Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
3ISVU ID
205217ECTS
2.50
Kolegij UVOD U PREHRAMBENE TEHNOLOGIJE je obvezni predmet na 3. godini Sveučilišnog prijediplomskog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u 2. semestru, a sastoji se od 24 sata predavanja i 6 sati seminara. Radno opterećenje za prosječnog studenta procijenjeno je na oko 45 sati samostalnog rada i 30 sati izravne nastave, što je ukupno ekvivalent od 2,5 ECTS.
Cilj kolegija je osposobiti studenta za osnovnu komunikaciju i suradnju s ostalim strukama uključenim u proizvodnju, preradu, distribuciju i potrošnju različitih vrsta hrane.
Sadržaj kolegija: Studenti se kroz kolegij upoznaju sa standardnim tehnikama i temeljnim principima u proizvodnji, distribuciji i potrošnji hrane te s temeljnim propisima iz domene osiguranja kvalitete i zdravstvene ispravnosti hrane. Teme koje se obrađuju u kolegiju su sljedeće:
- Definicija pojmova hrana i zdravstvena ispravnost hrane
- Principi upravljanja sigurnošću hrane tijekom prerade i distribucije
- Procesne kemijske opasnosti u hrani
- Definicija pojma kvaliteta hrane i informiranje potrošača o hrani
- Senzorske analize u provjeri kakvoće hrane
- Kvantitativno određivanje i provjera kvalitete masti, bjelančevina i ugljikohidrata u hrani
- Voda i aktivitet vode u hrani
- Konzerviranje hrane primjenom niskih temperatura i modificirane atmosfere, uklanjanjem vode, primjenom visokih temperatura, biološke i kemijske metode konzerviranja hrane te odabrane tehnike minimalne obrade hrane.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- interpretirati pojam zdravstvene ispravnosti hrane sukladno propisima
- objasniti principe upravljanja sigurnošću hrane tijekom prerade i distribucije
- objasniti uzroke nastanka te mjere prevencije najčešćih procesnih kemijskih opasnosti u hrani
- definirati različite aspekte kvalitete hrane
- primijeniti osnovna propisana pravila informiranja potrošača o hrani
- obrazložiti primjenu i značajke osnovnih metoda senzorskih analiza hrane
- obrazložiti primjenu i značajke metoda za analizu makronutrijenata, vode i aktiviteta vode u hrani
- objasniti mehanizme djelovanja te opisati osnovne tehnike i uređaje za konzerviranje hrane primjenom niskih temperatura, modificirane atmosfere, uklanjanja vode, visokih temperatura, mikroorganizama, konzervansa i antioksidansa
- objasniti principe odabranih tehnika minimalne obrade hrane te koncept prepreka u konzerviranju hrane
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- razlikovati hranu štetnu za zdravlje od hrane neprikladne za prehranu
- prepoznati i razlikovati prehrambene, zdravstvene i medicinske tvrdnje na hrani
- predložiti postupke sprečavanja ili ublažavanja nastanka pojedinih štetnih tvari.
- predložiti načine postupanja s hranom kojoj je istekao označen rok trajanja
- izdvojiti i obrazložiti ključne elemente dobre prakse koja omogućava sigurnu proizvodnju hrane.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i konzultacija.
- Koprivnjak, Olivera: Kvaliteta, sigurnost i konzerviranje hrane (e-udžbenik), Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2014.
https://bib.irb.hr/datoteka/746006.kvaliteta_sigurnost_i_konzerviranje_hrane.pdf - PowerPoint nastavni materijali s predavanja, O. Koprivnjak
- Herceg, Zoran: Procesi konzerviranja hrane – novi postupci, Golden marketing-Tehnička knjiga, Zagreb, 2009.
- Lovrić Tomislav, Procesi u prehrambenoj industriji s osnovama prehrambenog inženjerstva, udžbenik Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2003.
- Encyclopedia of Food Science, Food Technology and Nutrition, Academic Press, London, 1993.Jasmina Havranek, Milna Tudor Kalit i sur.: Sigurnost hrane od polja do stola, MEP, Zagreb 2014.
- redovno pohađati sve oblike nastave; toleriraju se dokumentirani opravdani izostanci do 30% sati predavanja i do 30% sati seminara
- pristupiti pisanju parcijalnog ispita (moguća su dva pokušaja).
- uspješno odraditi tematske seminare, što uključuje: prethodno proučiti zadanu literaturu i aktivno sudjelovati u raspravi
- pristupiti usmenoj provjeri znanja na završnom ispitu.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Student koji tijekom nastave prikupi ≥ 30,0 ocjenskih bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s pojedinog oblika nastave ocjenjuju se ocjenom neuspješan (1) F i ne mogu izaći na završni ispit, tj. moraju ponovno upisati predmet sljedeće akademske godine.
Ishodi učenja
Prikaz načina provedbe kolegija, upoznavanje studenata s obavezama, prikaz povezanosti s drugim kolegijima na studiju sanitarnog inženjerstva.
Ishodi učenja
Navesti primjere hrane različitog podrijetla; objasniti karakteristike različitih vrsta voda za piće; obrazložiti definiciju i navesti primjere kategorija nove hrane; razlikovati hranu štetnu za zdravlje od hrane neprikladne za prehranu; navesti primjere kemijskih, bioloških i fizičkih opasnosti te objasniti zbog čega mogu biti prisutne u hrani; objasniti pojam rizika od opasnosti u hrani te osnovne korake u određivanju prihvatljivih količina opasnosti u hrani.
Ishodi učenja
Navesti područja djelatnosti obuhvaćena pojmom „poslovanje s hranom”; objasniti svrhu te razliku između registracije i odobravanja objekata u poslovanju s hranom; objasniti što općenito sadrže dokumentirani PrP, na što se primjenjuju i s kojim ciljem; objasniti čemu služi HACCP; opisati glavne postavke za identifikaciju opasnosti i procjenu rizika; objasniti što su kritične kontrolne točke.
Ishodi učenja
Objasniti uzroke nastajanja pojedinih kemijskih opasnosti tijekom prerade, skladištenja ili kulinarske pripreme hrane; predložiti postupke sprečavanja ili ublažavanja nastanka pojedinih procesnih kem. opasnosti.
Ishodi učenja
Navesti glavne aspekte kvalitete hrane; opisati što sadrži nutritivna deklaracija prehrambenog proizvoda; prepoznati i oblikovati prehrambene i zdravstvene tvrdnje na hrani; objasniti značenje prehrambenih tvrdnji „izvor” i „bogato”; obrazložiti postupanja s hranom nakon isteka „upotrijebiti do” i „najbolje upotrijebiti do”; navesti primjere krivotvorenja hrane u užem smislu; objasniti što se i kako jamči zaštićenim zemljopisnim oznakama hrane; izdvojiti sličnosti i razlike među oznakama.
Ishodi učenja
Navesti primjere informacija koje dobivamo podražajem pojedinih osjetila; objasniti svrhu standardizacije pojedinih uvjeta provođenja senzorskih analiza; objasniti principe testova selekcije kandidata za senzorske analitičare; objasniti principe i primjenu glavnih metoda senzorskih analiza hrane; opisati kako se mjeri intenzitet senzorskih svojstava; opisati razlike i sličnosti između senzorskih analiza i testova preferencije potrošača.
Ishodi učenja
Odrediti pripadnost tvari osapunjivom i neosapunjivom dijelu masti; na primjerima objasniti kada je mast u hrani slobodna ili vezana; opisati korake u pripremi uzorka za ekstrakciju vezane masti; objasniti princip metode ekstrakcije masti po Soxhletu; objasniti informacije koje daju pokazatelji autentičnosti masti; navesti primjere jestivih biljnih ulja iz skupine zasićenih, jednostruko i višestruko nezasićenih masti; opisati informacije iz nutritivne deklaracije koje se odnose na masti.
Ishodi učenja
Na primjerima objasniti što su tehnološki funkcionalna svojstva bjelančevina; na primjerima objasniti vrste informacija o hrani koje proizlaze iz udjela ukupnih bjelančevina; objasniti značenje tvrdnji „izvor bjelančevina” i „bogato bjelančevinama”; objasniti značenje faktora za izračunavanje udjela bjelančevina iz udjela dušika; objasniti principe metoda određivanja ukupnih bjelančevina po Kjeldahlu, po Dumasu i Biuret; na primjerima objasniti informacije o hrani koje proizlaze iz udjela pojedinih bjelančevina.
Ishodi učenja
Objasniti pojam relativne slatkoće ugljikohidratnih sladila; objasniti svrhu pojedinih koraka u pripremi uzoraka za određivanje šećera; objasniti osnovne principe i područje primjene pojedinih metoda određivanja šećera u hrani; objasniti pojmove oligosaharidi, gradivni saharidi, rezervni saharidi i prehrambena vlakna te navesti primjere; opisati informacije iz nutritivne deklaracije koje se odnose na ugljikohidrate; opisati specifičnosti poliola.
Ishodi učenja
Definirati položaj i stanja vode koji joj daju karakter vezane, imobilizirane, vode s reduciranom pokretljivošću i slobodne vode; opisati povezanost aktiviteta vode i relativne brzine različitih procesa kvarenja hrane; navesti postupke za smanjivanje aktiviteta vode u hrani; objasniti principe metoda određivanja aktiviteta vode; navesti primjere hrane kod koje su propisani limiti za aktivitet vode i za udio ukupne vode; objasniti osnovne principe i područje primjene pojedinih metoda određivanja vode u hrani.
Ishodi učenja
Objasniti ulogu dvostrukog šava u osiguranju zdravstvene ispravnosti sterilizirane hrane; objasniti ulogu svojstava hrane i termičke otpornosti mikroorganizama u proračunu procesa sterilizacije; opisati principe rada uređaja za termičku obradu hrane; navesti primjere tehnika za praćenje termičkih postupaka obrade hrane; objasniti kako se postižu aseptički uvjeti punjenja sterilizirane hrane u steriliziranu ambalažu.
Ishodi učenja
Objasniti koji se procesi usporavaju u hrani pri niskim temperaturama; opisati sredstva i načine hlađenja hrane; objasniti svrhu modificiranja i kontroliranja sastava atmosfere.
Ishodi učenja
Objasniti zašto se u zamrznutoj hrani zaustavlja mikrobni rast; objasniti dinamiku rasta kristala leda kod sporog i brzog pothlađivanja te posljedice za svojstva hrane; obrazložiti o kojim svojstvima hrane i uvjetima provedbe procesa ovisi brzina zamrzavanja; opisati sredstva i načine zamrzavanja hrane; navesti glavne promjene svojstava hrane tijekom čuvanja u zamrznutom stanju.
Ishodi učenja
Navesti nepovoljne utjecaje uparavanja i sušenja na kvalitetu hrane; objasniti princip kriokoncentriranja i primjenu kod hrane; objasniti princip ultrafiltracije i reverzne osmoze te navesti njihovu primjenu; navesti svrhu specifičnih postupaka pripreme hrane za sušenje; opisati osnovne tipove uređaja za sušenje; objasniti princip liofilizacije i primjenu kod hrane.
Ishodi učenja
Definirati pojam konzervansi u hrani; navesti organske kiseline koje se koriste kao konzervansi te principe njihovog djelovanja na mikroorganizme; objasniti princip djelovanja i navesti primjenu najčešće korištenih konzervanasa u hrani; navesti primjere antioksidansa u hrani i princip njihovog djelovanja; navesti primjere hrane dobivene alkoholnom i mliječnokiselom fermentacijom te objasniti čime se postiže konzervirajući učinak.
Ishodi učenja
Znati objasniti princip djelovanja, konzervirajući učinak te prednosti i mane primjene ozona u obradi hrane.
Ishodi učenja
Znati objasniti princip djelovanja, konzervirajući učinak te prednosti i mane primjene visokih tlakova u obradi hrane.
Ishodi učenja
Znati objasniti princip djelovanja, konzervirajući učinak te prednosti i mane primjene pulsirajućeg el. polja u obradi hrane.