Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
2ISVU ID
242450ECTS
1.5
Kolegij Mikronutrijenti u zdravlju i bolesti je izborni predmet na 2. godini Prijediplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u 3. semestru, a sastoji se od 5 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz biologije, kemije i biokemije usvoji znanje o ulozi mikronutrijenata (vitamina i minerala) u fiziološkim procesima u organizmu te u nastanku pojedinih bolesti. Studenti će se upoznati s posljedicama nedostatka ili suviška mikronutrijenata na odvijanje fizioloških procesa, na proces starenja (tjelesni i kognitivni) te pojavu bolesti. U sklopu kolegija bit će navedeni najznačajniji mikronutrijenti koji su neophodni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Istaknut će se utjecaj individualnih i okolišnih karakteristika kao i socioekonomskih uvjeta u održavanju odgovarajuće količine mikronutrijenata u organizmu. Iako su mikronutrijenti u organizmu prisutni u vrlo malim količinama, neophodni su za odvijanje brojnih procesa u organizmu jer djeluju kao antioksidansi, koenzimi, kofaktori u metabolizmu te u genskoj kontroli. U skladu s time, objasnit će se molekularni mehanizmi kojima mikronutrijenti sudjeluju u odvijanju fizioloških procesa u organizmu. U slučaju nedostatka ili suviška pojedinih mikronutrijenata javljaju se brojni poremećaji i bolesti te će biti opisani najčešći među njima. Posebno će se istaknuti učinak suviška željeza kao promotora oksidativnog stresa i oštećenja organizma. Prikazat će se utjecaj mikronutrijenata na proces starenja, kako na fizičke promjene koje prate ovaj proces, tako i na kognitivne promjene tijekom starenja. Poznato je također da mikronutrijenti imaju utjecaj na različite aspekte funkcioniranja imunološkog sustava pa će se u tom kontekstu objasniti njihova potencijalna uloga u odgovoru na infekcije, s posebnim naglaskom na COVID-19 infekciju. Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, seminara i rješavanja samostalnih zadataka u obliku seminarskog rada. |
- Guyton AC, Hall JE (2017): Medicinska fiziologija, 13. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z, I sur. (2018): Patofiziologija, 8. Izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
|
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci i na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima i seminarina je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom. Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (2 sata predavanja, 6 sati seminara), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F). |
|
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova (70 %), te na završnom, pisanom ispitu najviše 30 ocjenskih bodova (30 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 70 BODOVA): Tijekom trajanja nastave ocjenjivat će se: 1. pohađanje nastave (do 53 ocjenska boda)
2. seminarski rad (do 17 bodova) - usklađenost sadržaja seminarskog rada sa zadanom temom i kvaliteta izlaganja ocjenjuju se u rasponu od 9 do 17 bodova
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 30 BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
Završni ispit je pisani, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje. Potrebno je točno riješiti 50% testa da bi student prošao završni ispit, pri čemu ostvaruje 15 ocjenskih bodova. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na testu je 30 ocjenskih bodova.
KONAČNA OCJENA: Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
|
Kolegij Mikronutrijenti u zdravlju i bolesti je izborni predmet na 2. godini Prijediplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u 3. semestru, a sastoji se od 5 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz biologije, kemije i biokemije usvoji znanje o ulozi mikronutrijenata (vitamina i minerala) u fiziološkim procesima u organizmu te u nastanku pojedinih bolesti. Studenti će se upoznati s posljedicama nedostatka ili suviška mikronutrijenata na odvijanje fizioloških procesa, na proces starenja (tjelesni i kognitivni) te pojavu bolesti. U sklopu kolegija bit će navedeni najznačajniji mikronutrijenti koji su neophodni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Istaknut će se utjecaj individualnih i okolišnih karakteristika kao i socioekonomskih uvjeta u održavanju odgovarajuće količine mikronutrijenata u organizmu. Iako su mikronutrijenti u organizmu prisutni u vrlo malim količinama, neophodni su za odvijanje brojnih procesa u organizmu jer djeluju kao antioksidansi, koenzimi, kofaktori u metabolizmu te u genskoj kontroli. U skladu s time, objasnit će se molekularni mehanizmi kojima mikronutrijenti sudjeluju u odvijanju fizioloških procesa u organizmu. U slučaju nedostatka ili suviška pojedinih mikronutrijenata javljaju se brojni poremećaji i bolesti te će biti opisani najčešći među njima. Posebno će se istaknuti učinak suviška željeza kao promotora oksidativnog stresa i oštećenja organizma. Prikazat će se utjecaj mikronutrijenata na proces starenja, kako na fizičke promjene koje prate ovaj proces, tako i na kognitivne promjene tijekom starenja. Poznato je također da mikronutrijenti imaju utjecaj na različite aspekte funkcioniranja imunološkog sustava pa će se u tom kontekstu objasniti njihova potencijalna uloga u odgovoru na infekcije, s posebnim naglaskom na COVID-19 infekciju. Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, seminara i rješavanja samostalnih zadataka u obliku seminarskog rada. |
- Guyton AC, Hall JE (2017): Medicinska fiziologija, 13. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z, I sur. (2018): Patofiziologija, 8. Izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
|
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci i na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima i seminarina je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom. Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (2 sata predavanja, 6 sati seminara), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F). |
|
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova (70 %), te na završnom, pisanom ispitu najviše 30 ocjenskih bodova (30 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 70 BODOVA): Tijekom trajanja nastave ocjenjivat će se: 1. pohađanje nastave (do 53 ocjenska boda)
2. seminarski rad (do 17 bodova) - usklađenost sadržaja seminarskog rada sa zadanom temom i kvaliteta izlaganja ocjenjuju se u rasponu od 9 do 17 bodova
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 30 BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
Završni ispit je pisani, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje. Potrebno je točno riješiti 50% testa da bi student prošao završni ispit, pri čemu ostvaruje 15 ocjenskih bodova. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na testu je 30 ocjenskih bodova.
KONAČNA OCJENA: Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
|
Kolegij Mikronutrijenti u zdravlju i bolesti je izborni predmet na 2. godini Prijediplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u 3. semestru, a sastoji se od 5 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz biologije, kemije i biokemije usvoji znanje o ulozi mikronutrijenata (vitamina i minerala) u fiziološkim procesima u organizmu te u nastanku pojedinih bolesti. Studenti će se upoznati s posljedicama nedostatka ili suviška mikronutrijenata na odvijanje fizioloških procesa, na proces starenja (tjelesni i kognitivni) te pojavu bolesti. U sklopu kolegija bit će navedeni najznačajniji mikronutrijenti koji su neophodni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Istaknut će se utjecaj individualnih i okolišnih karakteristika kao i socioekonomskih uvjeta u održavanju odgovarajuće količine mikronutrijenata u organizmu. Iako su mikronutrijenti u organizmu prisutni u vrlo malim količinama, neophodni su za odvijanje brojnih procesa u organizmu jer djeluju kao antioksidansi, koenzimi, kofaktori u metabolizmu te u genskoj kontroli. U skladu s time, objasnit će se molekularni mehanizmi kojima mikronutrijenti sudjeluju u odvijanju fizioloških procesa u organizmu. U slučaju nedostatka ili suviška pojedinih mikronutrijenata javljaju se brojni poremećaji i bolesti te će biti opisani najčešći među njima. Posebno će se istaknuti učinak suviška željeza kao promotora oksidativnog stresa i oštećenja organizma. Prikazat će se utjecaj mikronutrijenata na proces starenja, kako na fizičke promjene koje prate ovaj proces, tako i na kognitivne promjene tijekom starenja. Poznato je također da mikronutrijenti imaju utjecaj na različite aspekte funkcioniranja imunološkog sustava pa će se u tom kontekstu objasniti njihova potencijalna uloga u odgovoru na infekcije, s posebnim naglaskom na COVID-19 infekciju. Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, seminara i rješavanja samostalnih zadataka u obliku seminarskog rada. |
- Guyton AC, Hall JE (2017): Medicinska fiziologija, 13. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z, I sur. (2018): Patofiziologija, 8. Izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
|
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci i na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima i seminarina je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom. Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (2 sata predavanja, 6 sati seminara), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F). |
|
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova (70 %), te na završnom, pisanom ispitu najviše 30 ocjenskih bodova (30 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 70 BODOVA): Tijekom trajanja nastave ocjenjivat će se: 1. pohađanje nastave (do 53 ocjenska boda)
2. seminarski rad (do 17 bodova) - usklađenost sadržaja seminarskog rada sa zadanom temom i kvaliteta izlaganja ocjenjuju se u rasponu od 9 do 17 bodova
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 30 BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
Završni ispit je pisani, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje. Potrebno je točno riješiti 50% testa da bi student prošao završni ispit, pri čemu ostvaruje 15 ocjenskih bodova. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na testu je 30 ocjenskih bodova.
KONAČNA OCJENA: Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
|
Kolegij Mikronutrijenti u zdravlju i bolesti je izborni predmet na 2. godini Prijediplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u 3. semestru, a sastoji se od 5 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz biologije, kemije i biokemije usvoji znanje o ulozi mikronutrijenata (vitamina i minerala) u fiziološkim procesima u organizmu te u nastanku pojedinih bolesti. Studenti će se upoznati s posljedicama nedostatka ili suviška mikronutrijenata na odvijanje fizioloških procesa, na proces starenja (tjelesni i kognitivni) te pojavu bolesti. U sklopu kolegija bit će navedeni najznačajniji mikronutrijenti koji su neophodni za normalno funkcioniranje ljudskog organizma. Istaknut će se utjecaj individualnih i okolišnih karakteristika kao i socioekonomskih uvjeta u održavanju odgovarajuće količine mikronutrijenata u organizmu. Iako su mikronutrijenti u organizmu prisutni u vrlo malim količinama, neophodni su za odvijanje brojnih procesa u organizmu jer djeluju kao antioksidansi, koenzimi, kofaktori u metabolizmu te u genskoj kontroli. U skladu s time, objasnit će se molekularni mehanizmi kojima mikronutrijenti sudjeluju u odvijanju fizioloških procesa u organizmu. U slučaju nedostatka ili suviška pojedinih mikronutrijenata javljaju se brojni poremećaji i bolesti te će biti opisani najčešći među njima. Posebno će se istaknuti učinak suviška željeza kao promotora oksidativnog stresa i oštećenja organizma. Prikazat će se utjecaj mikronutrijenata na proces starenja, kako na fizičke promjene koje prate ovaj proces, tako i na kognitivne promjene tijekom starenja. Poznato je također da mikronutrijenti imaju utjecaj na različite aspekte funkcioniranja imunološkog sustava pa će se u tom kontekstu objasniti njihova potencijalna uloga u odgovoru na infekcije, s posebnim naglaskom na COVID-19 infekciju. Nastava će se izvoditi u obliku predavanja, seminara i rješavanja samostalnih zadataka u obliku seminarskog rada. |
- Guyton AC, Hall JE (2017): Medicinska fiziologija, 13. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z, I sur. (2018): Patofiziologija, 8. Izdanje, Medicinska naklada, Zagreb
|
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci i na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima i seminarina je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom. Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (2 sata predavanja, 6 sati seminara), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F). |
|
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova (70 %), te na završnom, pisanom ispitu najviše 30 ocjenskih bodova (30 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 70 BODOVA): Tijekom trajanja nastave ocjenjivat će se: 1. pohađanje nastave (do 53 ocjenska boda)
2. seminarski rad (do 17 bodova) - usklađenost sadržaja seminarskog rada sa zadanom temom i kvaliteta izlaganja ocjenjuju se u rasponu od 9 do 17 bodova
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 30 BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:
Završni ispit je pisani, na kojem će se provjeravati usvojeno znanje. Potrebno je točno riješiti 50% testa da bi student prošao završni ispit, pri čemu ostvaruje 15 ocjenskih bodova. Maksimalni broj bodova koji se može ostvariti na testu je 30 ocjenskih bodova.
KONAČNA OCJENA: Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
|
Ishodi učenja
Navesti podjelu i najvažnije predstavnike mikronutrijenata; objasniti ulogu mikronutrijenata u fiziološkim procesima u zdravom organizmu; razumjeti razliku u dnevnim potrebama mikronutrijenata; objasniti ulogu okolišnih i socio-ekonomskih uvjeta na dostupnost mikronutrijenata; razumjeti važnost prehrane u održavanju razine mikronutrijenata u organizmu.
Ishodi učenja
Navesti poremećaje prometa vitamina; objasniti povezanost vit. B12 i megaloblastične anemije; opisati povezanost folne kiseline sa starenjem i urođenih defekata; opisati posljedice hipovitaminoze vit.D; povezati promjene razine željeza u organizmu s anemijom i hemokromatozom; objasniti ulogu željeza u poticanju oksidativnog stresa. Navesti povoljne učinke mikronutrijenata na usporavanje procesa starenja: kao antioksidansa, regulatora imunološkog odgovora, pomoći u sprječavanju mentalnog propadanja i razvoju neurodegenerativnih bolesti, očuvanju lokomotornog sustava
Ishodi učenja
| Navesti vitamine i minerale koji u organizmu djeluju kao antioksidansi; opisati procese u organizmu u kojima ostvaruju antioksidativni učinak. |
Ishodi učenja
Navesti fiziološke procese za koje je neophodno željezo; opisati ulogu željeza u oksidativnom stresu i razvoju patoloških procesa.
Ishodi učenja
Opisati ulogu mikronutrijenata u normalnom fukcioniranju endokrinih žlijezda (štitnjača, paratireoidne žlijezde, reproduktivni sustav) iendokrine poremećaje uzrokovane poremećajem koncetracije mikronutrijenata u organizmu.
Ishodi učenja
Opisati ulogu mikronutrijenata u normalnom fukcioniranju živčanog sustava; opisati ulogu mikronutrijenata u razvoju demencije i neurodegeneracije.
Ishodi učenja
Opisati ulogu mikronutrijenata u normalnom funkcioniranju imunološkog sustava; objasniti utjecaj mikronutrijenata na promijenjeni imunološki odgovor.