Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
2ISVU ID
228174ECTS
3
Kolegij Sanitarna hidrotehnika je obvezni predmet na drugoj godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u III semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja i 15 sati vježbi, ukupno 45 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti upoznavanje studenata s važećim zakonima i dokumentima prostornog uređenja i građenja, vrstama projekata, njihovim sadržajem i osnovama metodologije njihove izrade, pri čemu je dan naglasak na vodoopskrbne i kanalizacijske sustave. Također će se omogućiti osposobljavanje studenata za operativno služenje navedenim dokumentima pri njihovoj primjeni na rješavanju zadataka iz domene sanitarnog inženjerstva, odnosno ekološko-zdravstvene problematike.
Studenti će se upoznati s osnovnim principima rada vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava te njihovim elementima kako bi mogli biti uključeni u kontrolu kakvoće vode na izvorištima, u vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavima (uključujući uređaje za kondicioniranje/pročišćavanje pitkih i otpadnih voda) te na lokacijama ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u okoliš i sl.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
30 sati predavanja putem kojih studenti dobivaju teoretska znanja o sustavima vodoopskrbe i odvodnje i njihovim sastavnim dijelovima, pripadajućoj zakonskoj regulativi te poveznici na zaštitu voda i okoliša.
15 sati vježbi koje studentima pružaju informacije o praktičnim situacijama s kojima se mogu susresti na terenu, jednostavni izračuni nekih hidrauličkih vrijednosti te način korištenja prostorno planske literature na konkretnim primjerima. Također, studenti imaju obavezu izraditi i usmeno izložiti prezentaciju na zadanu temu.
Materijali s predavanja
Važeći zakoni RH o prostornom uređenju i gradnji, vodama, zaštiti okoliša i sl.
Margeta, J. (2010.): Vodoopskrba naselja; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Margeta, J. (2009.): Kanalizacija naselja: odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Vuković, Ž. (1994.): Osnove hidrotehnike (prvi dio, druga knjiga), Akvamarine, Zagreb
Gulić, I. (2000.): Opskrba vodom, HSGI, Zagreb
Tedeschi, S. (1997.): Zaštita voda, HDGI, Zagreb
Prisustvo na nastavi, aktivno sudjelovanje postavljanjem pitanja, diskusijama i sl. Izrada prezentacija i usmeno izlaganje, priprema/učenje za dva kolokvija i ispit.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci, pročišćeni tekst svibanj 2024., te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci 12.12.2018.g.).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Prisustvovanje predavanjima i vježbama je obavezno: maks. 5, min 3 boda:
70-80% 3 boda
81-90% 4 boda
91-100% 5 bodova
Studenti koji imaju manje od 70% gube pravo na potpis.
Izrada prezentacije i usmeno izlaganje za zadane teme je obavezno i nosi maks. 25, min. 12 bodova.
Dva kolokvija: svaki nosi maksimalno 20 bodova. Ukupno: maks. 40, min. 20 bodova.
Za pristupanje završnom ispitu student treba tijekom nastave ostvariti maks. 70, min. 35 bodova.
II Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Termini održavanja testova tijekom nastave:
1. kolokvij: 14.01.2025.
2. kolokvij. 20.01.2025.
Popravni kolokvij 22.01.2025.
Završni ispit. (1. Rok) 24.01.2025. u 16:00 (GF Rijeka)
Nastava se održava na lokaciji:
Građevinski fakultet
(Sveučilište u Rijeci)
Radmile Matejčić 3
51000 Rijeka
Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Kolegij Sanitarna hidrotehnika je obvezni predmet na drugoj godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u III semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja i 15 sati vježbi, ukupno 45 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti upoznavanje studenata s važećim zakonima i dokumentima prostornog uređenja i građenja, vrstama projekata, njihovim sadržajem i osnovama metodologije njihove izrade, pri čemu je dan naglasak na vodoopskrbne i kanalizacijske sustave. Također će se omogućiti osposobljavanje studenata za operativno služenje navedenim dokumentima pri njihovoj primjeni na rješavanju zadataka iz domene sanitarnog inženjerstva, odnosno ekološko-zdravstvene problematike.
Studenti će se upoznati s osnovnim principima rada vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava te njihovim elementima kako bi mogli biti uključeni u kontrolu kakvoće vode na izvorištima, u vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavima (uključujući uređaje za kondicioniranje/pročišćavanje pitkih i otpadnih voda) te na lokacijama ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u okoliš i sl.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
30 sati predavanja putem kojih studenti dobivaju teoretska znanja o sustavima vodoopskrbe i odvodnje i njihovim sastavnim dijelovima, pripadajućoj zakonskoj regulativi te poveznici na zaštitu voda i okoliša.
15 sati vježbi koje studentima pružaju informacije o praktičnim situacijama s kojima se mogu susresti na terenu, jednostavni izračuni nekih hidrauličkih vrijednosti te način korištenja prostorno planske literature na konkretnim primjerima. Također, studenti imaju obavezu izraditi i usmeno izložiti prezentaciju na zadanu temu.
Materijali s predavanja
Važeći zakoni RH o prostornom uređenju i gradnji, vodama, zaštiti okoliša i sl.
Margeta, J. (2010.): Vodoopskrba naselja; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Margeta, J. (2009.): Kanalizacija naselja: odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Vuković, Ž. (1994.): Osnove hidrotehnike (prvi dio, druga knjiga), Akvamarine, Zagreb
Gulić, I. (2000.): Opskrba vodom, HSGI, Zagreb
Tedeschi, S. (1997.): Zaštita voda, HDGI, Zagreb
Prisustvo na nastavi, aktivno sudjelovanje postavljanjem pitanja, diskusijama i sl. Izrada prezentacija i usmeno izlaganje, priprema/učenje za dva kolokvija i ispit.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci, pročišćeni tekst svibanj 2024., te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci 12.12.2018.g.).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Prisustvovanje predavanjima i vježbama je obavezno: maks. 5, min 3 boda:
70-80% 3 boda
81-90% 4 boda
91-100% 5 bodova
Studenti koji imaju manje od 70% gube pravo na potpis.
Izrada prezentacije i usmeno izlaganje za zadane teme je obavezno i nosi maks. 25, min. 12 bodova.
Dva kolokvija: svaki nosi maksimalno 20 bodova. Ukupno: maks. 40, min. 20 bodova.
Za pristupanje završnom ispitu student treba tijekom nastave ostvariti maks. 70, min. 35 bodova.
II Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Termini održavanja testova tijekom nastave:
1. kolokvij: 14.01.2025.
2. kolokvij. 20.01.2025.
Popravni kolokvij 22.01.2025.
Završni ispit. (1. Rok) 24.01.2025. u 16:00 (GF Rijeka)
Nastava se održava na lokaciji:
Građevinski fakultet
(Sveučilište u Rijeci)
Radmile Matejčić 3
51000 Rijeka
Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Kolegij Sanitarna hidrotehnika je obvezni predmet na drugoj godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u III semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja i 15 sati vježbi, ukupno 45 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti upoznavanje studenata s važećim zakonima i dokumentima prostornog uređenja i građenja, vrstama projekata, njihovim sadržajem i osnovama metodologije njihove izrade, pri čemu je dan naglasak na vodoopskrbne i kanalizacijske sustave. Također će se omogućiti osposobljavanje studenata za operativno služenje navedenim dokumentima pri njihovoj primjeni na rješavanju zadataka iz domene sanitarnog inženjerstva, odnosno ekološko-zdravstvene problematike.
Studenti će se upoznati s osnovnim principima rada vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava te njihovim elementima kako bi mogli biti uključeni u kontrolu kakvoće vode na izvorištima, u vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavima (uključujući uređaje za kondicioniranje/pročišćavanje pitkih i otpadnih voda) te na lokacijama ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u okoliš i sl.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
30 sati predavanja putem kojih studenti dobivaju teoretska znanja o sustavima vodoopskrbe i odvodnje i njihovim sastavnim dijelovima, pripadajućoj zakonskoj regulativi te poveznici na zaštitu voda i okoliša.
15 sati vježbi koje studentima pružaju informacije o praktičnim situacijama s kojima se mogu susresti na terenu, jednostavni izračuni nekih hidrauličkih vrijednosti te način korištenja prostorno planske literature na konkretnim primjerima. Također, studenti imaju obavezu izraditi i usmeno izložiti prezentaciju na zadanu temu.
Materijali s predavanja
Važeći zakoni RH o prostornom uređenju i gradnji, vodama, zaštiti okoliša i sl.
Margeta, J. (2010.): Vodoopskrba naselja; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Margeta, J. (2009.): Kanalizacija naselja: odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Vuković, Ž. (1994.): Osnove hidrotehnike (prvi dio, druga knjiga), Akvamarine, Zagreb
Gulić, I. (2000.): Opskrba vodom, HSGI, Zagreb
Tedeschi, S. (1997.): Zaštita voda, HDGI, Zagreb
Prisustvo na nastavi, aktivno sudjelovanje postavljanjem pitanja, diskusijama i sl. Izrada prezentacija i usmeno izlaganje, priprema/učenje za dva kolokvija i ispit.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci, pročišćeni tekst svibanj 2024., te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci 12.12.2018.g.).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Prisustvovanje predavanjima i vježbama je obavezno: maks. 5, min 3 boda:
70-80% 3 boda
81-90% 4 boda
91-100% 5 bodova
Studenti koji imaju manje od 70% gube pravo na potpis.
Izrada prezentacije i usmeno izlaganje za zadane teme je obavezno i nosi maks. 25, min. 12 bodova.
Dva kolokvija: svaki nosi maksimalno 20 bodova. Ukupno: maks. 40, min. 20 bodova.
Za pristupanje završnom ispitu student treba tijekom nastave ostvariti maks. 70, min. 35 bodova.
II Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Termini održavanja testova tijekom nastave:
1. kolokvij: 14.01.2025.
2. kolokvij. 20.01.2025.
Popravni kolokvij 22.01.2025.
Završni ispit. (1. Rok) 24.01.2025. u 16:00 (GF Rijeka)
Nastava se održava na lokaciji:
Građevinski fakultet
(Sveučilište u Rijeci)
Radmile Matejčić 3
51000 Rijeka
Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Kolegij Sanitarna hidrotehnika je obvezni predmet na drugoj godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u III semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja i 15 sati vježbi, ukupno 45 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti upoznavanje studenata s važećim zakonima i dokumentima prostornog uređenja i građenja, vrstama projekata, njihovim sadržajem i osnovama metodologije njihove izrade, pri čemu je dan naglasak na vodoopskrbne i kanalizacijske sustave. Također će se omogućiti osposobljavanje studenata za operativno služenje navedenim dokumentima pri njihovoj primjeni na rješavanju zadataka iz domene sanitarnog inženjerstva, odnosno ekološko-zdravstvene problematike.
Studenti će se upoznati s osnovnim principima rada vodoopskrbnih i kanalizacijskih sustava te njihovim elementima kako bi mogli biti uključeni u kontrolu kakvoće vode na izvorištima, u vodoopskrbnim i kanalizacijskim sustavima (uključujući uređaje za kondicioniranje/pročišćavanje pitkih i otpadnih voda) te na lokacijama ispuštanja otpadnih i oborinskih voda u okoliš i sl.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
30 sati predavanja putem kojih studenti dobivaju teoretska znanja o sustavima vodoopskrbe i odvodnje i njihovim sastavnim dijelovima, pripadajućoj zakonskoj regulativi te poveznici na zaštitu voda i okoliša.
15 sati vježbi koje studentima pružaju informacije o praktičnim situacijama s kojima se mogu susresti na terenu, jednostavni izračuni nekih hidrauličkih vrijednosti te način korištenja prostorno planske literature na konkretnim primjerima. Također, studenti imaju obavezu izraditi i usmeno izložiti prezentaciju na zadanu temu.
Materijali s predavanja
Važeći zakoni RH o prostornom uređenju i gradnji, vodama, zaštiti okoliša i sl.
Margeta, J. (2010.): Vodoopskrba naselja; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Margeta, J. (2009.): Kanalizacija naselja: odvodnja i zbrinjavanje otpadnih i oborinskih voda; Građevinsko – arhitektonski fakultet u Splitu
Vuković, Ž. (1994.): Osnove hidrotehnike (prvi dio, druga knjiga), Akvamarine, Zagreb
Gulić, I. (2000.): Opskrba vodom, HSGI, Zagreb
Tedeschi, S. (1997.): Zaštita voda, HDGI, Zagreb
Prisustvo na nastavi, aktivno sudjelovanje postavljanjem pitanja, diskusijama i sl. Izrada prezentacija i usmeno izlaganje, priprema/učenje za dva kolokvija i ispit.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima i studiranju na Sveučilištu u Rijeci, pročišćeni tekst svibanj 2024., te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci 12.12.2018.g.).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Prisustvovanje predavanjima i vježbama je obavezno: maks. 5, min 3 boda:
70-80% 3 boda
81-90% 4 boda
91-100% 5 bodova
Studenti koji imaju manje od 70% gube pravo na potpis.
Izrada prezentacije i usmeno izlaganje za zadane teme je obavezno i nosi maks. 25, min. 12 bodova.
Dva kolokvija: svaki nosi maksimalno 20 bodova. Ukupno: maks. 40, min. 20 bodova.
Za pristupanje završnom ispitu student treba tijekom nastave ostvariti maks. 70, min. 35 bodova.
II Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Termini održavanja testova tijekom nastave:
1. kolokvij: 14.01.2025.
2. kolokvij. 20.01.2025.
Popravni kolokvij 22.01.2025.
Završni ispit. (1. Rok) 24.01.2025. u 16:00 (GF Rijeka)
Nastava se održava na lokaciji:
Građevinski fakultet
(Sveučilište u Rijeci)
Radmile Matejčić 3
51000 Rijeka
Završni ispit (do 30 bodova)
Ispit ima 30 pitanja i svako nosi 1 bod.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je sakupio maks. 70 i min. 35 bodova tijekom održavanja kolegija, a prema gore opisanome.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%) izvrstan (5)
B (75-89,9%) vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%) dobar (3)
D (50-59,9%) dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) nedovoljan (1)
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o zanimljivim i aktualnim temama vezanim uz kolegij. Upoznati će se sa Zakonom o prostornom uređenju i njegovoj primjeni u praksi. |
Ishodi učenja
Studenti će se upoznati sa projektiranjem i vrstama projekata, dobiti saznanja o Građevinskoj dozvoli, Tehničkom pregledu objekata i Uporabnoj dozvoli. Upoznati će se sa Zakonom o građenju i njegovoj primjeni u praksi.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o važnosti dobrog upravljanja vodama. Upoznati će se sa Zakonom o vodama i njegovoj primjeni u praksi.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja temeljem kojih se podataka dimenzioniraju vodoopskrbni sustavi i njihovi dijelovi. Upoznati će se sa parametrima koji određuju kvalitetu vode za piće.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o ostalim građevinama vezanim uz vodoopskrbne sustave I njihovim značenjem za iste.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o prikazu i načinu korištenja planske i projektne dokumentacije. Upoznati će se sa vodoopskrbom u izvanrednim prilikama.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o vrstama otpadnih voda I vrstama kanalizacijskih sustava.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja temeljem kojih se podataka dimenzioniraju kanalizacijski sustavi i koje su vrste kanala.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o ugradnji kanala, ispitivanju vodonepropusnosti kanalizacijskih sustava, o objektima na kanalizacijskoj mreži, pročišćavanju otpadnih voda i njihovom ispuštanju u prijemnik.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o prikazu kanalizacijskih sustava u planskoj i projektnoj dokumentaciji i njegovoj primjeni u praksi.
Ishodi učenja
Detaljnije upoznavanje sa zadanom temom, izrada prezentacije u skladu sa zadanim uputama. |
Ishodi učenja
Upoznavanje studenata s problematikom izrade prostorno-planske dokumentacije, postupka kroz koji prolazi, tko je sve sudionik u tom procesu. |
Ishodi učenja
Studenti će moći prepoznati o kakvoj vrsti prostornih planova se radi i što sve oni sadrže.
Ishodi učenja
Studenti će moći prepoznati o kakvoj vrsti projektne dokumentacije se radi, kako se zovu njeni sastavni dijelovi i što sve oni sadrže.
Ishodi učenja
Studenti će izraditi jednostavan hidraulički proračun za vodoopskrbni sustav, moći će prepoznati o kakvoj vrsti projektne dokumentacije se radi, kako se zovu njeni sastavni dijelovi i što sve oni sadrže.
Ishodi učenja
Studenti će moći prepoznati o kakvoj vrsti projektne dokumentacije se radi, kako se zovu njeni sastavni dijelovi i što sve oni sadrže.
Ishodi učenja
Studenti vježbaju izraditi prezentaciju prema uputama koje vrijede za izradu stručnog rada (pravilno citiranje, popis literature i sl.).
Ishodi učenja
Studenti će dobiti znanja o terminologiji i izgledu projektne dokumentacije u sanitarnoh hidrotehnici.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o zanimljivim i aktualnim temama vezanim uz predmet. Također, iskustvo pravilne izrade te usmenog izlaganja prezentacije je važno u budućem akademskom i znanstvenom napredovanju.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o zanimljivim i aktualnim temama vezanim uz predmet. Također, iskustvo pravilne izrade te usmenog izlaganja prezentacije je važno u budućem akademskom i znanstvenom napredovanju.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o zanimljivim i aktualnim temama vezanim uz predmet. Također, iskustvo pravilne izrade te usmenog izlaganja prezentacije je važno u budućem akademskom i znanstvenom napredovanju.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o zanimljivim i aktualnim temama vezanim uz predmet. Također, iskustvo pravilne izrade te usmenog izlaganja prezentacije je važno u budućem akademskom i znanstvenom napredovanju.
Ishodi učenja
Studenti će dobiti saznanja o zanimljivim i aktualnim temama vezanim uz predmet. Također, iskustvo pravilne izrade te usmenog izlaganja prezentacije je važno u budućem akademskom i znanstvenom napredovanju.