Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
1ISVU ID
227434ECTS
7.00
Kolegij “Kemija” je obvezni predmet na prvoj godini Preddiplomskog sveučilišnog studija medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u prvom semestru, a sastoji se od 20 sati predavanja, 30 sati seminara i 20 sati vježbi, ukupno 70 sati (7 ECTS).
Cilj kolegija je osposobiti studente za rad u različitim laboratorijima kemijskog ili medicinskog tipa. Također, znanja i vještine usvojene na ovom kolegiju omogućit će studentima praćenje nastave na višim godinama studija. Poseban naglasak biti će na izvođenju osnovnih kemijskih analiza te njihovu interpretaciju uz korištenje računala. Studenti će razvijati osjećaj etičnosti i odgovornosti prilikom prikaza rezultata analize u pisanom ili usmenom obliku.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Građa atoma. Kemijske veze. Međumolekulske veze. Kompleksni spojevi. Otopine. Koligativna svojstva vodenih otopina. Kiseline, baze, soli, pH. Mehanizam djelovanja pufera. Zakoni termodinamike. Entalpija, entropija i Gibbsova slobodna energija. Kemijska kinetika. Čimbenici koji utječu na brzinu kemijske reakcije. Kataliza. Red i molekularnost reakcije. Kemijska ravnoteža. Zakon o djelovanju masa. Konstanta ravnoteže. Le Chatelierovo načelo. Elektrokemija. Galvanski članak i reakcije na elektrodama. Nernstova jednadžba. Elektroliza. Kemija organskih spojeva. Podjela i struktura organskih spojeva. Izomeri i izomerije. Stereokemija. Cahn-Ingold-Prelog pravila. Tipovi reakcija u kemiji organskih spojeva. Nomenklatura, dobivanje, fizička svojstva i karakteristične reakcije alkohola, etera, fenola, tiola, aldehida, ketona, amina te karboksilnih kiselina i njihovih derivata. Ugljikohidrati, glikozidna veza, karakteristične reakcije. Korištenje kemijskog posuđa i pribora, vaganje uzoraka, pipetiranje, priprema otopine, titracija. Spektrofotometrija i mjerenje pH.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
1. Opisati građu atoma i objasniti kemijske veze
2. Objasniti teorije kiselina i baza.
3. Objasniti način djelovanja pufera.
4. Definirati zakone termodinamike.
5. Definirati temeljna načela kinetike kemijskih reakcija.
6. Objasniti konstantu ravnoteže.
7. Objasniti elektrolizu vodenih otopina i talina soli.
8. Klasificirati organske spojeve prema karakterističnim skupinama.
9. Definirati osnovne tipove reakcija organskih spojeva
10. Objasniti dobivanje, fizička svojstva i karakteristične reakcije alkohola, etera, fenola, tiola, aldehida, ketona, amina te karboksilnih kiselina i njihovih derivata.
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
1. Koristiti kemijski pribor i posuđe.
2. Rukovati vagom, pH metrom i UV-VIS spektrometrom
3. Pripremiti otopine.
4. Provesti titraciju
5. Grafički prikazati rezultate mjerenja i očitati tražene vrijednosti.
6. Voditi laboratorijski dnevnik.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara, vježbi i laboratorijskog rada.
Studenticama i studentima je obveza pripremiti teorijski dio za ulazni kolokvij za svaku laboratorijsku vježbu.
Na seminarima se očekuje aktivno sudjelovanje studenata (sposobnost postavljanja problema, rješavanje numeričkih zadataka i pisanje kemijskih reakcija).
1. I. Filipović, S. Lipanović, Opća i anorganska kemija, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
2. J. McMurry, Osnove organske kemije, Zrinski d.d., Čakovec, 2014.
3. M. Tota i suradnici, Priručnik za vježbe iz kemije, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2012.
4. N. Burger, Zbirka zadataka iz kemije, Medicinska naklada, Zagreb, 2017.
1. R.H. Petrucci, F.G. Herring, J.D. Madura, C. Bissonnette, General Chemistry: Principles and Modern Applications, 11th edition, Pearson Canada Inc., Toronto, Canada, 2017.
2. L. Wade, Organska kemija, prijevod O. Kronja, V. Rapić, I. Bregovec, Školska knjiga, Zagreb, 2017.
3. M. Sikirica, Stehiometrija, Školska knjiga, Zagreb, 2008.
Pohađanje nastave i provjere znanja
Pohađanje svih oblika nastave je obavezno te student mora pristupiti svim provjerama znanja. Student smije opravdano izostati s najviše 30% svakog od oblika nastave. Nastava se održava u propisano vrijeme i nije moguće ulaziti nakon ulaska nastavnika. Nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje s nastave. Strogo je zabranjena uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i tijekom pisanja Međuispita.
Za pristupanje laboratorijskoj vježbi student je obvezan imati bijelu kutu, rukavice, zaštitne naočale, praktikum za vježbe, kalkulator, krpu, upaljač i vodootporni flomaster.
Akademska čestitost
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuje se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Međuispiti
Međuispit I (Opća i anorganska kemija sa stehiometrijom) – do 30 bodova
Međuispit II (Nomenklatura i reaktivnost organskih spojeva) – do 30 bodova
Bodovi na međuispitima računat će se na način da se postotak točno riješenog međuispita pomnoži s 0,3. Za dobivanje bodova potrebno je točno riješiti najmanje 50% međuispita što iznosi 15 ocjenskih bodova.
Laboratorijske vježbe vrednuju se s najviše 10 ocjenskih bodova (5 vježbi, od kojih svaka odrađena vježba s položenim ulaznim kolokvijem nosi najviše 1 ocjenski bod te svaki priznati referat s vježbe nosi još najviše 1 ocjenski bod).
II. Završni ispit (do 30 bodova)
Pisani ispit (do 15 ocjenskih bodova)
Usmeni ispit (do 15 ocjenskih bodova)
7,5 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije;
8 – 9 ocjenskih bodova: prosječan odgovor s primjetnim pogreškama;
10 – 12 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor s neznatnim pogreškama;
13 – 15 ocjenskih bodova: izniman odgovor.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studentice i studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 35,0 ocjenskih bodova. Za studente koji sakupe manje od 35,0 bodova ili žele popraviti ukupan broj bodova biti će organizirani popravni međuispiti. Svaki međuispit može se ponavljati samo jedanput. U obzir se uzimaju isključivo bodovi sa zadnjeg pisanog međuispita što može značiti i manje bodova, ili negativnu ocjenu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studentice i studenti koji su tijekom nastave i nakon popravnih međuispita ostvarili manje od 35,0 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student ili studentica je neuspješan/a - (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Kontaktiranje s nastavnicima
Kontaktiranje s nastavnicima odvija se putem e-maila, a konzultacije se održavaju prema dogovoru sa studentima. Osnovne obavijesti vezane uz nastavu studenti će dobiti na uvodnom predavanju. Sve obavijesti vezane uz kolegij te materijali sa predavanja i seminara objavit će se na sustavu Merlin. Studentice i studenti su dužni redovito provjeravati obavijesti.
Nositelj predmeta:
Izv.prof.dr.sc. Damir Klepac
E-mail: damir.klepac@medri.uniri.hr
Suradnici:
Dr.sc. Iva Vukelić
E-mail: iva.vukelic@medri.uniri.hr
Ishodi učenja
- Opisati građu atoma.
- Pretpostaviti svojstva elemenata na temelju položaja u periodnom sistemu elemenata.
- Definirati polumjer atoma, energiju ionizacije, elektronski afinitet te elektronegativnost.
- Definirati i objasniti osnovne kemijske veze (ionska, kovalentna veza).
- Definirati van der Waals-ove sile i vodikovu vezu.
- Objasniti građu i svojstva kompleksnih soli i kelata.
Ishodi učenja
- Definirati otopine.
- Definirati koligativna svojstva otopina.
- Razlikovati okside metala i nemetala.
- Navesti, definirati i objasniti teorije kiselina i baza (Brønsted-Lowry, Arrhenius, Lewis).
- Nabrojati i podijeliti kiseline i baze prema jakosti.
Ishodi učenja
- Definirati temeljna načela kinetike kemijskih reakcija.
- Objasniti molekularnost i red reakcije.
- Objasniti utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije (vrsta reaktanta, koncentracija, temperatura, katalizator).
- Objasniti mehanizam kemijske i enzimske katalize.
- Definirati i primijeniti zakon o djelovanju masa.
- Definirati i objasniti značaj konstante ravnoteže.
- Definirati i primjeniti Le Chatelierovo načelo.
- Napisati izraze za brzinu kemijske reakcije.
- Izračunati konstantu i brzinu kemijske reakcije I reda.
Ishodi učenja
- Definirati zakone termodinamike.
- Definirati sustav, toplinu i rad.
- Definirati entalpiju, entropiju i Gibbsovu slobodnu energiju.
- Objasniti standardno stanje i primjenu Hessovog zakona.
- Objasniti termodinamičku ravnotežu.
Ishodi učenja
- Definirati standardni elektrodni potencijal.
- Opisati galvanski članak te izračunati potencijal članka.
- Napisati i objasniti Nernstovu jednadžbu.
- Razjasniti elektrolizu vodenih otopina i talina soli.
Ishodi učenja
- Klasificirati organske spojeve prema karakterističnim skupinama.
- Razlikovati nukleofile i elektrofile.
- Definirati osnovne tipove reakcija organskih spojeva (supstitucija, eliminacija, adicija).
- Objasniti hibridizaciju, rezonanciju i induktivni efekt na primjerima.
- Objasniti strukturu benzena.
Ishodi učenja
- Objasniti strukturu, dobivanje i svojstva alkohola, etera, fenola i tiola.
- Prikazati reaktivnost alkohola, etera, fenola i tiola.
- Navesti biološki značajne predstavnike alkohola, etera, fenola i tiola.
Ishodi učenja
- Objasniti strukturu, dobivanje i svojstva aldehida i ketona.
- Prikazati reaktivnost aldehida i ketona.
- Navesti biološki značajne predstavnike aldehida i ketona.
Ishodi učenja
- Objasniti strukturu, dobivanje i svojstva karboksilnih kiselina i njihovih derivata.
- Prikazati reaktivnost karboksilnih kiselina i njihovih derivata.
- Navesti biološki značajne predstavnike karboksilnih kiselina i njihovih derivata.
Ishodi učenja
- Objasniti građu i kemijska svojstva ugljikohidrata.
- Definirati strukturu monosaharida, disaharida i polisaharida.
- Nabrojati i objasniti građu biološki važnih predstavnika monosaharida, disaharida i polisaharida.
Ishodi učenja
- Koristiti odmjerno posuđe i pribor.
- Izvagati uzorak.
- Izračunati pogrešku višekratnog vaganja (srednja vrijednost, standardna devijacija).
- Pripremiti otopinu.
- Voditi laboratorijski dnevnik.
Ishodi učenja
- Opisati razliku između kvalitativne i kvantitativne metode kemijske analize.
- Definirati osnovne principe volumetrijskih metoda.
- Povezati metode kvantitativne analize s njihovom ulogom u dijagnostici raznih bolesti.
- Primijeniti metodu neutralizacije za određivanje sadržaja kiseline/baze u uzorku.
- Primijeniti oksido-redukcijsku metodu za određivanje sadržaja oksalne kiseline u uzorku.
- Primijeniti kompleksometrijsku metodu za određivanje sadržaja kalcija u uzorku.
Ishodi učenja
- Ispitati utjecaj koncentracije, temperature, pH i katalizatora na brzinu kemijske reakcije.
- Grafički prikazati ovisnost brzine kemijske reakcije o različitim čimbenicima.
Ishodi učenja
- Pripremiti otopine fosfatnog pufera.
- Izmjeriti pH dobivenih puferskih otopina upotrebom pH-metra.
- Izračunati kapacitet priređene puferske otopine.
Ishodi učenja
- Koristiti UV-Vis spektrometar.
- Izraditi baždarni dijagram.
- Odrediti koncentraciju analita korištenjem baždarnog dijagrama.
Ishodi učenja
- Napisati elektronsku konfiguraciju glavnih i prijelaznih elemenata.
- Prikazati strukture spojeva Lewisovim simbolima.
Ishodi učenja
- Navesti i prikazati načine dobivanja soli.
- Prikazati reakcije disocijacije i neutralizacije.
- Napisati reakcije hidrolize različitih vrsta soli.
- Povezati reakciju hidrolize s promjenom pH.
- Objasniti mehanizam djelovanja pufera.
Ishodi učenja
- Napisati i objasniti formule kojima se iskazuje sastav otopina.
- Riješiti zadatke vezane uz koncentraciju, udjele i molalitet.
Ishodi učenja
- Napisati izraze za konstante kiselosti (Ka) i bazičnosti (Kb).
- Izračunati pH za slabe i jake kiseline/baze.
- Definirati ionski produkt vode (Kw).
Ishodi učenja
- Navesti komponente osnovnih puferskih sustava (acetatni, karbonatni, fosfatni, amonijski).
- Napisati reakcije puferskih otopina nakon dodatka jake kiseline/baze.
- Izračunati pH puferskih otopina primjenom Henderson-Hasselbalchove jednadžbe.
Ishodi učenja
- Odrediti oksidacijske brojeve, definirati i navesti oksidanse i reducense.
- Izjednačiti kemijske jednadžbe rješavanjem parcijalnih jednadžbi oksidacije/redukcije.
- Izjednačiti kemijske jednadžbe rješavanjem parcijalnih jednadžbi oksidacije/redukcije u kiselom/bazičnom mediju.
Ishodi učenja
- Prikazati strukture alkana, alkena, alkina i aromatskih ugljikovodika prema zadanoj IUPAC-ovoj nomenklaturi i trivijalnom nazivu.
- Imenovati zadane primjere alkana, alkena, alkina i aromatskih ugljikovodika primjenom IUPAC-ove nomenklature i trivijalnim nazivima.
Ishodi učenja
- Definirati i opisati vrste izomera.
- Napisati primjere izomera.
- Definirati kiralne molekule.
- Primijeniti Cahn-Ingold-Prelogova pravila prednosti.
- Primijeniti E,Z i R,S nomenklaturu.
Ishodi učenja
- Napisati reakciju halogeniranja alkana.
- Napisati reakcije elektrofilne adicije na alkene i alkine.
- Primijeniti Markovnikovljevo pravilo.
- Napisati reakcije elektrofilne aromatske supstitucije.
Ishodi učenja
- Nacrtati zadane primjere alkohola, etera, fenola i tiola prema IUPAC-ovoj nomenklaturi i zadanom trivijalnom nazivu.
- Imenovati prema IUPAC-ovoj nomenklaturi zadane primjere alkohola, etera, fenola i tiola, upotrijebiti trivijalne nazive.
- Napisati primjere karakterističnih reakcija alkohola, etera, fenola i tiola.
Ishodi učenja
- Nacrtati zadane primjere aldehida i ketona prema IUPAC-ovoj nomenklaturi i zadanom trivijalnom nazivu.
- Imenovati prema IUPAC-ovoj nomenklaturi zadane primjere aldehida i ketona, upotrijebiti trivijalne nazive.
- Napisati primjere karakterističnih reakcija aldehida i ketona.
- Napisati reakciju aldolne kondenzacije.
Ishodi učenja
- Nacrtati zadane primjere karboksilnih kiselina i derivata prema IUPAC-ovoj nomenklaturi i zadanom trivijalnom nazivu.
- Imenovati prema IUPAC-ovoj nomenklaturi zadane primjere karboksilnih kiselina i derivata, upotrijebiti trivijalne nazive.
- Napisati primjere karakterističnih reakcija karboksilnih kiselina i derivata.
Ishodi učenja
- Napisati strukturne formule biološki važnih monosaharida i disaharida.
- Navesti tipove glikozidnih veza u disaharidima i polisaharidima.
- Navesti stereoizomere monosaharida.
- Objasniti stvaranje cikličkih oblika.
- Napisati primjere karakterističnih reakcija ugljikohidrata.
- Prikazati dobivanje fosfatnih estera monosaharida.
Ishodi učenja
- Objasniti strukturu, dobivanje i fizička svojstva amina.
- Imenovati prema IUPAC-ovoj nomenklaturi zadane primjere amina, upotrijebiti trivijalne nazive.
- Nacrtati zadane primjere amina prema IUPAC-ovoj nomenklaturi i zadanom trivijalnom nazivu.
- Napisati primjere karakterističnih reakcija amina.
- Navesti biološki značajne predstavnike amina.