Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
1ISVU ID
227459ECTS
3.50
Kolegij Medicinska informatika je obvezni predmet na prvoj godini sveučilišnog prijediplomskog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u ljetnom (II) semestru, a sastoji se od 6 sati predavanja, 12 sati seminara i 12 sati vježbi, ukupno 30 sati (3.5 ECTS).
Cilj kolegija je omogućiti studentima medicinsko-laboratorijske dijagnostike usvajanje znanja i vještina potrebnih za razumijevanje i korištenje informacijskih tehnologija u laboratorijskoj medicini, zdravstvenih informacijskih sustava u bolnici i laboratoriju, informatičke potpore medicinskom odlučivanju, upravljanju medicinskim podatcima i informacijama te unaprjeđenju zdravstvene zaštite. Upoznati studente s mogućnostima korištenja informatičke tehnologije i postupaka tijekom trajne izobrazbe i usavršavanja.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Temeljni informatički pojmovi, upravljanje medicinskim podatcima, teorija i obradba informacija, računalna komunikacija i priopćavanje. Primjena medicinsko-informatičkih postupaka. Važnost, ustroj i uporaba medicinskog jezika, šifriranja i klasifikacija. Ustroj i važnost elektroničkog zapisa bolesnika i elektroničkog medicinskog zapisa. Računalna raščlamba bioloških signala i medicinskih slika. Građa i uporaba medicinskih baza podataka i baza podataka sa stručnim i znanstvenim radovima s područja biomedicine. Strategije upravljanja i klasifikacija medicinskog znanja. Medicina temeljena na dokazima. Zdravstveni informacijski sustavi u primarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Kako je sazdan laboratorijsko informacijski sustav. Sustavi za pomoć pri medicinskom odlučivanju i njihova uporaba u obradbi bolesnika te u stjecanju, obradbi i prikazu medicinskog znanja. Građa i uloga medicinskih modela i modeliranje. Sigurnost i povjerljivost medicinskih podataka.
1. Kern J, Petrovečki M, ur. Medicinska informatika. Medicinska naklada: Zagreb; 2009.
1. Coiera E. Guide to health informatics. Boca Raton: Taylor & Francis Group, (3rd edition), 2015.
2. Shortlife EH, Perreault LE. Medical Informatics. New York - Tokyo: Springer, (2nd edition), 2001.
3. van Bemmel JH, Musen MA. Handbook of Medical informatics. New York - Tokyo: Springer,1997.
4. Marušić M. Ur. Uvod u znastveni rad u medicini. Zagreb: Medicinska naklada (6. izdanje), 2019.
5. Degoulet P, Fieschi M. Introduction to clinical informatics. New York-Tokyo: Springer, 1997.
6. Warner HR, Sorenson DK, Bouhaddou O. Knowledge engineering in health informatics. New York-Tokyo: Springer, 1997.
- redovito pohađanje nastave predavanja, seminara i vježbi i aktivno sudjelovanje u istima
- projektni rad, izlaganje seminarskog rada
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 70 bodova):
Studenti tijekom nastave mogu prikupiti 70% od ukupne vrijednosti ECTS bodova (vježbe, seminari, izlaganje seminarskog rada) kolegija, odnosno 70 ocjenskih bodova. Studenti se ocjenjuju prilikom svake nastavne jedinice (seminara i vježbi). Na seminarima mogu prikupiti 35 bodova i to na seminarskoj nastavi za znanje i pripremljenost (S1,S2,S3,S4) ukupno 20 bodova i 15 bodova za seminarsko izlaganje (S5/S6). Na vježbama mogu ukupno prikupiti 35 bodova i to 10 na nastavi za izvršavanje zadataka (V1,V2,V3,V4,V5) i 25 na završnoj vježbi (V6).
| Seminari | Bodovi | Vježbe | Bodovi |
| S1 | 5 | V1 | 2 |
| S2 | 5 | V2 | 2 |
| S3 | 5 | V3 | 2 |
| S4 | 5 | V4 | 2 |
| S5/S6 | 15 | V5 | 2 |
| V6 | 25 |
II. Završni ispit (do 30 bodova)
Na završnom ispitu studenti mogu prikupiti 30% od ukupne vrijednosti ECTS bodova kolegija (max 30 ocjenskih bodova). Završni ispit sastoji se od pisanog ispita i usmenog ispita. Pismeni ispit sadrži 20 pitanja, ukupno 20 ocjenskih bodova (svaki točan odgovor vrednovan je s jednim bodom).
Na usmenom djelu završnog ispita svaki student dobiva 4 pitanja (ukupno 10 ocjenskih bodova, za svaki točan odgovor na postavljeno pitanje max 2,5 ocjenska boda).
Usmenom dijelu završnog ispita mogu pristupiti studenti koji su uspješno položili pismeni dio završnog ispita na način da je točno odgovorio/la na najmanje 10 pitanja u pisanom testu tj. ostvario 10 ocjenskih bodova.
Student je položio završni ispit ako je ostvario najmanje 15 ocjenskih bodova i to najmanje 10 ocjenskih bodova iz pisanog dijela i 5 ocjenskih bodova iz usmenog dijela ispita.
Završni ispiti odvijaju se u za to predviđenim ispitnim terminima.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Završnom ispitu može pristupiti student koji je ostvario tijekom nastave najmanje 35 bodova i to najmanje 17,5 bodova tijekom seminarske nastave i najmanje 17,5 bodova tijekom vježbi.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 34,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka (neopravdanih) s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 34,9 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Nastavni sadržaji, sve obavijesti vezane uz kolegij i kanali komunikacije nalaze se na sustavu za e-učenje Merlin za tekuću akademsku godinu.
Studenti nastavnike mogu kontaktirati i putem elektroničke pošte i to doc. dr. sc. Maju Gligora Marković na majagm@medri.uniri.hr i asistenticu Mateu Turalija, mag. educ. phys. et inf. na matea.turalija@medri.uniri.hr.
Tijekom izvođenja kolegija biti će omogućene konzultacije uživo bez obzira na način izvođenja nastave (srijedom od 9:00 do 11:00).
Ishodi učenja
Razumijevanje osnovnih pojmova iz zdravstvene informatike.
Analiza uloge informacijske sigurnosti i zaštite podataka u radu medicinsko-laboratorijskog dijagnostičara.
Ishodi učenja
Poznavanje medicinsko laboratorijskih klasifikacija i sustava medicinsko laboratorijskog nazivlja i šifriranja kao i odgovarajućih baza podataka.
Ishodi učenja
Opisati načine primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije u radu medicinsko-laboratorijskog dijagnostičara.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti koristiti programsku potporu MS Power Point za izradu prezentacija u zdravstvu. Savladat će jednostavnije funkcije rada u programu – izradu slika, umetanje objekata, animacija, tranzicija te uređenje prezentacije (vrste, veličine slova, natuknice, itd.). Studenti će naučiti koristiti programsku potporu za pisanje i uređivanje teksta MS Word. Savladati će jednostavnije i složenije funkcije rada u Wordu od grafičkog uređenje teksta, umetanja objekata poput slike ili tablice, izrade sadržaja, pohrane i naknadnog uređivanja teksta.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti osnove rada u programu MS Excel, rad s listovima, različitim tipovima podataka, funkcijama te pisanje formula.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti osnove rada u programu MS Excel, te će moći samostalno oblikovati dvodimenzijsku tablicu podataka, te oblikovati i uređivati slikovne prikaze tabličnih podataka.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti koristiti programsku potporu MS Excel za izračun statističkih podataka i izradu adekvatnih grafičkih prikaza koji će pratiti statističku obradu. Savladat će jednostavnije i složenije statističke funkcije rada u programu Excelu, te će moći samostalno oblikovati statističku obradu s pripadajućim grafičkim i tabličnim prikazima podataka.
Ishodi učenja
Studenti će usvojiti osnovne pojmove mrežnih baza podataka, razumjet će organizaciju znanstvene literature u biomedicini, osposobit će se za samostalno pretraživanje kontroliranog medicinskog rječnika MeSH i bibliografske baze podataka Medline putem servisa PubMed i medicinske baze utemeljene na dokazima UpToDate i Cochrane, te će se upoznati s mrežnim izvorima pouzdanih medicinskih i zdravstvenih sadržaja.
Ishodi učenja
Studenti će samostalno raditi u programu za uređivanje teksta Ms Word koristeći upute o oblikovanju teksta (umetanje stranica, uređivanje vrste i veličine slova, proreda, rubnika, tablice, slike, popisa literature, izrada sadržaja), samostalno raditi u programu Ms Excel (oblikovati tablicu, unijeti podatke, računati ukupne i prosječne vrijednosti s pomoću funkcija, izraditi slikovni prikaz podataka u novom radnom listu te ga urediti), samostalno pretraživati bazu podataka Medline s pomoću servisa PubMed (koristeći tezaurus MeSH), te rezultate pretraživanja oblikovati u programu MS PowerPoint.
Ishodi učenja
Naučiti značenje i primjenu osnovnih zdravstveno-informatičkih pojmova (administrativni podaci o ustanovi i bolesniku, klinički podaci, laboratorijski podaci, biomedicinski signali, medicinske slike).
Razumjeti podatke o bolesniku te prepoznati i definirati vrste podataka o bolesniku i ustanovama.
Ishodi učenja
Naučiti značenje i primjenu osnovnih informatičkih pojmova (informacija, znanje, sustav, medicinski jezik, teorija informacija, preobilje, kibernetika).
Razumjeti sustave klasifikacija te prepoznati i definirati najčešće medicinske klasifikacije (MKB-10, MKB-O, SNOMED, ATK, MeSH, DTS).
Ishodi učenja
Razumjeti osnovne pojmove koji definiraju strukturu podataka u medicini i zdravstvu.
Objasniti organizaciju podataka u medicini te razlikovati hijerarhijske razine organizacije podataka.
Razumjeti način izrade baze podataka te mogućnosti upravljanja bazama podataka.
Ishodi učenja
Razumjeti osnovne pojmove medicinskog odlučivanja.
Objasniti posljedice odlučivanja u medicini, formalizaciju odlučivanja, modele te sustave za potporu odlučivanja.
Razumjeti valjanost, učinkovitost i korisnost sustava za potporu u odlučivanju.
Ishodi učenja
Razumjeti osnovne pojmove vezane za informacijske sustave u zdravstvu.
Objasniti strukturu informatičkih sustava u polikliničko-konzilijarnoj zaštiti, bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, javnozdravstvenoj djelatnosti, medicinskom laboratoriju i zdravstvenom osiguranju.
Razumjeti valjanost, učinkovitost i korisnost informacijskih sustava u zdravstvu.
Ishodi učenja
Razumjeti osnove primjene informatičke tehnologije u javnom zdravstvu i to posebice u području prikupljanja i obradbe biomedicinskih signala, medicinskih slika, modeliranja i simulacija, telemedicine te medicinskog odlučivanja.