove kognitivnih razvojnih teorija i teorija učenja: Osnovni pojmovi u Piagetovoj teoriji i fazama razvoja; Teorija socijalnog učenja.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovne principe kognitivnih i socijalnih teorija učenja i njihove implikacije na ljudski razvoj te da identificira i nabroji faze kognitivnog razvoja prema Piagetovoj teoriji.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove Ego psihologije i Maslowove teorije: pet razina ljudskih potreba (pet stupnjeva piramide-hijerarhijska organizacija potreba); koncept samoaktualizacije.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela Maslowove teorije i da identificira i nabroji razine ljudskih potreba.
Ishodi učenja
Povijesne napomene. Pojam psihološke medicine. Razumijevanje važnosti psihološke medicine u okviru medicinske struke. Interdisciplinarni pristup.
Ishodi učenja: Student će moći imenovati važnije povijesne činjenice vezane za psihološku medicinu: kada se javlja ideja i pojam psihološka medicina; tko su idejni tvorci, teoretičari i istraživači na tom području. Student će moći objasniti važnost psihološke medicine u okviru suvremene medicinske struke.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove psihodinamskih, etoloških, bihevioralnih i kognitivnih teorija psihološkog razvoja.
Ishodi učenja: Od studenta se očekuje da shvati različite teorijske koncepte razvoja kroz život
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti interakciju bioloških, psiholoških i društvenih sustava te predstaviti osnovne koncepte Eriksonove psihosocijalne teorije: faze razvoja; razvojni zadaci; psihosocijalne krize životnih stadija; središnji proces za rješavanje psihosocijalne krize; opseg značajnih odnosa; suočavanje: glavne adaptivne kvalitete ega i temeljne patologije
Ishodi učenja: Student bi trebao biti u stanju opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos između bioloških, psiholoških i društvenih sustava te navesti osnovne pojmove psihosocijalne teorije
Ishodi učenja
Cilj je sažeti procese kroz koji se genetske informacije prenose iz generacije u generaciju, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju međusobno utječu, s naglaskom na fiziološki razvoj mozga. Nadalje, cilj je predstaviti razvoj komunikacije i psihosocijalne krize, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju opisati vezu između genetike i razvoja, međuodnosa trudnica i ploda te objasniti kako je razvoj mozga povezan s fizičkim, motoričkim, senzoričkim i društvenim sazrijevanjem. Treba biti u stanju razumjeti razvojne procese od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu, odnos povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarnu adaptivna ego kvalitetu nade; i temeljnu patologiju povlačenja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza riješava, glavne adaptivne ego kvalitete i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju objasniti i definirati psihosocijalnu krizu autonomije nasuprot sramu i sumnji, središnji proces imitacije, primarnu prilagodbu jačanja ega i volje i temeljnu patologiju prisile.
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti u stanju objasniti psihosocijalnu krizu inicijative nasuprot krivnji, središnji proces identifikacije, primarni adaptivni ego kvalitet svrhe i temeljnu patologiju inhibicije
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, objasniti i raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, glavni adaptivni ego kvalitet i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student treba biti sposoban definirati i opisati psihosocijalnu krizu kasne adolescencije, postigbnuti identitet nasuprot konfuziji identiteta; središnji proces kroz koji se ova kriza rješava, eksperimentiranje uloga; prilagodljivu kvalitetu ega vjernosti usmjerenu vrijednostima i idealima; i temeljnu patologiju odbacivanja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i opisati psihosocijalnu krizu intimnosti nasuprot izolaciji, središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost među vršnjacima, glavni adaptivni ego kvalitet ljubavi i temeljnu patologiju ekskluzivnosti.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, raspraviti središnji proces kroz koji se kriza rješava, osnovnu adaptivnu kvalitetu ega i temeljnu patologiju ove faze razvoja.
Ishod učenja: Student bi trebao biti u stanju definirati i objasniti psihosocijalnu krizu generativnosti nasuprot stagnaciji i središnje procese kroz koje se kriza rješava: interakcija i kreativnost u odnosu osoba-okolina, primarna adaptivna snaga ega i temeljnu patologiju ove razvojne faze. Definiratii i objasniti psihosocijalnu krizu integriteta nasuprot očaju, središnji proces introspekcije, glavnu adaptivnu kvalitetu ega mudrosti i temeljnu patologiju prezira.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti psihosocijalnu krizu, razgovarati o središnjem procesu kroz koji se kriza rješava, glavnoj prilagodljivoj kvaliteti ega i temeljnoj patologiji ove faze razvoja.
Ishodi učenja: Student bi trebao biti sposoban definirati i objasniti psihosocijalnu krizu besmrtnosti nasuprot i umiranja, središnji proces socijalne podrške, glavnu adaptivnu ego kvalitetu povjerenja i temeljnu patologiju nesigurnosti.
Ishodi učenja
Cilj je objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj. Definicija smrti: Cilj je definirati biološko stanje smrti, uključujući razlike između kardiopulmonalne smrti i smrti mozga. Proces umiranja: Cilj je opisati čimbenike povezane s procesom umiranja.
Ishodi učenja: Student treba biti u stanju objasniti kako smrt utječe na psihosocijalni razvoj, dati definiciju smrti, sažeti ulogu rituala vezanih uz kulturu smrti i analizirati čimbenike koji utječu na tugu i žalost.
Ishodi učenja
Studija slučaja: po izboru voditelja vježbe
Pregled psihosocijalnog pristupa
Životni vijek, čimbenici koji doprinose dugovječnosti
Studija slučaja: Erik Erikson
Online resursi: Dan Buettner, novinar National Geographica, o dugovječnosti i sreći (2013) TEDMed, YouTube (16:34); Što Vaš životni vijek mora imati s vašim poštanskim brojem? (Clint Smith - "Place Matters") (2013.) Bacani Films, YouTube (3:41)
• Razgovor s Erikom i Joan Erikson (2012) YouTube (12:12)
• Erik H. Erikson: Životno djelo (2010) Davidson Films, Inc., YouTube (4:00) – po izboru voditelja vježbe.
Ishodi učenja su objasniti osnovne pretpostavke na koje upućuju podaci iz prikaza, opisati psihosocijalni pristup proučavanju razvoja, uključujući međusobni odnos bioloških, psiholoških i društvenih sustava, definirati šest osnovnih pojmova psihosocijalne teorije.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Iskustvo trudnoće
Studija slučaja: Interakcija majka - dijete
Studija slučaja: Uloga oca djeteta tijekom trudnoće
Primijenjena tema: Uloga roditelja
Online izvori: Alexander Tsiaras: Začeće do rođenja - vizualizirano (2010) TED (9,33); Genetika: kako izravni razvoj gena (2013) oblik života, Vimeo (6:04); Emocionalne odjeka abortusa (2013.) Huffpost Live (27:09: Rođen za komunikaciju - Poglavlje 05 (2012) Društvo KidCareCanada (16:19); Ljudska emocija 15.1: Razvoj emocija I (Infancy) (2013.) Tečajevi Yalea (lipanj Gruber) (21:07); Emocionalni razvoj u djetinjstvu (Ken Goldstein sa Sethom Pollakom) (2010) Sveučilište Wisconsin u Madisonu (23:23); Tajni život mozga - Dječji mozak (2002) PBS (Dave Grubin), YouTube (8:07) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja su diferencirati doprinose genetskih faktora individualnosti kroz njihovu ulogu u kontroli brzine razvoja, utjecaju na individualne osobine i određivanje genetskih izvora abnormalnosti, analizirati načine na koje trudnica i fetus u razvoju utječu jedan na drugog, usredotočujući se na to kako trudnoća utječe na ženu kao i utjecaj okoline na fetalni rast, (upotreba droga, prehrana, toksini iz okoline, stress), karakteristike novorođenčadi, komunikacija I odnos od rođenja do prve dvije godine života, objasniti psihosocijalnu krizu povjerenja nasuprot nepovjerenju; središnji proces kroz koji se kriza rješava, uzajamnost s skrbnikom; primarna adaptivna ego kvaliteta nade; i temeljna patologija povlačenja.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Polazak u vrtić
Studija slučaja: Početak škole
Studija slučaja: Prijelaz na predmetnu nastavu
Studija slučaja: Prijatelji iz djetinjstva
Online resursi: Stručnjaci u emocijama 15.2b - Nancy Eisenberg o regulaciji emocija u Ado (2013.) Tečajevi Yalea (lipnja Gruber) (24:47); Kako djeca stječu i proizvode jezik, ljudsko tijelo (2001 BBC, YouTube clip (12:15); Kako siromaštvo oblikuje mozak (2012) Američka udruga za napredak znanosti, YouTube (6:15); Test sljezova (2009) IgniterMedia (3:27); Kako hiper-rodno doba igračke utječe na našu djecu (2012) KCET SoCal Connected (6:53); Koliko je mlada za gledanje televizije? (2008) Bostonska dječja bolnica (9:09); Stuart Brown: Play is Than Just Fun (2009) TED (26:34); Što je potrebno ... Školska spremnost (2012) Blue Ridge PBS (26:49) – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: analizirati obilježja djece koja su prezentirana u prikazima slučaja i kako se ona odnosi na razvojne zadatke tijekom djetinjstva, opisati proces rodne identifikacije u ranoj školskoj dobi i objasniti njegovu važnost za način na koji dijete interpretira svoje iskustva, prikazati razvoj vještina samovrednovanja, uključujući osjećaj ponosa, samoefikasnosti i načina na koji socijalna očekivanja roditelja, učitelja i vršnjaka doprinose samoprocjeni djeteta.
Ishodi učenja
Studija slučaja: Odrastanje i rastava roditelja
Studija slučaja: Razvoj identiteta u adolescenciji
Studija slučaja: Adolescent u obitelji
Studija slučaja: Odabir partnera
Studija slučaja: Mladi roditelji
Studija slučaja: Obitelj s malom djecom i bolesnim roditeljem
Online resursi: ); Trenutak u srednjoj školi (kampanja uključivanja zajednice u zajednicu Dropout Nation) (2013.) FRONTLINE PBS (13:34); Poremećaji prehrane iznutra: Laura Hill (2013) TEDxColumbus (18:48); Video knjižnica organizacije National Eating Disorder Organization (Home / Media Center / Videozapisi) NEDO (18 videozapisa - različita vremena); Zlouporaba tvari i adolescentski mozak, dijelovi I. do V. (2010) Montford Hall (oko 4:00 min. Svaki); Zašto smo odabrali samoubojstvo: Mark Henick (2013) TEDxToronto (15:26) O putovanju: vjerski i duhovni razvoj odraslih odraslih (2013.) Prozori na svijetu (dr. Tara Stoppa) (39:21); Paul Zak: Povjerenje, moralnost - i oksitocin? (2011) TED (16:35); Dr. Jeffrey Arnett o rastućoj odrasloj dobi kao mogućnosti (2013.) Sveučilište Clark (3:21); Helen Fisher: Zašto volimo, zašto varamo (2006) TED (23:31); Lethality of Loneliness: John Cacioppo (2013) TEDxDesMoines (18:44); David Sbarra: Surviving Divorce (2012) TEDxTucson (9:14); Generacija sendviča Julie Winokur i Ed Kashi (2006) https://vimeo.com/ondemand/sandwichgeneration – po izboru voditelja vježbe
Ishodi učenja: objasniti pojam stvaranje autonomije i odvajanja od roditelja i ispitati uvjete pod kojima će se autonomija vjerojatno postići, sažeti razvoj rodnog identiteta u kasnijoj adolescenciji, analizirati kako su komponente identifikacije rodnih uloga relevantne tijekom ranih godina. Istražiti obrasce emocionalnog razvoja u adolescenciji, karakteristike neuroloških procesa povezanih s emocionalnim izražavanjem; tri problematična područja: poremećaji hranjenja, delinkvencija i depresija, analizirati prirodu odnosa s vršnjacima u adolescenciji, posebno formiranje grupa, te kontrast tipičnih odnosa s roditeljima i vršnjacima u ovoj fazi. Definiranje i objašnjenja odabranih teorijskih koncepata koji su posebno relevantni za razumijevanje razvoja u odrasloj dobi, uključujući društvene uloge, životnu iskustvo i teorije ispunjenja, analizira proces formiranja intimnih odnosa, analizira obilježja svijeta rada kao konteksta razvoja, usredotočen na međuljudske zahtjeve, odnose s autoritetima i zahtjeve za stjecanjem novih vještina, ispitati konstrukt zadovoljstva životom u srednjoj odrasloj dobi i analizirati čimbenike povezane sa osjećajima subjektivnog blagostanja.
Ishodi učenja
studije slučaja: Razmišljanja o mirovini
Studija slučaja: Prilagodba ciljeva u kasnijoj odrasloj dob
Studija slučaja: Obitelj s odraslom djecom i starim roditeljima
Online resursi: po izboru voditelja vježbi
Ishodi učenja: razumijevanje psihosocijalne krize kasne odrasle dobi; prepoznavanje starije dobi kao jedinstvenog perioda života za one osobe koji imaju neuobičajenu dugovječnost, u kontekstu s vlastitim razvojnim zadacima i psihosocijalnom krizom ove životne dobi. Istražiti pitanja: samoubojstvo uz pomoć liječnika, pravo na pokret umiranja
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnovne psihodinamske koncepte: motivaciju i ponašanje; Domene svijesti; Struktura ličnosti; Faze razvoja.
Ishod učenja: Od studenata se očekuje da razumije i objasni osnovne psihodinamske principe i njihove implikacije na ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove privrženosti: razvoj privrženosti; Neobična tjeskoba; Anksioznost odvajanja; Formiranje provrženosti s majkom, ocem i drugima; Obrasci privrženosti; Roditeljska osjetljivost i kvaliteta privirženosti. Razumjeti razvoj objektnih odnosa.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da razumije i objasni osnovne principe privrženosti, kao I razvoj objektnih odnosa te njihove implikacije za ljudski razvoj.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove evolucijskog pristupa ljudskom razvoju: etologija; Evolucijska psihologija.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela evolucijskog pristupa ljudskom razvoju i da razlikuje etologiju i evolucijsku psihologiju.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove kognitivnih razvojnih teorija i teorija učenja: Osnovni pojmovi u Piagetovoj teoriji i fazama razvoja; Teorija socijalnog učenja.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovne principe kognitivnih i socijalnih teorija učenja i njihove implikacije na ljudski razvoj te da identificira i nabroji faze kognitivnog razvoja prema Piagetovoj teoriji.
Ishodi učenja
Cilj je predstaviti osnove Ego psihologije i Maslowove teorije: pet razina ljudskih potreba (pet stupnjeva piramide-hijerarhijska organizacija potreba); koncept samoaktualizacije.
Ishod učenja: Od studenta se očekuje da objasni osnovna načela Maslowove teorije i da identificira i nabroji razine ljudskih potreba.