Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
1ISVU ID
172274ECTS
3.00
Kolegij "Zdravstvena informatika" je obvezni predmet na I. godini Sveučilišnog prijediplomskog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u ljetnom semestru, a sastoji se od 12 sati predavanja, 14 sati seminara i 14 sati vježbi, ukupno 40 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentima Sanitarnog injženjerstva usvajanje znanja i vještina potrebnih za razumijevanje i korištenje informacijskih tehnologija u zdravstvu, zdravstvenih informacijskih sustava u bolnici i laboratoriju, informatičke potpore medicinskom odlučivanju, upravljanju medicinskim podatcima i informacijama te unaprjeđenju zdravstvene zaštite. Upoznati studente s mogućnostima korištenja informatičke tehnologije i postupaka tijekom trajne medicinske izobrazbe i usavršavanja.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Temeljni informatički pojmovi, upravljanje podatcima u zdravstvu, teorija i obradba informacija, računalna komunikacija i priopćavanje. Primjena medicinskoinformatičkih postupaka. Važnost, ustroj i uporaba medicinskog jezika, šifriranja i klasifikacija. Ustroj i važnost elektroničkog zapisa bolesnika i elektroničkog medicinskog zapisa. Računalna raščlamba bioloških signala i medicinskih slika. Građa i uporaba biomedicinskih baza podataka i baza podataka sa stručnim i znanstvenim radovima s područja biomedicine. Strategije upravljanja i klasifikacija medicinskog znanja. Medicina utemeljena na dokazima. Zdravstveni informacijski sustavi u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti te sustavu javnog zdravstva. Sustavi za pomoć pri medicinskom odlučivanju, umjetna inteligencija i njihova uporaba u zdravstvu. Internet i društvene mreže u javnom zdravstvu. Sigurnost i povjerljivost podataka u zdravstvu. Programi
1. Kern J, Petrovečki M, ur. Medicinska informatika. Medicinska naklada: Zagreb; 2009.
Coiera E. Guide to health informatics. Boca Raton: Taylor & Francis Group, (3rd edition), 2015.
Shortlife EH, Perreault LE. Medical Informatics. New York - Tokyo: Springer, (2nd edition), 2001.
van Bemmel JH, Musen MA.Handbook of Medical informatics. New York - Tokyo: Springer,1997.
Marušić M. Ur. Uvod u znastveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada (4. izdanje), 2008.
Degoulet P, Fieschi M. Introduction to clinical informatics. New York-Tokyo: Springer, 1997.
- redovito pohađanje nastave
- aktivnost na nastavi
- projektni rad, izlaganje seminarskog rada
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova) rad na seminarima i vježbama:
| Tema | Broj bodova |
|---|---|---|
P1 | Uvod u zdravstvenu informatiku |
|
P2 | Internet u javnom zdravstvu |
|
P3 | Baze podataka u biomedicini |
|
P4 | Informacijska sigurnost |
|
P5 | Programska potpora za otkrivanje znanstvene i akademske nečestitosti |
|
P6 | Završna razmatranja o zdravstvenoj informatici |
|
S1 | Medicinski i administrativni podaci o bolesniku | 5 |
S2 | Temeljni pojmovi i medicinske klasifikacije | 5 |
S3 | Organizacija podataka u medicini i zdravstvu | 5 |
S4 | Informacijski sustavi u zdravstvu – bolnički informacijski sustav (BIS) | 4 |
S5 | Medicinsko odlučivanje | 4 |
S6/7 | Primjena informacijskih tehnologija u biomedicini | 10 |
V1 | Upravljanje medicinskim dokumentima u zdravstvu - neformatizirana dokumentacija u zdravstvu | 2 |
V2 | Prezentiranje podataka | 2 |
V3 | Pretraga bibliografskih baza podataka u biomedicini | 2 |
V4 | Upravljanje dokumentima i podatcima u zdravstvu - dvodimenzijske tablice podataka | 2 |
V5 | Upravljanje dokumentima i podatcima u zdravstvu - obrada podataka | 2 |
V6 | Upravljanje dokumentima i podatcima u zdravstvu - grafički prikazi podataka | 2 |
V7 | Upravljanje i prikaz javnozdravstvenih podataka - završna vježba (kolokvij) | 25 |
Ukupno bodova na nastavi: | 70 | |
II. Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit sastoji se od pismenog testa i usmenog ispita. Pismeni test sastoji se od 20 pitanja i nosi 20 ocjenskih bodova. Student je stekao pravo na pristup usmenom ispitu ako je na pismenom testu odgovorio točno na 10 i više pitanja.
Na usmenom ispitu student može dobiti do 10 ocjenskih bodova, student koji dobije 5 i više bodova je položio usmeni ispit.
Ocjenski bodovi ostvareni na ispitu zbrajaju se s bodovima ostvarenim na nastavi i zbroj čini ukupnu ocjenu.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Student mora skupiti najmanje 35 ocjenskih bodova kako bi stekao pravo pristupa završnom ispitu. Student koji skupi manje od 35 ocjenskih bodova tijekom nastave svrstava se u kategoriju F (neuspješan) što znači da nije zadovoljio kriterije i mora ponovno upisati kolegij.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,99 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora kolegij ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| ||||||||||||
Ishodi učenja
Uvod u zdravstvenu informatiku (P1) je uvodno predavanje kolegija. Studenti će razumjeti osnovne informacije o kolegiju, rasporedu, načinu izvođenja nastave, načinu provjere znanja i ocjenjivanju. Upoznaju se s definicijom i nastankom informatike kao znanstvene discipline i zdravstvene informatike kao njezine izvedenice. Studenti upoznaju strukturu i obim gradiva koje obuhvaća kolegij.
Ishodi učenja
Razumjeti načine korištenja mrežnih sadržaja u javnom zdravstvu, prepoznati i razlikovati različite vrste mrežnih sadržaja i komunikacije putem društvenih mreža. Prepoznati i naučiti izbjegavati rizične postupke u e-okružju. Pojmiti važnost zaštite javnozdravstvenih podataka.
Ishodi učenja
Studenti će moći nabrojati različite znanstvene baze podataka i baza podataka utemeljenih na dokazima, opisati njihovo značenje za zdravstvenu djelatnost. Studenti će razumjeti važnost baze podataka utemeljene na dokazima (UpToDate, Cochrane), te razlika između klasičnih baza i baza utemeljenih na dokazima.
Ishodi učenja
Studenti će moći opisati osnove informacijske sigurnosti i principe zaštite računala. Studenti će moći nabrojati osnovne vrste ugroze računala te alate s pomoću kojih se mogu zaštititi u e-okruženju.
Ishodi učenja
Studenti će moći opisati temeljne principe akademske čestitosti, te akademske i znanstvene nečestitosti (izmišljanje, prepravljanje, plagiranje i ostali oblici). Studenti će moći identificirati informatičke alate za otkrivanje istih. Daju im se preporuke kako izbjeći akadmeski nečestito ponašanje
Ishodi učenja
Predavanje je oblikovan kao interaktivan dio nastave u kojem se sa studentima sabire naučeno tijekom kolegija i daju smjernice za daljnje učenje i razvoj u primjeni informacijske tehnologije u javnom zdravstvu.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti koristiti programsku potporu za pisanje i uređivanje teksta MS Word. Savladati će jednostavnije i složenije funkcije rada u Wordu od grafičkog uređenje teksta, umetanja objekata poput slike ili tablice, izrade sadržaja, pohrane i naknadnog uređivanja teksta. Znat će samostalno izraditi neformatiziranu dokumentaciju u zdravstvu.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti koristiti programsku potporu MS Power Point za izradu prezentacija u zdravstvu. Savladat će jednostavnije funkcije rada u programu – izradu slika, umetanje objekata, animacija, tranzicija te uređenje prezentacije (vrste, veličine slova, natuknice, itd.). Studenti će naučiti osnove rada u programu MS Power Point te će moći samostalno oblikovati prezentaciju.
Ishodi učenja
Studenti će usvojiti osnovne pojmove mrežnih baza podataka, razumjet će organizaciju znanstvene literature u biomedicini, osposobit će se za samostalno pretraživanje kontroliranog medicinskog rječnika MeSH i bibliografske baze podataka Medline putem servisa PubMed, te će se upoznat s mrežnim izvorima pouzdanih medicinskih i zdravstvenih sadržaja.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti osnove rada u programu MS Excel, te će moći samostalno oblikovati dvodimenzijsku tablicu podataka, te oblikovati i uređivati tablice.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti koristiti program MS Excel u smislu pretraživanja i obrade podataka u bazi podataka. Studenti će iz dvodimenzijskih tablica podataka, izračunavati podatke iz tablica s pomoću funkcija, sortirati podatke te na osnovu sortiranja izrađivali nove tablice podataka.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti koristiti programsku potporu MS Excel za izradu grafičkih prikaza. Savladat će jednostavnije i složenije funkcije rada u programu Excelu – izrada odgovarajućeg grafičkog prikaza te uređenje grafičkog prikaza. Studenti će naučiti osnove rada u programu MS Excel, te će moći samostalno oblikovati grafički prikaz tabličnih podataka.
Ishodi učenja
Studenti će samostalno raditi u programu za uređivanje teksta Ms Word koristeći upute o oblikovanju teksta (umetanje stranica, uređivanje vrste i veličine slova, proreda, rubnika, tablice, slike, popisa literature, izrada sadržaja), samostalno raditi u programu Ms Excel (oblikovati tablicu, unijeti podatke, računati ukupne i prosječne vrijednosti s pomoću funkcija, izraditi slikovni prikaz podataka u novom radnom listu te ga urediti), samostalno pretraživati bazu podataka Medline s pomoću servisa PubMed (koristeći tezaurus MeSH) te rezultate pretraživanja oblikovati u programu Ms PowerPoint.
Ishodi učenja
Naučiti značenje i primjenu osnovnih zdravstveno-informatičkih pojmova (administrativni podaci o ustanovi i bolesniku, klinički podaci, laboratorijski podaci, biomedicinski signali, medicinske slike). Razumjeti podatke o bolesniku te prepoznati i definirati vrste podataka o bolesniku i ustanovama.
Ishodi učenja
Naučiti značenje i primjenu osnovnih informatičkih pojmova (informacija, znanje, sustav, medicinski jezik, teorija informacija, preobilje, kibernetika). Razumjeti sustave klasifikacija te prepoznati i definirati najčešće medicinske klasifikacije (MKB-10, MKB-O, SNOMED, ATK, MeSH, DTS).
Ishodi učenja
Razumjeti osnovne pojmove koji definiraju strukturu podataka u medicini i zdravstvu. Objasniti organizaciju podataka u medicini te razlikovati hijerarhijske razine organizacije podataka. Razumjeti način izrade baze podataka te mogućnosti upravljanja bazama podataka.
Ishodi učenja
Razumjeti osnovne pojmove vezane za informacijske sustave u zdravstvu. Objasniti strukturu informatičkih sustava u polikliničko-konzilijarnoj zaštiti, bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, javnozdravstvenoj djelatnosti, medicinskom laboratoriju i zdravstvenom osiguranju. Razumjeti valjanost, učinkovitost i korisnost informacijskih sustava u zdravstvu.
Student mora upoznati i naučiti osnovne funkcionalnosti BIS-a (upravljanje medicinskim, financijskim i poslovnim procesima), upoznati mogućnosti aplikacije i samostalno reproducirati vođenje pacijenata putem BIS-a (upravljanje elektroničkom medicinskom dokumentacijom, elektroničko naručivanje pretraga, elektroničko vođenje terapije) te upoznati mogućnosti integracije s vanjskim aplikacijama (laboratorijski i radiološki informacijski sustavi).
Ishodi učenja
Razumjeti osnovne pojmove medicinskog odlučivanja. Objasniti posljedice odlučivanja u medicini, formalizaciju odlučivanja, modele te sustave za potporu odlučivanja. Razumjeti valjanost, učinkovitost i korisnost sustava za potporu u odlučivanju
Ishodi učenja
Naučiti i razumjeti osnove primjene informatičke tehnologije u javnom zdravstvu i to posebice u području prikupljanja i obradbe biomedicinskih signala, medicinskih slika, modeliranja i simulacija, telemedicine te medicinskog odlučivanja.