Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
1ISVU ID
172271ECTS
7.50
Kolegij Fizika i biofizika je obvezni predmet na 1. godini Sveučilišnog prijediplomskog i diplomskog studija Sanitarno inženjerstvo koji se održava u zimskom semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja, 30 sati seminara i 30 sati vježbi, ukupno 90 sati (7.5 ECTS).
Cilj kolegija je da student tijekom predavanja bude upoznat sa temeljnim znanjima iz fizike potrebnim za razumijevanje bioloških funkcija organizma. Nadopunjuju se znanja potrebna za razumijevanje fizikalnih metoda na kojima se zasnivaju mjerni i dijagnostički uređaji moderne tehnologije. U sklopu predavanja izvode se demonstracijski pokusi i koriste multimedijalni sadržaji. Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima kako je propisano Bolonjskom konvencijom. Na seminarima, čije je pohađanje obvezno, studenti primjenjuju teorijska znanja stečena na predavanjima na konkretne probleme računanjem konkretnih situacija. Studenti su dužni pripremiti se za seminare, ponavljanjem teorije, i na seminaru aktivno sudjelovati. Po završetku prve polovine i druge polovine seminara polaže se kolokvij iz seminara, u obliku pismenog ispita. Praktične vježbe imaju zadaću uputiti studente u osnovne vještine rukovanja jednostavnim mjernim uređajima, te smislom izvođenja mjerenja. Upoznaju ga sa osnovnim pravilima procjene točnosti rezultata kao i načinom izražavanja rezultata. Ocjenjuje se pripremljenost studenata za vježbe i obrada rezultata izvršenih mjerenja. Studenti su obvezni izvesti sve vježbe.
Očekivani ishodi učenja za kolegij:
A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
1. Raspraviti razliku između geometrijske i valne optike
2. Zaključiti granice primjenjivosti geometrijske i valne optike
3. Pokazati princip "rada" oka, mikroskopa, lupe, dalekozora
4. Prepoznati različite oblike energije
5. Objasniti silu i posljedice djelovanja sile
6. Reproducirati zakone očuvanja i njihovu važnost u fizici
7. Procijeniti termodinamiku i termodinamičke funkcije kao osnovu fiziologije
8. Razlikovati linearne deformacije opisane Hookovim zakonom od drugih vrsta deformacija
9. Opisati valove, interferenciju i rezonanciju
10. Raspraviti osnovne pojmove iz elektriciteta i magnetizma i međudjelovanje električnog i magnetskog polja
B. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
1. Uočiti viskoznost i njen utjecaj na protjecanje tekućine
2. Povezati zakone gibanja fluida sa krvotokom čovjeka
3. Prepoznati otapanje plinova u tekućinama kao mehanizam disanja
4. Povezati val sa opažanjima zvuka
5. Pratiti napetost površine
6. Gledati ovisnost električnog otpora o parametrima vodiča
- Praktikum fizikalnih mjerenja, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2010.
- Herak J., Osnove kemijske fizike, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Zagreb, 2008.
- Šolić F., Žauhar G., Fizika za medicinare, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, 2013.
- Erim Bešić, Janko Herak: Zadaci iz fizike, FBF, 2006.
- Kulišić P. i Lopac V., Elektromagnetske pojave i struktura stvari, Školska knjiga, Zagreb, 2003.
Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Studenti trebaju redovito posjećivati navedene sustave kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija.
POHAĐANJE NASTAVE
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima, seminarina, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu te će kašnjenje biti tretirano kao izostanak. Ulasci/izlasci tijekom održavanja nastave se ne uvažavaju.
Student može opravdano izostati do 30 % sati, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave, ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU
Shodno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave i ostalim oblicima rada u virtualnom okruženju” Sveučilišta u Rijeci (3.3.2021.), određeni oblici nastave će biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu. Predavanja, seminari i vježbe će se održavati na platformi MS Teams, a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
PREDAVANJA
Studenti su obvezni prisustvovati predavanjima kako je propisano Bolonjskom konvencijom.
SEMINARI
Na seminarima, čije je pohađanje obvezno, studenti primjenjuju teorijska znanja stečena na predavanjima na konkretne probleme poput sila i statike, krvotoka, disanja, kretanja, vida - izradom modela i računanjem konkretnih situacija. Studenti su dužni pripremiti se za seminare, ponavljanjem teorije, i na seminaru aktivno sudjelovati. Po završetku prve polovine i druge polovine seminara polaže se kolokvij iz seminara, u obliku pismenog ispita.
VJEŽBE
Praktične vježbe imaju zadaću uputiti studente u osnovne vještine rukovanja jednostavnim mjernim uređajima, te smislom izvođenja mjerenja. Upoznaju ga sa osnovnim pravilima procjene točnosti rezultata kao i načinom izražavanja rezultata. Ocjenjuje se pripremljenost studenta za vježbe i obrada rezultata izvršenih mjerenja. Studenti su obvezni izvesti sve vježbe.
AKTIVNO SUDJELOVANJE NA NASTAVI
• aktivnost na seminarima (do 2 boda)
Seminari imaju za cilj poticati analitički, kvantitativni pristup u proučavanju funkcija ljudskog tijela. Studenti su dužni pripremiti se za seminare, ponavljanjem teorije, i na seminaru aktivno sudjelovati. Bodovanje aktivnosti na seminarima obavlja se na slijedeći način:
broj javljanja na seminarima | ocjenski bodovi |
0 1-5 6 i više | 0 1 2 |
Praćenje rada studenata
| Pohađanje nastave | 0,25 | Aktivnost u nastavi | 0,5 | Seminarski rad |
| Eksperimentalni rad | 1,0 |
| Pismeni ispit | 1,75 | Usmeni ispit | 2,0 | Esej |
| Istraživanje |
|
| Projekt |
| Kontinuirana provjera znanja | 2,0 | Referat |
| Praktični rad |
|
| Portfolio |
|
|
|
|
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
| Bodovanje | Maksimalan broj bodova |
Parcijalni ispiti | Prvi parcijalni ispit (13 pitanja) | 13 |
Drugi parcijalni ispit (13 pitanja) | 13 | |
ukupno | 26 | |
Vježbe | ocjene iz vježbi 11 x 5 x 0,4 | 22 |
ukupno | 48 | |
Aktivnost | aktivnost na seminarima | 2 |
UKUPNO |
| 50 |
ZAVRŠNI ISPIT | Pismeni ispit (25 pitanja) | 25 |
Usmeni ispit | 25 | |
ukupno | 50 | |
UKUPNO |
| 100 |
Popravcima međuispita mogu pristupiti studenti koji:
Imaju pozitivno ocjenjene i priznate sve vježbe i koji tijekom cjelokupne nastave nisu neopravdano izostali više od 30%.
Završni ispit (do 50 bodova)
Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Pismeni test sastoji se od 25 pitanja. Svako pitanje ili tvrdnja ima pet ponuđenih odgovora, od kojih više njih može biti točnih. Uspješno položen ispit je onaj na kojem je točno riješeno najmanje 50% testa (13 točnih odgovora). Transformacijska skala iz točno odgovorenih pitanja u bodove na pismenom ispitu je slijedeća:
broj točnih odgovora na testu | ocjenski bodovi |
13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 | 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 |
Usmeni ispit je obvezan. Student može izići na usmeni ispit samo ako je točno riješio najmanje 50% pitanja na pismenom testu. Transformacijska skala iz ocjena na usmenom ispitu u bodove je slijedeća:
ocjena na usmenom | ocjenski bodovi |
dovoljan dobar vrlo dobar izvrstan | 10-13 14-17 18-21 22-25 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su tijekom nastave ostvarili najmanje 25 bodova (50% ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave).
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
• konačno ostvaruju manje od 25 ocjenskih bodova, i/ili
• imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 30 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Parcijalni ispiti:
Prvi parcijalni ispit: 22.11.2024.
Drugi parcijalni ispit: 17.01. 2025.
Ispitni termini:
1. rok 12.02.2025.
2. rok 26.02.2025.
3. rok 08.07.2025.
4. rok 03.09.2025.
5. rok 17.09.2025.
Dodatne napomene
Nastavnici i suradnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa za sva pitanja koja se tiču nastave.
Prof. dr. sc. Gordana Žauhar gordana.zauhar@uniri.hr
Asistentica Virna Kisiček virna.kisicek@uniri.hr
Asistentica Daria Jardas Babić daria.jardas@uniri.hr
Marijana Majetić , viša laborantica marijana.majetic@uniri.hr
Marija Musulin, laborantica marija.musulin@uniri.hr
Svi sadržaji vezani uz nastavu nalaze se na portalu Merlin 2024./2025.
Ishodi učenja
- Studenti će biti upoznati s pravilima kolegija, posebno sakupljanjem bodova i načinom polaganja ispita.
- Primijeniti znanja o fizikalnim veličinama i mjernim jedinicama pri izražavanju rezultata mjerenja
- Objasniti razlog najnovije revizije međunarodnog sustava jedinica te nove definicije osnovnih mjernih jedinica
Ishodi učenja
- Razumjeti će razliku između geometrijske i valne optike, njihove granice i primjenjivost.
- Razumjeti i znati objasniti nastanak slike u oku.
- Objasniti nastanak slike kod optičkog mikroskopa.
- Definirati povećanje mikroskopa.
Ishodi učenja
- Razumjeti će prikaz svjetlosti kao vala, i pojave koje proizlaze iz valne prirode svjetlosti.
Ishodi učenja
- Naučiti će razlikovati jednostavna gibanja.
- Razlikovati pravocrtna od krivocrtnih gibanja
- Razlikovati vektore od skalara.
- Shvatiti će što je sila, posljedice djelovanja sile i vrste sila.
Ishodi učenja
- Ponavljanje Newtonovih zakona osigurati će pravilno razumijevanje.
- Usvojiti će pojam polja sila, momenta sile i količine gibanja.
- Saznati će važnost zakona očuvanja u fizici, odnosno u prirodi.
- Shvatiti će ravnotežu i zakon poluge.
Ishodi učenja
- Uočiti će da djelovanjem sile na nepokretno tijelo nastaju deformacije.
- Opisati će deformacije Hookovim zakonom, vidjeti kada je primjenjiv, uočiti razlike među vrstama deformacija.
Ishodi učenja
- Razumjeti će različite oblike energije, razlikovati ih, primijeniti ta znanja na razne sile.
- Znati primijeniti zakone očuvanja energije u prirodi.
- Razumjeti će ravnotežu i zakon poluge, te primjenu.
Ishodi učenja
- Opisati i objasniti periodična gibanja.
- Objasniti što to znači da valovi prenose energiju, a ne masu.
- Razlikovati i znati objasniti razlike između transverzalnih i longitudinalnih valova
- objasniti što je to interferencija i polarizacija valova
- objasniti pojavu rezonancije
Ishodi učenja
- Upoznati će se sa zvukom te posebno sa ultrazvukom i njegovom primjenom u medicini.
- Definirati i objasniti intenzitet, akustičku impedanciju, nivo intenziteta i glasnoću zvuka
- Objasniti vezu akustičkih parametara i fizioloških osjeta.
- Objasniti što je to buka.
- Poznavati zakonske propise vezane uz zaštitu od buke.
Ishodi učenja
Tekućine u mirovanju
- Definirati površinsku napetost
- Objasniti kapilarne pojave
- Definirati i razlikovati jedinice koje se koriste za tlak
- Definirati hidrostatički tlak
- Znati objasniti pojavu zračnog embolusa kao smetnje protoku krvi
Osnovni zakoni hidrodinamike
- Opisati model idealne tekućine
- Znati primijeniti Bernoullijevu jednadžbu.
- Opisati realne tekućine.
- Definirati viskoznost
- Definirati Poiseuilleov zakon
- Razlikovati laminarno i turbulentno gibanje tekućina
- Definirati Reynoldsov broj
- Razlikovati njutnovske i nenjutnovske tekućine
Ishodi učenja
- Razlikovati izobarne, izotermne i izohorne procese
- Objasniti osnovne plinske zakone.
- Razlikovati plinove i pare
- Definirati Daltonov zakon
- Objasniti apsorpciju plinova u tekućinama
Ishodi učenja
- Definirati prvi i drugi zakon termodinamike
- Razumjeti termodinamičke promjene stanja sustava.
- Znati objasniti dijagram stanja neke tvari i fazne prijelaze.
- Opisati promjene agregacijskog stanja kod zatvorenog i otvorenog sustava
- Opisati osnovne načine prijenosa energije unutar organizma te u njegovoj interakciji s okolinom
- Usporediti prijenos topline kondukcijom, konvekcijom, zračenjem i isparavanje.
Ishodi učenja
- Objasniti procese difuzije i osmoze.
- Objasniti nastanak membranskog potencijala
- Opisati prolaz iona kroz staničnu membranu.
- Opisati nastanak i širenje akcijskog potencijala
- Znati primijeniti Nernstovu jednadžbu
Ishodi učenja
- Opisati i objasniti svojstva električnog polja.
- Objasniti Coulombovu silu
- Definirati potencijal i napon.
- Objasniti djelovanje električnog polja na naboje u vodiču i izolatoru.
- Objasniti djelovanje Lorentzove sile
- Objasniti protok struje i stečena znanja primijeniti na prolaz iona kroz staničnu membranu.
Ishodi učenja
- Opisati magnetska svojstva nekih tvari.
- Opisati magnetsko polje oko vodiča kojim teče struja.
- Objasniti kako se ponašaju tvari u magnetskom polju.
- Razlikovati dijamagnetske, paramagnetske i feromagnetske tvari.
- Objasniti elektromagnetsku indukciju.
- Objasniti mehanizme zagrijavanja tkiva u promjenjivom električnom i promjenjivom magnetskom polju
- Objasniti elektromagnetsku indukciju.
- Usporediti istosmjernu i izmjeničnu struju
Ishodi učenja
- Upoznati studente sa načinom izvođenja vježbi, sa potrebnim priborom, te dati upute o pohađanju i izradi pripreme za svaku vježbu
- Steći vještinu obrade rezultata mjerenja te izračunavanja jednostavnih pogrešaka
- Znati preračunavati mjerne jedinice i koristiti predmetke u pretvorbi jedinica
- Upoznati se s grafičkim načinima prikazivanja rezultata mjerenja
Ishodi učenja
- Definirati gustoću tvari
- Odrediti gustoću pravilnog krutog tijela
- Odrediti gustoću nepravilnog krutog tijela
- Odrediti gustoću tijela Jollyevom vagom i areometrom
Ishodi učenja
- Definirati površinsku napetost
- Odrediti površinsku napetost tekućine metodom otkidanja prstena
- Odrediti površinsku napetost tekućine pomoću kapilarne elevacije
- Definirati viskoznost i znati odrediti koeficijent viskoznosti tekućine Ostwaldovim viskozimetrom
Ishodi učenja
- Razlikovati toplinski kapacitet i specifični toplinski kapacitet neke tvari
- Razumjeti i znati primijeniti Richmanovo pravilo prilikom određivanja specifičnog toplinskog kapaciteta tvari
- Definirati specifičnu toplinu taljenja neke tvari
- Odrediti specifičnu toplinu taljenja leda
Ishodi učenja
- Opisati osnovne načine prijenosa topline između organizma i okoline
- Definirati vlažnost zraka i znati je odrediti
- Odrediti brzinu strujanja zraka u prostoriji
- Odrediti srednju temperaturu zračenja u prostoriji
Ishodi učenja
- Razumjeti zakon loma i znati ga primijeniti prilikom izračunavanja indeksa loma staklene planparalelne ploče i prizme
- Upoznati se sa principom rada spektroskopa
- Usporediti spektar živine lampe i obične žarulje te tako naučiti kako razlikovati linijski i kontinuirani spektar
Ishodi učenja
- Analizirati kakve su karakteristike slike koje daju sferna zrcala za razne udaljenosti predmeta
- Znati primijeniti jednadžbu konjugacije za izračunavanje žarišne daljine sfernih zrcala
- Usvojiti vještinu konstruiranja slika za sferna zrcala koja omogućuje da se predvidi gdje nastaje slika
Ishodi učenja
- Analizirati kakve su karakteristike slike koje daju leće za razne udaljenosti predmeta
- Znati primijeniti jednadžbu konjugacije za izračunavanje žarišne daljine leća
- Usvojiti vještinu konstruiranja slika za leće koja omogućuje da se predvidi gdje nastaje slika
Ishodi učenja
- Usvojiti vještinu rukovanja jednostavnim mjernim instrumentima
- Analizirati različite strujne krugove te pokušati objasniti promjene u sjaju žaruljica u strujnom krugu ili izmjerene vrijednosti napona i struje koristeći osnovne zakone kao što su: Ohmov zakon, Kirchohoffova pravila
Ishodi učenja
- Znati definirati otpor, otpornost, vodljivost
- Razumjeti princip rada Wheatstoneovog mosta te znati odrediti otpor uz pomoć njega
- Definirati električnu provodnost elektrolita te na temelju eksperimenta utvrditi o čemu ona ovisi
Ishodi učenja
- Upoznati različite vrste mehaničkih valova
- Analizirati zvučne valove katodnim osciloskopom
- Analizirati pojavu interferencije kod valova i to osobito slučaj kad kao rezultat interferencije nastaje stojni val
- Odrediti vlastitu frekvenciju titranja glazbene viljuške na temelju Meldeovih pokusa
- Izračunati valnu duljinu i brzinu širenja zvuka Quinckeovom pištaljkom
Ishodi učenja
- Definirati i objasniti intenzitet, nivo intenziteta i glasnoću zvuka
- Razlikovati karakteristike tona, muzikalnog zvuka i šuma
- Objasniti vezu akustičkih parametara i fizioloških osjeta
- Upoznati se sa mjerenjem buke u radnim prostorima
Ishodi učenja
- Znati preračunavati mjerne jedinice i koristiti predmetke u pretvorbi jedinica
Ishodi učenja
- Primijeniti zakone geometrijske optike na rješavanje numeričkih zadataka.
- Objasniti pojavu totalne refleksije.
- Primijeniti zakon loma svjetlosti u numeričkim primjerima.
Ishodi učenja
- Analizirati kakve su karakteristike slike koje daju sferna zrcala i leće za razne udaljenosti predmeta
- Znati primijeniti jednadžbu konjugacije za izračunavanje žarišne daljine sfernih zrcala i leća
- Usvojiti vještinu konstruiranja slika za sferna zrcala i leće koja omogućuje da se predvidi gdje nastaje slika
Ishodi učenja
- Objasniti interferenciju svjetlosti.
- Razlikovati konstruktivnu i destruktivnu interferenciju valova
- Primijeniti formule za ogib na pukotini i na rešetci u numeričkim primjerima.
- Objasniti pojavu polarizacije svjetlosti.
- Primijeniti Brewsterov zakon u numeričkim primjerima.
Ishodi učenja
- Razlikovati jednoliko i jednoliko ubrzano gibanje
- Znati primijeniti jednadžbe kojima opisujemo jednoliko i jednoliko ubrzano gibanje u numeričkim primjerima.
- Opisati jednostavna gibanja grafički.
Ishodi učenja
- Objasniti jednoliko gibanje po kružnici
- Znati primijeniti jednadžbe kojima opisujemo jednoliko gibanje po kružnici u numeričkim primjerima
- Razlikovati obodnu i kružnu brzinu
- Razlikovati ubrzanje i kutno ubrzanje
Ishodi učenja
- Znati primijeniti zakon održanja količine gibanja u numeričkim primjerima.
- Primijeniti zakone očuvanja energije, impulsa i momenta impulsa radi rješavanja fizičkih problema.
Ishodi učenja
- Objasniti pojam sile i učinke djelovanja sile.
- Znati primijeniti Newtonove zakone mehanike radi objašnjavanja gibanja tijela.
- Objasniti pojam gravitacijskog polja i primijeniti Newtonov zakon gravitacije u numeričkim primjerima.
- Predvidjeti vrstu gibanja tijela polazeći od informacije o silama koje djeluju na tijelo.
Ishodi učenja
- Znati zbrajati i razlagati vektore računskom i grafičkom metodom.
- Primijeniti slaganje i razlaganje vektora u numeričkim primjerima.
Ishodi učenja
- Razlikovati vektore od skalara.
- Znati izračunati vektorski i skalarni produkt računskom i grafičkom metodom.
- Primijeniti vektorski i skalarni produkt u numeričkim primjerima.
Ishodi učenja
- Objasniti moment sile.
- Primijeniti uvjete ravnoteže na različitim tipovima poluga.
Ishodi učenja
- Opisati i objasniti različite učinke djelovanja sile na tijelo.
- Znati primijeniti Hookov zakon u numeričkim primjerima.
Ishodi učenja
- Objasniti pojmove energije, rada i snage.
- Analizirati na numeričkim primjerima pretvorbu energije.
Ishodi učenja
- Primijeniti znanje o mehaničkim valovima na konkretnim primjerima.
- Znati odrediti period, frekvenciju, elongaciju i amplitudu na primjerima oscilacijskog gibanja.
- Primijeniti jednadžbu vala u numeričkim primjerima.
Ishodi učenja
- Opisati na primjerima nastanka, prostiranja, i apsorpcije zvučnih valova nužnost postojanja elastične sredine.
- Objasniti Dopplerov učinak i znati ga primijeniti u numeričkim zadatcima.
- Rješavati numeričke primjere vezane uz nivo intenziteta i glasnoću zvuka.
- Znati koristiti decibelsku skalu.
Ishodi učenja
- Primijeniti odgovarajuće izraze za tlak u različitim primjerima.
- Primijeniti Pascalov zakon u rješavanju problema.
- Analizirati kvantitativnom metodom silu uzgona na tijela različite gustoće u fluidu.
Ishodi učenja
- Primijeniti osnovne fizikalne zakone hidrodinamike ( Bernoullievu jednadžbu i jednadžbu kontinuiteta) na numeričkim primjerima.
- Razlikovati statički i dinamički tlak.
Ishodi učenja
- Znati primijeniti osnovne plinske zakone u rješavanju numeričkih primjera vezanih uz fiziku disanja.
- Diskutirati o problemima disanja u uvjetima povećanog vanjskog tlaka (kod ronjenja)
- Diskutirati o problemima disanja u uvjetima smanjenog vanjskog tlaka (penjanje na velike nadmorske visine)
Ishodi učenja
- Znati izračunati promjenu temperature tijela povezanu s dovođenjem/odvođenjem topline.
- Razlikovati prenošenje topline vođenjem, strujanjem i zračenjem.
- Znati primijeniti Stefan-Boltzmanov i Wienov zakon u numeričkim primjerima.
Ishodi učenja
- Analizira pojavu protjecanja električne struje u čvrstim tijelima, tekućinama i plinovima.
- Zna odrediti ukupan otpor serijski i paralelno spojenih otpornika.
- Primijeniti Ohmov zakon i Kirchoffova pravila na strujni krug.
- Razlikuje istosmjernu od izmjenične struje.
- Analizirati prednosti i nedostatke istosmjerne i izmjenične struje.
Ishodi učenja
- Znati objasniti prolaz tvari kroz staničnu membranu
- Razlikovati i znati objasniti difuziju i osmozu
- Znati izračunati osmolarnost otopine, te primijeniti Van't Hoffov zakon u numeričkim primjerima
- Znati primijeniti Fickov zakon difuzije
Ishodi učenja
- Znati objasniti zašto postoji membranski potencijal
- Znati primijeniti Fickov zakon i Nernstovu jednadžbu u konkretnim primjerima
- Diskutirati o prolasku neutralnih i električki nabijenih čestica kroz staničnu membranu
Ishodi učenja
- Razlikuje stalne i privremene magnete
- Primjenjuje izraz za Amperovu silu, rješavajući problemske zadatke
- Primjenjuje znanja o magnetskim učincima električne struje i djelovanju magnetskog polja na naboj u gibanju
Ishodi učenja
- Razmatra pojavu elektromagnetske indukcije i njezine primjene u praksi
- Analizira princip rada transformatora
- Zna primijeniti zakon elektromagnetske indukcije u numeričkim primjerima