Kolegij NUKLEARNA MEDICINA  je obavezni kolegij na četvrtoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 12 sati predavanja, 6 sati seminara i 12 sati vježbi, ukupno 30 sati (2 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Kliničkog zavoda za nuklearnu medicinu (KZZNM) i predavaonici Kliničkog bolničkog centra Rijeka (lokalitet Rijeka). Obuhvaća upoznavanje cjelovite primjene radionuklida u medicini za potrebe rada liječnika opće medicine ali služi i kao osnova za daljnje poslijediplomsko usavršavanje i specijalizaciju različitih medicinskih grana. Student upoznaje korištenje radionuklida u dijagnostičke i terapijske svrhe, manipulaciju otvorenim izvorima zračenja te principe zaštite u takvim postupcima.

Cilj kolegija je upoznavanje studenata s primjenom radionuklida u dijagnostičkim i terapijskim postupcima, odnosno indikacijama za njihovu kliničku primjenu i praksu. Upoznavanje sa specifičnostima korištenja radioaktivnosti te osnovnim standardima sigurnosti (tzv. Basic Safety Standads), za zaštitu od zračenja u radu s otvorenim izvorima zračenja. Studenti nakon nastave trebaju biti sposobni racionalno, stručno i opravdano razumjeti i postaviti indikacije za najčešće dijagnostičke i terapijske postupke u nuklearnoj medicini u radu s bolesnicima u općoj medicini. Potrebno je da artikuliraju i definiraju osnovne postupke i specifičnosti zaštite od radioaktivnog pacijenta, razumiju mogućnosti kontaminacije radioaktivnošću ispitanika odnosno bolesnika, potrebu zaštite populacije koja je u kontaktu sa bolesnicima, te okoliša.

Sadržaj kolegija:

Vrste radionuklida (RN) s obzirom na raspad (gama, beta minus i plus, alfa). Optimalna svojstva radionuklida za dijagnostiku i terapiju, najčešći radionuklidi u nuklearnoj medicini (tehnecij-99m, radioizotopi joda, fluor-18). Radiofarmaci (RF).  Zaštita pri radu s otvorenim izvorima zračenja. 

Osnovno o instrumentaciji - gama detektori, gama brojači, gama kamera.  Slikovni i „in vitro“ dijagnostički postupci s radionuklidima i radiofamacima, pojmovi statičke i dinamičke planarne scintigrafija, vrste emisijske tomografije (single photon- SPECT i  pozitronska- PET), hibridna slikovna dijagnostika (SPECT/CT, PET/CT) i noviji hibridi- PET/MR i dr..

Funkcijska dijagnostika bolesti štitne žlijezde (scintigrafija, akumulacija joda), sonografija štitnjače i vrata te citološka punkcija vođena ultrazvukom. Dijagnostika i liječenje benignih bolesti štitnjače i karcinoma štitne žlijezde, radiojodna terapija hipertireoze i karcinoma. Terapijska primjena ostalih radionuklida/radiofarmaka.

Scintigrafija i SPECT/CT skeleta, scintigrafija i SPECT/CT pluća, SPECT/CT dijagnostika neuroendokrinih tumora i upala. Detekcija limfnog čvora čuvara (sentinel limfoscintigrafija). 

PET/CT dijagnostika u onkologiji (18F-FDG) i drugim granama medicine. Nuklearno-medicinska dijagnostika u kardiologiji, nefro-urologiji, pedijatriji,   neurologiji, gastroenterologiji. Hitna stanja u nuklearnoj medicini.

Pojam teranostike i personalizirane medicine, korištenje umjetne inteligencije. 

ISHODI UČENJA:

Stjecanje znanja i vještina, općih i specifičnih, determinirano je popisom ciljeva, znanja i vještina koje student tijekom nastave treba usvojiti. Ograničavajući faktor u stjecanju vještina je rad u zoni ionizirajućeg zračenja s otvorenim izvorima zračenja. Zbog zakonskih odredbi student ne smije osobno rukovati odnosno manipulirati radionuklidima i radiofarmacima. Potrebna znanja student stiče savladavanjem programa nastave (teoretski dio), pripremom seminara te prisustvom, odnosno promatranjem postupaka i vještina na vježbama. Opće kompetencije (znanje) koje student mora steći kao ishod učenja su:

1. Radiofarmaci- definirati pojam radionuklida i radiofarmaka, nabrojiti najvažnije dijagnostičke radionuklide i njihove fizikalne karakteristike (energiju gama zračenja i fizikalni poluživot).  Navesti svojstva idealnog dijagnostičkog radionuklida.

2. Instrumentacija- opisati tehnička načela stvaranja planarne slike na gama kameri, te osnove rekonstrukcije u SPECT i PET tomografiji.

3. Opisati i prepoznati dodatni doprinos hibridnih tehnologija (SPECT/CT i PET/CT).

4. Zapamtiti i nabrojiti najčešće primjenjivane nuklearno medicinske slikovne (tj. „in vivo“) dijagnostičke metode i radiofarmake; dati primjer i opisati pojedini postupak u nerfourologiji, onkologiji, kardio-pulmologiji, pedijatriji, neurologiji.

5. Terapijski postupci u nuklearnoj medicini- razlikovati dijagnostičku i terapijsku primjenu radiofarmaka,  sažeti fizikalne, kemijske i biološke temelje za upotrebu radionuklida u terapiji bolesti, navesti svojstva idealnog terapijskog radionuklida, te primjere terapijskih radionuklida.

6. Dijagnostika i liječenje bolesti štitnjače- navesti fizikalne osobine joda-131, ali i razlike prema drugim izotopima joda (jod 123, jod 125, jod 124), raspraviti svrhu mjerenja akumulacije radiojoda i scintigrama kod benignih bolesti koje se mogu liječiti radiojodom. 

7. Objasniti kako se radiojod koristi u algoritmu liječenja bolesnika s rakom štitnjače te koja je u njemu uloga scintigrafije i tomografije (SPECT/CT-a) cijelog tijela.

8. Zaključiti kako nuklearna medicina omogućava personaliziranu terapiju (teranostički pristup, na primjeru radioizotopa joda i radiofarmaka za neuroendokrine tumore).

9. Zaštita od otvorenih izvora zračenja u medicini- prepoznati činjenicu da je u nuklearnoj medicini bolesnik izvor zračenja, zapamtiti tri glavna fizikalna principa zaštite od vanjskog izvora zračenja i prepoznati razliku u radu i rukovanju s tekućim otvorenim izvorima zračenja prema radu sa zatvorenim izvorima   (npr. rtg uređaj, CT), sjetiti se mogućnosti kontaminacije.

Specifične kompetencije (vještine) su: 

1. Dobivanje radionuklida (^99mTc) iz generatorske kolone- razumjeti eluiranje generatora.

2. Obilježavanje radiofarmaka- razumjeti mehanizam biodistribucije radiofarmaka, o čemu ovisi jesu li statički ili dinamički.

3. Scintigrafija organa ili organskog sustava gama kamerom, analiza statičkih i dinamičkih studija računalom- objasniti razlike između statičkih i dinamičkih studija, znati primjenu najvažnijih radiofarmaka prema poglavljima iz predavanja.

4. Odgovoriti koji tip radiofarmaka (statički  ili   dinamički) omogućava emisijske tomografske studije (SPECT, PET) i zašto.

5. Hibridna slikovna dijagnostika (SPECT/CT, PET/CT)- usvojiti osnova znanja o prednostima hibridne instrumentacije i doprinosu „low dose“ CT-a (LDCT) kod SPECT-a i PET-a.

6. Ultrazvuk vrata i/ili štitnjače- znati i razumjeti važnost ultrazvučne dijagnostike u bolestima štitnjače, naročito u obradi čvorova u štitnjači, doprinos citološke punkcije pod kontrolom UZV, naročito u dijagnosticiranju karcinoma.

Način izvođenja nastave:

Nastava iz kolegija “Nuklearna medicina” odvija se na 4. godini u obliku predavanja koja će se održati u predavaonama KBC Rijeka,  te vježbi i seminara koji će se održati u KZNM. 

Tijekom nastave studenti će trebati napisati, odnosno pripremiti i prezentirati jedan seminarski rad (prezentaciju) koji će se ocijeniti, te nakon završene nastave slijedi usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te s uspješno položenim završnim ispitom student  stječe 2.0 ECTS boda. Detaljan opis obaveza i ocjenjivanja tijekom nastave vidjeti u odlomku „Ispit“.

Komentar

Obzirom na zakonska ograničenja u praktičnom radu studenata (bolesnici kao otvoreni izvori ionizirajućeg zračenja), vježbe s bolesnicima je moguće izvoditi samo u ambulanti za bolesti štitnjače i ultrazvučnoj ambulatni, te prikazom izvođenja slikovne dijagnostike i medicinske dokumentacije pojedinih bolesnika.