Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
1ISVU ID
73136ECTS
1.5
Predmet je namijenjen studentima koji žele spoznati različite strane mikroorganizama te mogućnost njihovog iskorištavanja i primijene. Mikroorganizmi su široko rasprostranjeni i prisutni u velikom broju u različitim ekosustavima. Mikrobiologija je jedna od najuzbudljivijih disciplina moderne znanosti. Mikroorganizmi su najraniji oblici života na Zemlji kao i potencijalni životni oblici na drugim planetama Sunčevog sustava. Mikroorganizmi su ključni u ciklusu ugljika, dušika i sumpora, te kreatori procesa za dobivanje plinovitog kisika kojeg udišemo. Mikroorganizme možemo naći na svakom mjestu kojeg možemo zamisliti: u kiselim vodama, ledenim jezerima, duboko u Zemljinoj unutrašnjosti. Mikroorganizmi se koriste u prehrambenoj industriji, proizvodnji različitih namirnica.Osim heterotrofnih mikroorganizama, koji mogu uzrokovati zarazne bolesti u ljudi i životinja, autotrofni mikroorganizmi su dominantni u okolišu i predstavljaju veliku skupinu mikroba koji su sposobni sami sebi stvarati „hranu“. Navedeni mikrobi proizvode organske spojeve iz anorganskih spojeva pri čemu kao izvor energije koriste sunčevu svjetlost (fotoautotrofi) ili kemijske reakcije (kemoautotrofi). Za čitav živi svijet na Zemlji od neprocjenjivog su značaja, budući da se u hranidbenom lancu nalaze na prvom mjestu, te o njihovoj djelatnosti ovise i heterotrofni organizmi. Glavni cilj predmeta je upoznati studente medicinsko - laboratorijske dijagnostike s neobičnim mikroorganizmima u našoj okolini. Detaljnije će se obraditi mikroorganizmi koji imaju potencijal primjene u biomedicini i dijagnostici (bioluminiscencija).
• Pripremljeni članci.
Prisustvovanje predavanjima i seminarima je obvezno. Od svakog se studenta očekuje da aktivno učestvuje u raspravama i te redovno prati dnevne zadatke. Student ne moze izostati s više od 30 % sa seminara.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji sakupe 0-49,9% (0-24,9) ocjenskih bodova tijekom kolegija, stječu ocjenu F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati kolegij.
Tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova. Ocjenske bodove student stječe, obradom i prezentacijom zadane seminarske teme.
Tijekom nastave vrednuje se:
a) Seminarski rad. Na seminarskom radu je moguće ostvariti do 50 bodova.
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko NE može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova NEMAJU pravo izlaska na završni ispit (ponovno upisuju kolegij sljedeće akademske godine).
Završni ispit se sastoji od pisanog dijela. Student na završnom ispitu mora riješiti najmanje 55% pisanog testa i biti pozitivno ocijenjen na usmenom dijelu ispita. Na pismenom ispitu student može ostvariti 50 ocjenskih bodova na način prikazan u Tablici 1.
Tablica 1. Način bodovanja na završnom pisanom (prag prolaznosti 55%) i usmenom ispitu
Pismeni test
< 55%-neprolazno
55 – 59,99% = 10
60 – 64,99% = 22
65 – 69,99% = 28
70 – 74,99% = 30
75 – 79,99% = 34
80 – 84,99% = 36
85 – 89,99% = 46
90 – 94,99% = 48
95 – 100% = 50
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća (bodovima stečenim tijekom nastave pridodaju se bodovi sa završnog ispita):
A = 90 - 100% bodova
B = 75 - 89,9%
C = 60 - 74,9%
D = 50 - 59,9%
F= 0-49,9 %
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Katedre za mikrobiologiju i parazitologiju.
Predmet je namijenjen studentima koji žele spoznati različite strane mikroorganizama te mogućnost njihovog iskorištavanja i primijene. Mikroorganizmi su široko rasprostranjeni i prisutni u velikom broju u različitim ekosustavima. Mikrobiologija je jedna od najuzbudljivijih disciplina moderne znanosti. Mikroorganizmi su najraniji oblici života na Zemlji kao i potencijalni životni oblici na drugim planetama Sunčevog sustava. Mikroorganizmi su ključni u ciklusu ugljika, dušika i sumpora, te kreatori procesa za dobivanje plinovitog kisika kojeg udišemo. Mikroorganizme možemo naći na svakom mjestu kojeg možemo zamisliti: u kiselim vodama, ledenim jezerima, duboko u Zemljinoj unutrašnjosti. Mikroorganizmi se koriste u prehrambenoj industriji, proizvodnji različitih namirnica.Osim heterotrofnih mikroorganizama, koji mogu uzrokovati zarazne bolesti u ljudi i životinja, autotrofni mikroorganizmi su dominantni u okolišu i predstavljaju veliku skupinu mikroba koji su sposobni sami sebi stvarati „hranu“. Navedeni mikrobi proizvode organske spojeve iz anorganskih spojeva pri čemu kao izvor energije koriste sunčevu svjetlost (fotoautotrofi) ili kemijske reakcije (kemoautotrofi). Za čitav živi svijet na Zemlji od neprocjenjivog su značaja, budući da se u hranidbenom lancu nalaze na prvom mjestu, te o njihovoj djelatnosti ovise i heterotrofni organizmi. Glavni cilj predmeta je upoznati studente medicinsko - laboratorijske dijagnostike s neobičnim mikroorganizmima u našoj okolini. Detaljnije će se obraditi mikroorganizmi koji imaju potencijal primjene u biomedicini i dijagnostici (bioluminiscencija).
• Pripremljeni članci.
Prisustvovanje predavanjima i seminarima je obvezno. Od svakog se studenta očekuje da aktivno učestvuje u raspravama i te redovno prati dnevne zadatke. Student ne moze izostati s više od 30 % sa seminara.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji sakupe 0-49,9% (0-24,9) ocjenskih bodova tijekom kolegija, stječu ocjenu F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati kolegij.
Tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova. Ocjenske bodove student stječe, obradom i prezentacijom zadane seminarske teme.
Tijekom nastave vrednuje se:
a) Seminarski rad. Na seminarskom radu je moguće ostvariti do 50 bodova.
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko NE može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova NEMAJU pravo izlaska na završni ispit (ponovno upisuju kolegij sljedeće akademske godine).
Završni ispit se sastoji od pisanog dijela. Student na završnom ispitu mora riješiti najmanje 55% pisanog testa i biti pozitivno ocijenjen na usmenom dijelu ispita. Na pismenom ispitu student može ostvariti 50 ocjenskih bodova na način prikazan u Tablici 1.
Tablica 1. Način bodovanja na završnom pisanom (prag prolaznosti 55%) i usmenom ispitu
Pismeni test
< 55%-neprolazno
55 – 59,99% = 10
60 – 64,99% = 22
65 – 69,99% = 28
70 – 74,99% = 30
75 – 79,99% = 34
80 – 84,99% = 36
85 – 89,99% = 46
90 – 94,99% = 48
95 – 100% = 50
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća (bodovima stečenim tijekom nastave pridodaju se bodovi sa završnog ispita):
A = 90 - 100% bodova
B = 75 - 89,9%
C = 60 - 74,9%
D = 50 - 59,9%
F= 0-49,9 %
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Katedre za mikrobiologiju i parazitologiju.
Predmet je namijenjen studentima koji žele spoznati različite strane mikroorganizama te mogućnost njihovog iskorištavanja i primijene. Mikroorganizmi su široko rasprostranjeni i prisutni u velikom broju u različitim ekosustavima. Mikrobiologija je jedna od najuzbudljivijih disciplina moderne znanosti. Mikroorganizmi su najraniji oblici života na Zemlji kao i potencijalni životni oblici na drugim planetama Sunčevog sustava. Mikroorganizmi su ključni u ciklusu ugljika, dušika i sumpora, te kreatori procesa za dobivanje plinovitog kisika kojeg udišemo. Mikroorganizme možemo naći na svakom mjestu kojeg možemo zamisliti: u kiselim vodama, ledenim jezerima, duboko u Zemljinoj unutrašnjosti. Mikroorganizmi se koriste u prehrambenoj industriji, proizvodnji različitih namirnica.Osim heterotrofnih mikroorganizama, koji mogu uzrokovati zarazne bolesti u ljudi i životinja, autotrofni mikroorganizmi su dominantni u okolišu i predstavljaju veliku skupinu mikroba koji su sposobni sami sebi stvarati „hranu“. Navedeni mikrobi proizvode organske spojeve iz anorganskih spojeva pri čemu kao izvor energije koriste sunčevu svjetlost (fotoautotrofi) ili kemijske reakcije (kemoautotrofi). Za čitav živi svijet na Zemlji od neprocjenjivog su značaja, budući da se u hranidbenom lancu nalaze na prvom mjestu, te o njihovoj djelatnosti ovise i heterotrofni organizmi. Glavni cilj predmeta je upoznati studente medicinsko - laboratorijske dijagnostike s neobičnim mikroorganizmima u našoj okolini. Detaljnije će se obraditi mikroorganizmi koji imaju potencijal primjene u biomedicini i dijagnostici (bioluminiscencija).
• Pripremljeni članci.
Prisustvovanje predavanjima i seminarima je obvezno. Od svakog se studenta očekuje da aktivno učestvuje u raspravama i te redovno prati dnevne zadatke. Student ne moze izostati s više od 30 % sa seminara.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji sakupe 0-49,9% (0-24,9) ocjenskih bodova tijekom kolegija, stječu ocjenu F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati kolegij.
Tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova. Ocjenske bodove student stječe, obradom i prezentacijom zadane seminarske teme.
Tijekom nastave vrednuje se:
a) Seminarski rad. Na seminarskom radu je moguće ostvariti do 50 bodova.
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko NE može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova NEMAJU pravo izlaska na završni ispit (ponovno upisuju kolegij sljedeće akademske godine).
Završni ispit se sastoji od pisanog dijela. Student na završnom ispitu mora riješiti najmanje 55% pisanog testa i biti pozitivno ocijenjen na usmenom dijelu ispita. Na pismenom ispitu student može ostvariti 50 ocjenskih bodova na način prikazan u Tablici 1.
Tablica 1. Način bodovanja na završnom pisanom (prag prolaznosti 55%) i usmenom ispitu
Pismeni test
< 55%-neprolazno
55 – 59,99% = 10
60 – 64,99% = 22
65 – 69,99% = 28
70 – 74,99% = 30
75 – 79,99% = 34
80 – 84,99% = 36
85 – 89,99% = 46
90 – 94,99% = 48
95 – 100% = 50
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća (bodovima stečenim tijekom nastave pridodaju se bodovi sa završnog ispita):
A = 90 - 100% bodova
B = 75 - 89,9%
C = 60 - 74,9%
D = 50 - 59,9%
F= 0-49,9 %
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Katedre za mikrobiologiju i parazitologiju.
Predmet je namijenjen studentima koji žele spoznati različite strane mikroorganizama te mogućnost njihovog iskorištavanja i primijene. Mikroorganizmi su široko rasprostranjeni i prisutni u velikom broju u različitim ekosustavima. Mikrobiologija je jedna od najuzbudljivijih disciplina moderne znanosti. Mikroorganizmi su najraniji oblici života na Zemlji kao i potencijalni životni oblici na drugim planetama Sunčevog sustava. Mikroorganizmi su ključni u ciklusu ugljika, dušika i sumpora, te kreatori procesa za dobivanje plinovitog kisika kojeg udišemo. Mikroorganizme možemo naći na svakom mjestu kojeg možemo zamisliti: u kiselim vodama, ledenim jezerima, duboko u Zemljinoj unutrašnjosti. Mikroorganizmi se koriste u prehrambenoj industriji, proizvodnji različitih namirnica.Osim heterotrofnih mikroorganizama, koji mogu uzrokovati zarazne bolesti u ljudi i životinja, autotrofni mikroorganizmi su dominantni u okolišu i predstavljaju veliku skupinu mikroba koji su sposobni sami sebi stvarati „hranu“. Navedeni mikrobi proizvode organske spojeve iz anorganskih spojeva pri čemu kao izvor energije koriste sunčevu svjetlost (fotoautotrofi) ili kemijske reakcije (kemoautotrofi). Za čitav živi svijet na Zemlji od neprocjenjivog su značaja, budući da se u hranidbenom lancu nalaze na prvom mjestu, te o njihovoj djelatnosti ovise i heterotrofni organizmi. Glavni cilj predmeta je upoznati studente medicinsko - laboratorijske dijagnostike s neobičnim mikroorganizmima u našoj okolini. Detaljnije će se obraditi mikroorganizmi koji imaju potencijal primjene u biomedicini i dijagnostici (bioluminiscencija).
• Pripremljeni članci.
Prisustvovanje predavanjima i seminarima je obvezno. Od svakog se studenta očekuje da aktivno učestvuje u raspravama i te redovno prati dnevne zadatke. Student ne moze izostati s više od 30 % sa seminara.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji sakupe 0-49,9% (0-24,9) ocjenskih bodova tijekom kolegija, stječu ocjenu F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati kolegij.
Tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova. Ocjenske bodove student stječe, obradom i prezentacijom zadane seminarske teme.
Tijekom nastave vrednuje se:
a) Seminarski rad. Na seminarskom radu je moguće ostvariti do 50 bodova.
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko NE može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova NEMAJU pravo izlaska na završni ispit (ponovno upisuju kolegij sljedeće akademske godine).
Završni ispit se sastoji od pisanog dijela. Student na završnom ispitu mora riješiti najmanje 55% pisanog testa i biti pozitivno ocijenjen na usmenom dijelu ispita. Na pismenom ispitu student može ostvariti 50 ocjenskih bodova na način prikazan u Tablici 1.
Tablica 1. Način bodovanja na završnom pisanom (prag prolaznosti 55%) i usmenom ispitu
Pismeni test
< 55%-neprolazno
55 – 59,99% = 10
60 – 64,99% = 22
65 – 69,99% = 28
70 – 74,99% = 30
75 – 79,99% = 34
80 – 84,99% = 36
85 – 89,99% = 46
90 – 94,99% = 48
95 – 100% = 50
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća (bodovima stečenim tijekom nastave pridodaju se bodovi sa završnog ispita):
A = 90 - 100% bodova
B = 75 - 89,9%
C = 60 - 74,9%
D = 50 - 59,9%
F= 0-49,9 %
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Katedre za mikrobiologiju i parazitologiju.