Kolegij
Kolegij Socijalna medicina je obvezni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicina koji se održava u II.semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 35 sati (2 ECTS). Kolegij se izvodi u predavaonicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Način i oblik izvođenja nastave može biti promijenjen u ovisnosti o epidemiološkoj situaciji o čemu će studenti na vrijeme biti obaviješteni.
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s osnovama razvoja socijalne medicine kod nas i u svijetu, promocijom zdravlja i prevencijom bolesti. Studenti će naučiti što su to osnovne odrednice zdravlja, koji su vodeći rizici za zdravlje, naučit će osnove zdravstvenog odgoja, unaprjeđenja zdravlja i prevencije bolesti. Nadalje, studenti će dobiti pregled specifičnosti organizacije zdravlja u zajednici, specifičnosti organizacije zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, bit će upoznati s osnovama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Studentima će biti predstavljene osnove komunikacijskih vještina kao i primjeri programa kojima se mogu prevenirati neke od najznačajnijih bolesti današnjice.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća zadatke i svrhu socijalne medicine, društveni utjecaj na zdravlje populacije, organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u redovitim uvjetima te u uvjetima izvanrednih prilika, najznačajnije rizike za zdravlje, te načine preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Na kraju kolegija se od studenata očekuje da mogu:
- objasniti društvene čimenike koji utječu na zdravlje, te utjecaj zdravstvenog stanja populacije na društvo
- razlikovati poimanje zdravlja i bolesti, čimbenike rizika, ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva
- opisati utjecaj determinanti (odrednica) zdravlja te načine i mogućnosti masovnog preventivnog djelovanja
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Na kraju kolegija student će moći povezati teoriju i praksu prilikom promocije zdravlja u zajednici, prepoznati javnozdravstvenu intervenciju te je moći evaluirati.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.
Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem seminara koje studenti unaprijed pripreme, a tijekom predavanja se studente nastoji aktivno uključiti u razmišljanje o tematskoj problematici.
Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje. Kroz seminare studenti će biti upoznati s načinima prevencije najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Sudjelovanje studenta u radu seminara se ocjenjuje (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.
Predavanja
Predavanje 1: Definicija i zadaci socijalne medicine
Ishodi učenja: Definiranje osnovnih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijih uloga i zadataka socijalne medicine.
Predavanje 2: Determinante (odrednice) zdravlja
Ishodi učenja: Identificirati najznačajnije čimbenike koji utječu na zdravlje.
Predavanje 3: Društvene nejednakosti
Ishodi učenja: Prepoznavanje društvenih nejednakosti i njihov utjecaj na zdravlje.
Predavanje 4: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti I
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 5: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti II
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 6: Promocija zdravlja i prevencija bolesti
Ishodi učenja: Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Predavanje 7: Zdravstveni odgoj
Ishodi učenja: Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Predavanje 8: Komunikacijske vještine
Ishodi učenja: Osnove komunikacijskih vještina za zdravstvene profesionalce.
Predavanje 9: Zdravlje u zajednici - Pokret “Zdravi gradovi”, “Zdrave županije”
Ishodi učenja: Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Predavanje 10: Indikatori zdravstvenog stanja i mjerila zdravlja
Ishodi učenja: Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Predavanje 11: Međunarodne zdravstvene organizacije
Ishodi učenja: Opisati ustroj i rad najznačajnijih međunarodnih zdravstvenih organizacija.
Predavanje 12: Najznačajniji zdravstveni problemi suvremenog svijeta
Ishodi učenja: Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravstveno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Predavanje 13: Zdravstvena zaštita
Ishodi učenja: Način organizacije i prikaz zdravstvene zaštite u RH.
Predavanje 14: Socijalna skrb
Ishodi učenja: Zakonski okviri unutar kojih je organizirana socijalna skrb.
Predavanje 15: Globalizacija i zdravlje
Ishodi učenja: Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Seminari
Seminar 1. Socioekonomski status stanovništva
Ishodi učenja: klasificirati determinante koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 2. Stil života kao determinanta zdravlja
Ishodi učenja: klasificirati determinante stila života koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 3. Zdravo starenje
Ishodi učenja: objasniti čimbenike zdravog starenja.
Seminar 4: Siromaštvo i zdravlje
Ishodi učenja: grupirati siromaštvo kao jednu od determinanti zdravlja i povezati je s ostalima.
Seminar 5: Korištenje i dostupnost zdravstvene zaštite
Ishodi učenja: opisati i klasificirati važnost korištenja i dostupnosti zdravstvene zaštite u očuvanju zdravlja stanovnika
- Socijalna medicina (skripta). Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; Tiskara Žagar, Rijeka 2014.
- http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/186463/9789240694811_eng.pdf?sequence=1
- https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi//NP%20Živjeti%20zdravo.pdf
- http://www.udruga-pragma.hr/wp-content/uploads/2016/02/HMPS_publikacija-SIROMASTVO-I-NEJEDNAKOST-U-EU.pdf
- https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/09/EHIS_02.pdf_FINAL_za-web.pdf (Seminar 5)
- https://www.aihw.gov.au/reports/australias-health/health-across-socioeconomic-groups (Seminar 1 i Seminar 4)
- Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, urednik Luka Kovačić, Medicinska naklada Zagreb, 2003.
- Odabrani članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Ispit se provodi u pisanom obliku.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovora na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se tijekom termina u rasporedu nastave pri čemu je obvezna konzultacija s mentorima radi praćenja progresije izrade rada. Prezentacija izrađenih seminarskih radova provesti će se po dogovoru. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova) te power point prezentaciju najkasnije tjedan dana prije završne prezentacije.
Termin parcijalnog ispita 1 je 20.03.2025. od 15,15-15,35, a parcijalnog ispita 2 je 03.04.2025. od 15,15-15,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 12, 3, 13, 2, i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 8, 4, 5, 7, 9 i 10.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili
manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Kolegij Socijalna medicina je obvezni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicina koji se održava u II.semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 35 sati (2 ECTS). Kolegij se izvodi u predavaonicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Način i oblik izvođenja nastave može biti promijenjen u ovisnosti o epidemiološkoj situaciji o čemu će studenti na vrijeme biti obaviješteni.
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s osnovama razvoja socijalne medicine kod nas i u svijetu, promocijom zdravlja i prevencijom bolesti. Studenti će naučiti što su to osnovne odrednice zdravlja, koji su vodeći rizici za zdravlje, naučit će osnove zdravstvenog odgoja, unaprjeđenja zdravlja i prevencije bolesti. Nadalje, studenti će dobiti pregled specifičnosti organizacije zdravlja u zajednici, specifičnosti organizacije zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, bit će upoznati s osnovama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Studentima će biti predstavljene osnove komunikacijskih vještina kao i primjeri programa kojima se mogu prevenirati neke od najznačajnijih bolesti današnjice.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća zadatke i svrhu socijalne medicine, društveni utjecaj na zdravlje populacije, organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u redovitim uvjetima te u uvjetima izvanrednih prilika, najznačajnije rizike za zdravlje, te načine preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Na kraju kolegija se od studenata očekuje da mogu:
- objasniti društvene čimenike koji utječu na zdravlje, te utjecaj zdravstvenog stanja populacije na društvo
- razlikovati poimanje zdravlja i bolesti, čimbenike rizika, ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva
- opisati utjecaj determinanti (odrednica) zdravlja te načine i mogućnosti masovnog preventivnog djelovanja
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Na kraju kolegija student će moći povezati teoriju i praksu prilikom promocije zdravlja u zajednici, prepoznati javnozdravstvenu intervenciju te je moći evaluirati.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.
Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem seminara koje studenti unaprijed pripreme, a tijekom predavanja se studente nastoji aktivno uključiti u razmišljanje o tematskoj problematici.
Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje. Kroz seminare studenti će biti upoznati s načinima prevencije najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Sudjelovanje studenta u radu seminara se ocjenjuje (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.
Predavanja
Predavanje 1: Definicija i zadaci socijalne medicine
Ishodi učenja: Definiranje osnovnih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijih uloga i zadataka socijalne medicine.
Predavanje 2: Determinante (odrednice) zdravlja
Ishodi učenja: Identificirati najznačajnije čimbenike koji utječu na zdravlje.
Predavanje 3: Društvene nejednakosti
Ishodi učenja: Prepoznavanje društvenih nejednakosti i njihov utjecaj na zdravlje.
Predavanje 4: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti I
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 5: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti II
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 6: Promocija zdravlja i prevencija bolesti
Ishodi učenja: Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Predavanje 7: Zdravstveni odgoj
Ishodi učenja: Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Predavanje 8: Komunikacijske vještine
Ishodi učenja: Osnove komunikacijskih vještina za zdravstvene profesionalce.
Predavanje 9: Zdravlje u zajednici - Pokret “Zdravi gradovi”, “Zdrave županije”
Ishodi učenja: Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Predavanje 10: Indikatori zdravstvenog stanja i mjerila zdravlja
Ishodi učenja: Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Predavanje 11: Međunarodne zdravstvene organizacije
Ishodi učenja: Opisati ustroj i rad najznačajnijih međunarodnih zdravstvenih organizacija.
Predavanje 12: Najznačajniji zdravstveni problemi suvremenog svijeta
Ishodi učenja: Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravstveno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Predavanje 13: Zdravstvena zaštita
Ishodi učenja: Način organizacije i prikaz zdravstvene zaštite u RH.
Predavanje 14: Socijalna skrb
Ishodi učenja: Zakonski okviri unutar kojih je organizirana socijalna skrb.
Predavanje 15: Globalizacija i zdravlje
Ishodi učenja: Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Seminari
Seminar 1. Socioekonomski status stanovništva
Ishodi učenja: klasificirati determinante koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 2. Stil života kao determinanta zdravlja
Ishodi učenja: klasificirati determinante stila života koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 3. Zdravo starenje
Ishodi učenja: objasniti čimbenike zdravog starenja.
Seminar 4: Siromaštvo i zdravlje
Ishodi učenja: grupirati siromaštvo kao jednu od determinanti zdravlja i povezati je s ostalima.
Seminar 5: Korištenje i dostupnost zdravstvene zaštite
Ishodi učenja: opisati i klasificirati važnost korištenja i dostupnosti zdravstvene zaštite u očuvanju zdravlja stanovnika
- Socijalna medicina (skripta). Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; Tiskara Žagar, Rijeka 2014.
- http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/186463/9789240694811_eng.pdf?sequence=1
- https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi//NP%20Živjeti%20zdravo.pdf
- http://www.udruga-pragma.hr/wp-content/uploads/2016/02/HMPS_publikacija-SIROMASTVO-I-NEJEDNAKOST-U-EU.pdf
- https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/09/EHIS_02.pdf_FINAL_za-web.pdf (Seminar 5)
- https://www.aihw.gov.au/reports/australias-health/health-across-socioeconomic-groups (Seminar 1 i Seminar 4)
- Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, urednik Luka Kovačić, Medicinska naklada Zagreb, 2003.
- Odabrani članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Ispit se provodi u pisanom obliku.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovora na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se tijekom termina u rasporedu nastave pri čemu je obvezna konzultacija s mentorima radi praćenja progresije izrade rada. Prezentacija izrađenih seminarskih radova provesti će se po dogovoru. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova) te power point prezentaciju najkasnije tjedan dana prije završne prezentacije.
Termin parcijalnog ispita 1 je 20.03.2025. od 15,15-15,35, a parcijalnog ispita 2 je 03.04.2025. od 15,15-15,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 12, 3, 13, 2, i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 8, 4, 5, 7, 9 i 10.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili
manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Kolegij Socijalna medicina je obvezni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicina koji se održava u II.semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 35 sati (2 ECTS). Kolegij se izvodi u predavaonicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Način i oblik izvođenja nastave može biti promijenjen u ovisnosti o epidemiološkoj situaciji o čemu će studenti na vrijeme biti obaviješteni.
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s osnovama razvoja socijalne medicine kod nas i u svijetu, promocijom zdravlja i prevencijom bolesti. Studenti će naučiti što su to osnovne odrednice zdravlja, koji su vodeći rizici za zdravlje, naučit će osnove zdravstvenog odgoja, unaprjeđenja zdravlja i prevencije bolesti. Nadalje, studenti će dobiti pregled specifičnosti organizacije zdravlja u zajednici, specifičnosti organizacije zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, bit će upoznati s osnovama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Studentima će biti predstavljene osnove komunikacijskih vještina kao i primjeri programa kojima se mogu prevenirati neke od najznačajnijih bolesti današnjice.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća zadatke i svrhu socijalne medicine, društveni utjecaj na zdravlje populacije, organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u redovitim uvjetima te u uvjetima izvanrednih prilika, najznačajnije rizike za zdravlje, te načine preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Na kraju kolegija se od studenata očekuje da mogu:
- objasniti društvene čimenike koji utječu na zdravlje, te utjecaj zdravstvenog stanja populacije na društvo
- razlikovati poimanje zdravlja i bolesti, čimbenike rizika, ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva
- opisati utjecaj determinanti (odrednica) zdravlja te načine i mogućnosti masovnog preventivnog djelovanja
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Na kraju kolegija student će moći povezati teoriju i praksu prilikom promocije zdravlja u zajednici, prepoznati javnozdravstvenu intervenciju te je moći evaluirati.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.
Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem seminara koje studenti unaprijed pripreme, a tijekom predavanja se studente nastoji aktivno uključiti u razmišljanje o tematskoj problematici.
Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje. Kroz seminare studenti će biti upoznati s načinima prevencije najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Sudjelovanje studenta u radu seminara se ocjenjuje (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.
Predavanja
Predavanje 1: Definicija i zadaci socijalne medicine
Ishodi učenja: Definiranje osnovnih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijih uloga i zadataka socijalne medicine.
Predavanje 2: Determinante (odrednice) zdravlja
Ishodi učenja: Identificirati najznačajnije čimbenike koji utječu na zdravlje.
Predavanje 3: Društvene nejednakosti
Ishodi učenja: Prepoznavanje društvenih nejednakosti i njihov utjecaj na zdravlje.
Predavanje 4: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti I
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 5: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti II
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 6: Promocija zdravlja i prevencija bolesti
Ishodi učenja: Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Predavanje 7: Zdravstveni odgoj
Ishodi učenja: Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Predavanje 8: Komunikacijske vještine
Ishodi učenja: Osnove komunikacijskih vještina za zdravstvene profesionalce.
Predavanje 9: Zdravlje u zajednici - Pokret “Zdravi gradovi”, “Zdrave županije”
Ishodi učenja: Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Predavanje 10: Indikatori zdravstvenog stanja i mjerila zdravlja
Ishodi učenja: Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Predavanje 11: Međunarodne zdravstvene organizacije
Ishodi učenja: Opisati ustroj i rad najznačajnijih međunarodnih zdravstvenih organizacija.
Predavanje 12: Najznačajniji zdravstveni problemi suvremenog svijeta
Ishodi učenja: Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravstveno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Predavanje 13: Zdravstvena zaštita
Ishodi učenja: Način organizacije i prikaz zdravstvene zaštite u RH.
Predavanje 14: Socijalna skrb
Ishodi učenja: Zakonski okviri unutar kojih je organizirana socijalna skrb.
Predavanje 15: Globalizacija i zdravlje
Ishodi učenja: Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Seminari
Seminar 1. Socioekonomski status stanovništva
Ishodi učenja: klasificirati determinante koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 2. Stil života kao determinanta zdravlja
Ishodi učenja: klasificirati determinante stila života koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 3. Zdravo starenje
Ishodi učenja: objasniti čimbenike zdravog starenja.
Seminar 4: Siromaštvo i zdravlje
Ishodi učenja: grupirati siromaštvo kao jednu od determinanti zdravlja i povezati je s ostalima.
Seminar 5: Korištenje i dostupnost zdravstvene zaštite
Ishodi učenja: opisati i klasificirati važnost korištenja i dostupnosti zdravstvene zaštite u očuvanju zdravlja stanovnika
- Socijalna medicina (skripta). Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; Tiskara Žagar, Rijeka 2014.
- http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/186463/9789240694811_eng.pdf?sequence=1
- https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi//NP%20Živjeti%20zdravo.pdf
- http://www.udruga-pragma.hr/wp-content/uploads/2016/02/HMPS_publikacija-SIROMASTVO-I-NEJEDNAKOST-U-EU.pdf
- https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/09/EHIS_02.pdf_FINAL_za-web.pdf (Seminar 5)
- https://www.aihw.gov.au/reports/australias-health/health-across-socioeconomic-groups (Seminar 1 i Seminar 4)
- Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, urednik Luka Kovačić, Medicinska naklada Zagreb, 2003.
- Odabrani članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Ispit se provodi u pisanom obliku.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovora na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se tijekom termina u rasporedu nastave pri čemu je obvezna konzultacija s mentorima radi praćenja progresije izrade rada. Prezentacija izrađenih seminarskih radova provesti će se po dogovoru. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova) te power point prezentaciju najkasnije tjedan dana prije završne prezentacije.
Termin parcijalnog ispita 1 je 20.03.2025. od 15,15-15,35, a parcijalnog ispita 2 je 03.04.2025. od 15,15-15,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 12, 3, 13, 2, i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 8, 4, 5, 7, 9 i 10.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili
manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Kolegij Socijalna medicina je obvezni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicina koji se održava u II.semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 35 sati (2 ECTS). Kolegij se izvodi u predavaonicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Način i oblik izvođenja nastave može biti promijenjen u ovisnosti o epidemiološkoj situaciji o čemu će studenti na vrijeme biti obaviješteni.
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s osnovama razvoja socijalne medicine kod nas i u svijetu, promocijom zdravlja i prevencijom bolesti. Studenti će naučiti što su to osnovne odrednice zdravlja, koji su vodeći rizici za zdravlje, naučit će osnove zdravstvenog odgoja, unaprjeđenja zdravlja i prevencije bolesti. Nadalje, studenti će dobiti pregled specifičnosti organizacije zdravlja u zajednici, specifičnosti organizacije zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, bit će upoznati s osnovama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Studentima će biti predstavljene osnove komunikacijskih vještina kao i primjeri programa kojima se mogu prevenirati neke od najznačajnijih bolesti današnjice.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća zadatke i svrhu socijalne medicine, društveni utjecaj na zdravlje populacije, organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u redovitim uvjetima te u uvjetima izvanrednih prilika, najznačajnije rizike za zdravlje, te načine preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Na kraju kolegija se od studenata očekuje da mogu:
- objasniti društvene čimenike koji utječu na zdravlje, te utjecaj zdravstvenog stanja populacije na društvo
- razlikovati poimanje zdravlja i bolesti, čimbenike rizika, ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva
- opisati utjecaj determinanti (odrednica) zdravlja te načine i mogućnosti masovnog preventivnog djelovanja
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Na kraju kolegija student će moći povezati teoriju i praksu prilikom promocije zdravlja u zajednici, prepoznati javnozdravstvenu intervenciju te je moći evaluirati.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.
Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem seminara koje studenti unaprijed pripreme, a tijekom predavanja se studente nastoji aktivno uključiti u razmišljanje o tematskoj problematici.
Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje. Kroz seminare studenti će biti upoznati s načinima prevencije najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Sudjelovanje studenta u radu seminara se ocjenjuje (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.
Predavanja
Predavanje 1: Definicija i zadaci socijalne medicine
Ishodi učenja: Definiranje osnovnih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijih uloga i zadataka socijalne medicine.
Predavanje 2: Determinante (odrednice) zdravlja
Ishodi učenja: Identificirati najznačajnije čimbenike koji utječu na zdravlje.
Predavanje 3: Društvene nejednakosti
Ishodi učenja: Prepoznavanje društvenih nejednakosti i njihov utjecaj na zdravlje.
Predavanje 4: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti I
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 5: Posebne populacijske skupine i njihove osobitosti II
Ishodi učenja: Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Predavanje 6: Promocija zdravlja i prevencija bolesti
Ishodi učenja: Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Predavanje 7: Zdravstveni odgoj
Ishodi učenja: Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Predavanje 8: Komunikacijske vještine
Ishodi učenja: Osnove komunikacijskih vještina za zdravstvene profesionalce.
Predavanje 9: Zdravlje u zajednici - Pokret “Zdravi gradovi”, “Zdrave županije”
Ishodi učenja: Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Predavanje 10: Indikatori zdravstvenog stanja i mjerila zdravlja
Ishodi učenja: Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Predavanje 11: Međunarodne zdravstvene organizacije
Ishodi učenja: Opisati ustroj i rad najznačajnijih međunarodnih zdravstvenih organizacija.
Predavanje 12: Najznačajniji zdravstveni problemi suvremenog svijeta
Ishodi učenja: Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravstveno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Predavanje 13: Zdravstvena zaštita
Ishodi učenja: Način organizacije i prikaz zdravstvene zaštite u RH.
Predavanje 14: Socijalna skrb
Ishodi učenja: Zakonski okviri unutar kojih je organizirana socijalna skrb.
Predavanje 15: Globalizacija i zdravlje
Ishodi učenja: Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Seminari
Seminar 1. Socioekonomski status stanovništva
Ishodi učenja: klasificirati determinante koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 2. Stil života kao determinanta zdravlja
Ishodi učenja: klasificirati determinante stila života koje utječu na zdravlje stanovnika.
Seminar 3. Zdravo starenje
Ishodi učenja: objasniti čimbenike zdravog starenja.
Seminar 4: Siromaštvo i zdravlje
Ishodi učenja: grupirati siromaštvo kao jednu od determinanti zdravlja i povezati je s ostalima.
Seminar 5: Korištenje i dostupnost zdravstvene zaštite
Ishodi učenja: opisati i klasificirati važnost korištenja i dostupnosti zdravstvene zaštite u očuvanju zdravlja stanovnika
- Socijalna medicina (skripta). Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; Tiskara Žagar, Rijeka 2014.
- http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/186463/9789240694811_eng.pdf?sequence=1
- https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi//NP%20Živjeti%20zdravo.pdf
- http://www.udruga-pragma.hr/wp-content/uploads/2016/02/HMPS_publikacija-SIROMASTVO-I-NEJEDNAKOST-U-EU.pdf
- https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/09/EHIS_02.pdf_FINAL_za-web.pdf (Seminar 5)
- https://www.aihw.gov.au/reports/australias-health/health-across-socioeconomic-groups (Seminar 1 i Seminar 4)
- Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, urednik Luka Kovačić, Medicinska naklada Zagreb, 2003.
- Odabrani članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Ispit se provodi u pisanom obliku.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovora na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se tijekom termina u rasporedu nastave pri čemu je obvezna konzultacija s mentorima radi praćenja progresije izrade rada. Prezentacija izrađenih seminarskih radova provesti će se po dogovoru. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova) te power point prezentaciju najkasnije tjedan dana prije završne prezentacije.
Termin parcijalnog ispita 1 je 20.03.2025. od 15,15-15,35, a parcijalnog ispita 2 je 03.04.2025. od 15,15-15,35.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 1 je gradivo s predavanja 1, 12, 3, 13, 2, i 6.
Gradivo koje će biti obuhvaćeno parcijalnim ispitom 2 je gradivo s predavanja 8, 4, 5, 7, 9 i 10.
Parcijalni i završni ispiti će se polagati preko sustava Merlin stoga je potrebno da studenti sa sobom donesu elektronički uređaj pomoću kojega će moći pristupiti navedenom sustavu.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili
manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.