Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
2ISVU ID
242443ECTS
5
Kolegij Molekularna biologija je obvezni predmet na 2. godini Preddiplomskog sveučilišnog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike koji se održava u zimskom semestru, a sastoji se od 10 sati predavanja, 15 sati seminara i 35 sati vježbi, ukupno 60 sati (5.0 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu upoznavanje sa osnovama molekularne biologije sa naglaskom na suvremene spoznaje i metode bitne u suvremenoj medicinskoj dijagnostici i biomedicinskim istraživanjima. Nakon završenog kolegija student bi trebao razumjeti i moći objasniti osnovne molekularno-biološke procese u stanici, te moći raspoznati, objasniti i primjeniti metode koje se koriste u laboratorijskoj dijagnostici i biomedicinskim istraživanjima. |
Odabrana poglavlja iz:
Cooper GM i Hausman RE: Stanica - molekularni pristup; 5.izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2009
- Alberts B. i sur. Molecular Biology of the Cell, Garland Publishing Inc, New York and London, 2014
- Cooper,G.M., Hausman,R.E., The Cell: A Molecular Approach, International 7th Edition, 2018.
Studenti su obvezni redovito pohađati nastavu pri čemu će prisutnost na nastavi biti evidentirana na svim oblicima nastave. Od studenata se očekuje da na sve oblike nastave i provjere znanja dolaze primjereno odjeveni te su na vježbama studenti obvezni imati prikladnu laboratorijsku odjeću i voditi dnevnik rada. Unošenje hrane i pića kao i nepotrebno napuštanje iz predavaonica i laboratorije nije dozvoljeno. Upotreba mobilnih i drugih oblika elektroničkih uređaja za vrijeme nastave i za vrijeme provjere znanja nije dozvoljena.
Prije pristupanja vježbama studenti su dužni usvojiti teorijski dio gradiva kako bi mogli aktivno sudjelovati u izvođenju nastave.
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuje se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci, te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Bodovi tijekom nastave stječu se aktivnim sudjelovanjem na vježbama te urednim vođenjem dnevnika rada i domaćim zadaćama koji moraju biti predani na uvid nastavniku (maksimalno 20 bodova) te 2 test-kolokvija (2 kolokvija – maksimalno 50 bodova).
Aktivnost na nastavi: Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, savjesno izvršavanje eksperimentalnog rada, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.) sa maksimalno 2 boda po terminu laboratorijskih vježbi (6x2=12), prema procjeni voditelja vježbi, zatim sa maksimalno 2 boda za uredno vođen dnevnik rada te sa maksimalno 6 bodova iz uredno izvršenih domaćih zadaća. Ukoliko je student opravdano izostao sa termina vježbe, po dogovoru s nastavnikom može doći usmeno kolokvirati sadržaj vježbe s koje je izostao kako bi sakupio bodove iz aktivnosti. Praktični sadržaj vježbi neće imati termin nadoknade.
Test-kolokviji: Svaki test-kolokvij se sastoji od 25 pitanja/zadataka koji se odnosi na gradivo obrađeno prethodnih tjedana. Student mora ostvariti ≥13 točnih odgovora kako bi imao pozitivno ocijenjen test. Svaki student ima po dogovoru s nastavnikom pravo na popravak negativnog testa kao i pravo na jedan popravak testa ukoliko nije zadovoljan brojem bodova (pritom se broj bodova iz popravnog testa uzima kao konačni). Popravak se vrši u terminu po dogovoru s voditeljem kolegija. Ukoliko student nije skupio pozitivan broj bodova na oba testa, nema pravo izlaska na završni ispit. Pozitivni bodovi skupljaju se prema priloženoj tablici i pribrojavaju završnoj ocjeni.
Točni odgovori | Bodovi |
25 | 25 |
24 | 24 |
23 | 23 |
22 | 22 |
21 | 21 |
20 | 20 |
19 | 19 |
18 | 18 |
17 | 17 |
16 | 16 |
13-15 | 15 |
≤12 | 0 |
Termini održavanja testova tijekom nastave:
Testovi se održavaju u sklopu seminarske nastave, po dogovoru izmedu nastavnika i studenata. Predviđeni termini testova su T1: 25.11.2024, T2: 17.12.2024; eventualni popravak Tp: siječanj 2025 (po dogovoru).
T1 obuhvaća gradivo: P1-P5.
T2 obuhvaća gradivo: S1-S8.
Krajnji rok za predaju zadaća i laboratorijskog dnevnika: 20.01.2025
Završni ispit (do 30 bodova):
Završni ispit je obvezan, a sastoji se od pisanog i usmenog dijela. Tijekom završnog ispita, student može
ostvariti maksimalno 30 bodova, 20 bodova iz pisanog i 10 bodova iz usmenog dijela. Pisani i usmeni dio završnog ispita obuhvaćaju cjelokupno gradivo kolegija predviđeno nastavnim planom.
Pisani dio ispita sastoji se od 30 pitanja, a da bi student zadovoljio minimalne kriterije i stekao ocjenske bodove, mora imati 50% točno riješenih zadataka. U slučaju da student na završnom ispitu ne zadovolji minimalne kriterije, pristupa ponovno završnom ispitu na sljedećem ispitnom roku. Uspjeh na pisanom dijelu završnog ispita pretvara se u ocjenske bodove prema navedenim kriterijima:
Točni odgovori | Bodovi |
27-30 | 20 |
23-26 | 15 |
18-22 | 12 |
15-17 | 10 |
≤ 14 | 0 |
Usmeni dio ispita
Vrednovanje usmenog dijela ispita završnog ispita:
0 ocjenskih bodova: odgovor nije zadovoljavajući
5 ocjenskih bodova: odgovor zadovoljava minimalne kriterije
6-7 ocjenskih bodova: prosječan odgovor s primjetnim pogreškama
8-9 ocjenskih bodova: vrlo dobar odgovor
9-10 ocjenskih bodova: izniman odgovor
Usmeni dio ispita provodi se unutar 36h od pisanog dijela testa. Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje student mora biti pozitivno ocijenjen na pisanom i usmenom dijelu završnog ispita, a u protivnom mora ponovno pristupiti završnom ispitu. Student koji odbije ocjenu na usmenom dijelu ispita mora ponovno pristupiti usmenom i pisanom dijelu ispita.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Da bi pristupili završnom ispitu studenti moraju na oba test-kolokvija imati pozitivan broj bodova te ≥ 35 bodova ostvarenih tijekom nastave.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili koji imaju 30% i više (opravdanih i/ili neopravdanih) izostanaka s pojedinog oblika nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Konačna ocjena je zbroj bodova ostvarenih tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%/bodova) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%/bodova) | vrlo dobar (4) |
C (60-74,9%/bodova) | dobar (3) |
D (50-59,9%/bodova) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Sve potrebne informacije studenti mogu dobiti u tajništvu Zavoda za histologiju i embriologiju u uredovno vrijeme ili putem mail-a direktno s nastavnikom. Konzultacije s nastavnicima odvijaju se prema dogovoru (marina.babic@medri.uniri.hr). Ispiti se prijavljuju i odjavljuju u ISVU sustavu. Rezultati međuispita, kratkih provjera znanja i završnog ispita te obavijesti i sve ostale informacije o kolegiju redovito će se objavljivati na sustavu Merlin.
Ishodi učenja
- Znati opisati ključne pokuse u otkriću DNA kao nasljednog materijala (Griffith, Avery/Macleod/MacCarty, Hershey/Chase)
- Znati objasniti građu nukleinskih kiselina
- Znati razlike između prokariotskog i eukariotskog genoma, znati opisati građu kromatina i objasniti funkcije histona
Ishodi učenja
- Znati opisati proces i faze replikacije DNA
- Znati objasniti pojmove: replikacijske rašlje, Okazakijev fragment te vodeći i tromi lanac
- Znati nabrojati mehanizme nastanka oštećenja i popravka DNA
Ishodi učenja
- Znati opisati strukturu eukariotskog gena
- Znati navesti ključne faze transkripcije
- Znati objasniti posttranskripcijske modifikacije RNA (dodavanje kape, poliadenilacija, izrezivanje introna)
Ishodi učenja
- Znati opisati osnovnu građu proteina i ribosoma
- Znati opisati i diskutirati ključne faze u procesu translacije
- Znati nabrojati postranslacijske modifikacije proteina
Ishodi učenja
- Znati opisati ključne procese u regulaciji ispoljavanja gena kod prokariota i eukariota
Ishodi učenja
- upoznati se sa in silico kloniranjem i dizajniranjem početnica
- znati provesti korake u procesu umnažanja fragmenta DNA lančanom reakcijom polimeraze
- znati provesti endonukleaznu restrikciju plazmidne DNA ekspresijskog vektora
Ishodi učenja
- diskutirati analizu rezultata lančane reakcije polimerazom
- znati pripremiti fragmente DNA za korake ligacije
- znati uspostaviti DNA ligaciju te transformaciju bakterija
Ishodi učenja
- diskutirati restrikcijsku analizu i uspješnost kloniranja na agaroznom gelu
- znati provesti izolaciju genomske DNA i lančanu reakciju polimerazom
Ishodi učenja
- diskutirati rezultate dobivene u procesu genotipizacije
- znati pripremiti uzorke za elektroforetsko razdvajanje proteina
- znati opisati prijenos proteina na membranu
Ishodi učenja
- provesti analizu rezultata Western blot-a metodom kemiluminiscentne detekcije
- diskutirati dobivene rezultate sa voditeljem vježbi
Ishodi učenja
- Znati definirati pojmove: restrikcijske endonukleaze, vektori i vektorske mape, tehnologija rekombinantne DNA, gel-elektroforeza, znati opisati metode umnažanja molekula DNA/RNA
- Znati opisati primjenu reverzne transkripcije
- Savladati problemske zadatke vezane uz kloniranje
Ishodi učenja
- Znati definirati pojam hibridizacijska proba
- Znati opisati lančanu reakciju polimerazom te primjenu tehnike
- Savladati problemske zadatke vezane uz navedene tehnike
Ishodi učenja
- Znati objasniti metode koje se koriste u reverznoj genetici
- Znati objasniti mehanizme na kojima počiva CRISPR/Cas9-posredovana manipulacija gena
- Znati opisati ulogu genetski izmijenjenih organizama u znanstvenim istraživanjima
Ishodi učenja
- Znati objasniti ulogu reporterskih gena
- Znati objasniti principe in situ hibridizacije
- Znati opisati metode kvantificiranja ekspresije gena
- Znati diskutirati tehnologije na kojima se temelje microarrays te sekvencioniranje RNA
Ishodi učenja
- Znati prepoznati i u teoriji primijeniti metode analize proteina
- Znati prepoznati i u teoriji primijeniti metode pročišćavanja proteina
- Znati objasniti principe afinitetne kromatografije
- Savladati problemske zadatke vezane uz kromatografske metode
Ishodi učenja
- Znati prepoznati i u teoriji primijeniti metode analize proteina
- Znati prepoznati i u teoriji primijeniti metode pročišćavanja proteina
- Znati opisati metodu Western blot analize
- Savladati problemske zadatke vezane uz elektroforetske metode
Ishodi učenja
- Znati diskutirati primjenu određene analitičke metode ovisno o problemu
- Znati raspoznati pojedine metode koje se koriste u molekularnoj dijagnostici
- Savladati problemske zadatke vezane uz navedene tehnike