Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
2ISVU ID
242418ECTS
7
Cilj kolegija je upoznati i poučiti studente s osnovnim principima i pojmovima kliničke i laboratorijske hematologije (normalna hematopoeza i hematopoetski organi; reaktivne promjene i bolesti crvenih i bijelih krvnih stanica te krvnih pločica; poremećaja zgrušavanja; principi liječenja bolesti krvi i limfnoga tkiva; dobivanje materijala za hematološke pretrage; osnovne vrste dijagnostičkih pretraga u hematologiji; predanalitička, analitička i postanalitička faza hematoloških pretraga; principi, izvođenje te interpretacija hematoloških pretraga i parametara u zdravih i bolesnih ljudi) kao i principima, metodama i načinom praktičnog izvođenja osnovnih laboratorijskih pretraga u hematologiji.
A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1. Nakon završene nastave studenti će moći definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za hematopoezu i hematopoetske organe, bolesti crvenih i bijelih stanica, krvnih pločica te sustava zgrušavanja krvi, liječenje bolesti krvi i limfnoga tkiva, dobivanje materijala za pretrage u hematologiji, osnovne vrste pretraga u hematologiji i faze njihove analize.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1. Nakon završene nastave studenti će biti stručno osposobljeni da izvode, analiziraju i interpretiraju osnovne hematološke testove i nalaze.
1. Duletić-Načinović, T.Valković i Š. Dvornik. Hematologija za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fintrade&tours d.o.o. Rijeka, 2011.
Labar B, Hauptman E i suradnici. Hematologija, Školska knjiga, 4. izdanje. Zagreb 2016.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova (50 %) na pismenoj provjeri znanja, te na završnom usmenom ispitu najviše 50 ocjenskih bodova (50 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA): Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem na pismenoj provjeri znanja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenurnoj situaciji moguće i “online”. Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na pismenoj provjeri znanja biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem predmeta “Hematologija” unutar mjesec dana od prve pismene provjere znajna.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji: nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja tijekom pohađanja nastave i/ili imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji: su uredno pohađali nastavu iz predmeta “Hematologija” (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja.
Završni ispit je usmeni ispit, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se:
a) Obvezna pismena provjera znanja (test-kolokvij) (do 50 ocjenskih bodova) U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti pismenoj provjeri znaja (test-kolokvij) gdje stječu maksimalno 50 bodova. Pismena provjera znanja se ocjenjuje na slijedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 25 |
dobar | 35 |
vrlo dobar | 44 |
izvrstan | 50 |
b) Završni ispit (do 50 ocjenskih bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi maksimalno do 50 ocjenskih bodova.
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 28 |
dobar | 38 |
vrlo dobar | 45 |
izvrstan | 50 |
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
Cilj kolegija je upoznati i poučiti studente s osnovnim principima i pojmovima kliničke i laboratorijske hematologije (normalna hematopoeza i hematopoetski organi; reaktivne promjene i bolesti crvenih i bijelih krvnih stanica te krvnih pločica; poremećaja zgrušavanja; principi liječenja bolesti krvi i limfnoga tkiva; dobivanje materijala za hematološke pretrage; osnovne vrste dijagnostičkih pretraga u hematologiji; predanalitička, analitička i postanalitička faza hematoloških pretraga; principi, izvođenje te interpretacija hematoloških pretraga i parametara u zdravih i bolesnih ljudi) kao i principima, metodama i načinom praktičnog izvođenja osnovnih laboratorijskih pretraga u hematologiji.
A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1. Nakon završene nastave studenti će moći definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za hematopoezu i hematopoetske organe, bolesti crvenih i bijelih stanica, krvnih pločica te sustava zgrušavanja krvi, liječenje bolesti krvi i limfnoga tkiva, dobivanje materijala za pretrage u hematologiji, osnovne vrste pretraga u hematologiji i faze njihove analize.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1. Nakon završene nastave studenti će biti stručno osposobljeni da izvode, analiziraju i interpretiraju osnovne hematološke testove i nalaze.
1. Duletić-Načinović, T.Valković i Š. Dvornik. Hematologija za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fintrade&tours d.o.o. Rijeka, 2011.
Labar B, Hauptman E i suradnici. Hematologija, Školska knjiga, 4. izdanje. Zagreb 2016.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova (50 %) na pismenoj provjeri znanja, te na završnom usmenom ispitu najviše 50 ocjenskih bodova (50 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA): Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem na pismenoj provjeri znanja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenurnoj situaciji moguće i “online”. Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na pismenoj provjeri znanja biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem predmeta “Hematologija” unutar mjesec dana od prve pismene provjere znajna.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji: nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja tijekom pohađanja nastave i/ili imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji: su uredno pohađali nastavu iz predmeta “Hematologija” (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja.
Završni ispit je usmeni ispit, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se:
a) Obvezna pismena provjera znanja (test-kolokvij) (do 50 ocjenskih bodova) U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti pismenoj provjeri znaja (test-kolokvij) gdje stječu maksimalno 50 bodova. Pismena provjera znanja se ocjenjuje na slijedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 25 |
dobar | 35 |
vrlo dobar | 44 |
izvrstan | 50 |
b) Završni ispit (do 50 ocjenskih bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi maksimalno do 50 ocjenskih bodova.
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 28 |
dobar | 38 |
vrlo dobar | 45 |
izvrstan | 50 |
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
Cilj kolegija je upoznati i poučiti studente s osnovnim principima i pojmovima kliničke i laboratorijske hematologije (normalna hematopoeza i hematopoetski organi; reaktivne promjene i bolesti crvenih i bijelih krvnih stanica te krvnih pločica; poremećaja zgrušavanja; principi liječenja bolesti krvi i limfnoga tkiva; dobivanje materijala za hematološke pretrage; osnovne vrste dijagnostičkih pretraga u hematologiji; predanalitička, analitička i postanalitička faza hematoloških pretraga; principi, izvođenje te interpretacija hematoloških pretraga i parametara u zdravih i bolesnih ljudi) kao i principima, metodama i načinom praktičnog izvođenja osnovnih laboratorijskih pretraga u hematologiji.
A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1. Nakon završene nastave studenti će moći definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za hematopoezu i hematopoetske organe, bolesti crvenih i bijelih stanica, krvnih pločica te sustava zgrušavanja krvi, liječenje bolesti krvi i limfnoga tkiva, dobivanje materijala za pretrage u hematologiji, osnovne vrste pretraga u hematologiji i faze njihove analize.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1. Nakon završene nastave studenti će biti stručno osposobljeni da izvode, analiziraju i interpretiraju osnovne hematološke testove i nalaze.
1. Duletić-Načinović, T.Valković i Š. Dvornik. Hematologija za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fintrade&tours d.o.o. Rijeka, 2011.
Labar B, Hauptman E i suradnici. Hematologija, Školska knjiga, 4. izdanje. Zagreb 2016.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova (50 %) na pismenoj provjeri znanja, te na završnom usmenom ispitu najviše 50 ocjenskih bodova (50 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA): Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem na pismenoj provjeri znanja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenurnoj situaciji moguće i “online”. Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na pismenoj provjeri znanja biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem predmeta “Hematologija” unutar mjesec dana od prve pismene provjere znajna.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji: nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja tijekom pohađanja nastave i/ili imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji: su uredno pohađali nastavu iz predmeta “Hematologija” (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja.
Završni ispit je usmeni ispit, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se:
a) Obvezna pismena provjera znanja (test-kolokvij) (do 50 ocjenskih bodova) U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti pismenoj provjeri znaja (test-kolokvij) gdje stječu maksimalno 50 bodova. Pismena provjera znanja se ocjenjuje na slijedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 25 |
dobar | 35 |
vrlo dobar | 44 |
izvrstan | 50 |
b) Završni ispit (do 50 ocjenskih bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi maksimalno do 50 ocjenskih bodova.
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 28 |
dobar | 38 |
vrlo dobar | 45 |
izvrstan | 50 |
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
Cilj kolegija je upoznati i poučiti studente s osnovnim principima i pojmovima kliničke i laboratorijske hematologije (normalna hematopoeza i hematopoetski organi; reaktivne promjene i bolesti crvenih i bijelih krvnih stanica te krvnih pločica; poremećaja zgrušavanja; principi liječenja bolesti krvi i limfnoga tkiva; dobivanje materijala za hematološke pretrage; osnovne vrste dijagnostičkih pretraga u hematologiji; predanalitička, analitička i postanalitička faza hematoloških pretraga; principi, izvođenje te interpretacija hematoloških pretraga i parametara u zdravih i bolesnih ljudi) kao i principima, metodama i načinom praktičnog izvođenja osnovnih laboratorijskih pretraga u hematologiji.
A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 1. Nakon završene nastave studenti će moći definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za hematopoezu i hematopoetske organe, bolesti crvenih i bijelih stanica, krvnih pločica te sustava zgrušavanja krvi, liječenje bolesti krvi i limfnoga tkiva, dobivanje materijala za pretrage u hematologiji, osnovne vrste pretraga u hematologiji i faze njihove analize.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE 1. Nakon završene nastave studenti će biti stručno osposobljeni da izvode, analiziraju i interpretiraju osnovne hematološke testove i nalaze.
1. Duletić-Načinović, T.Valković i Š. Dvornik. Hematologija za prvostupnike medicinsko laboratorijske dijagnostike. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Fintrade&tours d.o.o. Rijeka, 2011.
Labar B, Hauptman E i suradnici. Hematologija, Školska knjiga, 4. izdanje. Zagreb 2016.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova (50 %) na pismenoj provjeri znanja, te na završnom usmenom ispitu najviše 50 ocjenskih bodova (50 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA): Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem na pismenoj provjeri znanja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenurnoj situaciji moguće i “online”. Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na pismenoj provjeri znanja biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem predmeta “Hematologija” unutar mjesec dana od prve pismene provjere znajna.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji: nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja tijekom pohađanja nastave i/ili imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji: su uredno pohađali nastavu iz predmeta “Hematologija” (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja.
Završni ispit je usmeni ispit, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se:
a) Obvezna pismena provjera znanja (test-kolokvij) (do 50 ocjenskih bodova) U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti pismenoj provjeri znaja (test-kolokvij) gdje stječu maksimalno 50 bodova. Pismena provjera znanja se ocjenjuje na slijedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 25 |
dobar | 35 |
vrlo dobar | 44 |
izvrstan | 50 |
b) Završni ispit (do 50 ocjenskih bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi maksimalno do 50 ocjenskih bodova.
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
ocjena | ocjenski bodovi |
dovoljan | 28 |
dobar | 38 |
vrlo dobar | 45 |
izvrstan | 50 |
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
Ishodi učenja
Definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za hematopoezu, hematopoetske organe i klnički pristup bolesniku s hematološkim bolestima.
Ishodi učenja:
Objasniti osnovne procese hematopoeze.
- Studenti će moći opisati kako se krvne stanice stvaraju i sazrijevaju unutar koštane srži te razlikovati različite faze ovog procesa.
Raspoznati glavne hematopoetske organe.
- Studenti će naučiti identificirati i opisati ulogu ključnih organa uključenih u hematopoezu, uključujući koštanu srž, slezenu i limfne čvorove, te razumjeti njihovu funkcionalnu povezanost.
Primijeniti kliničke vještine u procjeni pacijenta s hematološkom bolešću.
- Studenti će biti sposobni koristiti relevantne kliničke metode i tehnike kako bi procijenili simptome i stanja povezane s hematološkim bolestima, uključujući uzimanje anamneze i interpretaciju laboratorijskih nalaza.
Analizirati patofiziologiju promjena u hematopoetskom sustavu.
- Studenti će razmatrati i tumačiti kako različite bolesti utječu na normalan proces stvaranja krvnih stanica te prepoznati znakove i simptome tih promjena.
Evaluirati aktualne dijagnostičke metode i protokole u hematologiji.
- Studenti će biti u stanju kritički vrednovati suvremene pristupe dijagnostici u hematologiji, procijenjujući njihove prednosti, slabosti i prikladnost za različite kliničke scenarije.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za dijagnostičke metode u hematologiji.
Ishodi učenja
Opisati osnovne dijagnostičke metode u hematologiji.
Studenti će moći jasno objasniti različite metode koje se koriste u dijagnosticskim postupcima unutar hematologije, uključujući njihove glavne karakteristike i primjene.
Razlikovati tipične hematološke laboratorijske pretrage.
Studenti će naučiti kako prepoznati i razumjeti razlike između uobičajenih testova kao što su kompleti krvnih slika, koagulogrami i citološke analize.
Analizirati rezultate laboratorijskih pretraga povezane s krvnim bolestima.
Studenti će biti sposobni interpretirati laboratorijske podatke kako bi identificirali potencijalne hematološke poremećaje i odredili daljnje korake u dijagnosticiranju.
Primijeniti znanje o dijagnostičkim metodama u simuliranim kliničkim scenarijima.
Studenti će koristiti svoja stečena znanja kako bi u simuliranim uvjetima identifikovali adekvatne dijagnostičke metode koje će pomoći u određivanju dijagnoze.
Procijeniti učinkovitost dijagnostičkih postupaka u različitim hematološkim stanjima.
Studenti će sposobno vrednovati kako različite dijagnostičke metode doprinose preciznosti dijagnoze i planiranju terapije kod hematoloških stanja.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za anemije.
Izvodi zaključke o patofiziologiji anemija: Studenti trebaju biti sposobni prepoznati osnovne mehanizme koji vode do razvoja različitih vrsta anemija, identificirajući uzročne čimbenike i njihove posljedice na organizam.
Analiziraj kliničke manifestacije anemija: Studenti moraju biti u stanju razlikovati simptome i kliničke znakove povezane s anemijama, te razlučiti različite tipove anemija prema zastupljenim simptomima.
Primijeni dijagnostičke metode za utvrđivanje vrste anemije: Studenti bi trebali biti sposobni odabrati odgovarajuće laboratorijske pretrage i dijagnostičke postupke kako bi identificirali specifičnu vrstu anemije u pacijenata.
Interpretiraj laboratorijske rezultate u kontekstu anemija: Studenti trebaju pokazati sposobnost tumačenja dobivenih laboratorijskih nalaza, s naglaskom na specifične pokazatelje koji upućuju na različite oblike anemija.
Kreiraj plan liječenja za pacijente s anemijom: Studenti moraju biti u mogućnosti osmisliti adekvatne terapijske pristupe i planove liječenja za pacijente, uzimajući u obzir specifične etiološke faktore i individualne potrebe pacijenata.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za bolesti limfocita i limfatičkog tkiva.
Ishodi učenja:
Razumijevanje patofizioloških procesa: Studenti će moći objasniti osnovne patofiziološke mehanizme koji vode do bolesti limfocita ifatičkog tk. Ovo uključuje prepoznavanje ključnih abnormalnosti i promjena u staničnim procesima koji uzrokuju te bolesti.
Prepoznavanje kliničkih manifestacija: Studenti će moći identificirati i opisati kliničke manifestacije bolesti limfocita i limfatičkog tkiva. Ovo će uključivati sposobnost razlikovanja simptoma i znakova koji su specifični za različite patologije unutar ove grupe bolesti.
Analiza dijagnostičkih testova: Studenti će biti sposobni kritički analizirati različite dijagnostičke testove korištene u otkrivanju i praćenju bolesti limfocita i limfatičkog tkiva, te interpretirati njihove rezultate za postavljanje dijagnoze.
Sintetiziranje terapijskih strategija: Studenti će moći razviti odgovarajuće terapijske strategije temeljene na suvremenim pristupima liječenju bolesti limfocita i limfatičkog tkiva. Ovo će uključivati ocjenu učinkovitosti i sigurnosti dostupnih medicinskih tretmana.
Diskusija o istraživačkim trendovima: Studenti će moći sudjelovati u diskusiji o trenutnim istraživačkim trendovima i inovativnim terapijama u liječenju bolesti limfocita i limfatičkog tkiva, prepoznajući važnost translacijskih istraživanja u ovom području.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za bolesti plazma stanica.
Ishodi učenja
Prepoznati i opisati osnovne karakteristike bolesti plazma stanica. Opis: Studenti će moći identificirati i objasniti ključne simptome i manifestacije bolesti plazma stanica, uključujući laboratorijske nalaze i kliničke značajke.
Analizirati patofiziološke mehanizme koji vode do bolesti plazma stanica. Opis: Studenti će razviti sposobnost analize uzroka i procesa koji dovode do razvoja bolesti plazma stanica, s naglaskom na molekularne i stanične promjene.
Primijeniti dijagnostičke kriterije u klasifikaciji bolesti plazma stanica. Opis: Studenti će koristiti standardne dijagnostičke smjernice kako bi pravilno klasificirali različite vrste bolesti plazma stanica.
Kritički ocijeniti različite terapijske pristupe u liječenju bolesti plazma stanica. Opis: Studenti će moći procijeniti učinkovitost i prikladnost različitih liječenja za bolesti plazma stanica, koristeći trenutne znanstvene dokaze.
Razviti plan liječenja i praćenja bolesnika s bolešću plazma stanica. Opis: Studenti će biti osposobljeni za izradu sveobuhvatnog terapijskog plana koji uključuje praćenje i procjenu bolesnika s obzirom na specifične potrebe i stadij bolesti.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za akutne leukemije i mijelodisplastički sindrom.
Ishodi učenja:
Prepoznati karakteristike i simptome akutnih leukemija i mijelodisplastičkog sindroma.
- Opis: Studenti će moći identificirati ključne kliničke i laboratorijske pokazatelje koji su karakteristični za ove bolesti te prepoznati glavne simptome kod pacijenata.
Razlikovati različite tipove akutnih leukemija.
- Opis: Studenti će naučiti kako razlikovati različite podtipove akutnih leukemija na temelju morfoloških i genetskih obilježja.
Analizirati dijagnostičke metode korištene u otkrivanju akutnih leukemija i mijelodisplastičkog sindroma.
- Opis: Studenti će razumjeti kako se primjenjuju različite dijagnostičke tehnike, kao što su krvne pretrage i biopsija koštane srži, u postavljanju dijagnoze.
Procjenjivati prognostičke faktore povezane s akutnim leukemijama i mijelodisplastičkim sindromom.
- Opis: Studenti će biti sposobni procijeniti kako različiti prognostički faktori utječu na ishod i liječenje ovih bolesti.
Planirati osnovne pristupe liječenju akutnih leukemija i mijelodisplastičkog sindroma.
- Opis: Studenti će razviti osnovno razumijevanje o strategijama liječenja, uključujući kemoterapiju, transplantaciju koštane srži i nove biološke terapije.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za kronične mijeloproliferativne bolesti.
Ishodi učenja:
Objašnjenje pojma kroničnih mijeloproliferativnih bolesti: Polaznici će moći identificirati i objasniti osnovne karakteristike kroničnih mijeloproliferativnih bolesti, uključujući njihove uzroke, patofiziologiju i diferencijalnu dijagnozu.
Analiziranje kliničke slike i simptoma: Studenti će biti sposobni analizirati kliničku prezentaciju i simptome povezane s kroničnim mijeloproliferativnim bolestima, te prepoznati ključne razlike među različitim vrstama ovih bolesti.
Procjena dijagnostičkih procedura: Naučit će procijeniti prikladnost raznih dijagnostičkih procedura i laboratorijskih testova korištenih za dijagnosticiranje kroničnih mijeloproliferativnih bolesti.
Evaluacija terapijskih opcija: Polaznici će biti u stanju evaluirati različite terapijske mogućnosti, uključujući farmakološke i nefarmakološke pristupe, i prilagoditi liječenje prema individualnim potrebama pacijenata.
Razmatranje prognoze i ishoda liječenja: Studenti će moći razmotriti prognozu i očekivane ishode liječenja, uzimajući u obzir najnovija istraživanja i smjernice za liječenje kroničnih mijeloproliferativnih bolesti.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za bolesti trombocita i poremećaje zgrušavanja.
Identificirati glavne bolesti trombocita i poremećaje zgrušavanja.
Studenti će biti u mogućnosti prepoznati ključne tipove bolesti trombocita i različite poremećaje u procesu zgrušavanja krvi, razlikujući ih prema kliničkim simptomima i patofiziološkim mehanizmima.
Objasniti patofiziološke mehanizme bolesti trombocita i poremećaja zgrušavanja.
Studenti će moći detaljno objasniti kako abnormalnosti u trombocitima i koagulacijskim faktorima dovode do specifičnih hematoloških poremećaja, analizirajući procese koji ometaju hemostazu.
Usporediti dijagnostičke metode za identifikaciju poremećaja zgrušavanja i bolesti trombocita.
Studenti će demonstrirati sposobnost da opišu i usporede različite laboratorijske i kliničke metode koje se koriste u dijagnozi poremećaja zgrušavanja i bolesti trombocita, uključujući njihovu upotrebu i učinkovitost.
Kritički vrednovati terapijske pristupe liječenju bolesti trombocita i poremećaja zgrušavanja.
Studenti će razviti vještinu kritičkog razmatranja različitih terapijskih opcija dostupnih za liječenje bolesti trombocita i poremećaja zgrušavanja, ocjenjujući njihovu efikasnost i potencijalne nuspojave.
Predložiti plan za kliničku procjenu i liječenje specifičnog poremećaja zgrušavanja.
Studenti će biti osposobljeni da predlože i opravdaju odgovarajući i personalizirani plan kliničke evaluacije i terapije za određenog pacijenta s poremećajem zgrušavanja, integrirajući teorijsko znanje i kliničke vještine.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za liječenje hematoloških bolesti.
Razumjeti temeljne koncepte liječenja hematoloških bolesti
- Opis: Studenti će pokazati razumijevanje osnovnih principa i terapijskih pristupa koji se koriste u liječenju bolesti krvi i krvožilnog sustava.
Prepoznati kliničke manifestacije hematoloških poremećaja
- Opis: Studenti će moći identificirati i opisati kliničke znakove i simptome koji su povezani s različitim hematološkim stanjima.
Analizirati različite terapijske opcije
- Opis: Studenti će analizirati i usporediti različite metode liječenja koristeći se informacijama iz najnovijih znanstvenih istraživanja i kliničkih smjernica.
Primijeniti znanje o lijekovima u hematologiji
- Opis: Studenti će primijeniti znanje o farmakologiji lijekova koji se koriste u hematološkoj praksi, uključujući njihove indikacije, kontraindikacije i potencijalne nuspojave.
Kritički evaluirati rezultate terapije
- Opis: Studenti će moći evaluirati ishode liječenja kod pacijenata, uzimajući u obzir individualne potrebe i razlike među pacijentima.
Ishodi učenja
definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za hitna stanja u hematologiji.
Ishodi učenja predavanja
Prepoznati hitna stanja u hematologiji Polaznici će naučiti identificirati ključne simptome i znakove hitnih stanja unutar hematologije, uključujući metode za brzo prepoznavanje stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
Objasniti patofiziologiju hitnih stanja Studenti će razumjeti i moći objasniti temeljne patofiziološke mehanizme koji dovode do hitnih stanja u hematologiji, te kako ti mehanizmi utječu na cjelokupno zdravlje pacijenta.
Primijeniti kliničke smjernice za upravljanje hitnim stanjima Polaznici će biti sposobni koristiti relevantne kliničke smjernice kako bi primjereno reagirali na hitna stanja u hematologiji, uključujući pravodobno donošenje odluka i primjenu odgovarajućih terapijskih mjera.
Analizirati slučajeve hitnih stanja u hematologiji Putem analize studija slučaja, studenti će razviti sposobnost detaljne procjene različitih aspekata hitnih hematoloških stanja, kako bi pružili optimalnu skrb pacijentima.
Odrediti prioritetne intervencije u hitnim situacijama Studenti će moći identificirati i rangirati najvažnije intervencijske korake u hitnoj skrbi pacijenata s hematološkim problemima, osiguravajući tako povećanje efikasnosti i smanjenje rizika za pacijente.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija vađenja krvi, položaja bolesnika pri vađenju krvi, zaštita bolesnika i osobe koja vadi krv, upotrebe antikoagulacijskih sredstava, primanje uzoraka u laboratoriju
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija razmaza krvi, pripreme razmaza, mikroskopiranja, referentnih vrijednosti krvnih stanica i diferencijalne krvne slike.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija pregleda laboratorija, prijema materijala i pravilnog obilježavanje epruveta krvnih slika, upisivanja uputnica i podataka bolesnika u laboratorijski sustav, pripremea uzorka krvi za hematološke analize i rada na hematološkom analizatoru ADVIA 120.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija ciljanih laboratorijskih pretrage: pregled koštane srži, referentne vrijednosti mijelograma.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija pregleda laboratorijskih nalaza i pojedinih parametara s analizatora ADVIA 120.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: analiziranje i interpretacija referentnih vrijednosti serumskih bjelančevina, imunofenotipizacije i njene primjene u hematologiji.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija rada na aparatu za određivanje sedimentacije eritrocita, određivanja SE po modificiranoj metodi po Westergrinu.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija laboratorijske dijagnostike anemija kronične bolesti, aplastične anemije, hemolitične anemije.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija laboratorijskih nalaza, razmaza periferne krvi i koštane srži kod megaloblastične anemije
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija laboratorijskih nalaza i razmaza periferne krvi kod sideropenične anemije.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija brojenje trombocita u Burker Turkovoj komorici, brojenja trombocita po Foniu, određivanja broja retikulocita na analizatoru i saL briljant krezilom.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija laboratorijske dijagnostika bolesti leukocita i matičnih hematopoetskih stanica, prirođenih anomalija leukocita, mijeloproliferatvnih bolesti, mijelodisplastičnog sindroma, akutnih leukemija, morfologije stanica i citokemije te imunofenotipizacije stanica.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija osmotske rezistencije, rada i čitanja nalaza, određivanja koncentracije Fe, ukupne sposobnosti vezivanja Fe i feritina, diferencijalne krvne slike, diferenciranja normalnih razmaza, leukocitoze i leukopenije.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: izvođenje, analiziranje i interpretacija poremećajai limfocitnog (imunološkog) sustava, morfologije stanica periferne krvi, limfnog čvora i koštane srži kod kronične limfocitne leukemije i limfoma.
Ishodi učenja
Ishodi učenja: definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za aspiracijsku punkciju koštane srži i biopsiju kosti
Ishodi učenja
Ishodi učenja: definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne pojmove kliničke i laboratorijske hematologije vezane za morfologiju stanica koštane srži u zdravlju i bolesti.