Kolegij Izvorišta i vodoopskrba je izborni kolegij na prvoj godini diplomskog studija Sanitarnog inženjerstva i sastoji se od 15 seminara, ukupno 30 sati (1,5 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina i iz područja kvalitete vode i vodoopskrbe. Cilj je osposobiti studenta za primjenu načela, normi i zakonske regulative iz domene kvalitete i zdravstvene ispravnosti vode kao i usvajanje osnovnih znanja i vještina potrebnih za sudjelovanje u aktivnostima korištenja i zaštite voda.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Vrste i karakteristike pojedinih izvora vode za piće. Vodoopskrba gradova i manjih naselja. Mjere zaštite. Novi onečišćivači. Voda iz slavine i ambalažirana voda. Utjecaj vode na zdravlje ljudi.
Nastavni materijali s predavanja
NN 30/23 Zakon o vodi za ljudsku potrošnju
NN 96/19, 20/23 Uredba o standardu kakvoće voda
NN 64/23, 88/23 Pravilnik o parametrima sukladnosti, metodama analiza i monitorinzima vode namijenjene za ljudsku potrošnju
NN 88/23 Pravilnik o sanitarno-tehničkim i higijenskim te drugim uvjetima koje moraju ispunjavati građevine za vodoopskrbu i poslovanje u njima
NN 64/23 Pravilnik o parametrima zdravstvene ispravnosti materijala i predmeta koji dolaze u dodir s vodom namijenjenom za ljudsku potrošnju
NN 43/24 Pravilnik o kontroli parametara kućne vodoopskrbne mreže potrošača i drugih sustava od javnozdravstvenog značaja te planu i programu edukacije svih dionika
NN 85/2019, 52/2020 Pravilnik o prirodnim mineralnim, prirodnim izvorskim i stolnim vodama
Zbornici radova znanstveno-stručnog skupa „Voda i javna vodoopskrba“ u organizaciji Hrvatskog Zavoda za javno zdravstvo i županijskih Zavoda za javno zdravstvo
Zbornici radova „Hrvatske konferencije o vodama“ u organizaciji Hrvatskih voda
1. Tedeschi S.: Zaštita voda, HDGI, Zagreb, 1997. (Udžbenik) 2. Valić F. (ur): Zdravstvena ekologija, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1990 (Udžbenik) 3. Uvod u mikrobiologiju i fizikalno-kemijsku analizu voda, autori: Jadranka Frece i Ksenija Markov Koautori: Jasna Bošnir, Aleš Krulec, Dario Lasić, Jasmina Nikić, Darija Vukić Lušić, Inštitut za sanitarno inženirstvo. 2015
• poštivati satnicu sukladno objavljenom Izvedbenom nastavnom planu; • redovno pohađati sve oblike nastave; • uspješno odraditi tematske seminare, što uključuje: prethodno proučiti zadanu literaturu; pripremiti prezentaciju sadržaja pročitanog teksta; prezentirati izabranu seminarsku temu pred svim studentima i nastavnikom • aktivno sudjelovati u raspravi unutar seminarske grupe.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu.
Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Tijekom nastave student će izraditi i prezentirati seminarski rad na zadanu temu te će na kraju nastave imati usmeni ispit.
Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem završnom usmenom ispitu student stječe 1,5 ECTS boda.
SEMINAR
Svaki student ima obavezu samostalno izraditi jedan seminarski zadatak na dogovorenu temu, u kojem će predstaviti i analizirati određeni problem.
Za pisanje seminarskog rada student stječe maksimalno 30 bodova, a za izlaganje rada pred ostalim kolegama studentima maksimalno 20 bodova, što ukupno zajedno čini maksimalno 50 bodova.
Kriteriji za dodjeljivanje bodova prikazani su u Tablicama 1 i 2.
Pisanje seminarskog rada
Student dobiva detaljne upute o strukturi seminarskog rada (npr. opseg seminarskog rada, sadržaj i strukturiranje dokumenta, format dokumenta, način navođenja korištene literature) te o elementima koji utječu na evaluaciju. U Tablici 1 prikazani su elementi evaluacije i raspodjela bodova, za koje studenti mogu dobiti maksimalno 30 bodova.
Tablica 1 Kriteriji dodjele bodova za pisanje seminarskog rada
PISANJE SEMINARSKOG RADA
Maksimalno bodova
UVOD
maks. 6 boda
OPIS
maks. 6 boda
ANALIZA I USPOREDBA
maks. 6 boda
ZAKLJUČAK I KRITIČKI OSVRT
maks. 8 boda
POŠTIVANJE UPUTA O STRUKTURIRANJU RADA
maks. 4 boda
UKUPNO
30 bodova
Izlaganje seminarskog rada
Za izlaganje seminarskog rada student mora pridržavati dogovorenog vremena izlaganja.
U Tablici 2 prikazani su elementi evaluacije i raspodjela bodova za koje studenti mogu dobiti maksimalno 20 bodova.
Tablica 2 Kriteriji dodjele bodova za prezentaciju seminarskog rada
PREZENTACIJA SEMINARSKOG RADA
Maksimalno bodova
Angažiranost studenta u prikupljanju i način iznošenja informacija
maks. 3 boda
Cjelovitost i točnost iznesenih informacija
maks. 3 boda
Uključenost u analizu problema, donošenje zaključaka i njihova povezanost
maks. 6 boda
Obim korištene literature
maks. 4 boda
Način prezentacije
maks. 4 bod
UKUPNO
20 bodova
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Završni ispit održava se tijekom redovnog ili izvanrednog roka. Završni ispit se sastoji od usmenog dijela. Student odgovara na pet pitanja, pri čemu stječe maksimalno 50 bodova. Bodovi na završnom ispitu dobivaju se kada student uspješno odgovori na najmanje 50% postavljenih pitanja. Završni ispit ocjenjuje se na način opisan u Tablici 3.
Tablica 3 Vrednovanje usmenog dijela završnog ispita
Ocjena
OB
dovoljan (2)
15-23
dobar (3)
24-32
vrlo dobar (4)
33-41
izvrstan (5)
42-50
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Pravo na pristup završnom ispitu imaju studenti koji su:
seminarskim radom ostvarili minimalno 25 bodova,
koji su bili prisutni na najmanje 70% nastave.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjenaje zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
oblikuje se na način da se ocjenskim bodovima ostvarenim tijekom nastave pridružuju bodovi ostvareni na završnom ispitu. Ocjenjivanje studenata na temelju konačnog uspjeha obavlja se na način prikazan u Tablici 4.
Tablica 4 Konačna ocjena
Konačna ocjena
A (90-100%)
izvrstan (5)
B (75-89,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
E (40-49,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit)
nedovoljan (1)
Student ima pravo odbiti pozitivnu ocjenu. U slučaju prihvaćanja nedovoljne ocjene smatra se da je iskoristio jedan od tri moguća izlaska na ispit.