Kolegij
Kolegij FIZIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJA I je obvezni predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u II semestru, a sastoji se od 38 sati predavanja, 12 sati seminara i 16 sati vježbi (5 ECTS).
Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije i normalne morfologije usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji organizma, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave bolesti. Seminari i vježbe studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao cjeline i analizirati u procesima adaptacije organizma na promjenljive uvjete vanjske okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija.
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom
programu nastoji se postići izvođenjem vježbi u laboratoriju i kompjutorskim programima koji simuliraju
patološka stanja i daju kliničke korelate određenih bolesti. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima te je obvezan pripremiti gradivo o kojem se
raspravlja.
- Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija (četrnaest izdanje), Medicinska naklada Zagreb, Zagreb, 2022.
- Gamulin S, Marušić M. Patofiziologija (9. prerađeno i obnovljeno izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2025.
- Lučin P i suradnici. Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije I, Sveučilišta u Rijeci, 2024. (može se preuzeti sa web portalu Merlin – kolegij Fiziologija i patofiziologija I).
- Prezentacije s predavanja, seminara i vježbi koje će biti objavljene web portalu Merlin – kolegij Fiziologija i patofiziologija I.
1. Alberts et al. Molecular biology of the Cell, Sixth eddition, Garland publ., New York, 2015.
2. Abbas, Lichtman, Pilai. Stanična i molekularna imunologija (osmo izdanje), Medicinska naklada,
2018.
3. Kumar, Cotran, Robbins: Osnove patologije, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Prisustvovanje predavanjima, seminarima i vježbama je obvezno. Student može propustiti najviše 30% predavanja i 30% seminara/vježbi, pri čemu izostanak mora biti opravdan. Svaki izostanak sa seminara/vježbe mora se kolokvirati usmeno kod voditelja seminara/vježbe da bi student mogao pristupiti završnom ispitu.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad i postignuća studenata izražavaju se postignutim bodovima na temelju kojih se formira završna ocjena. Rad studenata i stečene kompetencije vrednuju se tijekom nastave sa maksimalno 67 bodova (67%) i na završnome ispitu sa maksimalno 33 bod (33%). Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS i brojčanog sustava. Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
I. Vrednovanje tijekom nastave (ukupno do 70 bodova):
I. Tijekom nastave vrednuju se slijedeće aktivnosti (ukupno do 70 bodova):
1) pohađanje nastave
Prisustvovanje predavanjima, seminarima i vježbama je obvezno. Student može propustiti najviše 30% predavanja i 30% seminara/vježbi, pri čemu izostanak mora biti opravdan. Svaki izostanak sa seminara/vježbe mora se kolokvirati usmeno kod voditelja seminara/vježbe da bi student mogao pristupiti završnom ispitu.
2) spremanje za seminare i vježbe
Tijekom seminara/vježbi vršit će se provjera pripremljenosti kroz usmenu provjeru znanja tijekom seminara/vježbi ili kroz kratki pisani test. Pripremljenost će se ocjenjivati tradicionalnim ocjenama 1-5 sustava gdje se student koji nije zadovoljio ocjenjuje ocjenom 1. Na kraju kolegija, izračunavat će se prosječna ocjena i dodjeljivati bodovi kako slijedi:
| Prosječna ocjena | Broj bodova |
4,5 - 5,0 | 7 |
4,2 – 4,49 | 6 |
3,9 - 4,19 | 5 |
3,5 - 3,89 | 4 |
3,0 - 3,49 | 3 |
2,5 - 2,99 | 2 |
2,0 - 2,49 | 1 |
3) usvojeno znanje
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati u studenom (Parcijala 1) i siječnju (Parcijala 2). Parcijalni ispiti provode se uživo na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Na svakom testu se može „zaraditi“ do 30 bodova kako slijedi:
Točni odgovori | Broj bodova |
| Točni odgovori | Broj bodova |
49-50 | 30 |
| 37 | 22 |
47-48 | 29 |
| 36 | 21 |
45-46 | 28 |
| 35 | 20 |
43-44 | 27 |
| 33-34 | 19 |
42-41 | 26 |
| 31-32 | 18 |
40 | 25 |
| 29-30 | 17 |
39 | 24 |
| 27-28 | 16 |
38 | 23 |
| 25-26 | 15 |
Studenti koji ne uspiju na jednom ili oba parcijalna ispita steći minimalan broj bodova mogu izaći na popravak parcijalnog ispita koji će biti organiziran prije prvog i drugog ispitnog roka. Položenih 50 % pojedinačnog parcijalnog testa NIJE UVJET za izlazak na završni ispit ako je student tijekom nastave skupio minimalan broj (30) bodova. Na popravnom parcijalnom ispitu studenti stječu bodove sukladno gornjoj tablici.
Dodatno stjecanje minimalnih uvjeta za izlazak na ispit. Studenti koji ni na popravnom parcijalnom ispitu nisu uspjeli steći minimalan broj bodova na jednom od parcijalnih testova mogu steći minimalne bodove za izlazak na ispit početkom rujna. Stjecanje minimalnih uvjeta provest će se pisanjem jednog ili oba testa koja obuhvaćaju gradivo prvog i/ili drugog parcijalnog ispita. Na testovima za stjecanje minimalnih uvjeta studenti ne mogu ostvariti dodatne bodove, već uz pozitivan rezultat testa (više od 50%) stječu minimalna broj bodova za pristupanje završnom ispitu.
II. Završni ispit
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 30 – 67 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita - ispitu.
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 30 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F).
Na završnom ispitu student može ostvariti do 30 bodova. Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog ispita na kojima je student obvezan pokazati najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija. Student koji na pismenom i usmenom djelu ispita pokaže 50% i više znanja, vještina i kompetencija dobiva bodove sukladno ostvarenom rezultatu koji se pribrajaju bodovima ostvarenim tijekom nastave.
Pismeni dio završnog ispita sastoji se od dva testa po 30 pitanja koja se pišu integralno (ukupno 60 pitanja). Prvi test (test A) obuhvaća gradivo opće i stanične fiziologije i patofiziologije te fiziologije i patofiziologije mišićnog sustava (obuhvaćeno predavanjima 1-13, seminarima 1-4 i vježbama 1-3) a drugi test (test B) obuhvaća gradivo fiziologije i patofiziologije hematopoetskog sustava i upalu (obuhvaćeno predavanjima 14-22, seminarima 5-8 i vježbama 4-6). Na svakom testu student mora riješiti najmanje 50% pitanja i ostvariti 14 – 28 bodova prema ukupnom postignuću na 60 pitanja kako slijedi:
| Točni odgovori | Broj bodova | Točni odgovori | Broj bodova | |
96-100% | 28 |
| 69-71,9% | 20 |
91-95,9% | 27 |
| 66-68,9% | 19 |
87-90,9% | 26 |
| 63-65,9% | 18 |
84-86,9% | 25 |
| 60-62,9% | 17 |
81-84,9% | 24 |
| 57-59,9% | 16 |
78-80,9% | 23 |
| 54-56,9% | 15 |
75-77,9% | 22 |
| 50-53,9% | 14 |
72-74,9% | 21 |
|
|
|
Usmenom dijelu završnog ispita student može pristupiti ukoliko je na pismenom dijelu završnog ispita točno riješio najmanje 50% pitanja na oba testa. Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti 1-5 bodova podijeljenih u 5 kategorija (1, 2, 3, 4, 5).
Bodovi stečeni na pismenom i usmenom dijelu se zbrajaju.
Završni ispit smatra se položenim ukoliko je student ostvario minimalno 14 bodova na pismenom i minimalno 1 bod na usmenom dijelu ispita. Završni ispit je integralna cjelina, te ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu na usmenom dijelu ispita, rezultati pismenog dijela završnog ispita ne vrijede u sljedećim ispitnim rokovima.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena na završnom ispitu | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Internetskoj stranici kolegija -Merlin na koju se pristupa sa AAI adresom.
Ishodi učenja
Patofiziološka načela nasljeđivanja bolesti i sindroma i nasljedne metaboličke bolesti.
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt.
Ishodi učenja
Prijenos tvari kroz membrane II. Kanalopatije i poremećaji membranskog transporta.
Ishodi učenja
Podraživanje skeletnog mišića, neuro-muskularni prijenos, sprega podraživanja i kontrakcije. Kontrakcija glatkog mišića
Ishodi učenja
Cjelovito reagiranje organizma na noksu Stres i adaptacija. Homeostaza. Poremećaji stresnog odgovora
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt. Zloćudna preobrazba i rast
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |