INP — MedRi

Autoimune bolesti - patogenetski mehanizmi i novi terapijski pokušaji

Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju

Predavači

prof. dr. sc. Ravlić Gulan Jagoda, dr. med. nositelj

Kolegij Autoimune bolesti - patogenetski mehanizmi i novi terapijski pokušaji izborni je predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u IV semestru (III bloku izbornih predmeta), a sastoji se od 10 sati predavanja i 15 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS).

Cilj ovog izbornog kolegija je omogućiti studentu da usvoji najnovija znanja o etiopatogenetskim mehanizmima autoimunih bolesti (AIB), tj. mehanizmima uključenim u pokretanje i održavanje autoimunog procesa, a koja su proizašla iz brojnih eksperimentalnih modela i proučavanja različitih autoimunih bolesti u ljudi.

Na primjerima nekih češćih autoimunih bolesti studenti će usvojiti najnovije spoznaje o gubitku tolerancije, te etiopatogenetskim mehanizmima nastanka autoimunosti, ulozi pojedinih imunoloških stanica i medijatora u oštećenju ciljnih organa i sistemskim komplikacijama, te će tako dobiti bolji uvid u najnovije dijagnostičke i terapijske pokušaje u oboljelih od autoimunih bolesti.

Sadržaj predmeta:

1.Priroda imunološke reakcije na vlastito

Autoantigeni. Podjela autoimunih bolesti (AIB). Kako imunološki sustav razlikuje tuđe od vlastitog? Mogući pokretački čimbenici u AIB. Dijelovi imunološkog sustava koji sudjeluju u efektorskim zbivanjima u AIB. Grupiranje AIB unutar jedinke ili jedne familije. Razlozi kroničnog tijeka AIB.

2. Mehanizam tolerancije u prevenciji AIB

Ravnoteža između nereaktivnosti i hiperreaktivnosti imunološkog sustava. Preveniranje autoimunosti i održavanje imunosti. Aktivacija autoreaktivnih limfocita i pojava autoimunih bolesti. Mehanizmi uspostave centralne tolerancije. Ektopična ekspresija tkivno-specifičnih antigena u timusu. Periferna anergija. Uloga infekcije i TLR u autoimunosti. Promjena imunogeničnosti ili raspoloživosti autoantigena. Imunološki privilegirana mjesta. Imunomodulacija. T regulacijske stanice. Recesivna i dominantna tolerancija.

3. Genetski i okolišni čimbenici autoimunosti.

Razine genskih poremećaja koji utječu na pojavu autoimunosti. MHC i «non-MHC» genotip i osjetljivost za AIB. Lijekovi i toksini u razvoju autoimunosti. Infekcija i razvoj autoimunosti. Molekularna mimikrija.

4. Imunopatogenetski mehanizmi autoimunih bolesti

Uloga antigen prezentirajućih stanica. Uloga limfocita T. Uloga limfocita B: teorije imunih kompleksa i auto-protutijela. Uloga kemokina i citokina. Apoptoza i AIB.

5. Mehanizmi destrukcije tkiva

Prirođena i stečena imunost u mehanizmu destrukcije.

6. Pokušaji imunološke i genske terapije bolesnika od AIB.

Ciljevi novijih terapijskih pokušaja: kostimulacijske molekule, Treg, klirens antigena, antigenska prezentacija, polarizacija citokinskog odgovora, upalni medijatori

ISHODI UČENJA ZA PREDMET:

I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE

Opisati glavne kliničke znakove najčešćih autoimunih bolesti
Opisati i objasniti mehanizme uspostavljanja tolerancije (centralne i periferne) i pokretanja autoimunosti.
Opisati i objasniti dokazane patogenetske mehanizme nastanka određenih autoimunih bolesti.
Objasniti mehanizme destrukcije ciljnih tkiva u pojedinih AIB.
Navesti i objasniti osnovne terapijske principe i nove pokušaje u liječenju bolesnika od AIB.

II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE

pronaći u literaturi poznate i dobro opisane patogenetske mehanizme u različitim autoimunim bolestima
algoritamski razraditi patogenezu u pojedinim primjerima autoimunih bolesti
povezati poznate terapijske pokušaje u liječenju autoimunih bolesti s patogenetskim mehanizmom
Koristiti istraživački pristup sadržaju kolegija korištenjem dostupne literature na Internetu i bazama podataka
Pokazati sposobnost timskog rada u pročavanju literature i izradi kvalitetne i sadržajne prezentacije
Pokazati sposobnost prezentiranja sadržaja neke tematske cjeline drugim studentima i nastavniku

Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Na seminarima student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima.Tijekom nastave skupljaju se bodovi, koji čine 30% završne ocjene na ispitu. Student, koji ostvari 15 bodova ili više pristupa završnom testu, koji se organizira neposredno po završetku nastave.

POPIS PREDAVANJA:

P1. Mehanizmi uspostavljanje Imunološke tolerancije i mehanizmi koji dovode do gubitka tolerancije (2h)

definirati imunološku toleranciju i razlikovati je je od imunološke nereaktivnosti
objasniti i razlikovati mehanizme uspostave centralne i periferne tolerancije
objasniti značenje ekspresije tkivno-specifičnih antigena u timusu i ulogu mTEC stanica
definirati T-intrinzičke i T-ekstrinzičke mehanizme periferne tolerancije
objasniti ulogu Treg i tolerogenih dendriičnih stanica
opisati ulogu infektivnih čimbenika kao pokretača autoimunosti, te razjasniti moguće mehanizme

P2. Reumatoidni artritis kao primjer autoimune bolesti (3h)

Opisati kliničku sliku reumatoidnog artritisa (RA)
Opisati kratki povijesni pregled i epidemiološke činjenice, te klinički tijek RA
Objasniti sinovijalnu membranu kao ciljno tkivo u patogenetskom slijedu razvoja RA, te glavne karakteristike sinovitisa
Opisati značaj sinovijalne angiogeneze
Opisati osnovne karakteristike neravnoteže u lučenju proupalnih i protuupalnih citokina
Definirati i nabrojati osnovne izvanzglobne simptome u tijeku RA
Nabrojati i opisati obrasce koštane destrukcije
Definirati zadnje kriterije dijagnostike (EULAR/ACR)
Definirati glavne genetske i okolišne čimbenike rizika nastanka RA
Definiratti pojam HLA i non-HLA genske sklonosti nastanka RA

P3. Patogenetski mehanizmi u nastanku RA (3h)

Opisati patološku staničnu interakciju u nastanki i razvoju RA
Opisati neke od starijih i novijih hipoteza u RA patogenezi
Opisati značenje T-limfocita u pokretanju autoimunog odgovora
Opisati citruliniranje i karbamiliranje kao osnove za pokretanje autoimunog odgovora
Nabrojati poznate okolišne rizične faktore za nastanak RA
opisati zasada poznatu ulogu masnog tkiva u autoimunosti
Opisati značenje apoptoze u patogenezi RA
Objasniti pojam “polarizacije” imunološkog odgovora citokinima
Opisati ulogu NKG2D molekule, kao i Toll receptora u pokretanju autoimunosti
Opisati značenje B-aktivacijskih molekula i ulogu B regulacijskih stanica
Objasniti unutarstanične signalne puteve u autoimunosti pokrenute citokinima
Definirati pojam osteoklastogeneze i objansiti mehanizme destrukcije hrskavice i kosti.

P4. Terapijske mogućnosti u RA (2h)

opisati osnovnu terapiju koja se primjenjuje u RA (konvencionalni i biološki DMARD)
Opisati mogućnosti genske terapije (zamjena ili kompenzacija defektnog gena/ nepostojećeg gena; kodiranje protuupalnih molekula; interferirnje sa signalnim putevima AIB)
Opisati važnost molekularnih biomarkera RA (dijagnostički, prognostički i terapijski značaj)

POPIS SEMINARA:

Teme seminarskih radova (ovisno o broju prijavljenih studenta)

1. Hashimotov tireoiditis

2. Simpatička oftalmija

3. Adisonova bolest

4. Psorijaza

5. Sistemski eritematozni lupus (lupus eritematozus, SLE)

6. Reumatska groznica

7. Sklerodermija

8. Juvenilni diabetes mellitus

9. Multipla skleroza

10. Myastenia gravis

11. Guillain-Barreov sindrom

12. Morbus Crohn

13. Ulcerozni kolitis

14. Dermatomiozitis

15. Sindrom Sjögren

16. Alopecia areata

17. Morbus Bechterew (Spondylitis ankylosans)

18. Purpura Henöch-Schönlein

19. Polimiozitis

20. Goodpasture-ov sindrom

21. Sarkoidoza

22. Autoimuni hepatitis

23. Reumatska groznica

24. Autoimuni hepatitis

Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet., 2016

Svi dostupni časopisi iz područja autoimunost. Internet i razne baze podataka (PubMed, Ovid...) za pretraživanje najnovijih objavljenih članaka iz područja autoimunosti

ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.

Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 30 bodova, a na završnom ispitu 70 bodova.

I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 30 bodova):

a) usvojeno znanje (do 26 bodova)

b) pohađanje nastave (do 4 boda)

a) Usvojeno znanje (do 26 bodova)

Po završetku nastave procjenjivat će se usvojeni ishodi učenja s testom od 20 pitanja, a bodovi (od minimalno 14 do maksimalno 26) dobivaju se kad student riješi više od 50% pitanja kako prikazuje tablica:

Točni odgovori	Broj bodova
20	26
19	24
18	22
17	20
16	19
15	18
14	17
13	16
12	15
11	14

b) Pohađanje nastave (do 4 boda)

Prisustvovanje na svim oblicima nastave (predavanja, seminari vježbe) boduje se:

Prisustvo na nastavi	Bodovi
100%	4 boda
90%-99,9%	3 boda
80%-89,9%	2 boda
70%-79,9%	1 bod

II. Završni ispit (do 70 bodova)

Završni ispit sastoji se od usmenog dijela u obliku završne prezentacije prema zadanim temama. Studenti u paru imaju zadatak napraviti Power point prezentaciju u trajanju od 20-ak minuta, a potom se o dotičnoj autoimunoj bolesti raspravlja u tijeku trajanja seminara, te radi korelacija s patogenetskim mehanizmima objašnjenim za RA. Na usmenom dijelu završnog ispita student može ostvariti bodove kako prikazuje tablica:

Ocjena ostvarena na usmenom dijelu ispita	Broj ostvarenih bodova na usmenom dijelu ispita
odličan	65-70
vrlo dobar	55-65
dobar	45-55
dovoljan	35-45
nedovoljan	0

Završni ispit smatra se položenim ukoliko je student ostvario minimalno 35 bodova na završnom ispitu, te ukoliko je zbroj bodova ostvarenih na nastavi i na završnom ispitu u zbroju iznosi najmanje 50.

Tko može pristupiti završnom ispitu:

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 15-30 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 70 bodova.

Tko ne može pristupiti završnom ispitu:

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 14,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.

III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:

Konačna ocjena na završnom ispitu
A (90-100%)	izvrstan (5)
B (75-89,9%)	vrlo-dobar (4)
C (60-74,9%)	dobar (3)
D (50-59,9%)	dovoljan (2)
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit)	nedovoljan (1)

Izvedbeni nastavni plan za 2024/2025

2 P1. Mehanizmi uspostavljanje Imunološke tolerancije i mehanizmi koji dovode do gubitka tolerancije

3 P2. Reumatoidni artritis kao primjer autoimune bolesti

3 P3. Patogenetski mehanizmi u nastanku RA

2 P4. Terapijske mogućnosti u RA