Cilj predmeta je omogućiti studentu da se temeljem stečenog znanja iz epidemiologije osposobi za stručne poslove i zadatke, koje će obavljati na poslovima kontrole, suzbijanja i sprečavanja bolesti ili na drugim poslovima u sustavu zdravstva.
Kolčić I.,Vorko-Jović A. i sur.: Epidemiologija. Medicinska naklada, Zagreb 2012.
Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti NN130/17
Trogodišnji program obveznog cijepljenja u RH u 2022.-2024. godini
D. Ropac , D. Puntarić i sur. Epidemiologija zaraznih bolesti, Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
D. Puntaric, D.Ropac. Opća epidemiologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
V. Babuš. Epidemiološke metode. Medicinska naklada, Zagreb, 2004.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
Način ocjenjivanja (ECTS bodovni sustav):
Prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova (100%), tijekom nastave student može ostvariti 55 bodova (55%), a na završnom ispitu 45 bodova (45%).
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 55 bodova):
a) usvojeno znanje vrednovano testom tijekom nastave (40 bodova)
b) aktivnost i znanje na nastavi (15 bodova)
Uvjet za pristupanje završnom ispitu je prikupljenih minimalno 50% (28 bodova) tijekom nastave. Studenti koji su prikupili nedovoljan broj bodova tijekom nastave za pristupanje završnom ispitu (manje od 28 kada se zbroje bodovi iz testa i aktivnosti na nastavi) ili nisu zadovoljni bodovima koje su prikupili na testovima tijekom nastave pristupit će popravnom pismenom ispitu sa slijedećom grupom studenata.
II. Završni ispit (maksimalno 45 bodova)
Završni ispit je usmeni ispit. Završni ispit sastojat će se od tri pitanja koje će se svako bodovati s maksimalno 15 bodova (ukupno maksimalno 45 bodova). Student koji prikupi manje od polovice bodova na završnom ispitu (manje od 23 bodova), ne može dobiti konačnu ocjenu veću od F (nedovoljan). Studentu koji prikupi 23 i više bodova na završnom ispitu ti bodovi će se pribrojiti bodovima (postocima) prikupljenim tijekom nastave te će se formirati konačna ocjena prema tablici ispod.
III. Konačna ocjena
je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu, a utvrđuje se na temeljuapsolutne raspodjele:
Postotak usvojenog znanja, vještina i kompetencija (nastava + završni ispit)
Brojčana ocjena
ECTS ocjena
90-100%
5 (izvrstan)
A
75-89,9%
4 (vrlo dobar)
B
60-74,9%
3 (dobar)
C
50-59,9%
2 (dovoljan)
D
0-49,9%
ili manje od polovice bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave
ili manje od polovice bodova koje je moguće ostvariti na završnom ispitu
1 (nedovoljan)
F
Studenti će izabrati predstavnika koji će biti u kontinuiranom kontaktu s voditeljicom kolegija te rješavati eventualne probleme u izvođenju nastave i organizacijske nejasnoća.
Upoznavanje s osnovnim terminima i pojmovima iz epidemiologije: definicija epidemiologije, definicija epidemije, endemije i pandemije. Razumijevanje povijesnog konteksta u razvoju moderne epidemiologije.
Usvajanje znanja o epidemiološkim zakonitostima u nastanku i širenju bolesti koje se prenose dišnim putem, njihovom morbiditetu, te upoznavanje s mjerama prevencije i protuepidemijskim mjerama na primjerima bolesti iz ove skupine.
Usvajanje znanja o epidemiološkim zakonitostima u nastanku i širenju bolesti koje se prenose spolnim putem i putem krvi, morbiditetu, te mjerama prevencije i protuepidemijskim mjerama na primjerima bolesti iz ove skupine.
Usvajanje znanja o vrstama cjepiva, upoznavanje s cjepivima koja se koriste u masovnom programu cijepljenja u Hrvatskoj, poznavanje principa izrade masovnog programa cijepljenja, epidemioloških ciljeva, koji se žele postići u individualnoj i kolektivnoj zaštiti, te rezultata masovnog cijepljenja u zemlji.
Upoznavanje temeljnih epidemioloških zakonitosti u nastanku i pojavljivanju kroničnih masovnih bolesti, faktorima rizika, te mjerama primarne, sekundarne i tercijarne prevencije kroničnih bolesti. Usvajanje znanja o epidemiološkom praćenju kroničnih masovnih bolesti, izvorima informacija i stanju morbiditeta i mortaliteta u Hrvatskoj.
Razumijevanje problematike kardiovaskularnih bolesti: učestalosti, dobne distribucije i mjera prevencije. Razlikovanje promjenjivih i nepromjenjivih faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Razlikovanje učinkovitosti pojedinih preventivnih aktivnosti i razumijevanje problema suzbijanja najčešćih rizičnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Razumijevanje problematike malignih bolesti: učestalosti, spolne distribucije sijela i mjera prevencije. Prepoznavanje genetskih i okolišnih faktora rizika za nastanak novotvorina. Upoznavanje s Registrom za rak te razlozima višestruke prijave malignih bolesti (primarna, sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita).
Upoznavanje s epidemiologijom bolesti koje se prenose putem probavnog sustava, protuepidemijskim mjerama, te usvajanje znanja o poslovima u terenskom radu, uzorkovanju i protuepidemijskim mjerama.
prevencije i protuepidemijskim mjerama na primjerima bolesti iz ove skupine.