Kolegij
Kolegij Medicina rada i sporta obvezatni je kolegij na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 15 sati predavanja, 3 sata seminarskih vježbi i 2 sata terenskih vježbi, ukupno 20 sati (1.5 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama KBC Rijeka, Doma zdravlja PGŽ, Javne vatrogasne postrojbe Vežica i industrije, “3.maj”.
Cilj kolegija je osposobiti studente za ocjenu radne sposobnosti, osoba koje na poslovima s posebnim uvjetima rada.
Sadržaj kolegija:
Medicina rada: Ocjena oklinskih čimbenika radnog mjesta, svjetlost, toplina, buka, neionizirajuće i onizirajuće zračenje, biološki efekti, dozimetrije, zaštita od zračenja. Kemijski čimbenici radnog mjesta, plinovi, pare, aerosoli. Ocjena radne sposobnosti, funkcionalna dijagnostika, ergometrija, spirometrija. Nesreće na radu, profesionalne bolesti. Ispitivanje vida, sluha, audiometrije. Pneumokonioze, pneumopatije, izloženost teškim metalima.
Medicina sporta: osnove fiziologije, kineziologija, teorija i metodika sportskog treninga, anaerobni i aerobni izvori energije, kondiciuoniranje, testovi.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminarskih vježbi i vježbi na terenu, u industriji. Predviđeno trajanje nastave je 3 tjedna. Tijekom nastave održati će se provjera znanja u obliku pismenih kontrolnih zadataka ocjenjivanja čimbenika radnog okoliša, te testa sa ponuđenim odgovorima za zaokruživanje, uz kratki seminarski rad. Na kraju nastave predviđen je usmeni ispi.
Mustajbegović J, Milošević M, Brborović H. Medicina rada i sporta. Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Milanović D. Metodika sportskog treninga. Kineziološki fakultet Sveučilištau Zagrebu, Zagreb 2010.
Praćenje nastave, seminara i vježbi.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS i brojčanog sustava. Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom.
OCJENJIVANJE UNUTAR ECTS SUSTAVA
Uspjeh studenata izražava se ECTS skalom ocjenjivanja u postocima od 0 do 100%
Prolazna ocjena na diplomskom studiju ne može biti niža od 50%.
Završni ispit čini 100% ocjene.
Konačna ocjena
A (90-100%) | Izvrstan (5) |
B (75-89.9%) | Vrlo dobar (4) |
C (60-74.9%) | Dobar (3) |
D (50-59.9%) | Dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave Ostvarili manje od 30 bodova ili nisu položili završni ispit) | Nedovoljan(1) |
Ishodi učenja
Nakon nastavne jedinice, student će biti osposobljen: 1) definirati temeljne zadaće medicine rada i sporta u kontekstu očuvanja zdravlja i radne sposobnosti; 2) objasniti povijesni razvoj medicine rada od staroga vijeka do osamostaljenja struke kao zasebne specijalnosti; 3) objasniti ključne povijesne čimbenike i društvene okolnosti koje su utjecale na pojavu prvih oblika zaštite zdravlja radnika; 4) osvijestiti povijesni doprinos Bernardina Ramazzinija i Ivana Krstitelja Lalanguea razvoju medicine rada na globalnoj i nacionalnoj razini; 5) osvijestiti kompleksnu interakciju između čimbenika radnog okoliša i osobnih čimbenika rizika u nastanku bolesti; 6) prepoznati nove izazove u medicini rada uslijed promjena u dobnoj strukturi radne snage, migracije radne snage, novih oblika rada i promjena u strukturi zanimanja u okruženju umjetne inteligencije; 7) razlikovati pojmove profesionalne bolesti, bolesti vezane uz rad i bolesti pogoršane radom.
Ishodi učenja
Nakon nastavne jedinice, student će biti osposobljen: 1) nabrojati oblike i najčešće uzroke profesionalnog oštećenja sluha; 2) opisati epidemiološku sliku oštećenja sluha uzrokovanog bukom u radnoj populaciji Europske zajednice; 3) objasniti patofiziološke mehanizme prelaska privremenog oštećenja sluha u trajno oštećenje na razini osjetnih stanica i struktura unutarnjeg uha; 4) prepoznati auditorne simptome i ekstraauditivne učinke dugotrajne izloženosti buci na druge organske sustave u ljudskom tijelu; 5) objasniti promjene u nalazu tonalne audiometrije karakteristične za oštećenje sluha bukom; 6) opisati principe utvrđivanja dijagnoze profesionalne bolesti perceptivnog oštećenja sluha primjenom zakonskih i stručnih kriterija; 7) navesti terapijske postupke i preventivne mjere za zbrinjavanje pacijenata s perceptivnim gubitkom sluha i tinitusom; 8) objasniti važnost preventivnih mjera zaštite sluha na radnom mjestu s obzirom na ireverzibilnost oštećenja sluha uzrokovanog dugotrajnom izloženošću buci.
Ishodi učenja
Nakon nastavne jedinice, student će biti osposobljen: 1) definirati fizikalna obilježja vibracija u području infrazvučnih i zvučnih frekvencija; 2) razlikovati parametre štetnog djelovanja vibracija prema smjeru širenja, vremenu izloženosti, razini i frekvenciji; 3) prepoznati glavne izvore profesionalne izloženosti vibracijama u različitim industrijama; 4) objasniti patofiziološki mehanizam nastanka rezonancije u ljudskom tijelu uslijed djelovanja mehaničke energije; 5) prepoznati zdravstvene učinke i kliničke simptome uslijed izloženosti vibracijama koje se prenose na šake i ruke i vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo; 6) opisati principe utvrđivanja dijagnoze profesionalnih bolesti uzrokovanih štetnim vibracijama primjenom zakonskih i stručnih kriterija; 7) navesti preventivne mjere za smanjenje razine vibracija i zaštitu zdravlja radnika na radnom mjestu; 8) objasniti važnost pravovremenih preventivnih mjera za sprječavanje ireverzibilnih promjena zdravlja uzrokovanih štetnim vibracijama.
Ishodi učenja
Načini odavanja topline. Objašnjenje jednadžbe metaboličke topline. Kliničke manifestacije djelovanja topline
Ishodi učenja
Mjerenje buke; osobna zaštitna sredstva na radu – buka; in silico procjena izloženosti radnika kemikalijama; procjena izloženosti štetnostima na radnom mjestu
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2026/2027 | Download |