Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
1ISVU ID
213843ECTS
3
Kolegij Fiziklani faktori okoliša je obvezni predmet na I. godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u I semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 15 sati seminara, ukupno 30 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija:
Cilj kolegija je upoznati studente sa fizikalnim faktorima u okolišu te načinima njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje.
Sadržaj predmeta:
Buka i vibracije. Elektromagnetski spektar. Ionizirajući i neionizirajući čimbenici u okolišu. Toplinski učinci i klimatski konfor. Svjetlosno onečišćenje.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
Po uspješnom završetku kolegija studenti će:
- moći objasniti pojam zvučnog vala kao način propagacije istog u okolišu. Također, studenti će znati navesti izvore buke, objasniti utjecaj buke na zdravlje, te navesti podjelu izvora buke. Studenti će moći objasniti mjerne jedinice u kojima se buka izražava, navesti razine jakosti zvuka te identificirati mjere određivanja razine buke. Također studenti će znati identificirati i interpretirati osnovne značajke karata buke te način njihove upotrebe.
- znati objasniti pojam elektromagnetskog zračenja uključujući ionizirajuće zračenje. Moći će identificirati vrste ionizirajućeg zračenja te utjecaj istog na organizam. Također, moći će identificirati i neke od mjernih instrumenata za detekciju ionizirajućeg zračenja.
- biti u stanju znati objasniti pojam neionizirajućeg zračenja, moći identificirati mogući štetni utjecaj na zdravlje te navesti neke od metoda mjerenja neionizirajućeg zračenja.
- razumjeti utjecaj topline na ljudski organizam, oblike izmjene topline, te moći identificirati čimbenike koji utječu na toplinske učinke poput vlažnosti i strujanja zraka. Također studenti će moći raspravljati o klimatskom komforu, poznavati osnove ispitivanja toplinskog komfora te biti upoznati sa PPD i PMV indeksima.
- moći navesti izvore svjetlosnog onečišćenja te objasniti što je to svjetlosno onečišćenje, te štetne učinke svjetlosnog onečišćenja na okoliš.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi uživo obliku predavanja i seminara.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja sukladno uputama i materijalima koje dostavlja nastavnik prije početka kolegija.
Nastavnik ocjenjuje stečeno teoretsko znanje tijekom nastave putem kolokvija i seminara, te putem završnog ispita.
- Valić, F. i sur. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001
- Literatura po izboru predavača.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Bodovi se prikupljaju na način da se kolokvijem može steći maksimalno 55 bodova, dok se seminarskim radom može steći maksmalno 15 bodova. Kolokvij će se održati 28.05.2025.
Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit sastoji se od pitanja sa višestrukim izborom gdje svako pitanje može imati jedan ili više točnih odgovora.
Bodovati će se samo oni odgovori koji ukljućuju sve točne odgovore
| Točan odgovor | Netočan odgovor | |
| Pitanje | 6 | 0 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu mogu pristupiti student koji su bili prisutni na 70% ili više nastave te koji su tijekom nastave ostvarili više od 35 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75 - 89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60 - 74,9%) | dobar (3) |
| D (50 - 59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termin održavanja testa tijekom nastave: 29.05.2025.
Kolegij Fiziklani faktori okoliša je obvezni predmet na I. godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u I semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 15 sati seminara, ukupno 30 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija:
Cilj kolegija je upoznati studente sa fizikalnim faktorima u okolišu te načinima njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje.
Sadržaj predmeta:
Buka i vibracije. Elektromagnetski spektar. Ionizirajući i neionizirajući čimbenici u okolišu. Toplinski učinci i klimatski konfor. Svjetlosno onečišćenje.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
Po uspješnom završetku kolegija studenti će:
- moći objasniti pojam zvučnog vala kao način propagacije istog u okolišu. Također, studenti će znati navesti izvore buke, objasniti utjecaj buke na zdravlje, te navesti podjelu izvora buke. Studenti će moći objasniti mjerne jedinice u kojima se buka izražava, navesti razine jakosti zvuka te identificirati mjere određivanja razine buke. Također studenti će znati identificirati i interpretirati osnovne značajke karata buke te način njihove upotrebe.
- znati objasniti pojam elektromagnetskog zračenja uključujući ionizirajuće zračenje. Moći će identificirati vrste ionizirajućeg zračenja te utjecaj istog na organizam. Također, moći će identificirati i neke od mjernih instrumenata za detekciju ionizirajućeg zračenja.
- biti u stanju znati objasniti pojam neionizirajućeg zračenja, moći identificirati mogući štetni utjecaj na zdravlje te navesti neke od metoda mjerenja neionizirajućeg zračenja.
- razumjeti utjecaj topline na ljudski organizam, oblike izmjene topline, te moći identificirati čimbenike koji utječu na toplinske učinke poput vlažnosti i strujanja zraka. Također studenti će moći raspravljati o klimatskom komforu, poznavati osnove ispitivanja toplinskog komfora te biti upoznati sa PPD i PMV indeksima.
- moći navesti izvore svjetlosnog onečišćenja te objasniti što je to svjetlosno onečišćenje, te štetne učinke svjetlosnog onečišćenja na okoliš.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi uživo obliku predavanja i seminara.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja sukladno uputama i materijalima koje dostavlja nastavnik prije početka kolegija.
Nastavnik ocjenjuje stečeno teoretsko znanje tijekom nastave putem kolokvija i seminara, te putem završnog ispita.
- Valić, F. i sur. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001
- Literatura po izboru predavača.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Bodovi se prikupljaju na način da se kolokvijem može steći maksimalno 55 bodova, dok se seminarskim radom može steći maksmalno 15 bodova. Kolokvij će se održati 28.05.2025.
Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit sastoji se od pitanja sa višestrukim izborom gdje svako pitanje može imati jedan ili više točnih odgovora.
Bodovati će se samo oni odgovori koji ukljućuju sve točne odgovore
| Točan odgovor | Netočan odgovor | |
| Pitanje | 6 | 0 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu mogu pristupiti student koji su bili prisutni na 70% ili više nastave te koji su tijekom nastave ostvarili više od 35 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75 - 89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60 - 74,9%) | dobar (3) |
| D (50 - 59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termin održavanja testa tijekom nastave: 29.05.2025.
Kolegij Fiziklani faktori okoliša je obvezni predmet na I. godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u I semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 15 sati seminara, ukupno 30 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija:
Cilj kolegija je upoznati studente sa fizikalnim faktorima u okolišu te načinima njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje.
Sadržaj predmeta:
Buka i vibracije. Elektromagnetski spektar. Ionizirajući i neionizirajući čimbenici u okolišu. Toplinski učinci i klimatski konfor. Svjetlosno onečišćenje.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
Po uspješnom završetku kolegija studenti će:
- moći objasniti pojam zvučnog vala kao način propagacije istog u okolišu. Također, studenti će znati navesti izvore buke, objasniti utjecaj buke na zdravlje, te navesti podjelu izvora buke. Studenti će moći objasniti mjerne jedinice u kojima se buka izražava, navesti razine jakosti zvuka te identificirati mjere određivanja razine buke. Također studenti će znati identificirati i interpretirati osnovne značajke karata buke te način njihove upotrebe.
- znati objasniti pojam elektromagnetskog zračenja uključujući ionizirajuće zračenje. Moći će identificirati vrste ionizirajućeg zračenja te utjecaj istog na organizam. Također, moći će identificirati i neke od mjernih instrumenata za detekciju ionizirajućeg zračenja.
- biti u stanju znati objasniti pojam neionizirajućeg zračenja, moći identificirati mogući štetni utjecaj na zdravlje te navesti neke od metoda mjerenja neionizirajućeg zračenja.
- razumjeti utjecaj topline na ljudski organizam, oblike izmjene topline, te moći identificirati čimbenike koji utječu na toplinske učinke poput vlažnosti i strujanja zraka. Također studenti će moći raspravljati o klimatskom komforu, poznavati osnove ispitivanja toplinskog komfora te biti upoznati sa PPD i PMV indeksima.
- moći navesti izvore svjetlosnog onečišćenja te objasniti što je to svjetlosno onečišćenje, te štetne učinke svjetlosnog onečišćenja na okoliš.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi uživo obliku predavanja i seminara.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja sukladno uputama i materijalima koje dostavlja nastavnik prije početka kolegija.
Nastavnik ocjenjuje stečeno teoretsko znanje tijekom nastave putem kolokvija i seminara, te putem završnog ispita.
- Valić, F. i sur. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001
- Literatura po izboru predavača.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Bodovi se prikupljaju na način da se kolokvijem može steći maksimalno 55 bodova, dok se seminarskim radom može steći maksmalno 15 bodova. Kolokvij će se održati 28.05.2025.
Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit sastoji se od pitanja sa višestrukim izborom gdje svako pitanje može imati jedan ili više točnih odgovora.
Bodovati će se samo oni odgovori koji ukljućuju sve točne odgovore
| Točan odgovor | Netočan odgovor | |
| Pitanje | 6 | 0 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu mogu pristupiti student koji su bili prisutni na 70% ili više nastave te koji su tijekom nastave ostvarili više od 35 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75 - 89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60 - 74,9%) | dobar (3) |
| D (50 - 59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termin održavanja testa tijekom nastave: 29.05.2025.
Kolegij Fiziklani faktori okoliša je obvezni predmet na I. godini Diplomskog sveučilišnog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u I semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 15 sati seminara, ukupno 30 sati (3 ECTS).
Cilj kolegija:
Cilj kolegija je upoznati studente sa fizikalnim faktorima u okolišu te načinima njihovog utjecaja na ljudsko zdravlje.
Sadržaj predmeta:
Buka i vibracije. Elektromagnetski spektar. Ionizirajući i neionizirajući čimbenici u okolišu. Toplinski učinci i klimatski konfor. Svjetlosno onečišćenje.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
Po uspješnom završetku kolegija studenti će:
- moći objasniti pojam zvučnog vala kao način propagacije istog u okolišu. Također, studenti će znati navesti izvore buke, objasniti utjecaj buke na zdravlje, te navesti podjelu izvora buke. Studenti će moći objasniti mjerne jedinice u kojima se buka izražava, navesti razine jakosti zvuka te identificirati mjere određivanja razine buke. Također studenti će znati identificirati i interpretirati osnovne značajke karata buke te način njihove upotrebe.
- znati objasniti pojam elektromagnetskog zračenja uključujući ionizirajuće zračenje. Moći će identificirati vrste ionizirajućeg zračenja te utjecaj istog na organizam. Također, moći će identificirati i neke od mjernih instrumenata za detekciju ionizirajućeg zračenja.
- biti u stanju znati objasniti pojam neionizirajućeg zračenja, moći identificirati mogući štetni utjecaj na zdravlje te navesti neke od metoda mjerenja neionizirajućeg zračenja.
- razumjeti utjecaj topline na ljudski organizam, oblike izmjene topline, te moći identificirati čimbenike koji utječu na toplinske učinke poput vlažnosti i strujanja zraka. Također studenti će moći raspravljati o klimatskom komforu, poznavati osnove ispitivanja toplinskog komfora te biti upoznati sa PPD i PMV indeksima.
- moći navesti izvore svjetlosnog onečišćenja te objasniti što je to svjetlosno onečišćenje, te štetne učinke svjetlosnog onečišćenja na okoliš.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi uživo obliku predavanja i seminara.
Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja sukladno uputama i materijalima koje dostavlja nastavnik prije početka kolegija.
Nastavnik ocjenjuje stečeno teoretsko znanje tijekom nastave putem kolokvija i seminara, te putem završnog ispita.
- Valić, F. i sur. Zdravstvena ekologija. Medicinska naklada, Zagreb, 2001
- Literatura po izboru predavača.
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Bodovi se prikupljaju na način da se kolokvijem može steći maksimalno 55 bodova, dok se seminarskim radom može steći maksmalno 15 bodova. Kolokvij će se održati 28.05.2025.
Završni ispit (do 30 bodova)
Završni ispit sastoji se od pitanja sa višestrukim izborom gdje svako pitanje može imati jedan ili više točnih odgovora.
Bodovati će se samo oni odgovori koji ukljućuju sve točne odgovore
| Točan odgovor | Netočan odgovor | |
| Pitanje | 6 | 0 |
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu mogu pristupiti student koji su bili prisutni na 70% ili više nastave te koji su tijekom nastave ostvarili više od 35 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 29,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
| A (90-100%) | izvrstan (5) |
| B (75 - 89,9%) | vrlo dobar (4) |
| C (60 - 74,9%) | dobar (3) |
| D (50 - 59,9%) | dovoljan (2) |
| F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termin održavanja testa tijekom nastave: 29.05.2025.
Ishodi učenja
Studenti će moći objasniti pojam zvučnog vala kao način propagacije istog u okolišu. Također, studenti će znati navesti izvore buke, objasniti utjecaj buke na zdravlje, te navesti podjelu izvora buke. Studenti će moći objasniti mjerne jedinice u kojima se buka izražava, navesti razine jakosti zvuka te identificirati mjere određivanja razine buke.
Ishodi učenja
Studenti će moći objasniti pojam elektromagnetskog zračenja uključujući ionizirajuće zračenje. Moći će identificirati vrste ionizirajućeg zračenja te utjecaj istog na organizam. Također, moći će identificirati i neke od mjernih instrumenata za detekciju ionizirajućeg zračenja.
Ishodi učenja
Studenti će znati objasniti pojam neionizirajućeg zračenja, moći identificirati mogući štetni utjecaj na zdravlje te navesti neke od metoda mjerenja neionizirajućeg zračenja.
Ishodi učenja
Studenti će razumjeti utjecaj topline na ljudski organizam, oblike izmjene topline, te moći identificirati čimbenike koji utječu na toplinske učinke poput vlažnosti i strujanja zraka. Također studenti će moći raspravljati o klimatskom komforu te poznavati osnove ispitivanja toplinskog komfora.
Ishodi učenja
Studenti će znati navesti izvore svjetlosnog onečišćenja te objasniti što je to svjetlosno onečišćenje, te štetne učinke svjetlosnog onečišćenja na okoliš.
Ishodi učenja
Po odslušanoj nastavi studenti će moći navesti konkretne primjere utjecaja ionizirajućeg zračenja na ljudsko zdravlje upotrebom prikaza slučaja.
Ishodi učenja
Po odslušanoj nastavi studenti će moći navesti konkretne primjere utjecaja neionizirajućeg zračenja na ljudsko zdravlje upotrebom prikaza slučaja.
Ishodi učenja
Po završetku seminara studenti će moći navesti konkretne primjere toplinskog utjecaja i klimatskog komfora na prikazu slučaja.
Ishodi učenja
Po završetku seminara studenti će moći navesti konkretne primjere svjetlosnog onečišćenja na prikazu slučaja.