Kolegij
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s razvojem, ulogom i funkcioniranjem javnog zdravstva kod nas i u svijetu te o načinu funkcioniranja i organizacije zdravstvenog sustava.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Studenti će naučiti što je to javno zdravstvo, koji su najznačajniji javnozdravstveni izazovi 21. stoljeća, organizaciji zdravstvene zaštite za sve populacijske skupine i u različitim izvanrednim situacijama. Nadalje, studenti će usvojiti znanja o specifičnostima organizacije zdravstvene zaštite, specifičnostima organizacije zdravstvene i socijalne skrbi, načinima financiranja i osnovama upravljanja u zdravstvenoj i socijalnoj skrbi, zdravstvenoj ekonomicite načinima provedbejavnozdravstvenih intervencija.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
- KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Na kraju kolegija studentiće moći:
- objasniti važnost javnog zdravstvau 21. stoljeću te njegovutjecaj na organizaciju i pružanje zdravstvene zaštite,
- razlikovati razine zdravstvene zaštite,prepoznati načine financiranja te njihov utjecajna dostupnost i korištenje zdravstvene zaštite,
- objasniti značaj i organizaciju sustavasocijalne skrbi u Republici Hrvatskoj,
- interpretirati različite izazovedanašnjice i načine organiziranja i pružanja zdravstvene zaštite,
- objasniti važnost i načine provođenja javnozdravstvenih intervencija.
- PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Na kraju kolegijastudenti će moći identificirati metodologiju koja se koristiu javnozdravstvenim istraživanjima te je povezati s praksom.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem seminara koje studenti unaprijed pripreme, a tijekom vježbi provedu istraživanje u zajednici. Tijekom predavanja se studente nastoji aktivno uključiti u razmišljanje o tematskoj problematici. Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativnopromišljanje. Aktivno sudjelovanje studenata u nastavnomprogramu nastoji se postići samostalnim čitanjem dostupne i provjerene literature izvođenjem ispravnih zaključaka, provođenjem istraživanja u zajednici te izradom seminarskih radova. Na vježbamaće studenti podijeljeni u grupe te će provesti istraživanje u zajednici putem konstruiranih upitnika, analizirati podatke i objasniti rezultate istraživanja u odnosu na postojeća slična istraživanja.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojemse raspravlja.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazanoznanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.).
- Dinko Puntarić , Darko Ropac , Anamarija Jurčev Savičević. Javno zdravstvo. Medicinska naklada. 2017.
- Darko Ropac , Ina Stašević. Socijalno i zdravstveno zakonodavstvo. Medicinska naklada. 2018.
- Selma Šogorić. Organizacija zdravstvene zaštite. Medicinska naklada. 2016.
- Odabrane baze i članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se govori na predavanjima i raspravlja na seminarima, te sudjelovati aktivno na vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.) te prilikom provođenja vježbi. "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Završniispit se provodi usmeno.
ECTS bodovnisustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovatće se i ocjenjivati tijekomizvođenja nastave, te na završnomispitu. Od ukupno
100 bodova, tijekomnastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnomispitu 50 bodova.
- Tijekom nastavevrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
- Izrada pisanog seminarskog rada/ javnozdravstveni program/projekt (30 bodova)
- Usmena prezentacija seminara(20 bodova)
Uvjet za pristupanje završnom ispitu je minimalno 50% (25 bodova)ostvarenih tijekom nastave.
- Seminarski pisanirad (30 bodova)
U pisanom seminarskom radu prikazuje se programski/projektni zadatak i piše se prema dobivenim uputama. Svako poglavlje nosi određeni broj bodova. Prikaz rezultata obuhvaća rezultate dobivene tijekom provođenja istraživanja na zadanu temu.
| Uvod i ciljrada | 5 bodova |
| Materijali i metode | 5 bodova |
| Prikaz rezultata | 15 bodova |
| Zaključak i literatura | 5 bodova |
| UKUPNO max | 30 bodova |
- Usmena prezentacija seminarskog rada (20 bodova)
Pozitivno ocjenjena prezentacija iz određenog područjaboduje se:
| izvrstan | 20 bodova |
| vrlo dobar | 15 boda |
| dobar | 12 bodova |
| dovoljan | 10 bodova |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test sastoji se od pisanog dijela (esejski oblik gdje student elaborira jednu zadanu temu) nakon čega slijedi usmeni ispit.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili minimalno 50% bodova (25 bodova) imaju pravo pristupanja završnom pismenom i usmenom ispitu, a bodovanje oba dijela završnog ispita je kumulativno.
Tko ne možepristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 49,9 bodova ili koji imaju 30% ili više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovnoupisati naredne akademskegodine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnomispitu:
Konačna ocjena | |
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75-89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60-74,5%) | dobar (3) |
| D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%) ili manje od polovice bodovakoje je mogućeostvariti tijekom nastave ili manje od polovice bodova kojeje moguće ostvariti na završnom ispitu | nedovoljan (1) |
Nastavni sadržajii sve obavijesti vezane uz nastavu nalazese na sustavu Merlin.
Ishodi učenja
Razgraničiti javno zdravstvo od kliničke i socijalne medicine te obrazložiti njegove temeljne zadaće i ulogu liječnika u organiziranoj zdravstvenoj zaštiti. Razgraničiti javno zdravstvo od kliničke i socijalne medicine te obrazložiti njegove temeljne zadaće i ulogu liječnika u organiziranoj zdravstvenoj zaštiti.
Ishodi učenja
Povezati ključne povijesne prekretnice javnog zdravstva (sanitarni pokret, Alma-Ata, Ottawa) sa suvremenom organizacijom i prioritetima struke te vrednovati doprinos Andrije Štampara.
Ishodi učenja
Odabrati primjeren istraživački nacrt za zadano javnozdravstveno pitanje i kritički procijeniti glavne izvore pristranosti i ograničenja u interpretaciji rezultata.
Ishodi učenja
Analizirati ustroj razina zdravstvene zaštite u RH prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i svrstati zadani zdravstveni problem na odgovarajuću razinu skrbi.
Ishodi učenja
Procijeniti usklađenost mreže zdravstvenih ustanova i kadra s populacijskim potrebama te objasniti temeljna načela planiranja zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Objasniti načelo zdravstvene skrbi temeljene na vrijednostima (omjer ishoda i troška), razlikovati ga od modela plaćanja po učinku te kritički procijeniti izvedivost u hrvatskom sustavu.
Ishodi učenja
Procijeniti doprinose i rizike digitalnog zdravlja i mZdravlja za dostupnost i kvalitetu skrbi, uključujući zaštitu podataka i digitalne nejednakosti.
Ishodi učenja
Razlikovati obvezno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje te primijeniti prava i obveze osiguranika na zadani klinički slučaj.
Ishodi učenja
Razlikovati obvezno i dobrovoljno zdravstveno osiguranje te primijeniti prava i obveze osiguranika na zadani klinički slučaj.
Ishodi učenja
Objasniti ulogu HZZO-a te analizirati kako modeli ugovaranja i plaćanja oblikuju ponašanje pružatelja usluga i dostupnost skrbi.
Ishodi učenja
Objasniti ustroj i zakonodavni okvir sustava socijalne skrbi u RH te povezati socijalna prava sa zdravljem ranjivih skupina.
Ishodi učenja
Kritički usporediti glavne modele financiranja zdravstvene zaštite (Beveridge, Bismarck, tržišni) prema pravičnosti, učinkovitosti i održivosti te pozicionirati hrvatski sustav.
Ishodi učenja
Analizirati temeljne pojmove zdravstvene ekonomike (oportunitetni trošak, troškovna učinkovitost) te obrazložiti mogućnosti racionalizacije bez ugrožavanja kvalitete i pravičnosti skrbi.
Ishodi učenja
Kritički prosuditi povezanost zdravstvene i socijalne politike s ključnim nacionalnim strategijama te objasniti načelo „zdravlje u svim politikama“.
Ishodi učenja
Analizirati međudjelovanje determinanti zdravlja primjenom modela Dahlgren–Whitehead te objasniti mehanizme nastanka zdravstvenih nejednakosti.
Ishodi učenja
Definirati zdravstveni odgoj i razgraničiti ga od promicanja zdravlja te oblikovati zdravstveno-odgojni cilj i metodu prikladne za zadanu ciljnu skupinu.
Ishodi učenja
OObjasniti promicanje zdravlja prema Povelji iz Ottawe (pet područja djelovanja) te razlikovati populacijski od individualnog (visokorizičnog) pristupa.
Ishodi učenja
Definirati pojam zdravstvene pismenosti. Opisati važnost ulaganja u unaprjeđenje zdravstvene pismenosti. Objasniti i prikazati trenutnu razinu zdravstvene pismenosti u RH.
Ishodi učenja
Razlikovati razine zdravstvene pismenosti (funkcionalnu, interaktivnu, kritičku), objasniti njezin utjecaj na zdravstvene ishode te protumačiti podatke o stanju u RH.
Ishodi učenja
Objasniti načela socijalnog marketinga u zdravstvu te osmisliti okvir kampanje za promjenu zdravstvenog ponašanja u zadanoj populaciji.
Ishodi učenja
Razlikovati vrste i razine javnozdravstvenih intervencija, povezati ih s razinama prevencije (primarnom do kvartarnom) te odabrati prikladnu intervenciju za zadani populacijski problem.
Ishodi učenja
Analizirati primjere uspješnih javnozdravstvenih intervencija u kroničnim nezaraznim bolestima te izdvojiti prenosive čimbenike uspjeha i njihova ograničenja.
Ishodi učenja
Obrazložiti prioritetna područja javnozdravstvenih istraživanja u 21. stoljeću s obzirom na opterećenje bolešću, nejednakosti i nove globalne izazove.
Ishodi učenja
Objasniti svrhu, strukturu i način evaluacije nacionalnih javnozdravstvenih programa na odabranom hrvatskom primjeru.
Ishodi učenja
Objasniti načela organizacije zdravstvene zaštite u izvanrednim stanjima (pripravnost, odgovor, oporavak) te ulogu javnog zdravstva u upravljanju kriznim situacijama.
Ishodi učenja
Analizirati mentalno zdravlje kao javnozdravstveni prioritet, povezati ga sa socijalnim determinantama te razlikovati razine djelovanja (promicanje, prevencija, liječenje, oporavak).
Ishodi učenja
Objasniti temeljna područja medicine životnog stila te ih primijeniti u oblikovanju preporuke za prevenciju kroničnih nezaraznih bolesti.
Ishodi učenja
Objasniti ulogu i međuodnos ključnih međunarodnih organizacija u globalnom javnom zdravstvu te njihov utjecaj na nacionalne politike.
Ishodi učenja
Analizirati specifične zdravstvene potrebe i prepreke u pristupu skrbi ranjivih populacijskih skupina te predložiti prilagodbe zdravstvenih usluga.
Ishodi učenja
Objasniti koncepte Jednog zdravlja i planetarnog zdravlja te povezati okolišne i klimatske promjene s opterećenjem bolešću i javnozdravstvenim odgovorom.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon vježbe studenti će moći —
- definirati javnozdravstveni problem i obrazložiti njegovu važnost na temelju literature;
- pronaći i kritički procijeniti vjerodostojne javnozdravstvene izvore;
- povezati problem s relevantnim determinantama zdravlja.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon vježbe studenti će moći —
- provesti analizu ciljne populacije;
- formulirati opći cilj i mjerljive SMART ciljeve kampanje;
- oblikovati jasne, stručno točne i populaciji prilagođene ključne poruke.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon vježbe studenti će moći —
- odabrati i obrazložiti komunikacijske kanale;
- izraditi nacrt promotivnih materijala usklađenih s ciljevima i populacijom;
- oblikovati vizualni identitet i jasan poziv na akciju.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon vježbe studenti će moći —
- izraditi izvediv plan provedbe kampanje;
- identificirati i ublažiti etičke i komunikacijske rizike;
- oblikovati nacrt evaluacijskog okvira usklađen sa SMART ciljevima.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon vježbe studenti će moći —
- integrirati dijelove u koherentan kampanjski izvještaj;
- finalizirati promotivne materijale;
- jasno i argumentirano prezentirati te braniti kampanju.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon seminara studenti će moći —
- objasniti pojam, svrhu i ulogu javnozdravstvene kampanje;
- razlikovati klinički i populacijski pristup zdravlju;
- primijeniti model determinanti zdravlja pri uokvirivanju problema;
- opisati logički slijed (logički model) razvoja kampanje;
- prepoznati obvezne elemente i kriterije ocjenjivanja kampanjskog izvještaja.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon seminara studenti će moći —
- provesti osnovnu analizu ciljne populacije;
- odabrati i obrazložiti teorijsku/konceptualnu osnovu kampanje;
- formulirati opći cilj i mjerljive (SMART) ciljeve kampanje;
- primijeniti načela zdravstvene pismenosti i promjene ponašanja pri oblikovanju poruka;
- odabrati komunikacijske kanale primjerene ciljnoj populaciji;
- prepoznati temeljne etičke aspekte javnozdravstvene komunikacije.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon seminara studenti će moći —
- izraditi osnovni plan provedbe kampanje;
- identificirati i predložiti mjere ublažavanja etičkih i komunikacijskih rizika;
- razlikovati procesne i ishodišne pokazatelje evaluacije.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon seminara studenti će moći —
- dovršiti evaluacijski okvir usklađen sa SMART ciljevima;
- provjeriti unutarnju koherentnost kampanje;
- primijeniti standarde akademskog pisanja i ispravnog citiranja.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: nakon seminara studenti će moći —
- kritički prosuditi snage i ograničenja vlastite kampanje;
- obrazložiti prenosivost, održivost i skalabilnost kampanje;
- povezati ishode kampanje s ključnim javnozdravstvenim kompetencijama;
- reflektirati o timskom radu i naučenom.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2026/2027 | Download |