Cilj je savladavanje značajki psihijatrijske anamneze posebice sa specifičnim dijelovima  poput osobne anamneze i heteropodataka. Student će savladati i upoznati aspekte procjene psihičkog statusa i značajke poremećaja psihičkih funkcija, te važnostima pretraga u psihijatriji.

Kako voditi razgovor s onkološkim pacijentom

Cilj je upoznati dijagnostičke mogućnosti  u psihijatriji te savladati  procjenu značenja  dobivenih nalaza, posebice sa naglaskom na psihologijsko testiranje. Važnosti adekvatnog vođenja medicinske dokumentacije, te zaštiti bolesnika s duševnim smetnjama.Cilj  je upoznavanje sa metodama poticanja, promocije mentalnog zdravlja i sa potrebom i indikacijom za primjenu mjera sputavanja.

Cilj je upoznati se sa pacijentima sa stanjima koja traže akutno zbrinjavanje. Ishod je u prepoznavanju psihijarijskihhitnih stanja i procjeni indikacija za hitno zbrinjavanje.

Svrha je upoznavanje sa metodama određivanja terapijskog seta postupaka te indikacija za primjenu bioloških, psihoterapijskih ili socioterapijskih metoda liječenja. Student bi trebao savaladati procjenu terapijskih mogućnosti  kod pacijenata sa mentalnim poremećajem

Cilj je upoznavanje principa intenzivne njege u psihijatriji, postupka kod akutno psihotičnog pacijenta,agitiranog pacijenta, pacijenta u krizi te anksioznih i depresivnih stanja. Ishod je prepoznavanje stanja u psihijatriji koja traže intenzivni tretman

Cilj je upoznavanje sa značajkama neurotskog poremećaja kroz intervju sa neurotskim bolesnikom. Ishod je razumjevanjeznačajki neurotskih poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama depresivnog poremećaja kroz intervju sa depresivnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje depresivnostikao afektivnog stanja. Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa shizofrenijom 

kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje značajki psihičkog statusa kod ovih pacijenata (poremećaje misaonog tijeka, poremećaje afekta, poremećaje percepcije i dr. )

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja 

kliničke slike PTSP- ja.  Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ili drugim ovisnostima kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova i bihevioralnih modela kod alkoholne i druge ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama maničnog stanja kroz intervju sa maničnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja te usvajanje terapijskih pristupa u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta.

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja kliničke slike PTSP- ja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ovisnosti kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova  i bihevioralnih modela kod alkoholne ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje  razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama  maničnog stanja kroz intervju sa maničnim  pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja.

Termin vježbe dogovara voditelj vježbe sa studentima, a može se provoditi u redovno radno vrijeme, poslijepodnevno radno vrijeme ili dežurstvu voditelja vježbi vodeći računa da nije u koliziji sa ostalim obavezama studenta. Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Pisanje I parcijalnog ispita NA ZADNJOJ VJEŽBI

Kako razgovarati s onkološkim bolesnikom s komorbidnim psihičkim poremećajem

Prepoznati mogućnosti primjene duhovne terapije kod određenih onkoloških pacijenta

Susret s onkoloških palijativnim pacijentima, organizacija rada u hospiciju, važnost primjene duhovne terapije

Cilj  je upoznati studenta sa načinom uzimanja anamneze i psihijatrijskog intervjua te mogućim komunikacijskim teškoćama.
Ishod  je sagledavanje  učinkovitog načina psihijatrijskog intervjua koji daje mogućnost procjene psihičkog statusa pacijenta

Cilj je upoznati se sa simptomima i znacima psihičkih poremećaja te psihičkih funkcija čije moguće promjene označavaju mentalni poremećaj. Ishod  je savladavanje  i  utvrđivanje psihičkog statusa.

Opći terapijski principi podrazumijevaju u psihijatriji biološki pristup, psihoterapijski pristup te socioterapijske metode liječenja. Ishod  je upoznavanje  studenta s mogućnošću kombinacije ovih metoda te savladavanje načela biopsihosocijalnog pristupa u liječenju mentalnih poremećaja.

Cilj je prikazati  pojavne oblike ove skupine poremećaja te  načine njihovog liječenja. Ishod je prepoznavanje  psihičkih poslijedica  trajnog  ili prolaznog oštećenja mozga.

Cilj je upoznati se sa oblicima ovisnosti te njihovim karakteristikama kao i mogućnošću njihovog liječenja. Ishod  je upoznavanje problema bolesti ovisnosti, njihove etiologije i terapijskih opcija.

Shizofrenija predstavlja najteži psihijatrijski poremećaj nedovoljno definirane etiologije. Cilj je upoznati se sa  saznanjima iz ovog područja ali i pitanjima koja su još uvijek otvorena. Ishod je prepoznavanje osnovnih značajki shizofrenije i shizofreniji sličnih oboljenja kao i terapijskih principa.

Depresija je jedna od najrasprostranjenijih  mentalnih poremećaja. Depresivna epizoda može biti dio različitih kliničkih entiteta. Cilj je upoznavanje svih pojavnih oblika  poremećaja raspoloženja te terapijskih algoritama. Ishod je  postizanje sigurnosti u dijagnosticiranju i procjeni depresivnog stanja te  određivanje stupnja depresivnosti koji se može liječiti u ordinaciji LOM.

Cilj je  upoznati studenta sa načinima na koji se psihički konflikt transformira u  anksiozni, konverzivni, disocijativni ili somatoformni simptom. Ishod je prepoznavanje kliničkih slika  unutar anksioznih poremećaja kao i upoznavanje s terapijskim mogućnostima.

Cilj je prikazati značajke skupine poremećaja uzrokovanih stresorima raznih intenziteta sve do traumatskih stresora, te  utvrditi razlike između njih. Ishod je razumjevanje mehanizma nastanka ovih poremećaja, njihovih značajki i mogućnosti liječenja.

Poremećaji osobnosti područje su stalnih kontroverzi kako u procjeni kliničkih slika tako i u klasifikacijskim nastojanjima. Cilj je opisati kliničke značajke ovih poremećaja; savladati osnovne principe prepoznavanja i liječenja.

Cilj je upoznati se sa osnovnim grupama poremećaja spavanja i budnosti i mehanizmima njihovog nastanka kao i  s terapijskim mogućnostima. Također  cilj je upoznati se sa spektrom poremećaja hranjenja posebice anoreksijom / bulimijom. Ishod  je savladavanje tretmana osnovnih poremećaja spavanja i  prepoznavanje znakova poremećaja hranjenja te mogućnostima u njihovom liječenju.

Poremećaji razvojne  dobi obuhvaćaju  poremećaje podjednakog spektra mentalnih poremećaja kao i u odraslih osoba, ali i specifičnih poremećaja vezanih za posebno osjetljivo vrijeme i  područje psihičkog sazrijevanja. Svi oni  nose značajke, između ostalog i razvojne faze u kojoj se javljaju. Ishod je  upoznavanje sa spektrom  mentalnih poremećaja dječje i adolescentne dobi, njihove specifičnosti, te značaju uključivanja roditelja u terapijske postupke.

Aspekti organizacije psihijatrijske službe koja bi mogla obuhvatiti široku lepezu intervencija kod kroničnih duševnih bolesnika ali i svih drugih bolesnika koji uslijed psiholoških razloga razvijaju somatska oboljenja ili obrnuto, obuhvaćeni su ovom nastavnom jedinicom. Svrha je upoznavanje sa mogućnostima i modelima organizacije psihijatrije u zajednici i njezinim prednostima te upoznavanje sa mogućnostima suradne psihijatrije. Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja mentalnih poremećaja daju poseban značaj pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju. Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja  mentalnih poremećaja daju  poseban značaj  pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima  posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim  poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je  upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Predviđen za pisanje II parcijalnog ispita koji će testirati usvojeno znanje svih predavanja i seminarskih tema.

Cilj je savladavanje značajki psihijatrijske anamneze posebice sa specifičnim dijelovima  poput osobne anamneze i heteropodataka. Student će savladati i upoznati aspekte procjene psihičkog statusa i značajke poremećaja psihičkih funkcija, te važnostima pretraga u psihijatriji.

Kako voditi razgovor s onkološkim pacijentom

Cilj je upoznati dijagnostičke mogućnosti  u psihijatriji te savladati  procjenu značenja  dobivenih nalaza, posebice sa naglaskom na psihologijsko testiranje. Važnosti adekvatnog vođenja medicinske dokumentacije, te zaštiti bolesnika s duševnim smetnjama.Cilj  je upoznavanje sa metodama poticanja, promocije mentalnog zdravlja i sa potrebom i indikacijom za primjenu mjera sputavanja.

Cilj je upoznati se sa pacijentima sa stanjima koja traže akutno zbrinjavanje. Ishod je u prepoznavanju psihijarijskihhitnih stanja i procjeni indikacija za hitno zbrinjavanje.

Svrha je upoznavanje sa metodama određivanja terapijskog seta postupaka te indikacija za primjenu bioloških, psihoterapijskih ili socioterapijskih metoda liječenja. Student bi trebao savaladati procjenu terapijskih mogućnosti  kod pacijenata sa mentalnim poremećajem

Cilj je upoznavanje principa intenzivne njege u psihijatriji, postupka kod akutno psihotičnog pacijenta,agitiranog pacijenta, pacijenta u krizi te anksioznih i depresivnih stanja. Ishod je prepoznavanje stanja u psihijatriji koja traže intenzivni tretman

Cilj je upoznavanje sa značajkama neurotskog poremećaja kroz intervju sa neurotskim bolesnikom. Ishod je razumjevanjeznačajki neurotskih poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama depresivnog poremećaja kroz intervju sa depresivnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje depresivnostikao afektivnog stanja. Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa shizofrenijom 

kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje značajki psihičkog statusa kod ovih pacijenata (poremećaje misaonog tijeka, poremećaje afekta, poremećaje percepcije i dr. )

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja 

kliničke slike PTSP- ja.  Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ili drugim ovisnostima kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova i bihevioralnih modela kod alkoholne i druge ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama maničnog stanja kroz intervju sa maničnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja te usvajanje terapijskih pristupa u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta.

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja kliničke slike PTSP- ja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ovisnosti kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova  i bihevioralnih modela kod alkoholne ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje  razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama  maničnog stanja kroz intervju sa maničnim  pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja.

Termin vježbe dogovara voditelj vježbe sa studentima, a može se provoditi u redovno radno vrijeme, poslijepodnevno radno vrijeme ili dežurstvu voditelja vježbi vodeći računa da nije u koliziji sa ostalim obavezama studenta. Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Pisanje I parcijalnog ispita NA ZADNJOJ VJEŽBI

Kako razgovarati s onkološkim bolesnikom s komorbidnim psihičkim poremećajem

Prepoznati mogućnosti primjene duhovne terapije kod određenih onkoloških pacijenta

Susret s onkoloških palijativnim pacijentima, organizacija rada u hospiciju, važnost primjene duhovne terapije

Cilj  je upoznati studenta sa načinom uzimanja anamneze i psihijatrijskog intervjua te mogućim komunikacijskim teškoćama.
Ishod  je sagledavanje  učinkovitog načina psihijatrijskog intervjua koji daje mogućnost procjene psihičkog statusa pacijenta

Cilj je upoznati se sa simptomima i znacima psihičkih poremećaja te psihičkih funkcija čije moguće promjene označavaju mentalni poremećaj. Ishod  je savladavanje  i  utvrđivanje psihičkog statusa.

Opći terapijski principi podrazumijevaju u psihijatriji biološki pristup, psihoterapijski pristup te socioterapijske metode liječenja. Ishod  je upoznavanje  studenta s mogućnošću kombinacije ovih metoda te savladavanje načela biopsihosocijalnog pristupa u liječenju mentalnih poremećaja.

Cilj je prikazati  pojavne oblike ove skupine poremećaja te  načine njihovog liječenja. Ishod je prepoznavanje  psihičkih poslijedica  trajnog  ili prolaznog oštećenja mozga.

Cilj je upoznati se sa oblicima ovisnosti te njihovim karakteristikama kao i mogućnošću njihovog liječenja. Ishod  je upoznavanje problema bolesti ovisnosti, njihove etiologije i terapijskih opcija.

Shizofrenija predstavlja najteži psihijatrijski poremećaj nedovoljno definirane etiologije. Cilj je upoznati se sa  saznanjima iz ovog područja ali i pitanjima koja su još uvijek otvorena. Ishod je prepoznavanje osnovnih značajki shizofrenije i shizofreniji sličnih oboljenja kao i terapijskih principa.

Depresija je jedna od najrasprostranjenijih  mentalnih poremećaja. Depresivna epizoda može biti dio različitih kliničkih entiteta. Cilj je upoznavanje svih pojavnih oblika  poremećaja raspoloženja te terapijskih algoritama. Ishod je  postizanje sigurnosti u dijagnosticiranju i procjeni depresivnog stanja te  određivanje stupnja depresivnosti koji se može liječiti u ordinaciji LOM.

Cilj je  upoznati studenta sa načinima na koji se psihički konflikt transformira u  anksiozni, konverzivni, disocijativni ili somatoformni simptom. Ishod je prepoznavanje kliničkih slika  unutar anksioznih poremećaja kao i upoznavanje s terapijskim mogućnostima.

Cilj je prikazati značajke skupine poremećaja uzrokovanih stresorima raznih intenziteta sve do traumatskih stresora, te  utvrditi razlike između njih. Ishod je razumjevanje mehanizma nastanka ovih poremećaja, njihovih značajki i mogućnosti liječenja.

Poremećaji osobnosti područje su stalnih kontroverzi kako u procjeni kliničkih slika tako i u klasifikacijskim nastojanjima. Cilj je opisati kliničke značajke ovih poremećaja; savladati osnovne principe prepoznavanja i liječenja.

Cilj je upoznati se sa osnovnim grupama poremećaja spavanja i budnosti i mehanizmima njihovog nastanka kao i  s terapijskim mogućnostima. Također  cilj je upoznati se sa spektrom poremećaja hranjenja posebice anoreksijom / bulimijom. Ishod  je savladavanje tretmana osnovnih poremećaja spavanja i  prepoznavanje znakova poremećaja hranjenja te mogućnostima u njihovom liječenju.

Poremećaji razvojne  dobi obuhvaćaju  poremećaje podjednakog spektra mentalnih poremećaja kao i u odraslih osoba, ali i specifičnih poremećaja vezanih za posebno osjetljivo vrijeme i  područje psihičkog sazrijevanja. Svi oni  nose značajke, između ostalog i razvojne faze u kojoj se javljaju. Ishod je  upoznavanje sa spektrom  mentalnih poremećaja dječje i adolescentne dobi, njihove specifičnosti, te značaju uključivanja roditelja u terapijske postupke.

Aspekti organizacije psihijatrijske službe koja bi mogla obuhvatiti široku lepezu intervencija kod kroničnih duševnih bolesnika ali i svih drugih bolesnika koji uslijed psiholoških razloga razvijaju somatska oboljenja ili obrnuto, obuhvaćeni su ovom nastavnom jedinicom. Svrha je upoznavanje sa mogućnostima i modelima organizacije psihijatrije u zajednici i njezinim prednostima te upoznavanje sa mogućnostima suradne psihijatrije. Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja mentalnih poremećaja daju poseban značaj pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju. Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja  mentalnih poremećaja daju  poseban značaj  pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima  posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim  poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je  upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Predviđen za pisanje II parcijalnog ispita koji će testirati usvojeno znanje svih predavanja i seminarskih tema.

Cilj je savladavanje značajki psihijatrijske anamneze posebice sa specifičnim dijelovima  poput osobne anamneze i heteropodataka. Student će savladati i upoznati aspekte procjene psihičkog statusa i značajke poremećaja psihičkih funkcija, te važnostima pretraga u psihijatriji.

Cilj je upoznati dijagnostičke mogućnosti  u psihijatriji te savladati  procjenu značenja  dobivenih nalaza, posebice sa naglaskom na psihologijsko testiranje. Važnosti adekvatnog vođenja medicinske dokumentacije, te zaštiti bolesnika s duševnim smetnjama.Cilj  je upoznavanje sa metodama poticanja, promocije mentalnog zdravlja i sa potrebom i indikacijom za primjenu mjera sputavanja.

Cilj je upoznati se sa pacijentima sa stanjima koja traže akutno zbrinjavanje. Ishod je u prepoznavanju psihijarijskihhitnih stanja i procjeni indikacija za hitno zbrinjavanje.

Svrha je upoznavanje sa metodama određivanja terapijskog seta postupaka te indikacija za primjenu bioloških, psihoterapijskih ili socioterapijskih metoda liječenja. Student bi trebao savaladati procjenu terapijskih mogućnosti  kod pacijenata sa mentalnim poremećajem

Cilj je upoznavanje principa intenzivne njege u psihijatriji, postupka kod akutno psihotičnog pacijenta,agitiranog pacijenta, pacijenta u krizi te anksioznih i depresivnih stanja. Ishod je prepoznavanje stanja u psihijatriji koja traže intenzivni tretman

Cilj je upoznavanje sa značajkama neurotskog poremećaja kroz intervju sa neurotskim bolesnikom. Ishod je razumjevanjeznačajki neurotskih poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama depresivnog poremećaja kroz intervju sa depresivnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje depresivnostikao afektivnog stanja. Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa shizofrenijom 

kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje značajki psihičkog statusa kod ovih pacijenata (poremećaje misaonog tijeka, poremećaje afekta, poremećaje percepcije i dr. )

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja 

kliničke slike PTSP- ja.  Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ili drugim ovisnostima kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova i bihevioralnih modela kod alkoholne i druge ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama maničnog stanja kroz intervju sa maničnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja te usvajanje terapijskih pristupa u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta.

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja kliničke slike PTSP- ja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ovisnosti kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova  i bihevioralnih modela kod alkoholne ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje  razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama  maničnog stanja kroz intervju sa maničnim  pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja.

Termin vježbe dogovara voditelj vježbe sa studentima, a može se provoditi u redovno radno vrijeme, poslijepodnevno radno vrijeme ili dežurstvu voditelja vježbi vodeći računa da nije u koliziji sa ostalim obavezama studenta. Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Pisanje I parcijalnog ispita NA ZADNJOJ VJEŽBI

Cilj  je upoznati studenta sa načinom uzimanja anamneze i psihijatrijskog intervjua te mogućim komunikacijskim teškoćama.
Ishod  je sagledavanje  učinkovitog načina psihijatrijskog intervjua koji daje mogućnost procjene psihičkog statusa pacijenta

Cilj je upoznati se sa simptomima i znacima psihičkih poremećaja te psihičkih funkcija čije moguće promjene označavaju mentalni poremećaj. Ishod  je savladavanje  i  utvrđivanje psihičkog statusa.

Opći terapijski principi podrazumijevaju u psihijatriji biološki pristup, psihoterapijski pristup te socioterapijske metode liječenja. Ishod  je upoznavanje  studenta s mogućnošću kombinacije ovih metoda te savladavanje načela biopsihosocijalnog pristupa u liječenju mentalnih poremećaja.

Cilj je prikazati  pojavne oblike ove skupine poremećaja te  načine njihovog liječenja. Ishod je prepoznavanje  psihičkih poslijedica  trajnog  ili prolaznog oštećenja mozga.

Cilj je upoznati se sa oblicima ovisnosti te njihovim karakteristikama kao i mogućnošću njihovog liječenja. Ishod  je upoznavanje problema bolesti ovisnosti, njihove etiologije i terapijskih opcija.

Shizofrenija predstavlja najteži psihijatrijski poremećaj nedovoljno definirane etiologije. Cilj je upoznati se sa  saznanjima iz ovog područja ali i pitanjima koja su još uvijek otvorena. Ishod je prepoznavanje osnovnih značajki shizofrenije i shizofreniji sličnih oboljenja kao i terapijskih principa.

Depresija je jedna od najrasprostranjenijih  mentalnih poremećaja. Depresivna epizoda može biti dio različitih kliničkih entiteta. Cilj je upoznavanje svih pojavnih oblika  poremećaja raspoloženja te terapijskih algoritama. Ishod je  postizanje sigurnosti u dijagnosticiranju i procjeni depresivnog stanja te  određivanje stupnja depresivnosti koji se može liječiti u ordinaciji LOM.

Cilj je  upoznati studenta sa načinima na koji se psihički konflikt transformira u  anksiozni, konverzivni, disocijativni ili somatoformni simptom. Ishod je prepoznavanje kliničkih slika  unutar anksioznih poremećaja kao i upoznavanje s terapijskim mogućnostima.

Cilj je prikazati značajke skupine poremećaja uzrokovanih stresorima raznih intenziteta sve do traumatskih stresora, te  utvrditi razlike između njih. Ishod je razumjevanje mehanizma nastanka ovih poremećaja, njihovih značajki i mogućnosti liječenja.

Poremećaji osobnosti područje su stalnih kontroverzi kako u procjeni kliničkih slika tako i u klasifikacijskim nastojanjima. Cilj je opisati kliničke značajke ovih poremećaja; savladati osnovne principe prepoznavanja i liječenja.

Cilj je upoznati se sa osnovnim grupama poremećaja spavanja i budnosti i mehanizmima njihovog nastanka kao i  s terapijskim mogućnostima. Također  cilj je upoznati se sa spektrom poremećaja hranjenja posebice anoreksijom / bulimijom. Ishod  je savladavanje tretmana osnovnih poremećaja spavanja i  prepoznavanje znakova poremećaja hranjenja te mogućnostima u njihovom liječenju.

Poremećaji razvojne  dobi obuhvaćaju  poremećaje podjednakog spektra mentalnih poremećaja kao i u odraslih osoba, ali i specifičnih poremećaja vezanih za posebno osjetljivo vrijeme i  područje psihičkog sazrijevanja. Svi oni  nose značajke, između ostalog i razvojne faze u kojoj se javljaju. Ishod je  upoznavanje sa spektrom  mentalnih poremećaja dječje i adolescentne dobi, njihove specifičnosti, te značaju uključivanja roditelja u terapijske postupke.

Aspekti organizacije psihijatrijske službe koja bi mogla obuhvatiti široku lepezu intervencija kod kroničnih duševnih bolesnika ali i svih drugih bolesnika koji uslijed psiholoških razloga razvijaju somatska oboljenja ili obrnuto, obuhvaćeni su ovom nastavnom jedinicom. Svrha je upoznavanje sa mogućnostima i modelima organizacije psihijatrije u zajednici i njezinim prednostima te upoznavanje sa mogućnostima suradne psihijatrije. Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja mentalnih poremećaja daju poseban značaj pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju. Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja  mentalnih poremećaja daju  poseban značaj  pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima  posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim  poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je  upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Predviđen za pisanje II parcijalnog ispita koji će testirati usvojeno znanje svih predavanja i seminarskih tema.

Cilj je savladavanje značajki psihijatrijske anamneze posebice sa specifičnim dijelovima  poput osobne anamneze i heteropodataka. Student će savladati i upoznati aspekte procjene psihičkog statusa i značajke poremećaja psihičkih funkcija, te važnostima pretraga u psihijatriji.

Cilj je upoznati dijagnostičke mogućnosti  u psihijatriji te savladati  procjenu značenja  dobivenih nalaza, posebice sa naglaskom na psihologijsko testiranje. Važnosti adekvatnog vođenja medicinske dokumentacije, te zaštiti bolesnika s duševnim smetnjama.Cilj  je upoznavanje sa metodama poticanja, promocije mentalnog zdravlja i sa potrebom i indikacijom za primjenu mjera sputavanja.

Cilj je upoznati se sa pacijentima sa stanjima koja traže akutno zbrinjavanje. Ishod je u prepoznavanju psihijarijskihhitnih stanja i procjeni indikacija za hitno zbrinjavanje.

Svrha je upoznavanje sa metodama određivanja terapijskog seta postupaka te indikacija za primjenu bioloških, psihoterapijskih ili socioterapijskih metoda liječenja. Student bi trebao savaladati procjenu terapijskih mogućnosti  kod pacijenata sa mentalnim poremećajem

Cilj je upoznavanje principa intenzivne njege u psihijatriji, postupka kod akutno psihotičnog pacijenta,agitiranog pacijenta, pacijenta u krizi te anksioznih i depresivnih stanja. Ishod je prepoznavanje stanja u psihijatriji koja traže intenzivni tretman

Cilj je upoznavanje sa značajkama neurotskog poremećaja kroz intervju sa neurotskim bolesnikom. Ishod je razumjevanjeznačajki neurotskih poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama depresivnog poremećaja kroz intervju sa depresivnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje depresivnostikao afektivnog stanja. Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa shizofrenijom 

kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje značajki psihičkog statusa kod ovih pacijenata (poremećaje misaonog tijeka, poremećaje afekta, poremećaje percepcije i dr. )

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja 

kliničke slike PTSP- ja.  Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ili drugim ovisnostima kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova i bihevioralnih modela kod alkoholne i druge ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama maničnog stanja kroz intervju sa maničnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja te usvajanje terapijskih pristupa u liječenju bipolarnog afektivnog poremećaja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenta sa organskim poremećajem kroz intervju sa pacijentom. Svrha je prepoznavanje značajki ovog kliničkog entiteta.

Cilj je upoznavanje sa značajkama posttraumatskog stresnog poremećaja kroz intervju sa pacijentom. Ishod je razumijevanje mehanizama nastajanja kliničke slike PTSP- ja.

Cilj je upoznavanje sa značajkama pacijenata sa alkoholnom ovisnosti kroz intervju sa pacijentom. Ishod je prepoznavanje kliničkih znakova  i bihevioralnih modela kod alkoholne ovisnosti.

Cilj je upoznavanje sa značajkama poremećaja adolescentne dobi kroz intervju sa adolescentnim pacijentom. Ishod je prepoznavanje i uvažavanje  razvojnih čimbenika u njihovom razvoju.

Cilj je upoznavanje sa značajkama  maničnog stanja kroz intervju sa maničnim  pacijentom. Ishod je prepoznavanje oblika maničnih stanja.

Termin vježbe dogovara voditelj vježbe sa studentima, a može se provoditi u redovno radno vrijeme, poslijepodnevno radno vrijeme ili dežurstvu voditelja vježbi vodeći računa da nije u koliziji sa ostalim obavezama studenta. Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Cilj vježbe je upoznati studenta sa organizacijom rada na Klinici za psihijatriju, koja uključuje hitan psihijatrijski prijem, liječenje na zavodima-odjelima, liječenje u dnevnim bolnicama, te liječenje na Poliklinici Klinike za psihijatriju.

Pisanje I parcijalnog ispita NA ZADNJOJ VJEŽBI

Cilj  je upoznati studenta sa načinom uzimanja anamneze i psihijatrijskog intervjua te mogućim komunikacijskim teškoćama.
Ishod  je sagledavanje  učinkovitog načina psihijatrijskog intervjua koji daje mogućnost procjene psihičkog statusa pacijenta

Cilj je upoznati se sa simptomima i znacima psihičkih poremećaja te psihičkih funkcija čije moguće promjene označavaju mentalni poremećaj. Ishod  je savladavanje  i  utvrđivanje psihičkog statusa.

Opći terapijski principi podrazumijevaju u psihijatriji biološki pristup, psihoterapijski pristup te socioterapijske metode liječenja. Ishod  je upoznavanje  studenta s mogućnošću kombinacije ovih metoda te savladavanje načela biopsihosocijalnog pristupa u liječenju mentalnih poremećaja.

Cilj je prikazati  pojavne oblike ove skupine poremećaja te  načine njihovog liječenja. Ishod je prepoznavanje  psihičkih poslijedica  trajnog  ili prolaznog oštećenja mozga.

Cilj je upoznati se sa oblicima ovisnosti te njihovim karakteristikama kao i mogućnošću njihovog liječenja. Ishod  je upoznavanje problema bolesti ovisnosti, njihove etiologije i terapijskih opcija.

Shizofrenija predstavlja najteži psihijatrijski poremećaj nedovoljno definirane etiologije. Cilj je upoznati se sa  saznanjima iz ovog područja ali i pitanjima koja su još uvijek otvorena. Ishod je prepoznavanje osnovnih značajki shizofrenije i shizofreniji sličnih oboljenja kao i terapijskih principa.

Depresija je jedna od najrasprostranjenijih  mentalnih poremećaja. Depresivna epizoda može biti dio različitih kliničkih entiteta. Cilj je upoznavanje svih pojavnih oblika  poremećaja raspoloženja te terapijskih algoritama. Ishod je  postizanje sigurnosti u dijagnosticiranju i procjeni depresivnog stanja te  određivanje stupnja depresivnosti koji se može liječiti u ordinaciji LOM.

Cilj je  upoznati studenta sa načinima na koji se psihički konflikt transformira u  anksiozni, konverzivni, disocijativni ili somatoformni simptom. Ishod je prepoznavanje kliničkih slika  unutar anksioznih poremećaja kao i upoznavanje s terapijskim mogućnostima.

Cilj je prikazati značajke skupine poremećaja uzrokovanih stresorima raznih intenziteta sve do traumatskih stresora, te  utvrditi razlike između njih. Ishod je razumjevanje mehanizma nastanka ovih poremećaja, njihovih značajki i mogućnosti liječenja.

Poremećaji osobnosti područje su stalnih kontroverzi kako u procjeni kliničkih slika tako i u klasifikacijskim nastojanjima. Cilj je opisati kliničke značajke ovih poremećaja; savladati osnovne principe prepoznavanja i liječenja.

Cilj je upoznati se sa osnovnim grupama poremećaja spavanja i budnosti i mehanizmima njihovog nastanka kao i  s terapijskim mogućnostima. Također  cilj je upoznati se sa spektrom poremećaja hranjenja posebice anoreksijom / bulimijom. Ishod  je savladavanje tretmana osnovnih poremećaja spavanja i  prepoznavanje znakova poremećaja hranjenja te mogućnostima u njihovom liječenju.

Poremećaji razvojne  dobi obuhvaćaju  poremećaje podjednakog spektra mentalnih poremećaja kao i u odraslih osoba, ali i specifičnih poremećaja vezanih za posebno osjetljivo vrijeme i  područje psihičkog sazrijevanja. Svi oni  nose značajke, između ostalog i razvojne faze u kojoj se javljaju. Ishod je  upoznavanje sa spektrom  mentalnih poremećaja dječje i adolescentne dobi, njihove specifičnosti, te značaju uključivanja roditelja u terapijske postupke.

Aspekti organizacije psihijatrijske službe koja bi mogla obuhvatiti široku lepezu intervencija kod kroničnih duševnih bolesnika ali i svih drugih bolesnika koji uslijed psiholoških razloga razvijaju somatska oboljenja ili obrnuto, obuhvaćeni su ovom nastavnom jedinicom. Svrha je upoznavanje sa mogućnostima i modelima organizacije psihijatrije u zajednici i njezinim prednostima te upoznavanje sa mogućnostima suradne psihijatrije. Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja mentalnih poremećaja daju poseban značaj pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju. Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Pravni aspekti mentalnih poremećaja rezultirali su formiranjem posebne grane – forenzične psihijatrije. S druge strane niz specifičnih okolnosti koje proizlaze iz liječenja  mentalnih poremećaja daju  poseban značaj  pridržavanju etičkih normi u psihijatrijskom liječenju Dodatna specifičnost mentalnih poremećaja je stigma koja ih prati i koja ima  posljedice na tijek liječenja te na kvalitetu života osoba sa mentalnim  poremećajima. Cilj  ovog seminara je ukazati na ove specifičnosti. Ishod  je  upoznavanje i osvještavanje etičkih specifičnosti i značaja stigmatizacije za osobe sa mentalnim poremećajima.

Predviđen za pisanje II parcijalnog ispita koji će testirati usvojeno znanje svih predavanja i seminarskih tema.