Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
3ISVU ID
205213ECTS
8.00
Kolegij Fizikalna kemija je obvezni predmet na III. godini Preddiplomskog studija sanitarno inženjerstvo koji se održava u V. semestru, a sastoji se od 50 sati predavanja, 25 sati seminara i 30 sati vježbi, ukupno 105 sati (8 ECTS). Uvjet za upis ovog kolegija je prethodno položen ispit iz kolegija Ionizirajuća i neionizirajuća zračenja te iz kolegija Organska kemija.
Cilj kolegija je produbiti razumijevanje pojmova usvojenih na prethodnim kolegijima, posebice iz kolegija Opća kemija i usvajanje novih pojmova te stjecanje praktičnih vještina u izvođenju eksperimenata, obradi, analizi i diskusiji rezultata te rješavanju numeričkih problema.
- P.W. Atkins, J. de Paula, Atkins' Physical Chemistry, 11th edition, Vol. 1 & 2, OUP Oxford, 2018.
- T. Cvitaš, Fizikalna kemija, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2007.
- S. Valić, I. Dubrović, M. Petković Didović, Priručnik za vježbe iz fizikalne kemije (za internu uporabu), Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2022.V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.
- V. Simeon, Termodinamika, Školska knjiga, Zagreb, 1980.
- I. Mekjavić, Fizikalna kemija 1, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
- M. Gratzel, P. Infelta, The Bases of Chemical Thermodynamics, Universal Publishers, 2000.
- I. Filipović, P. Sabioncello, Laboratorijski priručnik, Tehnička knjiga, Zagreb, 1988.
Studenti su obvezni pohađati nastavu (predavanja, seminari i vježbe). Iz seminarskog dijela gradiva, studenti tijekom izvođenja nastave moraju pristupiti na dva pismena kolokvija, koji obuhvaćaju temeljna znanja iz opće kemije (samo I. kolokvij) te gradivo obrađeno u sklopu seminara iz kolegija Fizikalna kemija. Dozvoljava se samo jedan ispravak svakog kolokvija. Iz pismenih provjera znanja (kolokviji), studenti za pozitivnu ocjenu moraju ispravno riješiti 50 % zadataka (npr. od četiri zadatka, dva zadatka moraju biti u potpunosti točno riješena, a uz to student mora skupiti minimalno
50 % bodova).
Prije izvođenja svake vježbe, studenti su dužni pismeno ili usmeno kolokvirati dio gradiva vezanog uz vježbu koju taj dan izvode. U dogovorenom terminu nakon izvođenja vježbe, studenti moraju predati obrađene rezultate u obliku referata. Po završetku svih vježbi i pozitivno ocjenjenih referata, studenti su dužni usmeno kolokvirati gradivo obuhvaćeno svim vježbama.
Prisustvovanje predavanjima, seminarina, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu te će kašnjenje biti tretirano kao izostanak. Ulasci/izlasci tijekom održavanja nastave se ne uvažavaju.
Pohađanje nastave:
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (15 sati predavanja, 8 sati seminara, 9 sati vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
Svaki izostanak sa seminara student mora nadoknaditi kolokviranjem dijela gradiva koji se obrađivao na tom seminaru. Izostanak s vježbi nadoknađuje se kolokviranjem vježbe koju je student trebao odraditi.
Posebne odredbe za online nastavu:
Shodno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave i ostalim oblicima rada u virtualnom okruženju” Sveučilišta u Rijeci (3.3.2021.), ukoliko to bude nužno, određeni oblici nastave mogu biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu. U takvim okolnostima, predavanja, seminari i vježbe će se održavati na platformi MS Teams, a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
Pripremanje za nastavu:
Studenti su obvezni korištenjem navedene literature pripremiti se za svaku pojedinu nastavnu jedinicu da bi bili spremni pratiti i aktivno se uključiti u izvođenje nastave.
Aktivno sudjelovanje na nastavi:
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, točan izračun itd.). Također se ocjenjuju i druge aktivnosti studenta, posebno aktivno sudjelovanje u izvođenju nastave što se bilježi kroz davanje točnih odgovora na postavljena pitanja tijekom predavanja, aktivno sudjelovanje u rješavanju računskih zadataka na seminarima te davanje preciznih odgovora na postavljena pitanja tijekom izvođenja praktičnih vježbi.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova (70 %) na kolokvijima iz seminarskog dijela i vježbi te na aktivnosti, a na završnom ispitu (pismeni dio 10 i usmeni 20 bodova) najviše 30 ocjenskih bodova (30 %).
Tijekom nastave (ukupno najviše 70 bodova):
Od ukupno 70 bodova koje student može skupiti tijekom nastave, 18 bodova može dobiti iz prvog kolokvija, 18 bodova iz drugog kolokvija, 28 bodova iz praktičnih vježbi (razne aktivnosti koje sačinjavaju praktični rad) te 6 bodova za aktivnost na predavanjima i seminarima.
1.1. Kolokviji
Od maksimalno 18 postignutih bodova na I. kolokviju, 6 bodova se postiže u prvom dijelu kolokvija koji se naziva „Opći dio“, a 12 bodova u drugom dijelu koji se naziva „Seminarski dio“, dok se na II. kolokviju maksimalno 18 bodova postiže iz “Seminarskog dijela” gradiva.
1.1.1. Opći dio
Opći dio obuhvaća uglavnom sadržaje gimnazijskih programa i dijelom kolegija Opća kemija te se ne obrađuje ponovno u sklopu ovog kolegija (osim pretvorbe jedinica). Smatra se da je većinu znanja za polaganje općeg dijela student usvojio prethodno upisu ovog kolegija, pa time polaganje ne zahtijeva posebnu pripremu. Ipak, kako je bez predznanja osnova kemije nemoguće kvalitetno pratiti i položiti program kolegija Fizikalna kemija, studenti će na ovaj način tijekom kolegija biti kontinuirano poticani na popunjavanje eventualnih nedostataka u znanju iz osnova kemije. Opći dio se sastoji od zadataka pretvorbe jedinica, nadopune rečenica ili kratkih pitanja, nazivlja i kemijskih formula spojeva te 1-2 računska zadatka (stehiometrija, kemijska ravnoteža, pH, hidroliza, puferi).
Kolokviji se ocjenjuju u postocima koji se zatim preračunavaju u bodove.
Svaki dio kolokvija („Opći“ i „Seminarski“) smatra se položenim kada je točno riješeno 50 % zadataka. Uvjet za pristupanje završnom ispitu je položen „Opći“ dio.
1.1.2. Seminarski dio
Seminarski dio I. kolokvija obuhvaća nastavne sadržaje obrađene na seminarima, zaključno s gradivom obrađenim na seminaru koji je prethodio kolokviju, a odnosi se na sadržaje prvog dijela predavanja (kvantna kemija te atomska i molekulska spektroskopija). II. kolokvij obuhvaća sadržaje obrađene nakon I. kolokvija. Oba se kolokvija sastoje od zadataka poput onih obrađenih na seminarima vezanih uz sadržaje obrađene na predavanjima. Zadaci se boduju parcijalno, ali je za polaganje kolokvija potrebno u potpunosti riješiti bilo koja dva zadatka (od četiri ili 5). Dakle, za polaganje ovog dijela potrebno je skupiti 50 % bodova i barem dva zadatka riješiti u potpunosti.
Kolokvij se smatra položenim ako je kandidat riješio 50 % zadataka i ako su barem dva zadatka riješena u potpunosti.
1.2. Prisustvo i aktivnost na seminarima
Na seminarima se rješavaju računski zadaci. Podrazumijeva se da student na seminare dolazi s usvojenim teorijskim sadržajima s predavanja koja prethode seminarima kako bi bio u mogućnosti aktivno sudjelovati u rješavanju zadataka. Aktivnost studenta, koja obuhvaća pripremljenost i sposobnost rješavanja zadataka kontinuirano se prati i boduje.
Aktivnost | Bodovi |
nedovoljna | 0 |
umjerena | 1-2 |
prihvatljiva | 3-4 |
pohvalna | 5-6 |
1.3. Vježbe
Praktični rad se sastoji od 8 laboratorijskih vježbi, koje obuhvaćaju polaganje ulaznog kolokvija, samostalno izvođenje vježbe i pisanje referata iz dobivenih rezultata. Svaki ulazni kolokvij nosi po 1 bod, za kvalitetu rada na svakoj vježbi student može dobiti po 1 bod i svaki referat nosi po 1 bod.
1.3.1. Ulazni kolokviji
Ulazni kolokvij sastoji se od nekoliko usmenih pitanja kojima se na početku svake vježbe provjerava pripremljenost studenta za tu vježbu. Ako je utvrđeno da student nije dovoljno pripremljen da može samostalno izvesti vježbu u predviđenom vremenu, izvođenje iste bit će mu onemogućeno; za ulazni kolokvij, rad i referat iz te vježbe time dobiva 0 bodova, a vježbu mora nadoknaditi. Ulaznim kolokvijem utvrđena zadovoljavajuća pripremljenost nosi po 1 bod (maksimalno) za svaku vježbu, a bodovat će se i parcijalno.
Od ukupno 8 bodova koje je moguće skupiti (kroz 8 vježbi) na ulaznim kolokvijima, za izlazak na završni kolokvij iz vježbi potrebno je skupiti minimalno 4 boda (50 %).
1.3.2. Rad
Prilikom bodovanja kvalitete praktičnog rada, obraćat će se pažnja na samostalnost u izvođenju vježbe, sistematičnost, spretnost, preciznost te urednost u radu i vođenju laboratorijskog dnevnika. Svaka vježba odrađena na zadovoljavajući način nosi po 1 bod (maksimalno), a bodovat će se i parcijalno.
Od ukupno 8 bodova koje je moguće skupiti (8 vježbi po 1 bod) kroz rad na vježbama, za izlazak na završni kolokvij iz vježbi potrebno je skupiti minimalno 4 boda (50 %).
1.3.3. Referati
Referat je pismeni oblik priopćavanja rezultata dobivenih na pojedinoj vježbi i njihove obrade. Za obradu podataka apsolutno je nužno znati linearnu regresiju (s jednom nezavisnom varijablom); podrazumijeva se da je student to znanje stekao prethodno upisu ovog kolegija. Poželjno je poznavanje osnova rada na računalu (Excel ili sličan program za obradu i prikaz podataka, te Word). U referatu se ocjenjuje točnost obrade podataka, kvaliteta grafičkih prikaza, sposobnost donošenja zaključaka iz dobivenih rezultata te urednost (poznavanje pravopisa i gramatike se podrazumijeva). Pregledan referat vježbe vraća se studentu, koji je potom dužan ispraviti možebitne pogreške i ispravak predati zajedno s idućim referatom. Dozvoljen je jedan ispravak. Svaki referat napisan na zadovoljavajući način nosi po 1 bod (maksimalno), a bodovat će se i parcijalno.
Kvaliteta referata | Bodovi |
nezadovoljavajuća | 0 |
zadovoljavajuća | 1 |
Od ukupno 8 bodova koje je moguće skupiti (kroz 8 vježbi) putem referata, za izlazak na završni kolokvij iz vježbi potrebno je skupiti minimalno 4 boda.
1.3.4. Završni kolokvij
Završnom kolokviju iz vježbi mogu pristupiti studenti koji su skupili dovoljan broj bodova iz prethodne tri stavke (minimalno po 4 boda iz ulaznih kolokvija, iz rada na vježbama te iz referata). Ovaj kolokvij obuhvaća provjeru znanja i vještina, a može se provesti usmeno, pismeno ili praktično. Završni kolokvij nosi maksimalno 4 boda.
Točni odgovori / % | Bodovi |
0 – 49,9 | 0 |
50,0 – 64,9 | 2 |
65,0 – 80,0 | 3 |
80,0 – 100 | 4 |
Ovaj se kolokvij smatra položenim ako je kandidat skupio 50,0 % od ukupnog broja bodova u ovom kolokviju.
Popravcima međuispita mogu pristupiti studenti koji žele popraviti prethodno dobivenu ocjenu. Studenti koji nisu zadovoljili opisane uvjete za prolaz I. i II. kolokvija kao i studenti koji iz opravdanog razloga nisu mogli pristupiti pisanju kolokvija dužni su pristupiti popravcima.
Završni ispit (ukupno najviše 30 bodova):
Od ukupno 30 bodova koje student može skupiti na završnom ispitu, 10 bodova može dobiti iz pismenog, a 20 bodova iz usmenog ispita.
Za prolaznu ocjenu na završnom ispitu potrebno je minimalno 50 % bodova od svakog dijela ispita.
1. Pismeni ispit
Pismeni ispit se sastoji od seminarskog dijela gradiva, koji odgovara kolokvijima I i II (opisano ispred).
Za polaganje ovog dijela završnog ispita potrebno skupiti minimalno 50 % bodova i barem dva zadatka riješiti u potpunosti.
Točno riješeni zadaci / % | Bodovi |
0 – 49,9 | 0 |
50,0 – 59,9 | 6 |
60,0 – 69,9 | 7 |
70,0 – 79,9 | 8 |
80,0 – 89,9 | 9 |
90,0 – 100 | 10 |
2. Usmeni ispit
Svaki usmeni ispit otvoren je za javnost i studenti su pozvani (i poticani) na prisustvovanje usmenim ispitima. Usmeni se ispit sastoji od 4 pitanja, od kojih svako obuhvaća jednu cjelinu gradiva i nosi po 25 % ukupnih bodova ovog dijela ispita (5 bodova po pitanju). Usmeni ispit smatra se položenim ako je kandidat na svako pitanje barem djelomično odgovorio te ostvario najmanje 50 % bodova ovog dijela ispita.
Točni odgovori / % | Bodovi |
0 – 49,9 | 0 |
50,0 – 59,9 | 12 |
60,0 – 69,9 | 14 |
70,0 – 79,9 | 16 |
80,0 – 89,9 | 18 |
90,0 – 100 | 20 |
Tko može pristupiti završnom ispitu: |
Preduvjeti za izlazak na završni ispit je položen “Opći dio” iz I. kolokvija, kolokvirane vježbe i skupljeni minimalni bodovi iz prisustva i aktivnosti na seminarima. Svi kolokviji (osim ulaznih za vježbe) mogu se ponavljati samo jednom, u dogovorenom terminu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave te studenti koji nisu položili „Opći dio“ iz I. kolokvija. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena:
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
Postotak ostvarenih ocjenskih bodova | ECTS ocjena | Brojčana ocjena |
90-100 | A | izvrstan (5) |
75-89,9 | B | vrlo dobar (4) |
60-74,9 | C | dobar (3) |
50-59,9 | D | dovoljan (2) |
0-49,9 | F | nedovoljan (1) |
Nastavnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa (dostupnim na internetskim stranicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci) za sva pitanja koja se tiču nastave.
Akademska čestitos:
Očekuje se da će nastavnik poštivati Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, a studenti Etički kodeks za studente Sveučilišta u Rijeci.
Ishodi učenja
Objesniti što proučava fizikalna kemija i nabrojiti područja fizikalne kemije.
Ishodi učenja
Nabrojiti i objasniti nerješive probleme klasične fizike i prezentirati one koji su obrađeni na nastavi
Ishodi učenja
Opisati i objasniti dodatne probleme klasične fizike, posebno tzv. ultraljubičastu katastrofu.
Ishodi učenja
Usporediti klasični i kvantni pristup na primjeru kvantizacije energije. Skicirati klasični i kvantni pristup poimanja energije. Definirati i objasniti Planckovu formulu.
Ishodi učenja
Skicirati uređaj za mjerenje fotoelektričkog učinka, definirati i opisati pojavu, povezati valnu duljinu i frekvenciju fotona s izlaznim radom i kinetičkom energijom elektrona. Usporediti i objasniti učinak dva fotona različite valne duljine koji imaju energiju veću od izlaznog rada. Opisati i objasniti kako nastaju spektri atoma vodika; usporediti svaku pojedinu seriju linija i objasniti njihov položaj na skali valnih duljina.
Ishodi učenja
.Usporediti Rutherfordov i Bohrov model atoma s njihovim prednostima i nedostacima. Izvesti izraz za energiju radijus putanje, brzinu i energiju elektrona prema Borovom modelu.
Ishodi učenja
Usporediti i razlikovati matematički formalizam koji se koristi u fizikalnom opisu mikrosvijeta i makrosvijeta. Dati primjere iz mikro- i makrosvijeta.
Ishodi učenja
Definirati Schrödinger-ovu jednačbu, objasniti pojam valne funkcije. Opisati njezin značaj u rješavanju problema na skali reda veličine atoma i molekula.
Ishodi učenja
Definirati harmonijsko titranje, elongaciju, amplitudu, frekvenciju i period titranja; skicirati harmonijsko titralo objasniti navedene pojmove na crtežu; prezentirati ovisnost elongacije o vremenu. Usporediti izraz za energiju titranja klasičnog i kvantno-mehaničkog titrala.
Ishodi učenja
Definirati i opisati modelni sustav „dvije čestice u kutiji“. Razlikovati translacijsko i interno gibanje. Napisati Schrödinger-ovu jednačba za „dvije čestice u kutiji“ i izraz za energiju sustava.
Ishodi učenja
Objasniti temeljne korake izvoda Schrödinger-ove jednačbe. Napisati opći izraz Schrödinger-ove jednačbe za H-atom.
Ishodi učenja
Povezati izvod Schrödinger-ove jednačbe s prethodno usvojenim modelom “dvije čestice u kutiji”. Napisati izraz za energiju H-atoma.
Ishodi učenja
Objasniti probleme koji se pojavljuju kod rješavanja višeelektronskih sustava.
Ishodi učenja
Napraviti dijagram s redoslijedom popunjavanja atomskih orbitala. Definirati spin.
Ishodi učenja
Objasniti pojmove apsorpcija, emisija i raspršenje elektromagnetskog zračenja.
Ishodi učenja
Povezati područje elektromagnetskog zračenja i moguće prijelaze u molekuli koje zračenje izaziva. Odabrati spektroskopsku metodu za promatranje svake pojedine vrste gibanja u molekuli.
Ishodi učenja
Opisati uređaje i princip rada apsorpcijskih i emisijskih spektrometara te spektrometara raspršenja.
Ishodi učenja
Definirati vibracije molekula i navesti načine vibracija. Izračunati broj vibracijskih stupnjeva slobode za linearne i nelinearne molekule.
Ishodi učenja
Objasniti spektre dvoatomnih molekula i navesti koje se informacij mogu dobiti iz vibracijskih spektara.
Ishodi učenja
Izračunati broj vibracijskih stupnjeva slobode za višeatomne molekule. Opisati pristup analizi višeatomnih molekula temeljen na vibracijskim spektrima.
Ishodi učenja
Objasniti elektronska stanja molekule i navesti moguće elektronske prijelaze u molekuli.
Ishodi učenja
Grafički prikazati i objasniti energijska stanja elektrona u magnetskom polju te objasniti kako nastaje apsorpcijski spektar.
Ishodi učenja
Definirati spin jezgre i predvidjeti koje će jezgre dati NMR signal, a koje neće. Grafički prikazati i objasniti energijske razine spina odabranih jezgara u magnetskom polju. Definirati kemijski pomak. Objasniti problem nehomogenog proširenja linija. Objasniti fizikalnu pozadinu “magic angle spinning” tehnike (MAS) - tehnike vrtnje pod čarobnim kutom.
Ishodi učenja
Definirati nulti i I. glavni stavak termodinamike. Objasniti pojmove temperatura i entropija.
Ishodi učenja
Definrati i objesniti II. i III., glavni stavak fenomenološke termodinamike. Definirati i objasniti pojmove temperatura i entropija. Napraviti PV dijagrame za adijabatsku i izotermnu promjenu.
Ishodi učenja
Definirati Gibbsovu i Helmholtzovu energiju te entalpiju i objasniti pod kojim se uvjetima koristi svaka od navedenih funkcija.
Ishodi učenja
Dati primjere izražavanja kemijskog sastava smjesa. Definirati reverzibilne i ireverzibilne procese.
Ishodi učenja
Definirati kemijski potencijal i ostale parcijalne molarne veličine te objasniti njihovu primjenu.
Ishodi učenja
Objasniti pojam dinamičke ravnoteže. Izvesti izraz za konstantu ravnoteže - koncentracijsku, tlačnu, molalitetnu i racionalnu. Objasniti i primijeniti na određene primjere kemijskih reakcija Le Chatelierovo načelo.
Ishodi učenja
Definirati relativnu i apsolutnu aktivnost i fugacitet. Nacrtati dijagram trojne točke i pomoću njega objasniti moguće fazne prijelaze.
Ishodi učenja
Objasniti promjenu entropije s promjenom stanja idealnog plina. Opisati ponašanje višeatomnih plinova, posebno razlike u C(P,m) i C(V,m) i usporediti ih s jednoatomnim plinovima.
Ishodi učenja
Navesti probleme realnih plinova, Usporediti dva realna plina međusobno i s idealnim plinom. Izvesti virijalnu jednačbu. Definirati faktor stlačivosti realnog plina. Procijeniti idealnost plina na temelju faktora stlačivosti i Van der Waalsovih parametara.
Ishodi učenja
Definirati kapljevito stanje. Navesti fizikalno-kemijska svojstva kapljevitod stanja.
Ishodi učenja
Nacrtati dijagram ovisnosti fugaciteta i sastavu smjese za zeotropne i azeotropne smjese. Opisati sastav vrijuće smjese.
Ishodi učenja
Definirati otopine. Definirati otapalo i otopljenu tvar. Izraziti sastav otopina pomuću koncentracija (množinske i masene) i molalnosti. Definirati prave i koloidne otopine i navesti fizikalno-kemijska svojstva otopina.
Ishodi učenja
Definirati i nabrojiti koligativna svojstva. Opisati pomoću matematičkih izraza povišenje vrelišta, sniženje ledišta i osmotski tlak.
Ishodi učenja
Definirati (matematički) doseg reakcije, brzinu kemijske reakcije i brzinu promjene koncentracije.
Ishodi učenja
Definirati i nacrtati dijagrame za reakcije I. i II. reda. Definirati reakcije 0. reda i nabrojiti primjere. Objasniti simultane i lančane reakcije.
Ishodi učenja
Napisati Arrheniusovu jednačbu i objasniti kako brzina kemijske reakcije ovisi o temperaturi. Definirati ionsku aktivnost.
Ishodi učenja
Definirati elektrolite, jake i slabe, prave i potencijalne. . Nacrtati dijagram elektrokemijskog članka, navesti primjere.
Ishodi učenja
Definirati provodnost i molarnu vodljivost. Nabrojiti vrste elektroda i vrste članaka. Objasniti reakcije u članku.
Ishodi učenja
Objasniti fizikalni smisao Nernstove jednačbe. Definirati standardni potencijal. Nacrtati dijagram titracije jakog i slabog elektrolita. Definirati hidrolizu i objasniti njezin značaj.
Ishodi učenja
Opisati princip rada UV-VIS spektrofotomera i objasniti njegovu primjenu u određivanju nepoznate koncentracije tvari u otopini.
Ishodi učenja
Opisati princip rada polarimetra i njegovu primjenu u određivanju koncentracije šećera.
Ishodi učenja
Objasniti način rada refraktometra i povezati ga s određivanjem koncentracije otopina.
Ishodi učenja
Usporediti jake i slabe elektrolite i napraviti dijagrame molarne vodljivosti u ovisnosti o koncentraciji.
Ishodi učenja
Analiziranje koligativnog svojstva (sniženja ledišta) pomoću priručnog kalorimetra.
Ishodi učenja
Nacrtati titracijske krivulje i usporediti za jake i/ili slabe elektrolita te soli koje hidroliziraju i međusobno ih usporediti.
Ishodi učenja
Nabrojiti osnovne mjerne SI jedinice i SI prefikse. Razlikovati osnovne i izvedene jedinice i nabrojiti neke izvedene SI jedinice. Riješiti računske zadatke pretvorni jedinica. Navesti koje su jedinice dozvoljene izvan SI.
Ishodi učenja
Razlučiti značajne znamenke od onih koje to nisu, pri mjerenju i računanju. Izračunati valne duljine i frekvencije te valne brojeve određenih spektara.
Ishodi učenja
Izračunati valnu duljinu čestice koja se giba velikom brzinom. Izračunati vrzinu elektrona izbačenih iz metala pomoću svjetlosti određene valne duljine.
Ishodi učenja
Izračunati vjerojatnost nalaženja čestice u prostoru, elektrona u atomu na udaljenosti r od jezgre.
Ishodi učenja
Izračunati neodređenost impulse i položaja čestice u mikrosvijetu I makroskopskog objekta (npr. puščanog zrna) i objasniti fizikalni smisao dobivenih rezultata.
Ishodi učenja
Izračunati potencijal ionizacije za vodikov atom. Odrediti vjerojatnost nalaženja elektrona na udaljenosti r od jezgre atoma vodika.
Ishodi učenja
Izračunati parcijalni tlak plina u smjesi plinova uz poznate masen/molne udjele komponenata, te ukupni tlak smjese.
Ishodi učenja
Izračunati utrošeni rad, koristan rad, promjenu unutrašnje energije i iskoristivost na temelju zadanih podataka za zazne termodinamske sustave.
Ishodi učenja
Objasniti pojam entropije i izračunati promjenu entropije za odabrane fizilakno-kemijske procese.
Ishodi učenja
Povezati pojmove promjene unutrašnje energije i entropije s određenim termodimičkim uvjetima sustava. Izračunati promjenu unutrašnje energije i entropije za određene procese.
Ishodi učenja
Izračunati tlak i/ili volumen realnog plina pomoću jednačbe stanja idealnog plina.
Ishodi učenja
Izračunati parcijalni volumen plina u smjesi. Objasniti smisao virijalne jednačbe i značenje virijalnih koeficijenata.
Ishodi učenja
Izračunati tlak realnog plina pomoću Van der Waalsova jednačbe i jednačbe stanja idealnog plina.
Ishodi učenja
Usporediti dobivene rezultate Van der Waalsove jednačbe stanja plina s jednačbom stanja za idealan plin.
Ishodi učenja
Zaključiti na spontanost izotermno-izobarnog procesa na temelju izračuna promjene Gibbsove energije.
Ishodi učenja
Procijeniti doprinos entalpijskog i entropijskog člana. Odrediti spontanost reakcije.
Ishodi učenja
Izračunati prirast entropije i toplinskog kapaciteta pri promjeni temperature sustava.
Ishodi učenja
Izračunati konstantu ravnoteže za zadanu reakciju. Usporediti vrijednosti koncentracijske, tlačne i racionalne konstante. Povezati konstantu ravnoteže s promjenom Gibbsove energije.
Ishodi učenja
Izračunati konstantu ravnoteže za zadanu reakciju. Usporediti vrijednosti koncentracijske, tlačne i racionalne konstante. Povezati konstantu ravnoteže s promjenom Gibbsove energije.
Ishodi učenja
Definicija temeljnih veličina koje se rabe u elektrokemiji i njihov međusoban odnos.
Ishodi učenja
Izračunati napon članka. Izračunati količinu tvari nakupljenih na elektrodama prilikom elektrolize.
Ishodi učenja
Rješavanje zadataka koji povezuju dva ili više područja koja su obrađena tijekom predavanja, seminara i vježbi.