Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
3ISVU ID
253348ECTS
6
Kolegij Klinička mikrobiologija obvezatan je kolegij na III. godini Studija koji se provodi kroz 30 sati predavanja, 5 sati seminara i 30 sati laboratorijskih vježbi, ukupno 65 sati (6 ECTS). Teorijska nastava održava se u predavaonicama, a praktični laboratorijski rad u vježbaonici Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina vezanih za klinički mikrobiološki laboratorij primjenjujući znanja i vještine stečenih na kolegijima Opće i Specijalne bakteriologije, Parazitologije i mikologije te Virologije kako bi mogli odlučiti o vremenu, vrsti i načinu uzimanja bioloških uzoraka iz različitih organskih sustava bolesnika, te provesti odgovarajuće laboratorijske postupke. Također, cilj je osposobiti studente interpretirati gotov mikrobiološki nalaz i test osjetljivosti mikroorganizama na antimikrobne lijekove.
Sadržaj kolegija:
Uzročnici (bakterije, gljive, virusi i paraziti ) infekcija probavnog, dišnog, središnjeg živčanog i spolno mokraćnog sustava, te kongenitalnih infekcija. Intrahospitalne infekcije. Primarno sterilni klinički materijali : krv, cerebrospinalni likvor, urin i punktati. Primarno nesterilni klinički materijali : brisevi kože i sluznice, stolica. Antimikrobna sredstva i višestrukorezistentne bakterije.
Uzimanje kliničkog materijala, transport, pohrana do izvođenja mikrobioloških testova. Izravni i neizravni bakteriološki, mikološki, virološki i parazitološki postupci u dijagnostici infektivnih bolesti različitih organiskih sustava.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i praktičnog laboratorijskog rada (vježbi). Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 15 tjedna. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi. Nastavnici sa studentima rapravljaju o specifičnostima izvođenja pojedine vježbe. Tijekom nastave održat će se obvezatni međutestovi/kolokviji, te na kraju nastave usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti, pristupanjem obvezatnim kolokvijima i položenim završnim ispitom student stječe 6 ECTS bodova.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
Na kraju nastave studenti će biti osposobljeni samostalno odrediti vrstu kliničkog uzorka te izvesti mikrobiološke pretrage, interpretirati mikrobiološki nalaz i test osjetljivosti za najčešće uzročnike infekcije specifičnih osrganskih sustava.
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- navesti i opisati karakteristike mikrobioloških laboratorija prema stupnju biosigurnosti
- opisati princip i načine provođenja unutarnje i vanjske kontrole u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju
- definirati mjere sigurnosti u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju i dati primjere
- opisati i razlikovati biološka svojstva klinički značajnih mikroorganizama: bakterija, virusa, gljiva i parazita
- nabrojati najčešće uzročnike infekcija pojedinih organskih sustava čovjeka
- objasniti i povezati faktore virulencije mikroorganizama s patogenezom infekcija koje uzrokuju
- nabrojiti i opisati višestrukorezistentne bakterije iz ESKAPE grupe
- definirati pojam mikrobiološke čistoće i opisati metode testiranja u zdravstvenim ustanovama
- pravilno nabrojiti i objasniti trenutke/indikacije za higijenu ruku
II. PSIHOMOTORIČKE VJEŠTINE
- ispravno provesti higijenu ruku prema konceptu SZO
- rukovati kliničkim uzorcima i kontaminiranim predmetima u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju
- provesti dekontaminaciju prilikom nezgoda kod kojih dođe do prosipanja infektivnog materijala
- primijeniti mikrobiološke, izravne i/ili neizravne, postupke u obradi kliničkih uzoraka iz različitih organskih sustava
- provesti mikrobiološku obradu kliničkog uzorka od uzimanja, preko kultivacije, identifikacije, uvođenja dodatnih testova i izvođenja antibiograma sve do izdavanja konačnog mikrobiološkog nalaza
- prepoznati moguće patogene među kolonijama u miješanoj kulturi te ih izdvojiti u svrhu dobivanja čiste kulture neophodne za daljnju obradu
- poznavati automatizirane i brze tehnike dostupne u mikrobiološkom laboratoriju
1. Abram M, Bubonja-Šonje M, Tićac B, Vučković D. Medicinska mikrobiologija i parazitologija, priručnik, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2014.
2. Klinička mikrobiologija: Odabrana poglavlja. Ur. Beader N, Bedenić B, Budimir A. Medicinska naklada, Zagreb 2019.
1. Smjernice Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologija (dostupno na https://www.hdkm.hr/smjernice-hdkm-2/)
Svi predviđeni oblici nastave (predavanja, seminari, laboratorijske vježbe) su obvezni. Od svakog se studenta očekuje da prisustvuje svim nastavnim jedinicama, aktivno učestvuje u raspravama i laboratorijskim vježbama te redovno prati dnevne zadatke. Student može izostati s 30% nastave isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Za rad u mikrobiološkom laboratoriju studenti moraju nositi zaštitni manitl/kutu te posjedovati priručnik. Na početnim stranicama priručnika navedena su pravila o ponašanju i osiguranju sigurnog rada u laboratoriju. Priručnik objedinjuje laboratorijske vježbe iz svih mikrobioloških kolegija te će studentima omogućiti da se podsjete i primjene prethodno stečena znanja u kliničkoj mikrobiologiji. Studenti su dužni redovito provoditi higijenu ruku pranjem ili utrljavanjem alkoholnog dezinficijensa prema naputcima koji su navedeni u vježbenici te izvješeni u vidu plakata na mjestima za pranje ruku.
O prisustvovanju i aktivnosti na nastavi vodit će se evidencija za svakog studenta. Znanje će se kontinuirano provjeravati tijekom svih oblika nastave za koju su se studenti dužni pripremiti prema izvedbenom nastavnom planu. Tijekom nastave održat će se 2 međutesta i završna vježba te na kraju nastave završni ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti, pristupanjem obveznim međutestovima, završnoj vježbi i završnom ispitu student stječe 6 ECTS bodova.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-D) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti najmanje 50% (25) ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Studenti koji sakupe 0-49,9% (0-24,9) ocjenskih bodova tijekom kolegija, stječu ocjenu F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovno upisati kolegij.
Tijekom nastave student može ostvariti maksimalno 50 ocjenskih bodova. Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka i izlascima na međuispite na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se:
a) međutest/kolokvij I – pisani test na kojem je moguće ostvariti do 20 bodova
b) međutest/kolokvij II – pisani test na kojem je moguće ostvariti do 20 bodova
c) kolokvij III/završna vježba – praktični laboratorijski rad na kojem je moguće ostvariti do 10 bodova
Student mora pristupiti svim oblicima vrednovanja. Popravni rok za studente koji iz opravdanih razloga nisu pristupili nekom kolokviju ili nisu skupili minimalni broj bodova održat će se po završetku kolegija.
Završni ispit (ukupno 50 ocjenskih bodova)
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko NE može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 24,9 i manje bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit (ponovno upisuju kolegij sljedeće akademske godine).
Završni ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela. Student na završnom ispitu mora riješiti najmanje 55% pisanog testa i biti pozitivno ocijenjen na usmenom dijelu ispita. Način bodovanja na završnom ispitu prikazan je u Tablici 2.
Tablica 2. Način bodovanja na završnom pisanom (prag prolaznosti 55%) i usmenom ispitu
Pisani test Usmeni ispit
< 55%-neprolazno dovoljan = 15 - 18
55 – 59,99% = 10 dobar = 19 - 22
60 – 64,99% = 11 vrlo dobar = 23 - 26
65 – 69,99% = 12 izvrstan = 27 - 30
70 – 74,99% = 13
75 – 79,99% = 14
80 – 84,99% = 15
85 – 89,99% = 16
90 – 94,99% = 18
95 – 100% = 20
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća (bodovima stečenim tijekom nastave pridodaju se bodovi sa završnog ispita):
A = 90 - 100%
B = 75 - 89,9%
C = 60 - 74,9%
D = 50 - 59,9%
F = 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te Zavoda za mikrobiologiju i parazitologiju (MERLIN)
Ishodi učenja
- opisati ulogu i zadatke kliničkog mikrobiološkog laboratorija
- nabrojiti i dati primjere laboratorija različitih stupnjeva biološke sigurnosti
Ishodi učenja
- definirati izravne i neizravne postupke u mikrobiologiji
- nabrojiti i opisati izravne metode u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju
- nabrojiti i opisati neizravne metode u kliničkom mikrobiološkom laboratoriju
Ishodi učenja
- definirati višestruku, proširenu i pan rezistenciju
- nabrojiti i opisati karakteristke bakterija iz ESKAPE skupine
- navesti i opisati osnovne mehanizme rezistencije s posebnim naglaskom na beta-laktamaze
Ishodi učenja
- definirati specifičnost i osjetljivost laboratorijskih testova
- usporediti i navesti razlike između probirnih, dijagnostičkih i nadzornih mikrobioloških testova
Ishodi učenja
- prisjetiti se i nabrojiti uzročnike obuhvaćenih akronimom TORCH
- navesti karakteristike svakog pojedinog uzročnika i povezati ih s infekcijom koju uzrokuju
Ishodi učenja
- opisati princip i načine provođenja unutarnje i vanjske kontrole u mikrobiološkom laboratoriju
- navesti i opisati postupke u kontroli kvalitete hranjivih mikrobioloških podloga
Ishodi učenja
- podijeliti dišni sustav temeljem anatomskih karakteristika i mikrobiote
- prisjetiti se najznačajnijih uzročnika infekcija gornjeg dišnog sustava
- navesti najčešće kliničke uzorke iz gornjeg dišnog sustava
- povezati uzročnike s kliničkim uzorcima u kojima se dokazuju
Ishodi učenja
- prisjetiti se najznačajnijih uzročnika infekcija donjeg dišnog sustava
- navesti najčešće kliničke uzorke iz donjeg dišnog sustava
- povezati uzročnike s kliničkim uzorcima u kojima se dokazuju
- analizirati važnost kvantifikacije patogena u uzorku iz donjeg respiratornog sustava
Ishodi učenja
- prisjetiti se najznačajnijih uzročnika infekcija urinarnog i genitalnog sustava
- povezati uzročnike s kliničkim uzorcima u kojima se dokazuju
- diskutirati način uzorkovanja, transporta i nacjepljivanja hranilišta radi izolacije i identifikacije patogena
- analizirati važnost kvantifikacije patogena u urinu
Ishodi učenja
- opisati akutne i kronične rane te navesti razlike obzirom na mikroorganizme koji se najčešće u njima nalaze
- prisjetiti se najznačajnijih uzročnika infekcije rana i njihovih karakteristika koje se mogu iskoristiti u njihovoj identifikaciji
Ishodi učenja
- navesti razlike između primarno sterilnih i nesterilnih područja u organizmu čovjeka
- nabrojiti najčešće kontaminante uzoraka krvi
- analizirati učestalost i razloge kotaminacije hemokultura
- opisati način dokazivanja uzročnika infekcija središnjeg živčanog sustava i krvi
Ishodi učenja
- prisjetiti se najznačajnijih uzročnika infekcije hepatobilijarnog sustava
- nabrojiti i opisati viruse hepatitisa
Ishodi učenja
- prisjetiti se najznačajnijih uzročnika infekcija probavnog sustava
- povezati uzročnike s kliničkim uzorcima u kojima se dokazuju
- analizirati vrijednost „point of care“ testova te molekularnih testova u dijagnostici probavnih infekcija
Ishodi učenja
- raspraviti pojam bolnička infekcija
- nabrojiti najčešće bolničke infekcije i povezati ih s potencijalnim uzročnicima
- navesti razlike između rezidentne (trajne) i tranzitorne (prolazne) mikrobiote kože
- diskutirati ulogu mikrobiološkog laboratorija u nadzoru nad bolničkim infekcijama
- objasniti pojam „zona bolesnika“
Ishodi učenja
- objasniti pojam mikroorganizmi vodoopskrbnog sustava
- nabrojiti najčešće mikroorganizme iz vodoopskrbnog sustava te način njihova prenošenja u zdravstvenim ustanovama
Ishodi učenja
- izvesti antibiogram i interpretirati dobivene rezultate
- izvesti testove za probir i potvrdu produkcije beta-laktamaza proširenog spektra
- izvesti brze imunokromatografske testove za dokaz karbapenemaza
Ishodi učenja
- izvesti antibiogram i interpretirati dobivene rezultate
- izvesti testove za probir i potvrdu produkcije beta-laktamaza proširenog spektra
- izvesti brze imunokromatografske testove za dokaz karbapenemaza
Ishodi učenja
- nabrojiti uzročnike kongenitalnih infekcija uključenih u TORCH skupinu
- navesti mikrobiološke testove koji se koriste u dijagnostici TORCH infekcija
- objasniti pojam avidnosti i diskutirati rezultate ovog testa
- izvesti postupak sonikacije
-navesti prednosti postupka u dijagnostici infekcija implantata
- objasnitu ulogu biofilma u humanim infekcijama
Ishodi učenja
- samostalno uzorkovati bris nosa i bris ždrijela te ih nacijepiti na odgovarajuća bakteriološka hranilišta
- temeljem morfologije kolonija i hemolize na krvnom agaru prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije u gornjem dišnom sustavu
- izvesti izravni test dokaza antigena BHS-A iz brisa ždrijela i interpretirati dobivene rezultate
- izraditi dodatne testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- pripremiti mikroskopske preparate radi procjene kvalitete uzoraka iz donjeg dišnog sustava
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta te interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- samostalno uzorkovati bris nosa i bris ždrijela te ih nacijepiti na odgovarajuća bakteriološka hranilišta
- temeljem morfologije kolonija i hemolize na krvnom agaru prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije u gornjem dišnom sustavu
- izvesti izravni test dokaza antigena BHS-A iz brisa ždrijela i interpretirati dobivene rezultate
- izraditi dodatne testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- pripremiti mikroskopske preparate radi procjene kvalitete uzoraka iz donjeg dišnog sustava
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta te interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- odrediti broj bakterija u mililitru urina
- temeljem morfologije kolonija i ostalih karakteristika prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije rane
- izraditi dodatne biokemijske testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta
- interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- odrediti broj bakterija u mililitru urina
- temeljem morfologije kolonija i ostalih karakteristika prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije rane
- izraditi dodatne biokemijske testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta
- interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- inkubirati nacijepljenje kulture u aerobnim i anaerobnim uvjetima
- temeljem morfologije kolonija i hemolize na krvnom agaru prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije rane
- izraditi dodatne biokemijske testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta
- interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- inkubirati nacijepljenje kulture u aerobnim i anaerobnim uvjetima
- temeljem morfologije kolonija i hemolize na krvnom agaru prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije rane
- izraditi dodatne biokemijske testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta
- interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- obraditi uzorak likvora i pripremiti mikroskopski preparat te prepoznati mikromorfologiju uzročnika
- pripremiti mikroskopske preparate iz pozitivnih hemokultura te prepoznati mikromorfologiju uzročnika
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- inkubirati nacijepljenje kulture u aerobnim i anaerobnim uvjetima
- temeljem morfologije kolonija i hemolize na krvnom agaru prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije krvi i CNS-a
- izraditi dodatne biokemijske testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta
- interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- obraditi uzorak likvora i pripremiti mikroskopski preparat te prepoznati mikromorfologiju uzročnika
- pripremiti mikroskopske preparate iz pozitivnih hemokultura te prepoznati mikromorfologiju uzročnika
- odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način
- inkubirati nacijepljenje kulture u aerobnim i anaerobnim uvjetima
- temeljem morfologije kolonija i hemolize na krvnom agaru prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije krvi i CNS-a
- izraditi dodatne biokemijske testove radi identifiikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta
- interpretirati dobivene rezultate
Ishodi učenja
- prisjetiti se hepatotropnih virusa
- nabrojiti markere u dijagnostici HBV i povezati s laboratorijskim testovima
- protumačiti serološke rezultate u dijagnostici virusnih hepatitisa
Ishodi učenja
- samostalno obraditi uzorke stolice dobivene od bolesnika s probavnim infekcijama
- odabrati odgovarajuća bakteriološka hranilišta i nacijepiti ih
- temeljem morfologije kolonija prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije u probanom sustavu
- izvesti izravni test dokaza virusnih antigena iz uzoraka stolice i interpretirati dobivene rezultate
- izraditi biokemijski niz i identificirati bakterijsku vrstu koja je uzrokovala probavnu infekcije
- pripremiti mikroskopski preparat radi parazitološke obrade uzorka stolice
Ishodi učenja
- samostalno obraditi uzorke stolice dobivene od bolesnika s probavnim infekcijama
- odabrati odgovarajuća bakteriološka hranilišta i nacijepiti ih
- temeljem morfologije kolonija prepoznati pojedine bakterije koje uzrokuju infekcije u probanom sustavu
- izvesti izravni test dokaza virusnih antigena iz uzoraka stolice i interpretirati dobivene rezultate
- izraditi biokemijski niz i identificirati bakterijsku vrstu koja je uzrokovala probavnu infekcije
- pripremiti mikroskopski preparat radi parazitološke obrade uzorka stolice
Ishodi učenja
- ispravno provesti higijenu ruku
- raspraviti ulogu okoliša u prijenosu uzročnika bolničkih infekcija
- provesti uzorkovanje okoliša metodom brisa i otiska
- evaluirati i diskutirati dobivene rezultate mikrobiološke analize
Ishodi učenja
- ispravno provesti higijenu ruku
- raspraviti ulogu okoliša u prijenosu uzročnika bolničkih infekcija
- provesti uzorkovanje okoliša metodom brisa i otiska
- evaluirati i diskutirati dobivene rezultate mikrobiološke analize
Ishodi učenja
- samostalno obraditi različite kliničke uzorke; odabrati odgovarajuća hranilišta i nacijepiti ih na odgovarajući način te inkubirati u aerobnim ili anaerobnim uvjetima
- temeljem morfologije kolonija i ostalih karakteristika na različitim hranilištima prepoznati pojedine bakterije koje su uzročnici infekcija
- izraditi dodatne biokemijske i ostale testove radi identifikacije bakterijske vrste koja je uzrokovala infekcije
- izvesti disk-difuzijski antibiogram i očitati zone inhibicije rasta te interpretirati nalaz temeljem EUCAST standarda
- interpretirati dobivene rezultate i odrediti uzročnika infekcije
Ishodi učenja
- istražiti dostupnu literaturu, prvenstveno Smjernice HDKM te samostalno pripremiti standardni operativni postupnik za mikrobiološku obradu uzoraka iz gornjeg i donjeg dišnog sustava
- nabrojiti najčešće kliničke uzorke, način njihova uzorkovanja, pohranjivanja i transporta
- navesti uobičajena bakteriološka hranilišta za identifikaciju uzročnika infekcija dišnog sustava te način nacjepljivanja
Ishodi učenja
- istražiti dostupnu literaturu, prvenstveno Smjernice HDKM te samostalno pripremiti standardni operativni postupnik za mikrobiološku obradu uzoraka iz urinarnog i genitalnog sustava
- nabrojiti najčešće uzorke, način njihova uzorkovanja, pohranjivanja i transporta
- navesti uobičajena bakteriološka hranilišta za identifikaciju uzročnika infekcija probavnog sustava te način nacjepljivanja radi kvantifikacije i izolacije patogena
Ishodi učenja
- istražiti dostupnu literaturu, prvenstveno Smjernice HDKM te samostalno pripremiti standardni operativni postupnik za mikrobiološku obradu uzoraka krvi
- nabrojiti način njihova uzorkovanja, pohranjivanja i transporta do obrade
- raspraviti značenje mikroskopskog preparata u dijagnostici uzročnika infekcije u primarno sterilnim uzorcima
- navesti uobičajena bakteriološka hranilišta za identifikaciju uzročnika infekcija krvi i CNS-a te način nacjepljivanja
Ishodi učenja
- istražiti dostupnu literature, prvenstveno Smjernice HDKM te samostalno pripremiti standardni operativni postupnik za mikrobiološku obradu uzoraka iz probavnog sustava
- nabrojiti najčešće uzorke, način njihova uzorkovanja, pohranjivanja i transporta
- navesti uobičajena bakteriološka hranilišta za identifikaciju uzročnika infekcija probavnog sustava te način nacjepljivanja
Ishodi učenja
- istražiti dostupnu literaturu, prvenstveno Smjernice za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama ( Liječ Vjesn 2011;133:155–170) te diskutirati indikacije za higijenu ruku
- nabrojiti svih pet trenutaka za higijenu ruku i navesti primjere za svaku pojedinu indikaciju
- raspraviti razlike između pranjaruku i utrljavanja u ruke