Kolegij
Kolegij Neurologija je obvezni kolegij na 4. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Medicina i sastoji se od 20 sati predavanja, 35 sati seminara i 30 sati vježbi (4,5 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka osim predavanja koja se izvode u centralnoj predavaonici riječkog lokaliteta KBC Rijeka.
Cilj kolegija :
Usvajanje osnovnih znanja i kliničkih vještina iz područja neurologije. Cilj je upoznati studente s novim saznanjima o funkcioniranju mozga, sadašnjim mogućnostima neurološke struke i omogućiti lakše razumijevanje i pristup neurološkim bolesnicima. Studente će se upoznati sa specifičnostima neurološke propedeutike i osnovama kliničkog neurološkog pregleda. Također je cilj kolegija upoznati studente s neurološkim bolestima, dijagnostici, diferencijalnoj dijagnozi i liječenju istih. Kroz seminare će se obraditi anatomsko-fiziološki pregled odgovarajućeg neurološkog područja, funkcije mozgovnih živaca, osjetnih, motoričkih, vegetativnih i viših živčanih funkcija te topička dijagnostika. Na vježbama će se studenti upoznati s načinima ispitivanja i patološkim promjenama pojedinih neuroloških funkcija te njihova pravilna interpretacija.
Sadržaj kolegija:
Cerebrovaskularne bolesti; Tumori središnjeg živčanog sustava; Epilepsije i druga paroksizmalna stanja; Demijelinizacijske bolesti; Ekstrapiramidne bolesti; Demencije; Glavobolje i druga bolna stanja; Neuromišićne bolesti; Bolesti i ozljede kralježnične moždine i korjenova živaca;Hitna stanja u neurologiji.
Izvođenje nastave:
Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 8 tjedana. Tijekom seminara nastavnik nadzire aktivno sudjelovanje studenta, od kratkih (cca 10 min.) samostalnih Power-prezentacija na zadanu temu seminara, nastavnik sa studentima raspravlja o temi a na kraju svakog seminara studenti će dobiti po 5 pitanja iz zadane teme, usmeno ili pismeno.Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi (neurološki status). Tijekom nastave održati će se obavezni pismeni Kolokvij na kraju Seminara i Vježbi. Na kraju nastave prema planu održati će se završni ispit, u pismenom i usmenom obliku u sklopu kojeg će student pokazati praktičko znanje iz neurološke propedeutike prema Knjižici kataloga vještina. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti student može ostvariti maksimalno 50 bodova (ukupno do 50% ocjene) a na završnom ispitu 50 bodova te ispunjenjem svih navedenih obaveza stječe 4,5 ECTS bodova.
Ovisno o razvoju epidemiološke situacije postoji mogućnost online nastave.
- Brinar V. i sur. Neurologija za medicinare, Medicinska naklada, Zagreb 2019.
- Brinar V, Brzović Z, Zurak N. Neurološka propedeutika, Zrinski d.d., Čakovec, 1999.
Usmena priopćenja nastavnika tijekom predavanja na zadanu temu
- Demarin V, Bašić Kes V i sur. Glavobolja i druga bolna stanja. Medicinska naklada, Zagreb, 2011
- Butković Soldo S. Neurorehabilitacija i restauracijska neurologija. Medicinski fakultet Osijek, 2013
- Bhidayasiri R, Waters MF, Giza CC. Neurological differential diagnosis – a prioritized approach, Blackwell Publishing Ltd, 2005.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
Provjera znanja
(način polaganja ispita, opis pismenog/usmenog dijela ispita, način bodovanja tijekom nastave, kriterij ocjenjivanja)
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci)
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. Ukupno ostvareno 4,5 ECTS.
I Tijekom nastave vrednuje se:
- aktivnost i znanje tijekom nastave - do 20 bodova
- usvojeno znanje - do 30 bodova
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 25-50 bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova ili minimalno 25 bodova.
a. Aktivnost i znanje u nastavi (do 20 bodova)
Znanje i aktivnost studenata ocjenjuje se na svim vježbama (osim na V1) usmeno uz praktički dio kod svakog voditelja vježbi. Na kraju ukupna dobivena prosječna ocjena pretvara se u bodove:
Ocjena | Bodovi |
5-4,8 | 20 |
4,7-4,3 | 18 |
4,2-3,7 | 16 |
3,6-3,0 | 14 |
2,9-2,4 | 12 |
2,3-2 | 10 |
b. Usvojeno znanje (do 30 bodova)
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s 1 usmenim kolokvijem nakon završenih svih seminara i vježbi u terminima prema dogovoru (ovisno o broju studenata) radnim danima uz mogućnost uključivanja i subote a prije 1. Ispitnog roka. Maksimalni broj bodova je 30. Ispitivači su svi voditelji i seminara i vježbi.
Kolokvij: Neurološki status + Klinička topička dijagnostika
Ocjene iz Kolokvija će biti pretvorene u bodove na način prikazan u tablici:
Ocjena | Bodovi |
Izvrstan Vrlo dobar | 30 25 |
Dobar | 20 |
Dovoljan | 15 |
Student može izaći na Završni ispit kada položi Kolokvij i dobije prolaznu ocjenu na završnim vježbama (ukupno minimum 25 bodova). Student koji nije prikupio 15 bodova iz Kolokvija ili koji iz opravdanih razloga nije mogao pristupiti Kolokviju u zadanom terminu, može pristupiti 1 popravnom kolokviju jer u protivnom neće moći pristupiti završnom ispitu. Termin „popravnog“ kolokvija će se odrediti između 1. i 2. roka završnog ispita. Na popravnom kolokviju ispitivač će biti nastavnik. Studentu koji je „prošao“ kolokvij, ali želi veću ocjenu i time više bodova prema završnom ispitu, dozvolit će se popravni kolokvij, ali se tada briše njegov prijašnji rezultat te se kao konačan uzima onaj kojeg je ostvario na popravnom roku.
II Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom (pismenom testu) ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni (pismeni) test ima 50 pitanja (maksimalno 25, minimalno 13 bodova) i piše se 1:00 h, a bodovi se na završnom testu dobivaju kad student riješi više od 50% test pitanja kako prikazuje tablica:
Točni odgovori | Bodovi |
50,49 | 25 |
48,47,46,45 | 23 |
44,43,42,41 | 21 |
40,39,38,37 | 19 |
36,35,34 | 17 |
33,32,31 | 16 |
30,29,28 | 15 |
27,26 | 14 |
25 | 13 |
<25 | 0 |
Usmenim dijelom završnog ispita ostvaruje se maksimalno 25 i minimalno 12 bodova prema tablici. Usmenom dijelu ispita mogu pristupiti studenti koji su na pismenom dijelu (testu) ostvarili najmanje 13 bodova (točno riješili najmanje 50% pitanja). U sklopu usmenog dijela završnog ispita ispitat će se i praktički dio – neurološki status kod pacijenta.
Ocjena | Bodovi |
5 | 25 |
4 | 20 |
3 | 15 |
2 | 12 |
1 | 0 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Za prolaznu ocjenu završnog ispita na pismenom dijelu završnog ispita moraju ostvariti najmanje 13 bodova (riješiti najmanje 25 pitanja) i na usmenom dijelu dobiti prolaznu ocjenu od najmanje 12 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0-24,9% bodova ili koji izostaju više od 30% nastavnih sati svakog pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari ili vježbe). Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III Konačna ocjena: primjena ECTS ocjene tijekom nastave + završni ispit
Ocjenjivanje unutar ECTS sustava vrši se apsolutnom raspodjelom:
A (90-100%) | Izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | Vrlo dobar (4) |
C (60-74,9%) | Dobar (3) |
D (50-59,9%) | Dovoljan (2) |
F ( 0-49,9%) | Nedovoljan (1) |
U okviru usmenog dijela Završnog ispita ispituje se teorijsko znanje studenta i praktički dio. U slučaju da student na usmenom nije zadovoljio, nije neophodno potrebno ponavljati pismeni dio ispita na prvom sljedećem ispitnom roku. Ako ni tada ne zadovolji, u narednim ispitnim rokovima student mora ponovno pristupiti i pismenom dijelu ispita (student ima 3 moguća izlaska na završni ispit od 5 ponuđenih termina). Ako student nije zadovoljan s postignutom pozitivnom ocjenom, moći će ju odbiti što će dokazati svojim potpisom kojim, u tom slučaju, prihvaća nedovoljnu ocjenu (uz iskorišten jedan od moguća tri izlaska na ispit).
Studenti su za seminare i vježbe podijeljeni u 3 glavne grupe: grupa A, grupa B, grupa C koje će se kroz cijeli turnus kolegija odvijati prema satnici. Studenti se moraju pripremiti i aktivno sudjelovati na svim seminarima i vježbama. Studente se raspoređuje i dodjeljuje asistentima kada se dobije popis studenata koji su upisali kolegij. Predavanjima prisustvuju svi zajedno. Prisustvo na nastavi će se provjeravati na svim predavanjima, seminarima i vježbama, neće se ocjenjivati (bodovati), ali ako student izostane na više od 30% nastave neće moći pristupiti kolokviju i završnom ispitu.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stranicama Katedre za neurologiju.
Ishodi učenja
Znati definiciju cerebrovaskularne bolesti (CVB). Podjela i subtipovi CVB. Upoznati etiologiju moždanog udara. Razumjeti patofiziologiju moždane ishemije. Moždana krvarenja. Upoznati dijagnostiku i načine liječenja akutnog moždanog udara. Znati primijeniti mjere primarne i sekundarne prevencije moždanog udara
Ishodi učenja
Upoznati tipove tumora mozga i kralježnične moždine. Znati patofiziološke mehanizme tumora SŽS-a. Prepoznati kliničku sliku. Znati odabrati dijagnostičke postupke i upoznati se s načinima liječenja.
Ishodi učenja
Znati klasificirati epileptičke napadaje. Prepoznati pojedine tipove epileptičkih napadaja. Poznavati etiologiju epileptičkih kriza. Primijeniti specifično liječenje antiepilepticima
Ishodi učenja
Upoznati se s različitim demijelinizacijskim bolestima. Razumjeti patogenezu multiple skleroze. Interpretirati kliničku sliku i klinički tijek. Upoznati modalitete dijagnostike i liječenja multiple skleroze
Ishodi učenja
Razumjeti patogenezu i etiologiju poremećaja pokreta. Znati prepoznati glavne karakteristike Parkinsonove bolesti. Znati koristiti dijagnostičke metode i načine liječenja Parkinsonove bolesti. Prepoznati oblike atipičnog parkinsonizma.
Ishodi učenja
Znati razlikovati kognitivne poremećaje. Definirati i klasificirati demenciju. Znati najčešće uzroke konfuznih stanja. Razumjeti patogenezu Alzheimerove bolesti. Razlikovati demenciju od pseudodemencije.
Ishodi učenja
Definirati vrtoglavicu. Utvrditi da li se radi o vrtoglavici ili poremećajima ravnoteže. Znati razlikovati centralni uzrok vrtoglavice od perifernog. Objasniti najčešće uzroke vrtoglavica centralnog porijekla.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Klasificirati bol. Razumjeti patofiziološke osobitosti nocicepsijske boli. Razumjeti neuropatsku bol. Klasificirati glavobolje. Razlikovati pojedine tipove glavobolje.Objasniti patogenezu migrene.Znati primijeniti kriterije u svrhu dijagnostike migrene. Znati primijeniti liječenje akutnog migrenskog napadaja i profilaktičko liječenje migrene.Znati opisati ostale primarne glavobolje.
Ishodi učenja
Prepoznati glavne skupine neuromišićnih bolesti prema sjedištu bolesnog procesa. Opisati kliničku sliku bolesti motoričkog neurona (gornjeg, donjeg ). Znati dijagnostičke kriterije za amiotrofičnu lateralnu sklerozu. Razumjeti pleksopatije i njihove uzroke. Identificirati perifernu neuropatiju i miopatiju. Opisati kliničku sliku oštećenja pojedinih perifernih živaca kao i pojedinih polineuropatija ( metaboličke, nasljedne) Znati prepoznati akutnu i kroničnu upalnu poliradikuloneuropatiju. Objasniti funkciju neuromišićne spojnice i patogenezu mijastenije gravis. Znati metode dijagnostike i specifičnog liječenja mijastenije gravis.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja o grupi neuroloških bolesti koje ugrožavaju život bolesnika. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati utvrditi opće stanje bolesnika; odrediti stupanj reagiranja bolesnika. Upoznati hitne mjere dijagnostike i liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti specifičnosti anamneze kod neuroloških bolesnika. Poznavati neophodne anamnestičke podatke koje treba uvijek ispitati kod neurološkog bolesnika.
Ishodi učenja
Znati analizirati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti. Kod komatoznih bolesnika znati uočiti vrste poremećaja disanja, ispitati izgled zjenica, zajedno s voditeljem upoznati načine ispitivanja okulocefalnog i okulovestibularnog refleksa kao i motoričke funkcije. Znati ispitati funkciju svakog pojedinog kranijalnog živca.
Ishodi učenja
Znati ispitati motoričke funkcije gornjeg i donjeg motornog neurona i znati ih pravilno interpretirati. Znati razlike lezije gornjeg i donjeg motornog neurona. Znati prepoznati simptome oštećenja donjeg motornog neurona i znati ispitati inervacijsko područje određenog živca ili korijena. Znati provesti testove za ispitivanje ravnoteže i koordinacije. Znati prepoznati oštećenja ekstrapiramidnog sustava.
Ishodi učenja
Znati ispitati osjetne funkcije – površinski i duboki osjet. Znati ispitati integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti refleksnu motoričku aktivnost. Znati ispitati i pravilno interpretirati miotatske reflekse, površinske reflekse. Objasniti patološke refleksne odgovore i patološke reflekse.
Ishodi učenja
Znati primijeniti pokuse za ispitivanje koordinacije; ravnoteže u hodu i stajanju;pokus hodanja. Znati interpretirati poremećaj koordinacije udova i poremećaj ravnoteže tijela
Ishodi učenja
Objasniti kognitivne i spoznajne funkcije. Znati načine ispitivanja govornih funkcija, znati prepoznati poremećaje fonacije i artikulacije te afazije. Znati načine ispitivanja razumijevanja govora, sposobnosti čitanja, računanja, pisanja. Znati ispitati gnostičke funkcije i izvoditi testove za praksiju. Znati ispitati pamćenje i znati koristiti Mini mental test i pravilno ga interpretirati.
Ishodi učenja
Objasniti funkciju pojedinih dijelova SŽS-a i razumjeti neurološke simptome s obzirom na topografsku ili lokalizacijsku dijagnostiku.
Ishodi učenja
Objasniti pojam svijesti. Poznavati uzroke poremećaja budnosti. Znati prosuditi stupnjeve poremećaja svijesti. Upoznati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti.
Ishodi učenja
Poznavati svih 12 moždanih živaca i njihovu funkciju. Znati prepoznati i objasniti kliničku sliku lezije pojedinih kranijalnih živaca.
Ishodi učenja
Objasniti kortikospinalni i kortikonuklearni put. Objasniti funkciju gornjeg motoričkog neurona. Objasniti kliničku sliku oštećenja gornjeg motornog neurona.
Ishodi učenja
Objasniti osnovnu funkciju ekstrapiramidnog motoričkog sustava. Poznavati glavne ekstrapiramidne motoričke puteve. Poznavati simptome oštećenja ekstrapiramidnog živčanog sustava.
Ishodi učenja
Poznavati širenje motoričkih informacija u perifernom živčanom sustavu (spinomišićna razina motorike). Objasniti sustav donjeg motoričkog neurona. Poznavati segmentalnu i perifernu inervaciju najvažnijih mišića ruke i noge.
Ishodi učenja
Objasniti osjetni sustav općenito. Poznavati vrste osjeta i njihov prijenos od periferije u središnji živčani sustav. Objasniti kortikalne osjetne funkcije – integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti anatomski položaj malog mozga, glavne motoričke i osjetne sveze malog mozga. Poznavati funkcije malog mozga. Prepoznati poremećaje ravnoteže tijela – uzroke i vrste.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti demijelinizacijskih bolesti odn. diferencijalnu dijagnozu. Razumijeti potrebu za analizom cerebrospinalnog likvora i pravilno interpretirati nalaz. Poznavati parakliničke kriterije dijagnoze multiple skleroze. Razumijeti modalitete liječenja multiple skleroze.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku kompresivne radikulopatije. Objasniti kliničku sliku prolapsa cervikalnog diska. Prepoznati klinički i etiološki brahijalnu i lumbalnu pleksopatiju, sindrom gornje torakalne apertrure, sindrom karpalnog i Guyonovog tunela, ishijalgiju, oštećenje femoralnog i peronealnog živca.
Ishodi učenja
Znati razlikovati sinkopu od drugih paroksizmalnih poremećaja svijesti. Razumjeti etiologiju sinkope. Znati vrste sinkopa prema etiologiji. Objasniti definiciju vrtoglavice i uzroke.
Ishodi učenja
Prepoznati znakove moždanog udara. Razumjeti i objasniti važnost hitne neurološke obrade kod akutnog moždanog udara. Poznavati neuroradiološke dijagnostičke metode i pravilno interpretirati nalaze. Objasniti osobitosti moždane cirkulacije i principe ultrazvučnih pretraga krvnih žila s moždanom destinacijom.
Ishodi učenja
Znati uzroke moždanog udara. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutnog moždanog udara. Znati primarne i sekundarne preventivne mjere moždanog udara.
Ishodi učenja
Znati definiciju cerebrovaskularne bolesti (CVB). Podjela i subtipovi CVB. Upoznati etiologiju moždanog udara. Razumjeti patofiziologiju moždane ishemije. Moždana krvarenja. Upoznati dijagnostiku i načine liječenja akutnog moždanog udara. Znati primijeniti mjere primarne i sekundarne prevencije moždanog udara
Ishodi učenja
Upoznati tipove tumora mozga i kralježnične moždine. Znati patofiziološke mehanizme tumora SŽS-a. Prepoznati kliničku sliku. Znati odabrati dijagnostičke postupke i upoznati se s načinima liječenja.
Ishodi učenja
Znati klasificirati epileptičke napadaje. Prepoznati pojedine tipove epileptičkih napadaja. Poznavati etiologiju epileptičkih kriza. Primijeniti specifično liječenje antiepilepticima
Ishodi učenja
Upoznati se s različitim demijelinizacijskim bolestima. Razumjeti patogenezu multiple skleroze. Interpretirati kliničku sliku i klinički tijek. Upoznati modalitete dijagnostike i liječenja multiple skleroze
Ishodi učenja
Razumjeti patogenezu i etiologiju poremećaja pokreta. Znati prepoznati glavne karakteristike Parkinsonove bolesti. Znati koristiti dijagnostičke metode i načine liječenja Parkinsonove bolesti. Prepoznati oblike atipičnog parkinsonizma.
Ishodi učenja
Znati razlikovati kognitivne poremećaje. Definirati i klasificirati demenciju. Znati najčešće uzroke konfuznih stanja. Razumjeti patogenezu Alzheimerove bolesti. Razlikovati demenciju od pseudodemencije.
Ishodi učenja
Definirati vrtoglavicu. Utvrditi da li se radi o vrtoglavici ili poremećajima ravnoteže. Znati razlikovati centralni uzrok vrtoglavice od perifernog. Objasniti najčešće uzroke vrtoglavica centralnog porijekla.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Klasificirati bol. Razumjeti patofiziološke osobitosti nocicepsijske boli. Razumjeti neuropatsku bol. Klasificirati glavobolje. Razlikovati pojedine tipove glavobolje.Objasniti patogenezu migrene.Znati primijeniti kriterije u svrhu dijagnostike migrene. Znati primijeniti liječenje akutnog migrenskog napadaja i profilaktičko liječenje migrene.Znati opisati ostale primarne glavobolje.
Ishodi učenja
Prepoznati glavne skupine neuromišićnih bolesti prema sjedištu bolesnog procesa. Opisati kliničku sliku bolesti motoričkog neurona (gornjeg, donjeg ). Znati dijagnostičke kriterije za amiotrofičnu lateralnu sklerozu. Razumjeti pleksopatije i njihove uzroke. Identificirati perifernu neuropatiju i miopatiju. Opisati kliničku sliku oštećenja pojedinih perifernih živaca kao i pojedinih polineuropatija ( metaboličke, nasljedne) Znati prepoznati akutnu i kroničnu upalnu poliradikuloneuropatiju. Objasniti funkciju neuromišićne spojnice i patogenezu mijastenije gravis. Znati metode dijagnostike i specifičnog liječenja mijastenije gravis.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja o grupi neuroloških bolesti koje ugrožavaju život bolesnika. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati utvrditi opće stanje bolesnika; odrediti stupanj reagiranja bolesnika. Upoznati hitne mjere dijagnostike i liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti specifičnosti anamneze kod neuroloških bolesnika. Poznavati neophodne anamnestičke podatke koje treba uvijek ispitati kod neurološkog bolesnika.
Ishodi učenja
Znati analizirati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti. Kod komatoznih bolesnika znati uočiti vrste poremećaja disanja, ispitati izgled zjenica, zajedno s voditeljem upoznati načine ispitivanja okulocefalnog i okulovestibularnog refleksa kao i motoričke funkcije. Znati ispitati funkciju svakog pojedinog kranijalnog živca.
Ishodi učenja
Znati ispitati motoričke funkcije gornjeg i donjeg motornog neurona i znati ih pravilno interpretirati. Znati razlike lezije gornjeg i donjeg motornog neurona. Znati prepoznati simptome oštećenja donjeg motornog neurona i znati ispitati inervacijsko područje određenog živca ili korijena. Znati provesti testove za ispitivanje ravnoteže i koordinacije. Znati prepoznati oštećenja ekstrapiramidnog sustava.
Ishodi učenja
Znati ispitati osjetne funkcije – površinski i duboki osjet. Znati ispitati integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti refleksnu motoričku aktivnost. Znati ispitati i pravilno interpretirati miotatske reflekse, površinske reflekse. Objasniti patološke refleksne odgovore i patološke reflekse.
Ishodi učenja
Znati primijeniti pokuse za ispitivanje koordinacije; ravnoteže u hodu i stajanju;pokus hodanja. Znati interpretirati poremećaj koordinacije udova i poremećaj ravnoteže tijela
Ishodi učenja
Objasniti kognitivne i spoznajne funkcije. Znati načine ispitivanja govornih funkcija, znati prepoznati poremećaje fonacije i artikulacije te afazije. Znati načine ispitivanja razumijevanja govora, sposobnosti čitanja, računanja, pisanja. Znati ispitati gnostičke funkcije i izvoditi testove za praksiju. Znati ispitati pamćenje i znati koristiti Mini mental test i pravilno ga interpretirati.
Ishodi učenja
Objasniti funkciju pojedinih dijelova SŽS-a i razumjeti neurološke simptome s obzirom na topografsku ili lokalizacijsku dijagnostiku.
Ishodi učenja
Objasniti pojam svijesti. Poznavati uzroke poremećaja budnosti. Znati prosuditi stupnjeve poremećaja svijesti. Upoznati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti.
Ishodi učenja
Poznavati svih 12 moždanih živaca i njihovu funkciju. Znati prepoznati i objasniti kliničku sliku lezije pojedinih kranijalnih živaca.
Ishodi učenja
Objasniti kortikospinalni i kortikonuklearni put. Objasniti funkciju gornjeg motoričkog neurona. Objasniti kliničku sliku oštećenja gornjeg motornog neurona.
Ishodi učenja
Objasniti osnovnu funkciju ekstrapiramidnog motoričkog sustava. Poznavati glavne ekstrapiramidne motoričke puteve. Poznavati simptome oštećenja ekstrapiramidnog živčanog sustava.
Ishodi učenja
Poznavati širenje motoričkih informacija u perifernom živčanom sustavu (spinomišićna razina motorike). Objasniti sustav donjeg motoričkog neurona. Poznavati segmentalnu i perifernu inervaciju najvažnijih mišića ruke i noge.
Ishodi učenja
Objasniti osjetni sustav općenito. Poznavati vrste osjeta i njihov prijenos od periferije u središnji živčani sustav. Objasniti kortikalne osjetne funkcije – integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti anatomski položaj malog mozga, glavne motoričke i osjetne sveze malog mozga. Poznavati funkcije malog mozga. Prepoznati poremećaje ravnoteže tijela – uzroke i vrste.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti demijelinizacijskih bolesti odn. diferencijalnu dijagnozu. Razumijeti potrebu za analizom cerebrospinalnog likvora i pravilno interpretirati nalaz. Poznavati parakliničke kriterije dijagnoze multiple skleroze. Razumijeti modalitete liječenja multiple skleroze.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku kompresivne radikulopatije. Objasniti kliničku sliku prolapsa cervikalnog diska. Prepoznati klinički i etiološki brahijalnu i lumbalnu pleksopatiju, sindrom gornje torakalne apertrure, sindrom karpalnog i Guyonovog tunela, ishijalgiju, oštećenje femoralnog i peronealnog živca.
Ishodi učenja
Znati razlikovati sinkopu od drugih paroksizmalnih poremećaja svijesti. Razumjeti etiologiju sinkope. Znati vrste sinkopa prema etiologiji. Objasniti definiciju vrtoglavice i uzroke.
Ishodi učenja
Prepoznati znakove moždanog udara. Razumjeti i objasniti važnost hitne neurološke obrade kod akutnog moždanog udara. Poznavati neuroradiološke dijagnostičke metode i pravilno interpretirati nalaze. Objasniti osobitosti moždane cirkulacije i principe ultrazvučnih pretraga krvnih žila s moždanom destinacijom.
Ishodi učenja
Znati uzroke moždanog udara. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutnog moždanog udara. Znati primarne i sekundarne preventivne mjere moždanog udara.
Ishodi učenja
Znati definiciju cerebrovaskularne bolesti (CVB). Podjela i subtipovi CVB. Upoznati etiologiju moždanog udara. Razumjeti patofiziologiju moždane ishemije. Moždana krvarenja. Upoznati dijagnostiku i načine liječenja akutnog moždanog udara. Znati primijeniti mjere primarne i sekundarne prevencije moždanog udara
Ishodi učenja
Upoznati tipove tumora mozga i kralježnične moždine. Znati patofiziološke mehanizme tumora SŽS-a. Prepoznati kliničku sliku. Znati odabrati dijagnostičke postupke i upoznati se s načinima liječenja.
Ishodi učenja
Znati klasificirati epileptičke napadaje. Prepoznati pojedine tipove epileptičkih napadaja. Poznavati etiologiju epileptičkih kriza. Primijeniti specifično liječenje antiepilepticima
Ishodi učenja
Upoznati se s različitim demijelinizacijskim bolestima. Razumjeti patogenezu multiple skleroze. Interpretirati kliničku sliku i klinički tijek. Upoznati modalitete dijagnostike i liječenja multiple skleroze
Ishodi učenja
Razumjeti patogenezu i etiologiju poremećaja pokreta. Znati prepoznati glavne karakteristike Parkinsonove bolesti. Znati koristiti dijagnostičke metode i načine liječenja Parkinsonove bolesti. Prepoznati oblike atipičnog parkinsonizma.
Ishodi učenja
Znati razlikovati kognitivne poremećaje. Definirati i klasificirati demenciju. Znati najčešće uzroke konfuznih stanja. Razumjeti patogenezu Alzheimerove bolesti. Razlikovati demenciju od pseudodemencije.
Ishodi učenja
Definirati vrtoglavicu. Utvrditi da li se radi o vrtoglavici ili poremećajima ravnoteže. Znati razlikovati centralni uzrok vrtoglavice od perifernog. Objasniti najčešće uzroke vrtoglavica centralnog porijekla.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Klasificirati bol. Razumjeti patofiziološke osobitosti nocicepsijske boli. Razumjeti neuropatsku bol. Klasificirati glavobolje. Razlikovati pojedine tipove glavobolje.Objasniti patogenezu migrene.Znati primijeniti kriterije u svrhu dijagnostike migrene. Znati primijeniti liječenje akutnog migrenskog napadaja i profilaktičko liječenje migrene.Znati opisati ostale primarne glavobolje.
Ishodi učenja
Prepoznati glavne skupine neuromišićnih bolesti prema sjedištu bolesnog procesa. Opisati kliničku sliku bolesti motoričkog neurona (gornjeg, donjeg ). Znati dijagnostičke kriterije za amiotrofičnu lateralnu sklerozu. Razumjeti pleksopatije i njihove uzroke. Identificirati perifernu neuropatiju i miopatiju. Opisati kliničku sliku oštećenja pojedinih perifernih živaca kao i pojedinih polineuropatija ( metaboličke, nasljedne) Znati prepoznati akutnu i kroničnu upalnu poliradikuloneuropatiju. Objasniti funkciju neuromišićne spojnice i patogenezu mijastenije gravis. Znati metode dijagnostike i specifičnog liječenja mijastenije gravis.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja o grupi neuroloških bolesti koje ugrožavaju život bolesnika. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati utvrditi opće stanje bolesnika; odrediti stupanj reagiranja bolesnika. Upoznati hitne mjere dijagnostike i liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti specifičnosti anamneze kod neuroloških bolesnika. Poznavati neophodne anamnestičke podatke koje treba uvijek ispitati kod neurološkog bolesnika.
Ishodi učenja
Znati analizirati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti. Kod komatoznih bolesnika znati uočiti vrste poremećaja disanja, ispitati izgled zjenica, zajedno s voditeljem upoznati načine ispitivanja okulocefalnog i okulovestibularnog refleksa kao i motoričke funkcije. Znati ispitati funkciju svakog pojedinog kranijalnog živca.
Ishodi učenja
Znati ispitati motoričke funkcije gornjeg i donjeg motornog neurona i znati ih pravilno interpretirati. Znati razlike lezije gornjeg i donjeg motornog neurona. Znati prepoznati simptome oštećenja donjeg motornog neurona i znati ispitati inervacijsko područje određenog živca ili korijena. Znati provesti testove za ispitivanje ravnoteže i koordinacije. Znati prepoznati oštećenja ekstrapiramidnog sustava.
Ishodi učenja
Znati ispitati osjetne funkcije – površinski i duboki osjet. Znati ispitati integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti refleksnu motoričku aktivnost. Znati ispitati i pravilno interpretirati miotatske reflekse, površinske reflekse. Objasniti patološke refleksne odgovore i patološke reflekse.
Ishodi učenja
Znati primijeniti pokuse za ispitivanje koordinacije; ravnoteže u hodu i stajanju;pokus hodanja. Znati interpretirati poremećaj koordinacije udova i poremećaj ravnoteže tijela
Ishodi učenja
Objasniti kognitivne i spoznajne funkcije. Znati načine ispitivanja govornih funkcija, znati prepoznati poremećaje fonacije i artikulacije te afazije. Znati načine ispitivanja razumijevanja govora, sposobnosti čitanja, računanja, pisanja. Znati ispitati gnostičke funkcije i izvoditi testove za praksiju. Znati ispitati pamćenje i znati koristiti Mini mental test i pravilno ga interpretirati.
Ishodi učenja
Objasniti funkciju pojedinih dijelova SŽS-a i razumjeti neurološke simptome s obzirom na topografsku ili lokalizacijsku dijagnostiku.
Ishodi učenja
Objasniti pojam svijesti. Poznavati uzroke poremećaja budnosti. Znati prosuditi stupnjeve poremećaja svijesti. Upoznati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti.
Ishodi učenja
Poznavati svih 12 moždanih živaca i njihovu funkciju. Znati prepoznati i objasniti kliničku sliku lezije pojedinih kranijalnih živaca.
Ishodi učenja
Objasniti kortikospinalni i kortikonuklearni put. Objasniti funkciju gornjeg motoričkog neurona. Objasniti kliničku sliku oštećenja gornjeg motornog neurona.
Ishodi učenja
Objasniti osnovnu funkciju ekstrapiramidnog motoričkog sustava. Poznavati glavne ekstrapiramidne motoričke puteve. Poznavati simptome oštećenja ekstrapiramidnog živčanog sustava.
Ishodi učenja
Poznavati širenje motoričkih informacija u perifernom živčanom sustavu (spinomišićna razina motorike). Objasniti sustav donjeg motoričkog neurona. Poznavati segmentalnu i perifernu inervaciju najvažnijih mišića ruke i noge.
Ishodi učenja
Objasniti osjetni sustav općenito. Poznavati vrste osjeta i njihov prijenos od periferije u središnji živčani sustav. Objasniti kortikalne osjetne funkcije – integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti anatomski položaj malog mozga, glavne motoričke i osjetne sveze malog mozga. Poznavati funkcije malog mozga. Prepoznati poremećaje ravnoteže tijela – uzroke i vrste.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti demijelinizacijskih bolesti odn. diferencijalnu dijagnozu. Razumijeti potrebu za analizom cerebrospinalnog likvora i pravilno interpretirati nalaz. Poznavati parakliničke kriterije dijagnoze multiple skleroze. Razumijeti modalitete liječenja multiple skleroze.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku kompresivne radikulopatije. Objasniti kliničku sliku prolapsa cervikalnog diska. Prepoznati klinički i etiološki brahijalnu i lumbalnu pleksopatiju, sindrom gornje torakalne apertrure, sindrom karpalnog i Guyonovog tunela, ishijalgiju, oštećenje femoralnog i peronealnog živca.
Ishodi učenja
Znati razlikovati sinkopu od drugih paroksizmalnih poremećaja svijesti. Razumjeti etiologiju sinkope. Znati vrste sinkopa prema etiologiji. Objasniti definiciju vrtoglavice i uzroke.
Ishodi učenja
Prepoznati znakove moždanog udara. Razumjeti i objasniti važnost hitne neurološke obrade kod akutnog moždanog udara. Poznavati neuroradiološke dijagnostičke metode i pravilno interpretirati nalaze. Objasniti osobitosti moždane cirkulacije i principe ultrazvučnih pretraga krvnih žila s moždanom destinacijom.
Ishodi učenja
Znati uzroke moždanog udara. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutnog moždanog udara. Znati primarne i sekundarne preventivne mjere moždanog udara.
Ishodi učenja
Znati definiciju cerebrovaskularne bolesti (CVB). Podjela i subtipovi CVB. Upoznati etiologiju moždanog udara. Razumjeti patofiziologiju moždane ishemije. Moždana krvarenja. Upoznati dijagnostiku i načine liječenja akutnog moždanog udara. Znati primijeniti mjere primarne i sekundarne prevencije moždanog udara
Ishodi učenja
Upoznati tipove tumora mozga i kralježnične moždine. Znati patofiziološke mehanizme tumora SŽS-a. Prepoznati kliničku sliku. Znati odabrati dijagnostičke postupke i upoznati se s načinima liječenja.
Ishodi učenja
Znati klasificirati epileptičke napadaje. Prepoznati pojedine tipove epileptičkih napadaja. Poznavati etiologiju epileptičkih kriza. Primijeniti specifično liječenje antiepilepticima
Ishodi učenja
Upoznati se s različitim demijelinizacijskim bolestima. Razumjeti patogenezu multiple skleroze. Interpretirati kliničku sliku i klinički tijek. Upoznati modalitete dijagnostike i liječenja multiple skleroze
Ishodi učenja
Razumjeti patogenezu i etiologiju poremećaja pokreta. Znati prepoznati glavne karakteristike Parkinsonove bolesti. Znati koristiti dijagnostičke metode i načine liječenja Parkinsonove bolesti. Prepoznati oblike atipičnog parkinsonizma.
Ishodi učenja
Znati razlikovati kognitivne poremećaje. Definirati i klasificirati demenciju. Znati najčešće uzroke konfuznih stanja. Razumjeti patogenezu Alzheimerove bolesti. Razlikovati demenciju od pseudodemencije.
Ishodi učenja
Definirati vrtoglavicu. Utvrditi da li se radi o vrtoglavici ili poremećajima ravnoteže. Znati razlikovati centralni uzrok vrtoglavice od perifernog. Objasniti najčešće uzroke vrtoglavica centralnog porijekla.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Klasificirati bol. Razumjeti patofiziološke osobitosti nocicepsijske boli. Razumjeti neuropatsku bol. Klasificirati glavobolje. Razlikovati pojedine tipove glavobolje.Objasniti patogenezu migrene.Znati primijeniti kriterije u svrhu dijagnostike migrene. Znati primijeniti liječenje akutnog migrenskog napadaja i profilaktičko liječenje migrene.Znati opisati ostale primarne glavobolje.
Ishodi učenja
Prepoznati glavne skupine neuromišićnih bolesti prema sjedištu bolesnog procesa. Opisati kliničku sliku bolesti motoričkog neurona (gornjeg, donjeg ). Znati dijagnostičke kriterije za amiotrofičnu lateralnu sklerozu. Razumjeti pleksopatije i njihove uzroke. Identificirati perifernu neuropatiju i miopatiju. Opisati kliničku sliku oštećenja pojedinih perifernih živaca kao i pojedinih polineuropatija ( metaboličke, nasljedne) Znati prepoznati akutnu i kroničnu upalnu poliradikuloneuropatiju. Objasniti funkciju neuromišićne spojnice i patogenezu mijastenije gravis. Znati metode dijagnostike i specifičnog liječenja mijastenije gravis.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja o grupi neuroloških bolesti koje ugrožavaju život bolesnika. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati utvrditi opće stanje bolesnika; odrediti stupanj reagiranja bolesnika. Upoznati hitne mjere dijagnostike i liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti specifičnosti anamneze kod neuroloških bolesnika. Poznavati neophodne anamnestičke podatke koje treba uvijek ispitati kod neurološkog bolesnika.
Ishodi učenja
Znati analizirati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti. Kod komatoznih bolesnika znati uočiti vrste poremećaja disanja, ispitati izgled zjenica, zajedno s voditeljem upoznati načine ispitivanja okulocefalnog i okulovestibularnog refleksa kao i motoričke funkcije. Znati ispitati funkciju svakog pojedinog kranijalnog živca.
Ishodi učenja
Znati ispitati motoričke funkcije gornjeg i donjeg motornog neurona i znati ih pravilno interpretirati. Znati razlike lezije gornjeg i donjeg motornog neurona. Znati prepoznati simptome oštećenja donjeg motornog neurona i znati ispitati inervacijsko područje određenog živca ili korijena. Znati provesti testove za ispitivanje ravnoteže i koordinacije. Znati prepoznati oštećenja ekstrapiramidnog sustava.
Ishodi učenja
Znati ispitati osjetne funkcije – površinski i duboki osjet. Znati ispitati integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti refleksnu motoričku aktivnost. Znati ispitati i pravilno interpretirati miotatske reflekse, površinske reflekse. Objasniti patološke refleksne odgovore i patološke reflekse.
Ishodi učenja
Znati primijeniti pokuse za ispitivanje koordinacije; ravnoteže u hodu i stajanju;pokus hodanja. Znati interpretirati poremećaj koordinacije udova i poremećaj ravnoteže tijela
Ishodi učenja
Objasniti kognitivne i spoznajne funkcije. Znati načine ispitivanja govornih funkcija, znati prepoznati poremećaje fonacije i artikulacije te afazije. Znati načine ispitivanja razumijevanja govora, sposobnosti čitanja, računanja, pisanja. Znati ispitati gnostičke funkcije i izvoditi testove za praksiju. Znati ispitati pamćenje i znati koristiti Mini mental test i pravilno ga interpretirati.
Ishodi učenja
Objasniti funkciju pojedinih dijelova SŽS-a i razumjeti neurološke simptome s obzirom na topografsku ili lokalizacijsku dijagnostiku.
Ishodi učenja
Objasniti pojam svijesti. Poznavati uzroke poremećaja budnosti. Znati prosuditi stupnjeve poremećaja svijesti. Upoznati kliničke pokazatelje dubine poremećaja svijesti.
Ishodi učenja
Poznavati svih 12 moždanih živaca i njihovu funkciju. Znati prepoznati i objasniti kliničku sliku lezije pojedinih kranijalnih živaca.
Ishodi učenja
Objasniti kortikospinalni i kortikonuklearni put. Objasniti funkciju gornjeg motoričkog neurona. Objasniti kliničku sliku oštećenja gornjeg motornog neurona.
Ishodi učenja
Objasniti osnovnu funkciju ekstrapiramidnog motoričkog sustava. Poznavati glavne ekstrapiramidne motoričke puteve. Poznavati simptome oštećenja ekstrapiramidnog živčanog sustava.
Ishodi učenja
Poznavati širenje motoričkih informacija u perifernom živčanom sustavu (spinomišićna razina motorike). Objasniti sustav donjeg motoričkog neurona. Poznavati segmentalnu i perifernu inervaciju najvažnijih mišića ruke i noge.
Ishodi učenja
Objasniti osjetni sustav općenito. Poznavati vrste osjeta i njihov prijenos od periferije u središnji živčani sustav. Objasniti kortikalne osjetne funkcije – integrativne osjetne funkcije.
Ishodi učenja
Objasniti anatomski položaj malog mozga, glavne motoričke i osjetne sveze malog mozga. Poznavati funkcije malog mozga. Prepoznati poremećaje ravnoteže tijela – uzroke i vrste.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti demijelinizacijskih bolesti odn. diferencijalnu dijagnozu. Razumijeti potrebu za analizom cerebrospinalnog likvora i pravilno interpretirati nalaz. Poznavati parakliničke kriterije dijagnoze multiple skleroze. Razumijeti modalitete liječenja multiple skleroze.
Ishodi učenja
Prepoznati kliničku sliku kompresivne radikulopatije. Objasniti kliničku sliku prolapsa cervikalnog diska. Prepoznati klinički i etiološki brahijalnu i lumbalnu pleksopatiju, sindrom gornje torakalne apertrure, sindrom karpalnog i Guyonovog tunela, ishijalgiju, oštećenje femoralnog i peronealnog živca.
Ishodi učenja
Znati razlikovati sinkopu od drugih paroksizmalnih poremećaja svijesti. Razumjeti etiologiju sinkope. Znati vrste sinkopa prema etiologiji. Objasniti definiciju vrtoglavice i uzroke.
Ishodi učenja
Prepoznati znakove moždanog udara. Razumjeti i objasniti važnost hitne neurološke obrade kod akutnog moždanog udara. Poznavati neuroradiološke dijagnostičke metode i pravilno interpretirati nalaze. Objasniti osobitosti moždane cirkulacije i principe ultrazvučnih pretraga krvnih žila s moždanom destinacijom.
Ishodi učenja
Znati uzroke moždanog udara. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutnog moždanog udara. Znati primarne i sekundarne preventivne mjere moždanog udara.