Kolegij Teratogeni čimbenici okoliša je elektivni predmet na prvoj godini Sveučilišnog prijediplomskog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u 2. semestru, a sastoji se od 25 sati seminara (1.5 ECTS).
Cilj kolegija je da student nauči osnovne pojmove o reprodukciji te razvoju ljudskog zametka i njegovih ovojnica. Posebna pažnja će se posvetiti temeljnim morfogenetskim zbivanjima tijekom organogeneze pojedinih sustava i organa. Poznavanje normalnih parametara razvoja preduvjet je za prepoznavanje osjetljivih perioda razvitka s obzirom na djelovanje teratogenih čimbenika i posljedičnih poremećaja. Studentu će se predočiti čimbenici okoliša – fizikalni, kemijski i biološki, koji mogu nepovoljno utjecati na normalni tijek embrionalnog razvitka. Također će se ponuditi načini na koje bi se štetno djelovanje eventualno moglo izbjeći.
1. Sadler TW: "Langmanova medicinska embriologija", prijevod X izdanja, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
Odabrana poglavlja iz:
Vasta R, i sur.: Dječja psihologija, Udžbenici sveučilišta u Zagrebu, Naklada Slap, 1998.
Kurjak A. i sur.: Ginekologija i opstetricija, Zagreb, 2003.
Hebrang A, Lovren M: Radiologija, Medicinska naklada, Zagreb, 2001.
Student je dužan redovno pohađati nastavu (seminare).
Priprema i prezentacija seminara.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (50 bodova):
Tijekom nastave bilježiti će se prisutnost studenata na nastavi. Student je dužan redovno pohađati nastavu i sudjelovati u diskusiji o temama navedenim u rasporedu. Aktivnost studenta će se bodovati prema tablici (maksimalno 24 bodova). Nadalje, tijekom provedbe nastave student je dužan pripremiti seminarski rad iz područja koje obuhvaća kolegij. Uspješnost prezentiranja seminarskog rada bodovati će se prema tablici (maksimalno 26 bodova). Na taj način student može ostvariti 50 bodova. Student koji tijekom nastave ne sakupi minimalno 30 bodova ne može pristupiti ispitu, te nastavu iz kolegija mora ponoviti sljedeće akademske godine.
Prikaz bodovanja prisustva na nastavi:
Prisustvo i aktivnost na seminaru
Bodovi
0 - 3
0
4 - 5
12
6 - 7
18
8
24
Prikaz bodovanja izlaganja seminara:
Prezentirani seminari
Bodovi
Seminarski rad nije prezentiran
0
Prezentiran seminarski rad ali nije korištena relevantna literatura
13
Prezentiran seminarski rad s korištenjem relevantne literature
26
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom ispitu studenti mogu ostvariti 50 bodova. Završni ispit ima pismeni dio koji se sastoji od 50 pitanja.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti moraju ostvariti najmanje 30 bodova da bi mogli pristupiti pismenom ispitu.
Prikaz bodovanja završnog pismenog ispita:
Točni odgovori
Bodovi
0 - 24
0
25-29
25
30-34
31
35-39
37
40-45
44
46-50
50
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Student koji tijekom nastave ostvari od 0 do 29,9 bodova ili koji ima 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena
A (90-100%)
izvrstan (5)
B (75-89,9%)
vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)
dobar (3)
D (50-59,9%)
dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit)
nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaziti će se na Merlinu Zavoda za histologiju i embriologiju.
Ishodi učenja: Opisati osobitosti promjena razvoja ploda od oplodnje i implantacije, te tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja. Obrazložiti razvoj i funkciju embrionalnih ovojnica te posteljice.
Ishodi učenja: Definirati okolišne čimbenike koji su odgovorni u patogenezi prirođenih anomalija. Detaljno će se obraditi utjecaj roditeljskih i fizikalnih čimbenika koji su odgovorni u poremećajima embrionalnog razvoja.
Ishodi učenja: Studentima će se omogućiti individualni rad uz konzultacije od strane nastavnika da korištenjem literature iz različitih izvora pripreme seminarski rad iz područja koje obuhvaća kolegij.