Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
3ISVU ID
205218ECTS
2.5
Kolegij Javno zdravstvo je obvezni predmet na 3. godini Preddiplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u ljetnom semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 10 sati seminara i 15 sati vježbi, ukupno 40 sati (2,5 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentima upoznavanje s populacijskim zdravljem, rizičnim čimbenicima, prevencijom i promocijom zdravlja populacije u društvu.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Studenti će se upoznati s važećim zakonima vezanim uz zdravstvenu zaštitu, te načinima vrednovanja kvalitete zdravstvene zaštite. Studenti će usvojiti način odabira zdravstvenih prioriteta, načine financiranja zdravstvene zaštite. Informirat će se i o promociji zdravlja, utjecaju globalizacije na zdravlje te zdravstvenom odgoju.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
- opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
- zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
- zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
- reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustavom zdravstva uopće
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad; rad oblikovati sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
Predavanja:
1. Povijesni razvoj javnog zdravstva
Ishod učenja: sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
2. Suvremeno javno zdravstvo
Ishod učenja: opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
3. Determinante zdravlja
Ishod učenja: zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
4. Posebne populacijske skupine
Ishod učenja: zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
5. Organizacija zdravstvene zaštite
Ishod učenja: reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustav zdravstva u cijelosti
6. Financiranje zdravstvene zaštite u RH
Ishod učenja: opisati i kritički analizirati načine financiranja zdravstva
7. Uvod u zdravstvenu ekonomiku
Ishod učenja: razlikovati ekonomske analize u zdravstvu, prepoznati etičke dileme te svrsishodnost ekonomike u zdravstvu
8. Ocjena zdravstvenog stanja
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u cilju ocjene zdravstvenog stanja populacije, objasniti važnost ocjene zdravstvenog stanja
9. Javnozdravstvene intervencije
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u okviru intervencija radi očuvanja I unaprjeđenja zdravlja u populaciji
10. Zdravstveni odgoj
Ishod učenja: objasniti osnovne pojmove iz područja zdravlja i zdravstvenog ponašanja, procijeniti zdravstveno odgojne potrebe pojedinca i skupina, opisati osnovne pojmove iz područja učenja i poučavanja
11. Zdravstvena pismenost
Ishod učenja: opisati osnovne značajke zdravstvene pismenosti te značaj znanstvene pismenosti za zdravlje populacije
12. Promicanje zdravlja
Ishod učenja: opisati aktivnosti u okviru promicanja zdravlja populacije, objasniti razvoj promicanja zdravlja u svijetu i Republici Hrvatskoj
13. Zdravstvene strategije i politike
Ishod učenja: opisati i definirati kreiranje i donošenje zdravstvenih strategija i politika
14. Katastrofe
Ishod učenja: nabrojati podjelu katastrofa, identificirati tijek katastrofa, zapamtiti važnost postojanja standardiziranih operativnih postupaka
Seminari:
Seminar 1 – 4: Metode istraživačkog rada u javnom zdravstvu
Ishodi učenja: oblikovati seminarski rad sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad
Vježbe:
Vježba 1 – 6: Rad na projektnom zadatku
Ishodi učenja:
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
- Predavanja
- Skripta Socijalna medicina, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika, urednica Selma Šogorić, Medicinska naklada
Redovito prisustvovanje nastavi i završni ispit. U skladu s vrijedećim aktima Fakulteta. Izostanak s nastave do 30 % pretpostavlja opravdani razlog, ne zahtijeva dodatno opravdanje i ne može se nadoknaditi (izuzetak je otpusno pismo s liječenja u bolnici). Izostanak veći od 30 %, bez obzira na razloge, onemogućuje studentu/studentici izlazak na ispit i podrazumijeva ponovni upis kolegija sljedeće akademske godine. Studenti/ce su dužni prijaviti završni ispit, jer mu inače neće moći pristupiti. Nije moguće “odbiti” ocjenu na završnom ispitu, već samo postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu). |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test-ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se uz obveznu konzultaciju s mentorima. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova).
Termin parcijalnog ispita 1 je 10.03.2025. od 15,30-15,50, a parcijalnog ispita 2 je 17.03.2025. od 11,15-11,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
Pisani seminarski rad – max. 30 bodova
Ocjena | Broj bodova |
izvrstan | 28-30 bodova |
vrlo dobar | 23-27 bodova |
dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
Parcijalni ispit 1 i 2 – max. 40 bodova (2 * 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
III. Konačna ocjena
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%) | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova
tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Kolegij Javno zdravstvo je obvezni predmet na 3. godini Preddiplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u ljetnom semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 10 sati seminara i 15 sati vježbi, ukupno 40 sati (2,5 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentima upoznavanje s populacijskim zdravljem, rizičnim čimbenicima, prevencijom i promocijom zdravlja populacije u društvu.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Studenti će se upoznati s važećim zakonima vezanim uz zdravstvenu zaštitu, te načinima vrednovanja kvalitete zdravstvene zaštite. Studenti će usvojiti način odabira zdravstvenih prioriteta, načine financiranja zdravstvene zaštite. Informirat će se i o promociji zdravlja, utjecaju globalizacije na zdravlje te zdravstvenom odgoju.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
- opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
- zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
- zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
- reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustavom zdravstva uopće
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad; rad oblikovati sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
Predavanja:
1. Povijesni razvoj javnog zdravstva
Ishod učenja: sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
2. Suvremeno javno zdravstvo
Ishod učenja: opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
3. Determinante zdravlja
Ishod učenja: zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
4. Posebne populacijske skupine
Ishod učenja: zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
5. Organizacija zdravstvene zaštite
Ishod učenja: reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustav zdravstva u cijelosti
6. Financiranje zdravstvene zaštite u RH
Ishod učenja: opisati i kritički analizirati načine financiranja zdravstva
7. Uvod u zdravstvenu ekonomiku
Ishod učenja: razlikovati ekonomske analize u zdravstvu, prepoznati etičke dileme te svrsishodnost ekonomike u zdravstvu
8. Ocjena zdravstvenog stanja
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u cilju ocjene zdravstvenog stanja populacije, objasniti važnost ocjene zdravstvenog stanja
9. Javnozdravstvene intervencije
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u okviru intervencija radi očuvanja I unaprjeđenja zdravlja u populaciji
10. Zdravstveni odgoj
Ishod učenja: objasniti osnovne pojmove iz područja zdravlja i zdravstvenog ponašanja, procijeniti zdravstveno odgojne potrebe pojedinca i skupina, opisati osnovne pojmove iz područja učenja i poučavanja
11. Zdravstvena pismenost
Ishod učenja: opisati osnovne značajke zdravstvene pismenosti te značaj znanstvene pismenosti za zdravlje populacije
12. Promicanje zdravlja
Ishod učenja: opisati aktivnosti u okviru promicanja zdravlja populacije, objasniti razvoj promicanja zdravlja u svijetu i Republici Hrvatskoj
13. Zdravstvene strategije i politike
Ishod učenja: opisati i definirati kreiranje i donošenje zdravstvenih strategija i politika
14. Katastrofe
Ishod učenja: nabrojati podjelu katastrofa, identificirati tijek katastrofa, zapamtiti važnost postojanja standardiziranih operativnih postupaka
Seminari:
Seminar 1 – 4: Metode istraživačkog rada u javnom zdravstvu
Ishodi učenja: oblikovati seminarski rad sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad
Vježbe:
Vježba 1 – 6: Rad na projektnom zadatku
Ishodi učenja:
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
- Predavanja
- Skripta Socijalna medicina, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika, urednica Selma Šogorić, Medicinska naklada
Redovito prisustvovanje nastavi i završni ispit. U skladu s vrijedećim aktima Fakulteta. Izostanak s nastave do 30 % pretpostavlja opravdani razlog, ne zahtijeva dodatno opravdanje i ne može se nadoknaditi (izuzetak je otpusno pismo s liječenja u bolnici). Izostanak veći od 30 %, bez obzira na razloge, onemogućuje studentu/studentici izlazak na ispit i podrazumijeva ponovni upis kolegija sljedeće akademske godine. Studenti/ce su dužni prijaviti završni ispit, jer mu inače neće moći pristupiti. Nije moguće “odbiti” ocjenu na završnom ispitu, već samo postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu). |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test-ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se uz obveznu konzultaciju s mentorima. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova).
Termin parcijalnog ispita 1 je 10.03.2025. od 15,30-15,50, a parcijalnog ispita 2 je 17.03.2025. od 11,15-11,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
Pisani seminarski rad – max. 30 bodova
Ocjena | Broj bodova |
izvrstan | 28-30 bodova |
vrlo dobar | 23-27 bodova |
dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
Parcijalni ispit 1 i 2 – max. 40 bodova (2 * 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
III. Konačna ocjena
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%) | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova
tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Kolegij Javno zdravstvo je obvezni predmet na 3. godini Preddiplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u ljetnom semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 10 sati seminara i 15 sati vježbi, ukupno 40 sati (2,5 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentima upoznavanje s populacijskim zdravljem, rizičnim čimbenicima, prevencijom i promocijom zdravlja populacije u društvu.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Studenti će se upoznati s važećim zakonima vezanim uz zdravstvenu zaštitu, te načinima vrednovanja kvalitete zdravstvene zaštite. Studenti će usvojiti način odabira zdravstvenih prioriteta, načine financiranja zdravstvene zaštite. Informirat će se i o promociji zdravlja, utjecaju globalizacije na zdravlje te zdravstvenom odgoju.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
- opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
- zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
- zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
- reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustavom zdravstva uopće
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad; rad oblikovati sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
Predavanja:
1. Povijesni razvoj javnog zdravstva
Ishod učenja: sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
2. Suvremeno javno zdravstvo
Ishod učenja: opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
3. Determinante zdravlja
Ishod učenja: zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
4. Posebne populacijske skupine
Ishod učenja: zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
5. Organizacija zdravstvene zaštite
Ishod učenja: reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustav zdravstva u cijelosti
6. Financiranje zdravstvene zaštite u RH
Ishod učenja: opisati i kritički analizirati načine financiranja zdravstva
7. Uvod u zdravstvenu ekonomiku
Ishod učenja: razlikovati ekonomske analize u zdravstvu, prepoznati etičke dileme te svrsishodnost ekonomike u zdravstvu
8. Ocjena zdravstvenog stanja
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u cilju ocjene zdravstvenog stanja populacije, objasniti važnost ocjene zdravstvenog stanja
9. Javnozdravstvene intervencije
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u okviru intervencija radi očuvanja I unaprjeđenja zdravlja u populaciji
10. Zdravstveni odgoj
Ishod učenja: objasniti osnovne pojmove iz područja zdravlja i zdravstvenog ponašanja, procijeniti zdravstveno odgojne potrebe pojedinca i skupina, opisati osnovne pojmove iz područja učenja i poučavanja
11. Zdravstvena pismenost
Ishod učenja: opisati osnovne značajke zdravstvene pismenosti te značaj znanstvene pismenosti za zdravlje populacije
12. Promicanje zdravlja
Ishod učenja: opisati aktivnosti u okviru promicanja zdravlja populacije, objasniti razvoj promicanja zdravlja u svijetu i Republici Hrvatskoj
13. Zdravstvene strategije i politike
Ishod učenja: opisati i definirati kreiranje i donošenje zdravstvenih strategija i politika
14. Katastrofe
Ishod učenja: nabrojati podjelu katastrofa, identificirati tijek katastrofa, zapamtiti važnost postojanja standardiziranih operativnih postupaka
Seminari:
Seminar 1 – 4: Metode istraživačkog rada u javnom zdravstvu
Ishodi učenja: oblikovati seminarski rad sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad
Vježbe:
Vježba 1 – 6: Rad na projektnom zadatku
Ishodi učenja:
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
- Predavanja
- Skripta Socijalna medicina, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika, urednica Selma Šogorić, Medicinska naklada
Redovito prisustvovanje nastavi i završni ispit. U skladu s vrijedećim aktima Fakulteta. Izostanak s nastave do 30 % pretpostavlja opravdani razlog, ne zahtijeva dodatno opravdanje i ne može se nadoknaditi (izuzetak je otpusno pismo s liječenja u bolnici). Izostanak veći od 30 %, bez obzira na razloge, onemogućuje studentu/studentici izlazak na ispit i podrazumijeva ponovni upis kolegija sljedeće akademske godine. Studenti/ce su dužni prijaviti završni ispit, jer mu inače neće moći pristupiti. Nije moguće “odbiti” ocjenu na završnom ispitu, već samo postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu). |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test-ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se uz obveznu konzultaciju s mentorima. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova).
Termin parcijalnog ispita 1 je 10.03.2025. od 15,30-15,50, a parcijalnog ispita 2 je 17.03.2025. od 11,15-11,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
Pisani seminarski rad – max. 30 bodova
Ocjena | Broj bodova |
izvrstan | 28-30 bodova |
vrlo dobar | 23-27 bodova |
dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
Parcijalni ispit 1 i 2 – max. 40 bodova (2 * 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
III. Konačna ocjena
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%) | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova
tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Kolegij Javno zdravstvo je obvezni predmet na 3. godini Preddiplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u ljetnom semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja, 10 sati seminara i 15 sati vježbi, ukupno 40 sati (2,5 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentima upoznavanje s populacijskim zdravljem, rizičnim čimbenicima, prevencijom i promocijom zdravlja populacije u društvu.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Studenti će se upoznati s važećim zakonima vezanim uz zdravstvenu zaštitu, te načinima vrednovanja kvalitete zdravstvene zaštite. Studenti će usvojiti način odabira zdravstvenih prioriteta, načine financiranja zdravstvene zaštite. Informirat će se i o promociji zdravlja, utjecaju globalizacije na zdravlje te zdravstvenom odgoju.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
- opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
- zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
- zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
- reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustavom zdravstva uopće
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad; rad oblikovati sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
Predavanja:
1. Povijesni razvoj javnog zdravstva
Ishod učenja: sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
2. Suvremeno javno zdravstvo
Ishod učenja: opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
3. Determinante zdravlja
Ishod učenja: zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najrizičnije čimbenike rizika za zdravlje
4. Posebne populacijske skupine
Ishod učenja: zapamtiti specifičnosti posebnih populacijskih skupina
5. Organizacija zdravstvene zaštite
Ishod učenja: reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustav zdravstva u cijelosti
6. Financiranje zdravstvene zaštite u RH
Ishod učenja: opisati i kritički analizirati načine financiranja zdravstva
7. Uvod u zdravstvenu ekonomiku
Ishod učenja: razlikovati ekonomske analize u zdravstvu, prepoznati etičke dileme te svrsishodnost ekonomike u zdravstvu
8. Ocjena zdravstvenog stanja
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u cilju ocjene zdravstvenog stanja populacije, objasniti važnost ocjene zdravstvenog stanja
9. Javnozdravstvene intervencije
Ishod učenja: opisati aktivnosti koje se provode u okviru intervencija radi očuvanja I unaprjeđenja zdravlja u populaciji
10. Zdravstveni odgoj
Ishod učenja: objasniti osnovne pojmove iz područja zdravlja i zdravstvenog ponašanja, procijeniti zdravstveno odgojne potrebe pojedinca i skupina, opisati osnovne pojmove iz područja učenja i poučavanja
11. Zdravstvena pismenost
Ishod učenja: opisati osnovne značajke zdravstvene pismenosti te značaj znanstvene pismenosti za zdravlje populacije
12. Promicanje zdravlja
Ishod učenja: opisati aktivnosti u okviru promicanja zdravlja populacije, objasniti razvoj promicanja zdravlja u svijetu i Republici Hrvatskoj
13. Zdravstvene strategije i politike
Ishod učenja: opisati i definirati kreiranje i donošenje zdravstvenih strategija i politika
14. Katastrofe
Ishod učenja: nabrojati podjelu katastrofa, identificirati tijek katastrofa, zapamtiti važnost postojanja standardiziranih operativnih postupaka
Seminari:
Seminar 1 – 4: Metode istraživačkog rada u javnom zdravstvu
Ishodi učenja: oblikovati seminarski rad sukladno smjernicama za pisanje seminarskog rada
- odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad
Vježbe:
Vježba 1 – 6: Rad na projektnom zadatku
Ishodi učenja:
- provesti validaciju zdravstvenih upitnika
- provesti analizu postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintetizirati i prezentirati rezultate
- Predavanja
- Skripta Socijalna medicina, Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci
- Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika, urednica Selma Šogorić, Medicinska naklada
Redovito prisustvovanje nastavi i završni ispit. U skladu s vrijedećim aktima Fakulteta. Izostanak s nastave do 30 % pretpostavlja opravdani razlog, ne zahtijeva dodatno opravdanje i ne može se nadoknaditi (izuzetak je otpusno pismo s liječenja u bolnici). Izostanak veći od 30 %, bez obzira na razloge, onemogućuje studentu/studentici izlazak na ispit i podrazumijeva ponovni upis kolegija sljedeće akademske godine. Studenti/ce su dužni prijaviti završni ispit, jer mu inače neće moći pristupiti. Nije moguće “odbiti” ocjenu na završnom ispitu, već samo postupiti u skladu s člankom 46. Pravilnika o studijima Sveučilišta u Rijeci (student nezadovoljan ocjenjivanjem podnosi u roku od 24 sata pismenu žalbu dekanu). |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test-ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se uz obveznu konzultaciju s mentorima. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova).
Termin parcijalnog ispita 1 je 10.03.2025. od 15,30-15,50, a parcijalnog ispita 2 je 17.03.2025. od 11,15-11,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 2, 3, 4, 5 i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
Pisani seminarski rad – max. 30 bodova
Ocjena | Broj bodova |
izvrstan | 28-30 bodova |
vrlo dobar | 23-27 bodova |
dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
Parcijalni ispit 1 i 2 – max. 40 bodova (2 * 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
III. Konačna ocjena
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%) | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova
tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Ishodi učenja
Sažeti uspjehe javnozdravstvenih intervencija kroz povijest te definirati ulogu javnoga zdravstva
Ishodi učenja
Opisati funkciju lokalnih i državnih resursa u očuvanju zdravlja građana te izdvojiti javnozdravstvene izazove 21. stoljeća
Ishodi učenja
Zapamtiti definiciju zdravlja i bolesti te raščlaniti najznačajnije čimbenike rizika za zdravlje
Ishodi učenja
Reproducirati zakonske propise vezane uz ostvarivanje zdravstvene zaštite, zdravstvene ustanove, razine zdravstvene zaštite te sustavom zdravstva uopće
Ishodi učenja
Razlikovati ekonomske analize u zdravstvu, prepoznati etičke dileme te svrsishodnosti ekonomike i zdravstva
Ishodi učenja
Opisati aktivnosti koje se provode u cilju ocjene zdravstvenog stanja populacije, objasniti važnost ocjene zdravstvenog stanja
Ishodi učenja
Razumjeti pojam javnozdravstvene intervencije te proces njihova kreiranja i provedbe
Ishodi učenja
Opisati osnovne značajke zdravstvene pismenosti te značaj znanstvene pismenosti za zdravlje populacije
Ishodi učenja
Opisati aktivnosti u okviru promicanja zdravlja populacije, objasniti razvoj promicanja zdravlja u svijetu i Republici Hrvatskoj
Ishodi učenja
Nabrojati podjelu katastrofa, identificirati tijek katastrofa, zapamtiti važnost postojanja standardiziranih operativnih postupaka te SAFE QUAKE protokola
Ishodi učenja
Upoznavanje s projektnim zadatcima u svezi s:
- provedbom validacije zdravstvenih upitnika
- provedbom analize postojećih podataka provedenih istraživanja putem anketnih upitnika
- sintezom i prezentacijom rezultata
Ishodi učenja
Odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad.
Ishodi učenja
Odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad.
Ishodi učenja
Odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad.
Ishodi učenja
Odabrati jednu od metoda istraživačkog rada u javnom zdravstvu, pronaći dostupnu literature te o odabranoj temi napisati seminarski rad.