Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
1ISVU ID
172267ECTS
5
Kolegij Biologija je obvezni predmet na prvoj godini Preddiplomskog sveučilišnog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u prvom semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja, 15 sati seminara i 20 sati vježbi, ukupno 65 sati (5 ECTS). Predviđeno znanje i vještine stjecat će se kroz predavanja, vježbe/praktičan rad i seminare, a većina sadržaja, odnosno nastavnih jedinica obrađuje se kroz sva tri oblika nastave pa je, za dobar konačni uspjeh studenta, iznimno važno prisustvovati cjelokupnoj nastavi. Tijekom kolegija koristit će se raznoliki pristupi učenju i poučavanju s naglaskom na učenje tijekom same nastave kako bi angažman studenata van nastave bio što manji. Koristit će se samostalno učenje i rad u tutorskoj grupi pri čemu će se jasno i unaprijed objasniti cilj i svrha zadatka, odnosno metode izvođenja zadatka. Koristeći Sustav za e-učenje Merlin studenti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci mogu pregledavati sve nastavne materijale i svoje bodovanje/ocjene tijekom kolegija. Merlinu se pristupa na adresi https://merlin.srce.hr/ (2024./2025. god.), a za prijavu je potreban elektronički identitet AAI@Edu.hr. |
Cilj kolegija je steći osnovna znanja o građi i funkciji stanica tj. temeljnim biološkim procesima u stanici, kao i o metoda kojima se istražuju stanice i njihove sastavne komponente te time dati studentima osnove koje će im omogućiti pohađanje i praćenje nastave iz drugih srodnih predmeta.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Evolucija (od molekule do prve stanice, od prokariota do eukariota), metode proučavanja stanice (svjetlosna i elektronska mikroskopija, kultura stanica, frakcioniranje, radioizotopija, autoradiografija i citofluorimetrija), osnovna organizacija eukariotske stanice (građa stanične membrane, transport malih i velikih molekula kroz staničnu membranu), unutarnja organizacija eukariotske stanice (citosol, citoskelet, endolazmatska mrežica i ribosomi, Golgijev aparat, lizosomi i endosom, mitohondriji, kloroplasti, stanična jezgra i jezgrica, organizacija kromatina i formiranje kromosoma te stanični ciklus), osnovni biološki mehanizmi (replikacija, transkripcija, translacija i genetička rekombinacija, mehanizmi popravka DNA), molekularna osnova mutacija, mutageni i testovi za dokazivanje genotoksičnosti, organizacija humanog genoma, osnove molekularne genetike i rekombinantne DNA tehnologije. |
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- opisati građu stanice (prokariota i eukariota) i funkciju pojedinih staničnih odjeljaka i organela
- objasniti protok genetičkih informacija (organizacija genoma, replikacija DNA, popravak DNA, rekombinacija DNA, transkripcija, translacija, smatanje i dorada proteina)
- objasniti osnovu genskih i kromosomskih mutacija
- objasniti utjecaj kemijskih, fizikalnih i bioloških mutagena na DNA opisati osnovne tehnike molekularne genetike
- opisati osnovne tehnike molekularne genetike
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- vladati tehnikom mikroskopiranja svjetlosnim mikroskopom
- izraditi mikroskopski preparat biljne stanice, stanica bukalne sluznice, bakterijskih stanica usne šupljine i stanica modrozelene alge.
- rukovati laboratorijskim priborom i opremom (pipeta, epruveta, mikropipeta, Erlenmeyer tikvica, menzura, vaga, centrifuga, kadica za elektroforezu, nosač za agarozni gel)
- izvesti, uz nadzor, izolaciju DNA iz periferne krvi čovjeka
- izvesti, uz nadzor, pripremu agaroznog gela i elektroforezu
- Cooper,G.M., Hausman,R.E., Stanica molekularni pristup, Medicinska naklada, Zagreb, 2010.
2. Brajenović-Milić B, Starčević Čizmarević N, Vraneković J,. Priručnik za vježbe, 2021.
Alberts B. i sur. Molecular Biology of the Cell, Garland Publishing Inc, New York and London,2014
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja
Za izvođenje seminara i vježbi studenti se trebaju prethodno pripremiti kako bi aktivno sudjelovati u obradi zadane teme. Za pripremu, studenti koriste priručnik za vježbe (elektronsko izdanje) koji se nalazi u materijalima dostupnim na Merlin-u (portal za studente), te materijale prema uputama za svaki seminar (osim prvog seminara gdje sve potrebno dobivaju na satu). Studenti su obavezni ispisati i uvezati (spiralni uvez) priručnik za vježbe kako bi ga mogli koristiti u nastavi.
Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Također se ocjenjuju i druge aktivnosti studenta
U cilju poticanja aktivnog sudjelovanja, odnosno učenja na samoj nastavi provodit će se kratka provjera znanja po završetku svakog seminara. Studenti tijekom nastave polažu i tri međuispita (provjere znanja) i ispit iz vještine mikroskopiranja (praktični rad). Studenti koji nisu položili međuispit(e) imaju pravo ponovo pristupiti testiranju nakon završene nastave. Pravo na ponovno polaganje međuispita imaju i studenti koji iz opravdanog razloga nisu bili u mogućnosti pristupiti međuispitu tijekom nastave te oni koji su prošli test, ali nisu zadovoljni postignutim rezultatom. U potonjem slučaju priznaju se rezultati ponovljenog testiranja. Provjera znanja na završnom ispitu odvija se usmenim putem (usmeni završni ispit).
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-D i F) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom. Ukupan postotak uspješnosti studenta tijekom nastave čini 70%, a završni ispit 30% ocjene. Konačna ocjena je zbroj postotka ostvarenog tijekom nastave i postotka ostvarenog na završnom ispitu. Tijekom nastave studenti trebaju sakupiti minimalno 35 od mogućih 70 bodova da bi pristupili završnom ispitu. Studenti koji nisu stekli pravo na polaganje završnog ispita ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i moraju ponovo upisati predmet.
Tijekom nastave ocjenjivat će se sljedeće aktivnosti: MEĐUISPITI Na međuispitima (test I., II. i III.) provjeravat će se znanje stečeno kroz sve oblike nastave izvedene do predviđena datuma provjere znanja. Test I. sastoji se od 35 pitanja nosi 20 bodova, a testovi II. i III. sastoje se od 30 pitanja te nose po 18 bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih pitanja.
PRAKTIČAN RAD (3 boda) Studenti su obavezni pristupiti provjeri znanja i vještine mikroskopiranja. Od studenta se traži sljedeće znanje i vještine: opis i objašnjenje funkcija optičkih i mehaničkih dijelova svjetlosnog mikroskopa (1 bod), dobivanje slike pod velikim i imerzionim objektivom (1 bod) te prepoznavanje preparata (1 bod).
SEMINARSKI RAD(11 bodova) Za svaki seminarski rad, osim prvog, student dobiva bodove. Način vrednovanja rada tijekom seminara detaljno je opisan u odjeljku Popis seminara s pojašnjenjem. |
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, vježbi/praktičan rad i seminara, a većina sadržaja, odnosno nastavnih jedinica obrađuje se kroz sva tri oblika nastave pa je, za dobar konačni uspjeh studenta, iznimno važno prisustvovati cjelokupnoj nastavi. Tijekom kolegija koristit će se raznoliki pristupi učenju i poučavanju s naglaskom na učenje tijekom same nastave kako bi angažman studenata van nastave bio što manji. Koristit će se samostalno učenje i rad u tutorskoj grupi pri čemu će se jasno i unaprijed objasniti cilj i svrha zadatka, odnosno metode izvođenja zadatka.
Ishodi učenja
Upoznavanje s nastavnim planom, literaturom i obvezama studenata tijekom kolegija.
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti kemijsku evoluciju
- opisati razvoj prokariota i eukariota
- opisati razvoj višestaničnih organizama
- opisati i razlikovati biološke molekule (saharide, lipide, proteine, nukleinske kiseline)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati građu i funkciju stanične mebrane
- objasniti pojam fluidnosti i permeabilnosti membrane
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti pasivan i aktivan transport kroz staničnu membranu
- opisati vrste transportnih proteina
- opisati endocitozu i egzocitozu
- opisati i objasniti unos LDL čestica kao primjer receptor vođene pinocitoze
- opisati i objasniti fagocitozu
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati funkciju i sastav citosola
- opisati strukture vidljive u citosolu (ribosomi, glikogen i masne kapljice)
- opisati i objasniti organizaciju ribosomskih podjedinica
- opisati građu i objasniti funkciju vlakana koji čine citoskelet (aktinska i intermedijarna vlakna te mikrotubuli)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati građu i funkciju hrapave i glatke EM
- opisati usmjeravanje i ulazak proteina u EM
- opisati specifičnu doradu proteina (N-vezujuća glikozilacija)
- opisati sintezu lipida u glatkoj EM
- opisati i objasniti izlazak proteina i lipida iz EM
- opisati građu i funkciju GA
- opisati obradu proteina i lipida specifičnu za GA (O-vezujuća glikozilacija i fosforilacija lizosomskih proteina)
-opisati i objasniti mehanizam razvrstavanja i izlaska proteina i lipida iz EM i GA
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
-opisati građu i funkciju lizosoma
-opisati i objasniti povezanost endocitoze i nastanka lizosoma
-opisati funkciju endosoma
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti transport proteina unutar stanice, odnosno između staničnih odjeljaka i organeta
- nabrojati i razlikovati tipove sortirajućih signala
- opisati transport kroz "vrata" (gated transport), transmembranski i vezikularni transport
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati građu i funkciju mitohondrija i kloroplasta.
- definirati pojmove: glikoliza, Krebsov ciklus, oksidativna fosforilacija, transportni lanac elektrona, ATP-sintaza, plastidi, fotosinteza, reakcije na svjetlu i Calvinov ciklus
- objasniti kemiosmotičko stvaranje ATP
- objasniti nastajanje i funkciju peroksisoma.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati građu jezgre i jezgrine membrane
- objasniti građu i funkciju kompleksa jezgrinih pora
- opisati i razlikovati eukromatin i heterokromatin
- opisati građu (ultrastrukturu) jezgrice
- objasniti molekularnu građu rDNA
- objasniti obradu rRNA transkripta
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti građu kromatina
- objasniti funkciju nukleosomalnih i H1 histona
- opisati formiranje kromosoma
- opisati građu i značaj politenih i Lumpbrush kromosoma
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati faze staničnog ciklusa
- opisati i objasniti regulaciju staničnog ciklusa
- opisati ulogu ciklina (G1 i mitotički ciklini) i ciklin ovisne kinaze
- objasniti značaj re-replikacijskog bloka
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati faze mejotičke diobe
- opisati proces izmjene genetičkog materijala (crossing-over)
- objasniti značaj crossing-overa i nezavisne segregacije roditeljskih homologa tijekom mejoze I za genetičku raznolikost gameta
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- razlikovati i opisati apoptotičnu stanicu od nekrotične stanice
- definirati kaspaze, apoptosom
- opisati signalne puteve (vanjski i unutrašnji put, alternativni put)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
-nabrojati i objasniti strukturne (intra i interkromosomske) i numeričke promjene, odnosno aberacije kromosoma
-opisati kariotip čovjeka
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati proces replikacije
- objasniti pojam replikacijska rašlja, Okazakijev fragment, vodeći i tromi lanac
- opisati i objasniti ulogu enzima koji sudjeluju u procesu replikacije
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti transkripciju u prokariota i eukariota
- predavanje je povezana sa S4 pa su ishodi učenja zajednički
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti co-translacijsku i post-translacijsku obradu mRNA (capping, poliadenilacija i splicing)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati proces sinteze proteina (inicijacija, elongacija i terminacija)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
-objasniti princip i značaj smatanja proteina
- objasniti ulogu šaperona
- nabrojati vrste obrade proteina
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i razlikovati vrste genskih mutacija (točkaste i frameshift mutacije)
- opisati uzroke spontanih (deaminacija i depurinacija) i induciranih mutacija (UV zračenje, alkiliranje)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti mehanizme popravka DNA (izravni popravak, popravak izrezivanjem, popravak sklon pogreškama i rekombinacijski popravak)
- opisati značajke i mehanizam opće i specifične rekombinacije
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- definirati pojam genom, gen
- opisati kodirajući i nekodirajući dio genoma
- definirati pojam varijante jednog nukleotida, varijacije broja kopija, varijante sekvence, uzastopno ponavljajući sljedovi, visokoponovljajući raspršeni DNA sljedovi (kratki i dugi, pokretni sljedovi)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
-definirati genetičku toksikologiju.
-nabrojiti i razlikovati fizikalne, kemijske i biološke mutagene
-opisati djelovanje interkalirajućih agenasa, analoga i modifikatora DNA baza
-nabrojiti najčešće genotoksične agense prirodnog podrijetla, industrijske agense i genotoksične agense u hrani
-opisati djelovanje bioloških mutagena
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- definirati svojstva testova genotoksičnosti
-opisati strategiju testiranja na genotoksičnost
-nabrojati i razlikovati testove za detekciju genskih mutacija, kromosomskih mutacija i efekata na razini DNA
-opisati princip Amesovog testa i komet testa. Predavanje je povezano sa S6.
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- definirati pojmove: restrikcijske endonukleaze, vektor, tehnologija rekombinantne DNA, gel-elektroforeza, hibridizacijska proba.
- opisati metode umnažanja DNA/RNA molekula.
- usporediti lančanu reakciju polimerazom (PCR) s Real time –PCR tehnikom.
- opisati primjenu Southern-blot, Northern-blot i Western-blot tehnike.
- objasniti metodu DNA sekvenciranja.
Ishodi učenja
Uvijet za pristupanje vježbi je riješena lekcija u Merlinu iz seminara S1 - Metode proučavanja stanice.
Ishodi učenja:
- opisati građu biljne i animalne stanice
- samostalno izraditi mikroskopske preparate biljne stanice i stanica bukalne sluznice
- razviti sposobnost rukovanja svjetlosnim mikroskopom upotrebom suhog (malog i velikog) objektiva
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati građu prokariotske stanice
- samostalno izraditi mikroskopski preparat bakterijskih stanica usne šupljine i preparat modrozelenih algi iz suspenzije.
- razviti sposobnost rukovanja svjetlosnim mikroskopom upotrebom imerzijskog objektiva
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati građu praživotinja
- samostalno izraditi mikroskopski preparat praživotinja iz infuzuma barske vode
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- razlikovati i opisati faze mitoze
- opisati građu i funkciju diobenog vretena
- pronaći i prepoznati pojedine faze mitoze na mikroskopskom preparatu stanica luka
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i razlikovati spermatogenezu od oogeneze
- analizirati histološki presjek sjemenih kanalića testisa miša
- prepoznati građu i smještaj Sertolijevih i Leydigovih stanica
- prepoznati stanice germinativnog epitela sjemenih kanalića koje pripadaju I i II mejotičkoj diobi
- analizirati poprečni presjek ovarija
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- opisati i objasniti faze oplodnja
- opisati i objasniti faze ranog embrionalnog razvoja
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- definirati pojam kariogram i kariotip
- definirati pojam aneuploidija i poliploidija
- prepoznati tipove humanih kromosoma na mikroskopskom preparatu humanih kromosoma
- opisati značanje fakultativnog kromatina
- prepoznati Barovo tijelo, Y-tjelo
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
-objasniti faze izolacije genomske DNA
-samostalno izolirati genomsku DNA iz svježe krvi pomoću komercijalnog kita za izolaciju
-razviti sposobnost rukovanja laboratorijskim priborom i opremom (pipeta, epruveta, menzura, centrifuga)
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
-opisati cikluse lančane reakcije polimeraze (PCR)
-objasniti princip gel-elektroforeze
-izračunati potrebne količine pufera i agaroze te napraviti agarozni gel
-interpretirati rezultate gel-elektroforeze
-razviti sposobnost rukovanja laboratorijskim priborom i opremom (mikropipeta, epruveta, Erlenmeyer tikvica, menzura, vaga, centrifuga, kadica za elektroforezu, nosač za agorozni gel, mikrovalna pećnica)
Ishodi učenja
5. Nabrojati i opisati metode frakcioniranja staničnih organela: diferencijalno centrifugiranje, ultracentrifuga, centrifugiranje u gradijentu gustoće, ravnotežno centrifugiranje 6. Objasniti pojmove primarne i sekundarne kulture stanica, stanične linije i hranilišta Opaska: dovršena lekcija u Merlinu iz ovog seminara uvijet za pristupanje prvoj vježbi! |
Ishodi učenja
IZVEDBA:
Nastavnik će svakom studentu podijeliti radne listiće. Studenti će crtati i/ili označavati građevne elemente nukleinskih kiselina i raspravljati o problemskim pitanjima.
OCJENJIVANJE:
Pismeno rješavanje zadataka o građi DNA i RNA molekula vrednovat će se s 1 bodom.
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastavne jedinice student će biti osposobljen:
1. Definirati pojmove: nukleotid, purin, pirimidin, 3̀ i 5̀ kraj lanca, α-heliks.
2. Nacrtati strukturu DNA i RNA molekula (dušićne baze, šećer, fosfat, kemijske veze unutar i između polinukleotidnih lanaca)
3. Razlikovati tipove i strukturu RNA molekula (mRNA, tRNA, rRNA)
Ishodi učenja
IZVEDBA:
Studenti će uz pomoć voditelja prokomentirati svaki od navedenih staničnih procesa, a zatim će samostalno rješavati zadane probleme.
OCJENJIVANJE:
Pismeno rješavanje problemskih pitanja vrednovat će se s 3 boda.
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastavne jedinice student će biti osposobljen:
1. Opisati proces organizacije ribosomskih podjedinica u eukariota
2. Opisati građu membrane i mehanizme transporta
3. Opisati put unosa i razgradnje makromolekula u stanici
4. Opisati procese staničnog disanja i fotosinteze
5. Objasniti povezanost fotosinteze i staničnog disanja, te značaj kruženja energije u prirodi
Ishodi učenja
IZVEDBA:
Prikazat će se 3 kratka edukativna filma, potom će sljediti rasprava. Nakon toga studenti će rješavati problemska pitanja.
OCJENJIVANJE:
Pismeno rješavanje problemskih pitanja vrednovat će se s 2 boda.
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastavne jedinice student će biti osposobljen:
1. Povezati osnovne čimbenike (gen, transkripcijski faktori, RNA polimeraza) u procesu transkripcije.
2. Objasniti doradu mRNA u odnosu na njezinu funkciju.
3. Povezati ulogu tRNA i ribosoma u procesu translacije mRNA.
4. Opisati put mRNA od njezinog nastanka do sinteze proteina
Ishodi učenja
IZVEDBA:
U uvodnom dijelu seminara studenti će se pod vodstvom nastavnika upoznati s osnovnim pojmovima iz genetike. Nakon toga studenti će rješavati zadatke iz klasične genetike
OCJENJIVANJE:
Pismeno rješavanje problemskih pitanja vrednovat će se s 1 boda.
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastavne jedinice student će biti osposobljen:
1. Definirati pojamove: genotip, fenotip, gen, alel, homozigot, heterozigot, recesivnost, dominantnost, kodominantnost, multipli aleli
2. Razlikovati monogenske osobine od poligenskih osobina
3. Objasniti pojmove penetrabilnost, ekspresivnost i plejotropnost gena
4. Objasniti principe Mendelovih zakona
Ishodi učenja
IZVEDBA:
Studenti će raditi u grupama do 5 studenata. Nastavnik će svakoj grupi podijeliti radne listiće sa slikama i problemskim pitanjima. Seminar će biti podijeljen u tri tematske jedinice.
OCJENJIVANJE:
Seminar nosi 3 boda.
Pismeno rješavanje problema (crtež, problemska pitanja) nosi 2 boda.
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastavne jedinice student će biti osposobljen:
1. Definirati pojmove: mikronukleus, acentični fragment, klastogeni učinak, aneugeni učinak.
2. Opisati izvedbu i primjenu mikronukleus testa.
4. Definirati pojmove: izmjena sestrinskih kromatida, 5-bromodeoksiuridin.
5. Opisati kultivaciju limfocita periferne krvi za analizu izmjene sestrinskih kromatida
6. Shematski prikazati izmjenu sestrinskih kromatida
7. Navesti primjenu testa izmjene sestrinskih kromatida
8. Razlikovati numeričke i strukturne aberacije kromosoma
9. Definirati pojmove: kromosomski i kromatidni lom, kromosomski i kromatidni gap, acentrični fragment / minuta, dicentrični i ring kromosom
7. Opisati izvedbu i primjenu testa oštećenosti DNA uslijed ionizirajućeg zračenja
8. Interpretirati rezultate testa oštećenosti DNA uslijed ionizirajućeg zračenja
Ishodi učenja
IZVEDBA:
U uvodnom dijelu seminara studenti će se pod vodstvom nastavnika upoznati s novim pojmovima. Nakon toga će u malim grupama pomoću slika gelova analizirati rezultate elektroforeze.
OCJENJIVANJE:
Pismena individualna interpretacija rezultata gel elektroforeze vrednuje se 1 bodom.
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastavne jedinice student će biti osposobljen:
1. Definirati pojmove: lančana reakcija polimeraze (PCR), restrikcijska endonukleaza, restrikcijsko mjesto, gel elektroforeza, polimorfizam duljine restrikcijskih fragmenata (RFLP).
2. Opisati princip gel elektroforeze
3. Razlikovati tipove gelova za elektroforezu i njihovu primjenu
4. Analizirati rezultate dobivene gel elektroforezom
Ishodi učenja
IZVEDBA:
Studenti će raditi u parovima i dobit će radni materijal. U uvodnom dijelu seminara razgovarati će se o primjeni i značenju tehnika molekularne genetike. Nakon toga studenti će uz pomoć nastavnika analizirati slučaj i rješavati problemska pitanja.
OCJENJIVANJE:
Pismeno rješavanje problemskih pitanja vrednovat će se 1 bodom.
ISHODI UČENJA:
Po završetku nastavne jedinice student će biti osposobljen:
1. Opisati značenje PCR tehnike u molekularnoj genetici
2. Navesti primjenu PCR-RFLP u humanoj genetici
3. Odabrati restrikcijski enzim za analizu polimorfizma
4. Interpretirati rezultat gel elektroforeze na primjeru određenog polimorfizma
5. Usporediti genotipove osoba; homozigot, heterozigot