Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
1ISVU ID
227454ECTS
6.00
Kolegij Histologija je obvezni predmet na prvoj godini preddiplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u drugom semestru, a sastoji se od 20 sati predavanja, 20 sati seminara i 20 sati vježbi, ukupno 60 sati (6 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu razumijevanje građe ljudskog organizma na razini stanica, tkiva i organa, opisati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva te analizirati mikroskopsku građu tkiva i organa, osobitu pozornost posvećujući povezivanju strukture i funkcije. Sadržaj predmeta je sljedeći: Biološke i morfološke značajke pojedinih vrsta stanica i tkiva: epitelno tkivo (stanična površina, međustanični spojevi, bazalna lamina), vezivno tkivo (stanice, međustanična tvar, vlakna), hrskavica – hijalina, elastična, vezivna (stanice, matriks), koštano tkivo (stanice, matriks, okoštavanje, rast, pregradnja, cijeljenje prijeloma), mišićno tkivo – skeletno, glatko, srčano (ultrastruktura mišićnih stanica), živčano tkivo (neuron, sinapsa, neuroglija, barijera krv-mozak); krvne stanice. Tjelesni sustavi: žilni, imunosni, probavni s pridruženim žlijezdama, dišni, živčani (središnji i periferni), neuroendokrini, mokraćni, muški i ženski spolni, koža, osjetni organi. ISHODI UČENJA ZA PREDMET: II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE Izvođenje nastave:
|
1) Junqueira LC i sur: "Osnove histologije", prema XVI američkom izdanju, Naklada Slap, Zagreb, 2023.
2) http://medsci.indiana.edu/junqueira/virtual/junqueira.htm
3) https://accessmedicine.mhmedical.com/book.aspx?bookid=2430
4) http://www.histologyguide.com/index.html
1) Sobotta: "Atlas histologije", Naklada SLAP, Jastrebarsko, 2004 2) Bradamante Ž, Švajger A. Vježbe iz histologije. Zagreb: Medicinski fakultet Zagreb. |
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave; na sve oblike nastave i provjere znanja dolaziti primjereno odjeveni.
Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje.
Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja.
Akademska čestitost
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuje se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci
(https://uniri.hr/wp-content/uploads/2019/05/Etic48dki20kodeks20za20studente20i20studentice.pdf )
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave, aktivnim sudjelovanjem na predavanjima, seminarima i vježbama student može ostvariti 70% (ili 70 bodova) svoje završne ocjene iz kolegija na sljedeći način:
A) MEĐUISPIT I : 25 bodova
MEĐUISPIT II : 25 bodova
B) TEST - PREPOZNAVANJE PREPARATA: 20 bodova
Ukupno: 70 bodova
A) Međuispiti - pišu se tijekom nastave iz gradiva obrađenog prethodnih tjedana. Svaki test se sastoji od 50 pitanja i ocjenjuje se prema navedenom:
TOČNI ODGOVORI BODOVI
46 – 50 25
41 – 45 22
36 – 40 20
31 – 35 18
26 – 30 14 položen parcijalni ispit
0 - 25 0
Ukoliko student želi popraviti ukupan broj bodova može pristupiti pisanju popravnog međuispita koji će se organizirati na kraju nastave. Svaki međuispit se može ponavljati samo jedamput i tada postignuti rezultat je konačan.
B) Prepoznavanje preparata - obvezatni je test koji student mora položiti da bi stekao uvjete za izlazak na ispit. Maksimalno student može dobiti 20, dok je za prolaz je potrebno skupiti minimalno 7 bodova.
Test prepoznavanja preparata će održavati u tjednu prije prvog i drugog ispitnog roka, prvi put 28.05.2025.
II: Završni ispit iz Histologije je usmeni i održava se na fakultetu po točno utvrđenom rasporedu koji se objavljuje dan prije ispita na osnovu prijava u ISVU.
Na usmenom ispitu moguće je dobiti maksimalno 30 bodova.
Student koji je tijekom nastave ostvario 35 ili više ocjenskih bodova, odradio sve vježbe i položio test prepoznavanja preparata može pristupiti završnom ispitu.
• Student koji je tijekom nastave ostvario manje od 35 bodova, što nije popravio niti pisanjem popravnih međuispita, nije položio test prepoznavanja preparata ili ima 30% i više izostanaka s bilo kojeg od oblika nastave (predavanja, seminara, vježbi, bez obzira na razlog izostanaka) ne može izaći na završni ispit, ocjenjuje se ocjenom F tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Ako student ponovno upisuje predmet, a ima uvjete za izlazak na ispit, može pisanom molbom tražiti da ga se oslobodi ponovnog pohađanja nastave te na ispit izlazi s bodovima ostvarenim u prethodnoj godini. Svi ostali ponovno upisani studenti moraju ponoviti sve oblike nastave.
ZAVRŠNA OCJENA:
Konačna ocjena znanja studenta se oblikuje temeljem dobivenih rezultata rada tijekom nastave i ocjene dobivene na završnom ispitu na sljedeći način:
90 – 100 % (bodova) A (izvrstan - 5)
75 – 89,9 % (bodova) B (vrlo dobar - 4)
60 – 74,9 % (bodova) C (dobar - 3)
50 – 59,9 % (bodova) D (dovoljan - 2)
0 – 49,9 % (bodova) F (nedovoljan - 1)
Ispiti se prijavljuju i odjavljuju u ISVU sustavu. Ako student ne odjavi ispit na vrijeme, a ne pristupi polaganju, upisuje se pad na ispitu i time gubi jedan ispitni rok.
Sve potrebne informacije studenti mogu dobiti na Zavodu svakodnevno od 13,00 – 15,00 sati
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije vezivnog tkiva u užem smislu.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu te vezivnog tkiva s posebnim svojstvima.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije potpornih vezivnih tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari pojedinih tipova hrskavičnog i koštanog tkiva.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije triju vrsta mišićnog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva. Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za kontrakciju.
Objasniti histološku građu srca i krvnih žila, definirati razlike između stijenke arterija i vena. Usvojiti znanje o mikroskopskoj građi limfnih žila. Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije endokrinog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih endokrinih žlijezdi; hipofize, epifize, štitnjače i nadbubrežne žlijezde.
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica).
Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije.
Znati objasniti ultrastrukturu živčane stanice te građu sinapse
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova dišnog sustava (respiratorna i njušna regija nosa, paranazalni sinusi, dušnik, bronhi, bronhioli, alveole).
Razumjeti i objasniti građu barijere krv - zrak.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova usne šupljine i žlijezdi slinovnica, objasniti osnovnu građu zuba.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i osnovne funkcije imunog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe timusa, koštane srži, limfnih čvorova, slezene i tonzila
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova probavne cijevi i posebno naglasiti morfološke razlike između pojedinih odsječaka vezano za njihovu funkciju - jednjak, želudac, tanko i debelo crijev
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe, gušterače i jetre.
Razumjeti i objasniti protok krvi i žuči unutar jetre.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe bubrega – posebno kore i srži, uretera, mokraćnog mjehura, te muške i ženske uretre. Opisati građu jukstaglomerularnog sustava i objasniti njegovu ulogu.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe jajnika, jajovoda, maternice i rodnice tijekom različitih perioda života.
Razumjeti i objasniti promjene histološke građe na ženskim spolnim organima tijekom generativne dobi
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe testisa, epididimisa, sjemene vrpce i žlijezdi pridruženih muškim spolnim organima.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe kože i uz nju povezanih žlijezda. Znati opisati građu dlaka i noktiju
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinh osjetnih organa (oko, uho, koža, jezik, njušna sluznica)
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinh osjetnih organa (oko, uho, koža, jezik, njušna sluznica)
Ishodi učenja
(jednoslojni pločasti, kubični i cilindrični epitel, višeredni cilindrični i prijelazni epitel)
Ishodi učenja
(mnogoslojni pločasti neoroženi i oroženi epitel, žljezdani epitel, rahlo vezivno tkivo, gusto formirano i neformirano vezivno tkivo)
Ishodi učenja
(hipofiza, štitnjača, nadbubrežna žlijezda, leđna moždina HE i impregnacija, živac, mali mozak)
Ishodi učenja
(ovarij, tuba uterina, uterus – proliferacijska i sekrecijska faza, dojka – u mirovanju i u laktaciji)
Ishodi učenja
Upoznati se s ciljem kolegija i osnovnim povijesnim činjenicama razvoja histologije.
Znati objasniti osnovnu podjelu tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe epitelnih stanica
Ishodi učenja
Znati jasno definirati osobitosti pojedinih tipova pokrovnog i žljezdanog epitela.
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije vezivnog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu i veziva s posebnim svojstvima.
objasniti raspored tkiva i ulogu epitelnih i vezivnih tkiva u parenhimatoznim i šupljim organima
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari pojedinih tipova hrskavičnog tkiva. Znati objasniti procese nastanka, rasta, te cijeljenja hrskavičnog i koštanog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari koštanog tkiva. Objasniti karakteristike primarnog i sekundarnog koštanog tkiva s obzirom na njihovu histološku građu.
Znati objasniti procese intramembranskog i enhondrarnog okoštavanja. Usvojiti značajke procesa cijeljenja prijeloma te koštanog remodeliranja.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva.
Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za kontrakciju svih tipova mišićnog tkiva.
Znati opisati i usporediti histološku građu stijenke srca, arterija, vena i limfnih žila te krakteristike pojedinih njihovih slojeva.
Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica).
Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari, te histološke građe pojedinih djelova središnjeg i perifernog živčanog sustava (veliki i mali mozak, leđna moždina, gangliji, periferni živci).
Znati opisati histološku građu moždanih ovojnica.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i objasniti osnovnu građu organa imunosnog sustava, te raspored imunih stanica u organima ostalih sustava, osobito unutar organa probavne cijevi.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova probavne cijevi: jednjak, želudac, tanko, debelo crijevo, crvuljak.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe janika, jajovoda, maternice i rodnice te mliječne žlijezde tijekom različitih perioda života žene.
Razumjeti i objasniti promjene na ženskim spolnim organima (ciklusi) tijekom generativne dobi.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati objasniti histološku građu bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, te muške i ženske uretre. Opisati građu jukstaglomerularnog sustava i objasniti njegovu ulogu.
Usvojiti znanja i znati objasniti osobitosti histološke građe testisa, epididimisa, i pridruženih žlijezdi.