Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina potrebnih za sudjelovanje u procesu gospodarenja vodama, sa posebnim naglaskom na razvoj spoznaja o kompleksnosti i multidisciplinarnosti problematike gospodarenja vodama.
Sadržaj kolegija je sljedeći:
Osnovni pojmovi o gospodarenju vodama: povjesni razvoj, integralni pristup, održivi razvoj , vodni resursi, sliv kao jedinica upravljanja značajke prirodnih vodnih sustava: površinske i podzemne vode, more, prijelazne vode, potrebe za vodom, bilanciranje vodnih resursa i potreba. Integralno korištenje voda ( vodopskrba, zaštita, zaštita od štenog djelovanja voda). Vrste i značajke izgrađenih vodnogospodarskih sustava. Akumulacije kao najsloženiji strukturalni višenamjenski objekti, utjecaj čovjeka na promjene vodnog režimai ekološka komponenta hidrotehničkih rješenja. Planiranje korištenja vodnih resursa: osnove planiranja, ciljevi i kriteriji, metodologija generiranja odabira vodnogospodarskih rješenja. Strategija gospodarenja vodama i organizacija gospodarenja i upravljanja vodama u Hrvatskoj. Europske direktive vezane za gospodarenje vodama.
- Water Resources Management: Principles, Regulations, and Cases; Neil S. Grigg,McGraw Hill Professional, 1996
- WFD - 2000/60/EC (Water Framework Directive), Offical Journal of the EU
22.12.2000. / Okvirna direktiva o vodama Europske unije, VOH - Izdanja II.
Hrvatske vode, Zagreb, 2022
- Zakon o vodama
- Strategija upravljana vodama u Hrvatskoj
- Planovi upravljanja vodnim područjima
Zakon o financiranju vodnog gospodarstva
Gereš, D.: Modeliranje upravljanja vodnim resursima na slivnom području.
Građevni godišnjak 2001/2002. Hrvatski savez grad. inženjera, Zagreb, 2002..
- Bonacci, O.: Višeznačnost koncepta održivog razvoja s osvrtom na gospodarenjevodama. Hrvatske vode 4/17.1996.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno susdjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci 12.06.2018.godine).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova..
Cjeloviti sustav vrednovanja
Aktivnost
Udio ECTS bodova
Ishodi učenja
Aktivnost studenata
Metode procjenjivanja
Max.br.ocjenskih bodova
Pohađanje nastave
0,1
P1-P8
Evidencija
5
Praktičnini rad
0,2
V
Terenske vježbe
Izrada Izvještaja
10
Seminarski rad
0,7
P1-P8, V i S
Izrada i prezentacija seminara
Seminari se boduju.
35
Završni ispit
1,5
P, V
Usmeni ispit
Odgovori se boduju
50
UKUPNO
2
100
Nastava je organizirana u obliku predavanja (10 sati) , seminari (10 sati) i vježbe (10 sati), ukupno 30 sati (2 ETSC). Svi oblici nastave su obvezatni.
Student može polagati ispit najviše 4 puta u jednoj akademskoj godini s tim da su ispitni rokovi organizirani tako da je prvi ispitni rok neposredno nakon održane nastave a ostali u ožujku, srpnju i rujnu.
Rad studenata se vrednuje i ocjenjuje tijekom izvođenja nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimun 50% i više ocjenskih bodova od ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave kroz oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja studenata sukladno pravilniku i/ili studijskom programu sastavnice, mogu pristupiti završnom ispitu. Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 0 do 49,9% ocjenskih bodova od ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave kroz oblike kontinuiranog praćenja i vrednovanja studenata sukladno pravilniku i/ili studijskom programu sastavnice ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan), ne mogu steći ECTS bodove i moraju ponovo upisati predmet.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
Pohađanje nastave
Student može izostati s 30% nastave isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Nazočnost na predavanjima je obvezna.
Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Bodovanje nazočnosti na nastavi (predavanja) obavljat će se na slijedeći način (Tablica 1):
Tablica 2
Nastavna obaveza
Ocjenski bodovi
OB
odličan
(100 %
aktivnosti)
OB
dovoljan
(50% aktivnosti)
Pohađanje nastave
5
5
3,5
*za 50% aktivnosti dodjeljuje se 70% (3,5) od ukupno predviđenih (5) ocjenskih bodova za pohađanje nastave
Praktični rad
Rezultat pohađanja terenskih vježbi je izrada izvještaja.
Bodovanje izvještaja obavljat će se na sljedeći način (Tablica 2.)
elementi za vrednovanje terenskog izvještaja
OB
odličan
(100 % aktivnosti)
OB
dovoljan
(50% aktivnosti)
Stupanj uključenosti studenta u prikupljanje i iznošenje informacija
5,00
2,50
Cjelovitost i točnost iznesenih informacija
5,00
2,5
Ukupno
10,00
5,00
Seminar
Seminar se ocjenjuje na slijedeći način (Tablica 3):
Tablica 3
elementi za vrednovanje tematskih seminara
OB
odličan
(100 % aktivnosti)
OB
dovoljan
(50% aktivnosti)
Stupanj uključenosti studenta u prikupljanje i iznošenje informacija
11,25
6,125
Cjelovitost i točnost iznesenih informacija
11,25
6,125
Uključenost u analizu problema, donošenje zaključaka i njihova povezanost
11,25
6,125
Obim korištene literature
11,25
6,125
Ukupno
35
24,50
*za 50% aktivnosti dodjeljuje se 70% (24,50) od ukupno predviđenih (35) ocjenskih bodova za seminar
Završni ispit
Završni ispit je usmeni i boduje se s maksimalno 50 bodova. Bodovi na završnom ispitu dobivaju se kada student uspješno odgovori na najmanje 50% postavljenih pitanja.
Ocjena
Bodovi
dovoljan (2)
25-31
dobar (3)
32-38
vrlo dobar (4)
39-45
izvrstan (5)
46-50
Završna ocjena oblikuje se na način da se ocjenskim bodovima ostvarenim tijekom nastave pridružuju bodovi ostvareni na završnom ispitu. Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodijelom, odnosno na temelju konačnog postignuća na sljedeći način: