Kolegij
Kolegij Socijalna medicina je obvezni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicina koji se održava u II.semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 35 sati (2 ECTS). Kolegij se izvodi u predavaonicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a predavanja će se održavati on-line.
Način i oblik izvođenja nastave može biti promijenjen u ovisnosti o epidemiološkoj situaciji povezanoj s epidemijom COVID-19 o čemu će studenti na vrijeme biti obaviješteni.
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s osnovama razvoja socijalne medicine kod nas i u svijetu, promocijom zdravlja i prevencijom bolesti. Studenti će naučiti što su to osnovne odrednice zdravlja, koji su vodeći rizici za zdravlje, naučit će osnove zdravstvenog odgoja, unaprijeđenja zdravlja i prevencije bolesti. Nadalje, studenti će dobiti pregled specifičnosti organizacije zdravlja u zajednici, specifičnosti organizacije zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, biti će upoznati s osnovama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Studentima će biti predstavljene osnove komunikacijskih vještina kao i primjeri programa kojima se mogu prevenirati neke od najzjačajnijih bolesti današnjice.
Sadržaj predmeta je sljedeći:
Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća zadatke i svrhu socijalne medicine, društveni utjecaj na zdravlje populacije, organizacija zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u redovitim uvjetima te u uvjetima izvanrednih prilika, najznačajniji rizici za zdravlje, te načini preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
Na kraju kolegija se od studenata očekuje da mogu:
- objasniti društvene čimenike koji utječu na zdravlje, te utjecaj zdravstvenog stanja populacije na društvo
- razlikovati poimanje zdravlja i bolesti, čimbenike rizika, ocjenjivanje zdravstvenog stanja stanovništva
- opisati utjecaj determinanti (odrednica) zdravlja te načine i mogućnosti masovnog preventivnog djelovanja
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Na kraju kolegija student će moći povezati teoriju i praksu prilikom promocije zdravlja u zajednici, prepoznati javnozdravstvenu intervenciju te je moći evaluirati.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara.
Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem seminara koje studenti unaprijed pripreme, a tijekom predavanja se studente nastoji aktivno uključiti u razmišljanje o tematskoj problematici.
Seminari studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje. Kroz seminare studenti će biti upoznati s načinima prevencije najznačajnijih zdravstvenih problema današnjice.
Student je obvezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Sudjelovanje studenta u radu seminara se ocjenjuje (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta.
- Socijalna medicina (skripta). Katedra za socijalnu medicinu i epidemiologiju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet; Tiskara Žagar, Rijeka 2014.
- http://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/186463/9789240694811_eng.pdf?sequence=1
- https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages//Programi%20i%20projekti%20-%20Ostali%20programi//NP%20Živjeti%20zdravo.pdf
- http://www.udruga-pragma.hr/wp-content/uploads/2016/02/HMPS_publikacija-SIROMASTVO-I-NEJEDNAKOST-U-EU.pdf
- https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2017/09/EHIS_02.pdf_FINAL_za-web.pdf
- Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, urednik Luka Kovačić, Medicinska naklada Zagreb, 2003.
- Odabrani članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Ispit se provodi u pisanom obliku.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) Prezentacija seminara i aktivnost na nastavi (seminari) (20 bodova)
b) Izrada pisanog seminarskog rada (30 bodova)
Uvjet za pristupanje završnom ispitu je prikupljenih minimalno 50% (25 bodova) tijekom nastave. Studenti koji su prikupili nedovoljan broj bodova tijekom nastave za pristupanje završnom ispitu dobiti će dodatni zadatak istražvanja u zajednici.
a) Prezentacija seminarskog rada (20 bodova)
Pozitivno ocjenjena prezentacija iz određenog područja boduje se:
| izvrstan | izvrstan | 20 bodova |
| vrlo dobar | vrlo dobar | 15 boda |
| dobar | dobar | 12 bodova |
| dovoljan | dovoljan | 10 bodova |
b) Seminarski pisani rad (30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| izvrsna | 30 bodova |
| vrlo dobar | 25 bodova |
| dobar | 20 bodova |
| dovoljan | 15 bodova |
|
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ima 50 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa.
Tko može pristupiti završnom ispitu: |
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili minimalno 50% bodova (25 bodova) obavezno pristupaju završnom test-ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 49,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
- Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%) ili manje od polovice bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave ili manje od polovice bodova koje je moguće ostvariti na završnom ispitu | nedovoljan (1) |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Izrada seminarskog rada obavlja se tijekom termina u rasporedu nastave pri čemu je obvezna konzultacija s mentorima radi praćenja progresije izrade rada. Prezentacija izrađenih seminarskih radova provesti će se po dogovoru. Studenti su dužni predati rad u pisanom obliku (u skladu s uputama za pisanje seminarskih radova) te power point prezentaciju najkasnije tjedan dana prije završne prezentacije.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Ishodi učenja
Definiranje osnovih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijh uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini.
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije.
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini.
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije.
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravsteno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou.
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.