Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
1ISVU ID
227461ECTS
3.00
Kolegij Komunikacijske vještine je obavezan kolegij na prvoj godini studija, koji se sastoji od 40 sati nastave i to 15 predavanja, 15 vježbi i 10 seminara (ECTS 3).
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina povezanih s interpersonalnom komunikacijom, usvajanje znanja i stjecanje vještina te općih i profesionalnih kompetencija koji su preduvjet za kvalitetnu komunikaciju u zdravstvenoj djelatnosti. Komunikacija je značajan segment i način prepoznavanja, prevencije, i liječenja bolesti, u cilju unapređenja zdravlja. Suvremene tehnologije i njihova sve veća zastupljenost u medicini značajno utječu na komunikaciju, koja zbog modificiranih informacija, može utjecati na konačne ishode u liječenju. U ovom kolegiju naglasak je na vještinama komunikacije u cilju kvalitetnije komunikacije između zdravstvenog djelatnika i bolesnika, komunikacije u zdravstvenom timu i drugim specifičnim populacijama. Namjera je upoznati studente sa osnovama kvalitetne komunikacije u odnosu na bolesnike i specifične populacije, komunikacije u zdravstvenom timu, sve u skladu sa etičkim konceptima komunikacije.
Polaznici će tijekom nastave steći određena znanja i vještine: |
Kognitivna domena –znanje:
1. Definirati pojam komunikacije, Identificirati razlike između verbalne i neverbalne komunikacije.
2. Prepoznati važnost komunikacije u svakodnevnom životu i u stručnim-medicinskim uvjetima. Prepoznati važnost emocija u komunikaciji.
3. Identificirati razine i vrste komunikacije u zdravstvu, specifičnosti komunikacije u različitim zdravstvenim uvjetima i okruženjima. Identificirati karakteristike bolesnika u različitim skupinama
4. Prikazati primjere komunikacije u različitim jedinicama zdravstvenog sustava. Prikazati stavove/predrasude koji stigmatiziraju pojedine skupine bolesnika. Prikazati prava i obveze djelatnika, prikazati prava i obveze bolesnika.
5. Razlikovati načine reagiranja na specifične situacije.
6. Utvrditi razlike u komunikaciji između djeteta i odrasle osobe. Utvrditi razlike u komunikaciji medicinskih djelatnika u različitim jedinicama zdravstvenog sustava.
Psihomotorička domena –vještine:
1. Prepoznati specifičnosti pojedinih socijalnih grupa, vrste i mogućnosti komunikacije u grupama
2. Pratiti komunikaciju u vlastitoj grupi
3. Vježbati komunikaciju u grupi
4. Objasniti etičke principe komunikacije u zdravstvu
5. Prilagoditi vlastite stavove I komunikaciju uvjetima radne sredine
6. Primijeniti stečena znanja o komunikaciji na specifične situacije.
Nastava će se izvoditi u obliku predavanja (na daljinu), a seminari i vježbe na Klinici za psihijatriju KBC Rijeka.
Polaznici su obavezni redovito pohađati predavanja, seminare i vježbe, pripremiti i izvoditi seminare, aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave, što je preduvjet za polaganje završnog ispita.
Lučanin D i Despot Lučanin J, Komunikacijske vještine u zdravstvu. Jastrebarsko : Naklada slap, 2012. Štifanić M. Komunikacija liječnik –pacijent. Uvod u medicine usmjerenu osobi. Rijeka : Hrvatski pokret za prava pacijenata. 2012. Knapp ML, Hall JA. Neverbalna komunikacija u ljudskoj interakciji. Jastrebarsko : Naklada slap. 2010 Havelka, M. : Zdravstvena psihologija, (poglavlje Komunikacija u medicini). Jastrebarsko: Naklada Slap,1998. Pernar, M: Komunikacijske vještine, udžbenik u tisku Moro, Lj., Pernar, M., Kosić, R.: Timski rad. U Moro, Lj., Frančišković, T. i sur (ur.): Psihijatrija udžbenik za više zdravstvene studije. Rijeka: Glosa, 2004
|
Šegota, I. i sur. (2010) Gluhi i znakovno medicinsko nazivlje. Kako komunicirati s gluhim pacijentom. Zagreb : Medicinska naklada. Klain E., Gregurek R. i sur. (2007) Grupna psihoterapija za medicinske sestre i tehničare. Zagreb : Medicinska naklada Klain, E. i sur.: Medicinska psihologija. Zagreb: Medicinska naklada, 1999. Sva internetski dostupna literatura |
Regulirane su studijskim programom; podrazumijevaju redovito praćenje i sudjelovanje u nastavi, tolerira se do 30 % nastavnih sati svakog pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari ili vježbe). Izostanci s nastave pravdaju se isključivo liječničkom ispričnicom
Ocjenjivanje studenata vršiti će se prema Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci Rad studenta vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini do 50% ocjene, a na završnom ispitu 50% ocjene.
50% ocjene dobiva se vrednovanjem kroz 1 parcijalnu provjeru znanja i procjenu aktivnosti na vježbama: - Aktivnost na vježbama procjenjuju voditelji vježbi. I za to student može dobiti 20 bodova. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 10 i više bodova
-Parcijalna provjera znanja je pismeni mini test (do 20 pitanja) na kraju 10 seminara iz gradiva obrađenog kroz seminare i za to studenti mogu dobiti 30 bodova. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 15 i više bodova.
Studenti mogu ponoviti parcijalnu provjeru znanja u slučajevima kada nisu dobili prolazni broj bodova za tu parcijalu ili kada opravdano nisu pristupili parcijalnoj provjeri. Vrijeme ponavljanja parcijale je zadano rasporedom.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji tijekom nastave sakupe 25 i više bodova. Ispitu ne mogu pristupiti studenti koji su sakupili manje od 25 bodova ili su izostali s više od 30% nastavnih sadržaja (odnosno s 30 % predavanja, 30 % seminara i 30 % vježbi)
Završni ispit sastoji se od pismenog ispita. Pismeni ispit donosi maksimalno 50 bodova, a sastoji se od provjere usvojenog znanja iz svih vidova nastave. Minimalni broj bodova za prolazak je 50 % i više, odnosno 25 i više bodova.
Konačno ocjenjivanje vrši se prema broju sakupljenih bodova kroz nastavu i na ispitu na slijedeći način: 90-100 bodova ........odličan ( 5) A; 90-100% 75-89,9 bodova.......vrlo dobar (4) B; 75-89,9% 60-74,9 bodova …...dobar (3)C; 60-74,9% 50-59,9 bodova........dovoljan (2) D; 50-59,9% 0-49,9 bodova..........nedovoljan (1) F; 0-49,9% |
Ishodi učenja
razmotriti važnost komunikacije za svakodnevni život, osnove i ciljevi komunikacije
Ishodi učenja
Demonstrirati zašto komuniciramo, znakovi i funkcije znakova, razine i vrste komunikacije
Ishodi učenja
prikazati funkcije neverbalne komunikacije, znakovi u neverbalnoj komunikaciji
Ishodi učenja
identificirati važnost emocija u procjeni drugih osoba, emocionalna inteligencija, prepoznavanje vlastitih i tuđih emocija i međusobne interakcije, prepoznavanje karakteristika drugih osoba
Ishodi učenja
demonstrirati komunikaciju kod djece, prepoznati emocije i potrebe djeteta, otkriti razlike u komunikaciji djeteta u odnosu na odrasle ljude
Ishodi učenja
prikazati komunikaciju u zajednici, osobitosti komunikacije specifične za grupu, načini reagiranja na specifične situacije
Ishodi učenja
razlikovati specifičnosti pojedinih socijalnih grupa, vrste i mogućnosti komunikacije u grupama
Ishodi učenja
identificirati razine i vrste komunikacije u zdravstvu, specifičnosti komunikacije u različitim zdravstvenim uvjetima i okruženjima
Ishodi učenja
razmotriti etičke principe u komunikaciji u zdravstvu, što se očekuje od zdravstvenog djelatnika, važnost i način prijenosa informacije u sustavu zdravstva, važnost informiranog pristanka
Ishodi učenja
prikazati karakteristike i specifičnosti odnosa između bolesnika i medicinskog djelatnika
Ishodi učenja
prikazati bolesnika u novoj životnoj ulozi, posljedice izdvajanja bolesnika iz obitelji, prepoznavanje emocija i ponašanja bolesnika u bolnici
Ishodi učenja
identificirati karakteristike bolesnika u različitim skupinama (PZZ, stacionar, bolnica, škola, radno mjesto)
Ishodi učenja
opisati prijenos informacija u svakodnevnoj praksi, usvojiti važnost komunikacije i prijenosa informacija unutar specifičnog tima
Ishodi učenja
ostvariti komunikaciju sa zdravom osobom, kako bi mogli definirati razlike u odnosu na komunikaciju sa diferentnim skupinama
Ishodi učenja
definirati specifičnosti komunikacije sa osobama starije životne dobi, prepoznati razlike u odnosu na srednju životnu dob |
Ishodi učenja
uspostaviti komunikaciju s adolescentnom u cilju realizacije odnosa i povjerenja |
Ishodi učenja
ostvariti komunikaciju i usmjeriti prema cilju, prepoznati probleme u komunikaciji sa duševno bolesnom osobom
Ishodi učenja
uspostaviti primjerenu komunikaciju sa osobom koja ima određene probleme, ka cilju/problemu usmjerena komunikacija
Ishodi učenja
student će prikazati vlastite primjere iz svakodnevnog života koji mogu biti primjer dobre ili loše komunikacije, prikazati će vlastita iskustva
Ishodi učenja
prikazati stavove/predrasude koji stigmatiziraju pojedine skupine bolesnika (npr. duševni bolesnik, HIV-pozitivan bolesnik) |
Ishodi učenja
prikazati primjere komunikacije u različitim jedinicama zdravstvenog sustava (npr. komunikacija u operacijskoj sali, komunikacija u onkologiji, komunikacija sa duševno bolesnom osobom...)
Ishodi učenja
prikazati specifičnosti nekih bolesti, medicinskih djelatnosti, prepoznati poteškoće bolesnika povezanih s bolesti
Ishodi učenja
prikazati prava i obveze djelatnika, prikazati zakonske regulative koje određuju rad medicinskog djelatnika