Kolegij
CILJ KOLEGIJA:
upoznati i poučiti studente o raznim domenama kvalitete života te podići svijest o važnosti kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti (usvajanje teorijskog znanja i praktičnih vještina)
-Objasniti multidisciplinarni pristup (osim studenata medicine predviđeno je sudjelovanje studenata drugih studijskih programa Sveučilišta: npr. Zdravstvenih studija, Studija psihologije, Pravnog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i dr.)
-Upoznati studente sa mogućnostima poboljšanja različitih aspekata kvalitete života (s naglaskom na praktičnu primjenu u svakodnevnoj praksi)
-Zainteresirati studente za ovu problematiku i angažirati ih na implementiranju stečenih znanja i vještina svog područja interesa u svom budućem radu te ih stimulirati na osobni doprinos
ISHODI UČENJA ZA KOLEGIJ:
Nakon završenog kolegija, student će biti osposobljen:
A.KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Studenti će naučiti i usvojiti znanja koja će moći implementirati u svom sadašnjem i budućem radu:
- Definirati, opisati i analizirati što je kvaliteta života, te koje su domene i sastavnice kvalitete života.
- Studenti će analizirati načine mjerenja i značenje pojedinih parametara kvalitete života.
- Upoznat će se s etičkim, ekonomskim i legislativnim načelima u pristupu malignom bolesniku
- Temeljem usvojenih znanja moći će razlikovati samoprocjenu bolesnika (“PRO” prema engl. Patient
reported Outcome) od procjene ishoda bolesti ili kvalitete života od strane liječnika ili njegovatelja bolesnika.
- Analizirat će najnovije literaturne podatke i istraživačke studije te projekte o mogućnostima poboljšanja
kvalitete života maligno oboljelih, njihovih obitelji, ali i medicinskog i drugog osoblja koje je uključeno u rad s
oboljelima, te načine na koji mogu (svaki s aspekta svoje struke) aktivno sudjelovati u realizaciji i primjeni
navedenih rezultata (primjeri iz prakse, otvorena pitanja, rezultati studija).
- Studenti će biti osposobljeni da usvojena znanja primjene u svojoj budućoj struci sa posebnim naglaskom na potrebu međusobne povezanosti, interdisciplinarnosti, te socijalne i humane angažiranosti.
Usvajanje ovih znanja ima za cilj podizanje svijesti o mogućnosti interdisciplinarnog pristupa i osobnog doprinosa poboljšanju kvalitete života oboljelih od malignih bolesti ne samo s medicinskog aspekta, već i pravnog, ekonomskog, sportskog, psihološkog i svakog drugog oblika potpore koje su važan dio liječenja (i izlječenja) ovih bolesnika.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Studenti će naučiti koristiti različite upitnike za procjenu kvalitete života i ishode liječenja prijavljene od strane samog bolesnika (engl.patient reported outcome-PRO) u kliničkoj praksi. Ovisno o studiju studenti će savladati i uvježbati vještine koje mogu implementirati u svoj rad (psihometrijska mjerenja, priprema ankete, informacijske brošure i predavanja o raznim temama kojima bolesnici mogu poboljšati kvalitetu života, pristup bolesniku i obitelji, priprema vježbi za mentalno i fizičko zdravlje bolesnika i dr.)
Istraživački rad: Studenti će samostalno ili u paru kreirati i provesti vlastito originalno istraživanje ili eksperimentalni rad na zadane teme ili obraditi istraživačke studije na određenu temu koja se tiče kvalitete života i potpornog liječenja.
Ponuđene ili samostalno odabrane teme ovisno o interesima studenata i određenom studiju, uz superviziju i pomoć mentora, studenti će obraditi i prezentirati na zajedničkom završnom predavanju. Predložene teme su npr.prikaz kliničkih studija, prikaz vlastitih istraživanja, analiza rezultata prikupljenih upitnika ili anketa, financijska toksičnost kemoterapije za bolesnika i obitelj, pravni aspekti i medikolegalna pomoć, informiranje bolesnika, slobodne teme i dr.
Praktični rad: Studentima se praktično prezentira rad na Zavodu za hematologiju, u Dnevnoj bolnici, hematološkoj ambulanti i po mogućnosti drugim poligonima (Hospicij, Liga protiv raka…) Studenti uz superviziju razgovaraju s bolesnicima, obitelji ili osobljem te prikupljaju upitnike i skale za procjenu kvalitete života. Podatke kasnije statistički analiziraju i prikazuju.
Posebno se vrednuju originalni prijedlozi i samostalno osmišljavanje raznih programa za poboljšanje kvalitete života od strane studenata.
Studenti samostalno kreiraju i pripremaju prezentaciju i/ili seminarski rad koji izlažu ostalim studentima.
SADRŽAJ KOLEGIJA:
- Definicija, ispitivanje, analiza i mjerenje kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti
- Upoznavanje sa instrumentarijem za mjerenje kvalitete života i samoprocjene bolesnika o ishodu liječenj (PRO, eng. Patients reported Outcome)
- Procjena multidimenzionalnih aspekata kvalitete života kao mjerljivi ishod liječenja zloćudnih bolesti (vježbe i obrada podataka)
- Kvaliteta života u kliničkim studijama (Quality of Life and Cancer Clinical Trials) seminari i/ili prezentacije
- Organizirani susret/radionica/edukativna predavanja s bolesnicima, medicinskim i drugim osobljem, psihologom, članovima udruga, Lige za borbu protiv raka i sl.
- Strategije suočavanja oboljelih od malignih bolesti u kurativnoj i palijativnoj skrbi, suočavanje sa umiranjem. Korelacija s kvalitetom života, depresijom i beznađem
- Multidisciplinarni pristup (komplementarna i alternativna medicina, tehnike za poboljšanje psihološkog, socijalno ekonomskog, fizičkog zdravlja, prava pacijenata...)
- Kako možemo doprinijeti? Individualni prijedlozi i inicijative (npr priprema kratkih pisanih uputa važnih za različite domene kvalitete života za bolesnike, organizacija kratkih edukativnih predavanja- npr prehrana za vrijeme kemoterapije, što očekivati za vrijeme dijagnostičkih postupaka i sl.)
- Interdisciplinarne teme važne za kvalitetu života (npr. Financijska toksičnost liječenja, Povreda prava bolesnika, Kvaliteta života- prognostički pozitivan prediktor preživljenja, Pacijentova prava na informiranje, Etiološki aspekti i informirani pristanak, Vidljivost bolesnikove dokumentacije, Kvaliteta života kao primarni ciljni ishod randomiziranih kliničkih studija, „Sagorijevanje“ medicinskog osoblja i njegovatelja…)
- Uvođenje elektronskog prikupljanja podataka i primjena umjetne inteligencije (AI) u poboljšanju kvalitete života
- Druge teme po izboru i prijedlogu studenata
EORTC QoL manual,P. Fayers, N. Aaronson, K. Bjordal, M. Groenvold, D. Curran and A. Bottomley.
Dostupan na internetu
- Barcaccia, Barbara (4 September 2013). "Quality Of Life: Everyone Wants It, But What Is It?". Forbes/ Education. Retrieved 10 May 2016.
- Bottomley, Andrew (2002). "The Cancer Patient and Quality of Life". The Oncologist. 7 (2): 120–125. doi. ISSN 1083-7159. PMID 11961195. Retrieved 2015-05-07. Sva je literature dostupna na internetu
Redovito pohađanje svih oblika nastave; aktivno sudjelovanje u seminarima i vježbama; pisanje seminara i završna prezentacija.
POHAĐANJE NASTAVE:
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom u INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prisustvovanje predavanjima, seminarima, vježbama je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta.
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom izlaganju prema modelu:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
Posebno se vrednuje redovito pohađanje nastave (5 sati predavanja), seminari, radionice i samostalni zadaci (eksperimentalni rad, istraživanje, praktični rad...) te pisanje seminarskog rada i /ili prezentacija.
- Ocjena aktivnosti i angažiranosti u svakom obliku izvedbe izbornog kolegija
- Ocjena praktičnog rada, predavanja i pisanja seminara
- Ocjena osobnog doprinosa u poboljšanju kvalitete života
Predviđeno je uzajamno ocjenjivanje studentskih aktivnosti od strane samih studenata kao i ocjena predavača i voditelja kolegija od strane studenata
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA):
Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem pisanog seminarskog rada ili usmenog izlaganja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenutnoj situaciji moguće i “online”.
Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na završnoj prezentaciji ili usmenom izlaganju biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem izbornog predmeta unutar mjesec dana od prve pismene provjere znanja tj. prezentacije.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA):
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
- nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja ili izlaganje tijekom pohađanja nastave i/ili
- imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
su uredno pohađali nastavu iz predmeta (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja ili usmenom izlaganju.
Završni ispit je usmeni ispit, usmeno izlaganje (prezentacija) ili pisanje seminara kojima se dokazuje usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti završnoj provjeri znanja (prezentacija zadane teme, prikaz seminarskog rada).
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu/prezentaciji. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU (ako je primjenjivo za kolegij):
Određeni oblici nastave mogu biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu i uz prethodni dogovor sa studentima (platforma MS Teams), a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA:
Nastavnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na internetskim stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) za sva pitanja koja se tiču nastave.
AKADEMSKA ČESTITOST:
Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci
CILJ KOLEGIJA:
upoznati i poučiti studente o raznim domenama kvalitete života te podići svijest o važnosti kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti (usvajanje teorijskog znanja i praktičnih vještina)
-Objasniti multidisciplinarni pristup (osim studenata medicine predviđeno je sudjelovanje studenata drugih studijskih programa Sveučilišta: npr. Zdravstvenih studija, Studija psihologije, Pravnog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i dr.)
-Upoznati studente sa mogućnostima poboljšanja različitih aspekata kvalitete života (s naglaskom na praktičnu primjenu u svakodnevnoj praksi)
-Zainteresirati studente za ovu problematiku i angažirati ih na implementiranju stečenih znanja i vještina svog područja interesa u svom budućem radu te ih stimulirati na osobni doprinos
ISHODI UČENJA ZA KOLEGIJ:
Nakon završenog kolegija, student će biti osposobljen:
A.KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Studenti će naučiti i usvojiti znanja koja će moći implementirati u svom sadašnjem i budućem radu:
- Definirati, opisati i analizirati što je kvaliteta života, te koje su domene i sastavnice kvalitete života.
- Studenti će analizirati načine mjerenja i značenje pojedinih parametara kvalitete života.
- Upoznat će se s etičkim, ekonomskim i legislativnim načelima u pristupu malignom bolesniku
- Temeljem usvojenih znanja moći će razlikovati samoprocjenu bolesnika (“PRO” prema engl. Patient
reported Outcome) od procjene ishoda bolesti ili kvalitete života od strane liječnika ili njegovatelja bolesnika.
- Analizirat će najnovije literaturne podatke i istraživačke studije te projekte o mogućnostima poboljšanja
kvalitete života maligno oboljelih, njihovih obitelji, ali i medicinskog i drugog osoblja koje je uključeno u rad s
oboljelima, te načine na koji mogu (svaki s aspekta svoje struke) aktivno sudjelovati u realizaciji i primjeni
navedenih rezultata (primjeri iz prakse, otvorena pitanja, rezultati studija).
- Studenti će biti osposobljeni da usvojena znanja primjene u svojoj budućoj struci sa posebnim naglaskom na potrebu međusobne povezanosti, interdisciplinarnosti, te socijalne i humane angažiranosti.
Usvajanje ovih znanja ima za cilj podizanje svijesti o mogućnosti interdisciplinarnog pristupa i osobnog doprinosa poboljšanju kvalitete života oboljelih od malignih bolesti ne samo s medicinskog aspekta, već i pravnog, ekonomskog, sportskog, psihološkog i svakog drugog oblika potpore koje su važan dio liječenja (i izlječenja) ovih bolesnika.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Studenti će naučiti koristiti različite upitnike za procjenu kvalitete života i ishode liječenja prijavljene od strane samog bolesnika (engl.patient reported outcome-PRO) u kliničkoj praksi. Ovisno o studiju studenti će savladati i uvježbati vještine koje mogu implementirati u svoj rad (psihometrijska mjerenja, priprema ankete, informacijske brošure i predavanja o raznim temama kojima bolesnici mogu poboljšati kvalitetu života, pristup bolesniku i obitelji, priprema vježbi za mentalno i fizičko zdravlje bolesnika i dr.)
Istraživački rad: Studenti će samostalno ili u paru kreirati i provesti vlastito originalno istraživanje ili eksperimentalni rad na zadane teme ili obraditi istraživačke studije na određenu temu koja se tiče kvalitete života i potpornog liječenja.
Ponuđene ili samostalno odabrane teme ovisno o interesima studenata i određenom studiju, uz superviziju i pomoć mentora, studenti će obraditi i prezentirati na zajedničkom završnom predavanju. Predložene teme su npr.prikaz kliničkih studija, prikaz vlastitih istraživanja, analiza rezultata prikupljenih upitnika ili anketa, financijska toksičnost kemoterapije za bolesnika i obitelj, pravni aspekti i medikolegalna pomoć, informiranje bolesnika, slobodne teme i dr.
Praktični rad: Studentima se praktično prezentira rad na Zavodu za hematologiju, u Dnevnoj bolnici, hematološkoj ambulanti i po mogućnosti drugim poligonima (Hospicij, Liga protiv raka…) Studenti uz superviziju razgovaraju s bolesnicima, obitelji ili osobljem te prikupljaju upitnike i skale za procjenu kvalitete života. Podatke kasnije statistički analiziraju i prikazuju.
Posebno se vrednuju originalni prijedlozi i samostalno osmišljavanje raznih programa za poboljšanje kvalitete života od strane studenata.
Studenti samostalno kreiraju i pripremaju prezentaciju i/ili seminarski rad koji izlažu ostalim studentima.
SADRŽAJ KOLEGIJA:
- Definicija, ispitivanje, analiza i mjerenje kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti
- Upoznavanje sa instrumentarijem za mjerenje kvalitete života i samoprocjene bolesnika o ishodu liječenj (PRO, eng. Patients reported Outcome)
- Procjena multidimenzionalnih aspekata kvalitete života kao mjerljivi ishod liječenja zloćudnih bolesti (vježbe i obrada podataka)
- Kvaliteta života u kliničkim studijama (Quality of Life and Cancer Clinical Trials) seminari i/ili prezentacije
- Organizirani susret/radionica/edukativna predavanja s bolesnicima, medicinskim i drugim osobljem, psihologom, članovima udruga, Lige za borbu protiv raka i sl.
- Strategije suočavanja oboljelih od malignih bolesti u kurativnoj i palijativnoj skrbi, suočavanje sa umiranjem. Korelacija s kvalitetom života, depresijom i beznađem
- Multidisciplinarni pristup (komplementarna i alternativna medicina, tehnike za poboljšanje psihološkog, socijalno ekonomskog, fizičkog zdravlja, prava pacijenata...)
- Kako možemo doprinijeti? Individualni prijedlozi i inicijative (npr priprema kratkih pisanih uputa važnih za različite domene kvalitete života za bolesnike, organizacija kratkih edukativnih predavanja- npr prehrana za vrijeme kemoterapije, što očekivati za vrijeme dijagnostičkih postupaka i sl.)
- Interdisciplinarne teme važne za kvalitetu života (npr. Financijska toksičnost liječenja, Povreda prava bolesnika, Kvaliteta života- prognostički pozitivan prediktor preživljenja, Pacijentova prava na informiranje, Etiološki aspekti i informirani pristanak, Vidljivost bolesnikove dokumentacije, Kvaliteta života kao primarni ciljni ishod randomiziranih kliničkih studija, „Sagorijevanje“ medicinskog osoblja i njegovatelja…)
- Uvođenje elektronskog prikupljanja podataka i primjena umjetne inteligencije (AI) u poboljšanju kvalitete života
- Druge teme po izboru i prijedlogu studenata
EORTC QoL manual,P. Fayers, N. Aaronson, K. Bjordal, M. Groenvold, D. Curran and A. Bottomley.
Dostupan na internetu
- Barcaccia, Barbara (4 September 2013). "Quality Of Life: Everyone Wants It, But What Is It?". Forbes/ Education. Retrieved 10 May 2016.
- Bottomley, Andrew (2002). "The Cancer Patient and Quality of Life". The Oncologist. 7 (2): 120–125. doi. ISSN 1083-7159. PMID 11961195. Retrieved 2015-05-07. Sva je literature dostupna na internetu
Redovito pohađanje svih oblika nastave; aktivno sudjelovanje u seminarima i vježbama; pisanje seminara i završna prezentacija.
POHAĐANJE NASTAVE:
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom u INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prisustvovanje predavanjima, seminarima, vježbama je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta.
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom izlaganju prema modelu:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
Posebno se vrednuje redovito pohađanje nastave (5 sati predavanja), seminari, radionice i samostalni zadaci (eksperimentalni rad, istraživanje, praktični rad...) te pisanje seminarskog rada i /ili prezentacija.
- Ocjena aktivnosti i angažiranosti u svakom obliku izvedbe izbornog kolegija
- Ocjena praktičnog rada, predavanja i pisanja seminara
- Ocjena osobnog doprinosa u poboljšanju kvalitete života
Predviđeno je uzajamno ocjenjivanje studentskih aktivnosti od strane samih studenata kao i ocjena predavača i voditelja kolegija od strane studenata
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA):
Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem pisanog seminarskog rada ili usmenog izlaganja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenutnoj situaciji moguće i “online”.
Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na završnoj prezentaciji ili usmenom izlaganju biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem izbornog predmeta unutar mjesec dana od prve pismene provjere znanja tj. prezentacije.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA):
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
- nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja ili izlaganje tijekom pohađanja nastave i/ili
- imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
su uredno pohađali nastavu iz predmeta (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja ili usmenom izlaganju.
Završni ispit je usmeni ispit, usmeno izlaganje (prezentacija) ili pisanje seminara kojima se dokazuje usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti završnoj provjeri znanja (prezentacija zadane teme, prikaz seminarskog rada).
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu/prezentaciji. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU (ako je primjenjivo za kolegij):
Određeni oblici nastave mogu biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu i uz prethodni dogovor sa studentima (platforma MS Teams), a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA:
Nastavnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na internetskim stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) za sva pitanja koja se tiču nastave.
AKADEMSKA ČESTITOST:
Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci
CILJ KOLEGIJA:
upoznati i poučiti studente o raznim domenama kvalitete života te podići svijest o važnosti kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti (usvajanje teorijskog znanja i praktičnih vještina)
-Objasniti multidisciplinarni pristup (osim studenata medicine predviđeno je sudjelovanje studenata drugih studijskih programa Sveučilišta: npr. Zdravstvenih studija, Studija psihologije, Pravnog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i dr.)
-Upoznati studente sa mogućnostima poboljšanja različitih aspekata kvalitete života (s naglaskom na praktičnu primjenu u svakodnevnoj praksi)
-Zainteresirati studente za ovu problematiku i angažirati ih na implementiranju stečenih znanja i vještina svog područja interesa u svom budućem radu te ih stimulirati na osobni doprinos
ISHODI UČENJA ZA KOLEGIJ:
Nakon završenog kolegija, student će biti osposobljen:
A.KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Studenti će naučiti i usvojiti znanja koja će moći implementirati u svom sadašnjem i budućem radu:
- Definirati, opisati i analizirati što je kvaliteta života, te koje su domene i sastavnice kvalitete života.
- Studenti će analizirati načine mjerenja i značenje pojedinih parametara kvalitete života.
- Upoznat će se s etičkim, ekonomskim i legislativnim načelima u pristupu malignom bolesniku
- Temeljem usvojenih znanja moći će razlikovati samoprocjenu bolesnika (“PRO” prema engl. Patient
reported Outcome) od procjene ishoda bolesti ili kvalitete života od strane liječnika ili njegovatelja bolesnika.
- Analizirat će najnovije literaturne podatke i istraživačke studije te projekte o mogućnostima poboljšanja
kvalitete života maligno oboljelih, njihovih obitelji, ali i medicinskog i drugog osoblja koje je uključeno u rad s
oboljelima, te načine na koji mogu (svaki s aspekta svoje struke) aktivno sudjelovati u realizaciji i primjeni
navedenih rezultata (primjeri iz prakse, otvorena pitanja, rezultati studija).
- Studenti će biti osposobljeni da usvojena znanja primjene u svojoj budućoj struci sa posebnim naglaskom na potrebu međusobne povezanosti, interdisciplinarnosti, te socijalne i humane angažiranosti.
Usvajanje ovih znanja ima za cilj podizanje svijesti o mogućnosti interdisciplinarnog pristupa i osobnog doprinosa poboljšanju kvalitete života oboljelih od malignih bolesti ne samo s medicinskog aspekta, već i pravnog, ekonomskog, sportskog, psihološkog i svakog drugog oblika potpore koje su važan dio liječenja (i izlječenja) ovih bolesnika.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Studenti će naučiti koristiti različite upitnike za procjenu kvalitete života i ishode liječenja prijavljene od strane samog bolesnika (engl.patient reported outcome-PRO) u kliničkoj praksi. Ovisno o studiju studenti će savladati i uvježbati vještine koje mogu implementirati u svoj rad (psihometrijska mjerenja, priprema ankete, informacijske brošure i predavanja o raznim temama kojima bolesnici mogu poboljšati kvalitetu života, pristup bolesniku i obitelji, priprema vježbi za mentalno i fizičko zdravlje bolesnika i dr.)
Istraživački rad: Studenti će samostalno ili u paru kreirati i provesti vlastito originalno istraživanje ili eksperimentalni rad na zadane teme ili obraditi istraživačke studije na određenu temu koja se tiče kvalitete života i potpornog liječenja.
Ponuđene ili samostalno odabrane teme ovisno o interesima studenata i određenom studiju, uz superviziju i pomoć mentora, studenti će obraditi i prezentirati na zajedničkom završnom predavanju. Predložene teme su npr.prikaz kliničkih studija, prikaz vlastitih istraživanja, analiza rezultata prikupljenih upitnika ili anketa, financijska toksičnost kemoterapije za bolesnika i obitelj, pravni aspekti i medikolegalna pomoć, informiranje bolesnika, slobodne teme i dr.
Praktični rad: Studentima se praktično prezentira rad na Zavodu za hematologiju, u Dnevnoj bolnici, hematološkoj ambulanti i po mogućnosti drugim poligonima (Hospicij, Liga protiv raka…) Studenti uz superviziju razgovaraju s bolesnicima, obitelji ili osobljem te prikupljaju upitnike i skale za procjenu kvalitete života. Podatke kasnije statistički analiziraju i prikazuju.
Posebno se vrednuju originalni prijedlozi i samostalno osmišljavanje raznih programa za poboljšanje kvalitete života od strane studenata.
Studenti samostalno kreiraju i pripremaju prezentaciju i/ili seminarski rad koji izlažu ostalim studentima.
SADRŽAJ KOLEGIJA:
- Definicija, ispitivanje, analiza i mjerenje kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti
- Upoznavanje sa instrumentarijem za mjerenje kvalitete života i samoprocjene bolesnika o ishodu liječenj (PRO, eng. Patients reported Outcome)
- Procjena multidimenzionalnih aspekata kvalitete života kao mjerljivi ishod liječenja zloćudnih bolesti (vježbe i obrada podataka)
- Kvaliteta života u kliničkim studijama (Quality of Life and Cancer Clinical Trials) seminari i/ili prezentacije
- Organizirani susret/radionica/edukativna predavanja s bolesnicima, medicinskim i drugim osobljem, psihologom, članovima udruga, Lige za borbu protiv raka i sl.
- Strategije suočavanja oboljelih od malignih bolesti u kurativnoj i palijativnoj skrbi, suočavanje sa umiranjem. Korelacija s kvalitetom života, depresijom i beznađem
- Multidisciplinarni pristup (komplementarna i alternativna medicina, tehnike za poboljšanje psihološkog, socijalno ekonomskog, fizičkog zdravlja, prava pacijenata...)
- Kako možemo doprinijeti? Individualni prijedlozi i inicijative (npr priprema kratkih pisanih uputa važnih za različite domene kvalitete života za bolesnike, organizacija kratkih edukativnih predavanja- npr prehrana za vrijeme kemoterapije, što očekivati za vrijeme dijagnostičkih postupaka i sl.)
- Interdisciplinarne teme važne za kvalitetu života (npr. Financijska toksičnost liječenja, Povreda prava bolesnika, Kvaliteta života- prognostički pozitivan prediktor preživljenja, Pacijentova prava na informiranje, Etiološki aspekti i informirani pristanak, Vidljivost bolesnikove dokumentacije, Kvaliteta života kao primarni ciljni ishod randomiziranih kliničkih studija, „Sagorijevanje“ medicinskog osoblja i njegovatelja…)
- Uvođenje elektronskog prikupljanja podataka i primjena umjetne inteligencije (AI) u poboljšanju kvalitete života
- Druge teme po izboru i prijedlogu studenata
EORTC QoL manual,P. Fayers, N. Aaronson, K. Bjordal, M. Groenvold, D. Curran and A. Bottomley.
Dostupan na internetu
- Barcaccia, Barbara (4 September 2013). "Quality Of Life: Everyone Wants It, But What Is It?". Forbes/ Education. Retrieved 10 May 2016.
- Bottomley, Andrew (2002). "The Cancer Patient and Quality of Life". The Oncologist. 7 (2): 120–125. doi. ISSN 1083-7159. PMID 11961195. Retrieved 2015-05-07. Sva je literature dostupna na internetu
Redovito pohađanje svih oblika nastave; aktivno sudjelovanje u seminarima i vježbama; pisanje seminara i završna prezentacija.
POHAĐANJE NASTAVE:
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom u INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prisustvovanje predavanjima, seminarima, vježbama je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta.
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom izlaganju prema modelu:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
Posebno se vrednuje redovito pohađanje nastave (5 sati predavanja), seminari, radionice i samostalni zadaci (eksperimentalni rad, istraživanje, praktični rad...) te pisanje seminarskog rada i /ili prezentacija.
- Ocjena aktivnosti i angažiranosti u svakom obliku izvedbe izbornog kolegija
- Ocjena praktičnog rada, predavanja i pisanja seminara
- Ocjena osobnog doprinosa u poboljšanju kvalitete života
Predviđeno je uzajamno ocjenjivanje studentskih aktivnosti od strane samih studenata kao i ocjena predavača i voditelja kolegija od strane studenata
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA):
Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem pisanog seminarskog rada ili usmenog izlaganja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenutnoj situaciji moguće i “online”.
Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na završnoj prezentaciji ili usmenom izlaganju biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem izbornog predmeta unutar mjesec dana od prve pismene provjere znanja tj. prezentacije.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA):
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
- nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja ili izlaganje tijekom pohađanja nastave i/ili
- imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
su uredno pohađali nastavu iz predmeta (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja ili usmenom izlaganju.
Završni ispit je usmeni ispit, usmeno izlaganje (prezentacija) ili pisanje seminara kojima se dokazuje usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti završnoj provjeri znanja (prezentacija zadane teme, prikaz seminarskog rada).
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu/prezentaciji. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU (ako je primjenjivo za kolegij):
Određeni oblici nastave mogu biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu i uz prethodni dogovor sa studentima (platforma MS Teams), a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA:
Nastavnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na internetskim stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) za sva pitanja koja se tiču nastave.
AKADEMSKA ČESTITOST:
Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci
CILJ KOLEGIJA:
upoznati i poučiti studente o raznim domenama kvalitete života te podići svijest o važnosti kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti (usvajanje teorijskog znanja i praktičnih vještina)
-Objasniti multidisciplinarni pristup (osim studenata medicine predviđeno je sudjelovanje studenata drugih studijskih programa Sveučilišta: npr. Zdravstvenih studija, Studija psihologije, Pravnog fakulteta, Ekonomskog fakulteta i dr.)
-Upoznati studente sa mogućnostima poboljšanja različitih aspekata kvalitete života (s naglaskom na praktičnu primjenu u svakodnevnoj praksi)
-Zainteresirati studente za ovu problematiku i angažirati ih na implementiranju stečenih znanja i vještina svog područja interesa u svom budućem radu te ih stimulirati na osobni doprinos
ISHODI UČENJA ZA KOLEGIJ:
Nakon završenog kolegija, student će biti osposobljen:
A.KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Studenti će naučiti i usvojiti znanja koja će moći implementirati u svom sadašnjem i budućem radu:
- Definirati, opisati i analizirati što je kvaliteta života, te koje su domene i sastavnice kvalitete života.
- Studenti će analizirati načine mjerenja i značenje pojedinih parametara kvalitete života.
- Upoznat će se s etičkim, ekonomskim i legislativnim načelima u pristupu malignom bolesniku
- Temeljem usvojenih znanja moći će razlikovati samoprocjenu bolesnika (“PRO” prema engl. Patient
reported Outcome) od procjene ishoda bolesti ili kvalitete života od strane liječnika ili njegovatelja bolesnika.
- Analizirat će najnovije literaturne podatke i istraživačke studije te projekte o mogućnostima poboljšanja
kvalitete života maligno oboljelih, njihovih obitelji, ali i medicinskog i drugog osoblja koje je uključeno u rad s
oboljelima, te načine na koji mogu (svaki s aspekta svoje struke) aktivno sudjelovati u realizaciji i primjeni
navedenih rezultata (primjeri iz prakse, otvorena pitanja, rezultati studija).
- Studenti će biti osposobljeni da usvojena znanja primjene u svojoj budućoj struci sa posebnim naglaskom na potrebu međusobne povezanosti, interdisciplinarnosti, te socijalne i humane angažiranosti.
Usvajanje ovih znanja ima za cilj podizanje svijesti o mogućnosti interdisciplinarnog pristupa i osobnog doprinosa poboljšanju kvalitete života oboljelih od malignih bolesti ne samo s medicinskog aspekta, već i pravnog, ekonomskog, sportskog, psihološkog i svakog drugog oblika potpore koje su važan dio liječenja (i izlječenja) ovih bolesnika.
B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Studenti će naučiti koristiti različite upitnike za procjenu kvalitete života i ishode liječenja prijavljene od strane samog bolesnika (engl.patient reported outcome-PRO) u kliničkoj praksi. Ovisno o studiju studenti će savladati i uvježbati vještine koje mogu implementirati u svoj rad (psihometrijska mjerenja, priprema ankete, informacijske brošure i predavanja o raznim temama kojima bolesnici mogu poboljšati kvalitetu života, pristup bolesniku i obitelji, priprema vježbi za mentalno i fizičko zdravlje bolesnika i dr.)
Istraživački rad: Studenti će samostalno ili u paru kreirati i provesti vlastito originalno istraživanje ili eksperimentalni rad na zadane teme ili obraditi istraživačke studije na određenu temu koja se tiče kvalitete života i potpornog liječenja.
Ponuđene ili samostalno odabrane teme ovisno o interesima studenata i određenom studiju, uz superviziju i pomoć mentora, studenti će obraditi i prezentirati na zajedničkom završnom predavanju. Predložene teme su npr.prikaz kliničkih studija, prikaz vlastitih istraživanja, analiza rezultata prikupljenih upitnika ili anketa, financijska toksičnost kemoterapije za bolesnika i obitelj, pravni aspekti i medikolegalna pomoć, informiranje bolesnika, slobodne teme i dr.
Praktični rad: Studentima se praktično prezentira rad na Zavodu za hematologiju, u Dnevnoj bolnici, hematološkoj ambulanti i po mogućnosti drugim poligonima (Hospicij, Liga protiv raka…) Studenti uz superviziju razgovaraju s bolesnicima, obitelji ili osobljem te prikupljaju upitnike i skale za procjenu kvalitete života. Podatke kasnije statistički analiziraju i prikazuju.
Posebno se vrednuju originalni prijedlozi i samostalno osmišljavanje raznih programa za poboljšanje kvalitete života od strane studenata.
Studenti samostalno kreiraju i pripremaju prezentaciju i/ili seminarski rad koji izlažu ostalim studentima.
SADRŽAJ KOLEGIJA:
- Definicija, ispitivanje, analiza i mjerenje kvalitete života oboljelih od zloćudnih bolesti
- Upoznavanje sa instrumentarijem za mjerenje kvalitete života i samoprocjene bolesnika o ishodu liječenj (PRO, eng. Patients reported Outcome)
- Procjena multidimenzionalnih aspekata kvalitete života kao mjerljivi ishod liječenja zloćudnih bolesti (vježbe i obrada podataka)
- Kvaliteta života u kliničkim studijama (Quality of Life and Cancer Clinical Trials) seminari i/ili prezentacije
- Organizirani susret/radionica/edukativna predavanja s bolesnicima, medicinskim i drugim osobljem, psihologom, članovima udruga, Lige za borbu protiv raka i sl.
- Strategije suočavanja oboljelih od malignih bolesti u kurativnoj i palijativnoj skrbi, suočavanje sa umiranjem. Korelacija s kvalitetom života, depresijom i beznađem
- Multidisciplinarni pristup (komplementarna i alternativna medicina, tehnike za poboljšanje psihološkog, socijalno ekonomskog, fizičkog zdravlja, prava pacijenata...)
- Kako možemo doprinijeti? Individualni prijedlozi i inicijative (npr priprema kratkih pisanih uputa važnih za različite domene kvalitete života za bolesnike, organizacija kratkih edukativnih predavanja- npr prehrana za vrijeme kemoterapije, što očekivati za vrijeme dijagnostičkih postupaka i sl.)
- Interdisciplinarne teme važne za kvalitetu života (npr. Financijska toksičnost liječenja, Povreda prava bolesnika, Kvaliteta života- prognostički pozitivan prediktor preživljenja, Pacijentova prava na informiranje, Etiološki aspekti i informirani pristanak, Vidljivost bolesnikove dokumentacije, Kvaliteta života kao primarni ciljni ishod randomiziranih kliničkih studija, „Sagorijevanje“ medicinskog osoblja i njegovatelja…)
- Uvođenje elektronskog prikupljanja podataka i primjena umjetne inteligencije (AI) u poboljšanju kvalitete života
- Druge teme po izboru i prijedlogu studenata
EORTC QoL manual,P. Fayers, N. Aaronson, K. Bjordal, M. Groenvold, D. Curran and A. Bottomley.
Dostupan na internetu
- Barcaccia, Barbara (4 September 2013). "Quality Of Life: Everyone Wants It, But What Is It?". Forbes/ Education. Retrieved 10 May 2016.
- Bottomley, Andrew (2002). "The Cancer Patient and Quality of Life". The Oncologist. 7 (2): 120–125. doi. ISSN 1083-7159. PMID 11961195. Retrieved 2015-05-07. Sva je literature dostupna na internetu
Redovito pohađanje svih oblika nastave; aktivno sudjelovanje u seminarima i vježbama; pisanje seminara i završna prezentacija.
POHAĐANJE NASTAVE:
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom u INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prisustvovanje predavanjima, seminarima, vježbama je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta.
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom izlaganju prema modelu:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
Posebno se vrednuje redovito pohađanje nastave (5 sati predavanja), seminari, radionice i samostalni zadaci (eksperimentalni rad, istraživanje, praktični rad...) te pisanje seminarskog rada i /ili prezentacija.
- Ocjena aktivnosti i angažiranosti u svakom obliku izvedbe izbornog kolegija
- Ocjena praktičnog rada, predavanja i pisanja seminara
- Ocjena osobnog doprinosa u poboljšanju kvalitete života
Predviđeno je uzajamno ocjenjivanje studentskih aktivnosti od strane samih studenata kao i ocjena predavača i voditelja kolegija od strane studenata
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA):
Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se usvojeno znanje i vještine vrednovanjem pisanog seminarskog rada ili usmenog izlaganja koja će se vršiti “onsite”, eventualno ovisno o trenutnoj situaciji moguće i “online”.
Ukoliko je student uredno prisustvovao nastavi, a nije zadovoljio na završnoj prezentaciji ili usmenom izlaganju biti će omogućeno pristupanje popravcima (termini će e dogovoriti s voditeljem izbornog predmeta unutar mjesec dana od prve pismene provjere znanja tj. prezentacije.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE __ BODOVA):
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
- nisu zadovoljili pismenu provjeru znanja ili izlaganje tijekom pohađanja nastave i/ili
- imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
su uredno pohađali nastavu iz predmeta (manje od 30% neprisustvovanja na nastavi) te koji su zadovoljili na pismenoj provjeri znanja ili usmenom izlaganju.
Završni ispit je usmeni ispit, usmeno izlaganje (prezentacija) ili pisanje seminara kojima se dokazuje usvojeno znanje i vještine.
KONAČNA OCJENA:
Ocjenske bodove student stječe na slijedeći način:
- Pohađanje nastave 0,8 ECTS
- Eksperimentalni rad 0,2 ECTS
- Istraživanje 0,2 ECTS
- Praktični rad 0,3 ECTS
U završnom dijelu nastave svi studenti su obvezni pristupiti završnoj provjeri znanja (prezentacija zadane teme, prikaz seminarskog rada).
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu/prezentaciji. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU (ako je primjenjivo za kolegij):
Određeni oblici nastave mogu biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu i uz prethodni dogovor sa studentima (platforma MS Teams), a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA:
Nastavnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na internetskim stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) za sva pitanja koja se tiču nastave.
AKADEMSKA ČESTITOST:
Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci
Ishodi učenja
Definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati različite domene kvalitete života i klinički pristup bolesniku s hematološkim i onkološkim bolestima.
Ishodi učenja
Definirati, nabrojati (navesti primjere) različite upitnike i skale kojima mjerimo različite domene kvalitete života hematoloških i onkoloških bolesnika.
Ishodi učenja
Definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati različite nuspojave, štetne događaje i komplikacije u tijeku liječenja hematoloških i onkoloških bolesnika.
Ishodi učenja
Definirati, nabrojati (navesti primjere) načina i mogućnosti prospektivnog praćenja kvalitete života u kliničkim studijama i svakodnevnoj kliničkoj praksi (korištenje kompjutoriziranih programa za praćenje, telemedicina, samoprocjena pacijenata…)
Ishodi učenja
Definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati osnovne domene kvalitete života njegovatelja pacijenata (obitelji i medicinskog osoblja) te mogućnosti pozitivnog utjecanja na njihovu kvalitetu života.
Ishodi učenja
Upoznavanje sa radom Odjela hematologije, Dnevne bolnice i hematološke ambulante. Povođenje intervjua, anketa i upitnika u neposrednom kontaktu s pacijentima. Priprema radionica i edukativnog materijala za pacijente
Ishodi učenja
Uvježbavanje primjene instrumentarija, prikupljanje i statistička obrada podataka. Primjena u praksi.
Ishodi učenja
Definirati, nabrojati (navesti primjere) te razlikovati vrste navigacije, provođenja pacijenta kroz medicinske, sociekonomske, pravne i druge probleme od trenutka dijangoze so izlječenja i nakon izlječenja.
Važnost informiranja pacijenta i obitelji.
Ishodi učenja
Upoznati se sa svjetskim projektima u vezi kvalitete života i upoznati se sa mogućnošću aktivnog sudjelovanja u različitim projektima.
Ishodi učenja
Upoznati se sa različitim metodama poboljšanja kvalitete života i potpornim liječenjem koje može doprinijeti kvalitetnijem životu pacijenata tijekom liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se sa mogućnostima poboljšanja kvaliteta života umirućih osoba i njihovih njegovatelja.
Ishodi učenja
Upoznati se sa zakonskim okvirima u Hrvatskoj i inozemstvu, financijskim opterećenjem, učestalošću primjene, vrstama terapija.