Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
3ISVU ID
253297ECTS
6.00
Kolegij Klinička citologija je obvezni predmet na trećoj godini Preddiplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u prvom semestru, a sastoji se od 10 sati predavanja, 20 sati seminara i 45 sati vježbi, ukupno 75 sati (6 ECTS). Cilj kolegija je upoznati se s kliničkom citologijom kao dijagnostičkom granom medicine koja na temelju mikroskopske analize stanica različitih bioloških uzoraka prepoznaje fiziološka stanja te otkriva i dijagnosticira benigne, premaligne i maligne patološke procese, upoznati se s ulogom citologije u probiru i ranom otkrivanju raka vrata maternice, naučiti osnove organizacije citološkog laboratorija i postupke kontrole kvalitete te bilježenja i arhiviranja, naučiti osnove rukovanja s citološkim uzorcima, tehničke pripreme i standardnih citoloških bojenja, upoznati se s različitim neinvazivnim i minimalno invazivnim postupcima uzimanja citoloških materijala te zadacima u pogledu komunikacije s pacijentima, zaprimanja uzoraka i asistencije liječniku, upoznati se s principima mikroskopske analize i skriniranja citoloških uzoraka i citomorfološkim osobinama stanica kod najčešćih dijagnoza kao i upoznati se s dodatnim metodama u citologiji. |
1. Smojver-Ježek S, Ramljak V, Ries S, Gjadrov Kuveždić K, Harabajsa S. Citologija, Zagreb, 2021, e-izdanje
2. Vrdoljak-Mozetič D, Mahovlić V. Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice: Smjernice za osiguranje kvalitete u citološkim laboratorijima. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske, Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Rijeka, Zagreb, 2016/2017.
1. Predavanja i ostali nastavni sadržaji koje studenti dobivaju u elektronskom obliku
2. Pajtler M. Metode detekcije, rane dijagnoze i prevencije neoplatičnih promjena vrata maternice. Madura, Osijek, 2007.
3. Barišić A, Mahovlić V. Jedinstvena klasifikacija cervikalnih citoloških nalaza „Zagreb 2016“. U: Grubišić G, Harni V, Babić D. Kolposkopski atlas. Medicinska naklada, Zagreb
4. Seili – Bekafigo I, Vrdoljak – Mozetič D. ULOGA CITOLOGIJE U UROLOGIJI. Medicina 2004;42(40):142-146.
5. Duletić-Načinović A, Valković T, Dvornik Š. HEMATOLOGIJA ZA PRVOSTUPNIKE MEDICINSKO-LABORATORIJSKE DIJAGNOSTIKE. Rijeka: Medicinski fakultet Sveučilišta, Fintrade & tours, 2011.
6. MEDICINA FLUMINENSIS; 2016(52)3. Tematski broj posvećen patologiji i citologiji.
7. Miličić C, Prvulović I. Mogućnosti citodijagnostike bolesti mokraćnog sustava. U: Miličić V, Tomašković I, Butković-Soldo S. SUVREMENI PRISTUP INFEKTIVNIM I NEOPLASTIČNIM BOLESTIMA MOKRAĆNOG SUSTAVA. Studio HS internet d.o.o., Osijek, 2015: 33-46
8. Halbauer M, Šarčević B, Tomić Brzac H: CITOLOŠKO-PATOHISTOLOŠKI ATLAS BOLESTI ŠTITNE ŽLIJEZDE i DOŠTITNIH ŽLIJEZDA S ULTRAZVUČNIM SLIKAMA. (odabrana poglavlja) Nakladni zavod Globus, Zagreb 2000.
Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Studenti trebaju redovito posjećivati navedene sustave kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija.
POHAĐANJE NASTAVE:
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima, seminarina, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu te će kašnjenje biti tretirano kao izostanak. Ulasci/izlasci tijekom održavanja nastave se ne uvažavaju.
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (5 sati predavanja, 7 sati seminara, 15 sata vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
Vježbe je moguće nadoknaditi prisustvom na vježbi istog sadržaja s drugom grupom.
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU:
Shodno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave i ostalim oblicima rada u virtualnom okruženju” Sveučilišta u Rijeci (3.3.2021.), određeni oblici nastave će biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu. Predavanja, seminari i vježbe će se održavati na platformi MS Teams, a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.
Za predmet Klinička citologija online nastava (predavanja ili seminari) iznimno će se koristiti u slučaju nemogućnosti održavanja nastave u živo.
PRIPREMANJE ZA NASTAVU:
Priprema za videomikroskopske i mikroskopske vježbe podrazumijeva da studenti ponove histološke, patohistološke i citološke morfološke kriterije za nastavno područje iz obvezne literature i prethodnih predavanja. Na laboratorijskim vježbama potrebno je imati kutu.
AKTIVNO SUDJELOVANJE NA NASTAVI:
Tijekom vježbi studenti će aktivno sudjelovati u izradi i obradi citoloških razmaza i tekućih citoloških uzoraka te će samostalno mikroskopirati tijekom vježbi u praktikumu. Tijekom seminara će interaktivno sudjelovati putem pitanja, diskusije i kviza.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu.
Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova (70%) na pismenim kolokvijima, prakričnom radu i aktivnosti u nastavi te na završnom, usmenom ispitu najviše 30 ocjenskih bodova (30%).
Ishodi učenja
Znati definiciju kliničke citologije i nabrojati mogućnosti primjene dijagnostičke citologije u raznim područjima medicine, znati podjelu citologije, nabrojati temeljne tehnike u citologiji, usvojiti osnovne kriterije za prepoznavanje benignih i malignih stanica, poznavati povijesni razvoj kliničke citologije.
Ishodi učenja
Poznavati temeljne postavke i svrhu probira za rak vrata maternice, definirati organizirani i oportunistički probir, poznavati postavke probira u Hrvatskoj, usvojiti principe citoloških i molekularnih testova koji se koriste u probiru, defnirati ulogu citotehnologa u probiru.
Ishodi učenja
Definirati papa test, njegovu svrhu primjene, definirati kome se uzima papa test, tko ga uzima i tko ga analizira i daje mišljenje, poznavati pojam transformacijske zone vrata maternice i njenu ulogu u procesu metaplazije i displazije, poznavati terminologiju citoloških nalaza vrata marnice (The Bethesda system, TBS), definirati osnovne kategorije nalaza (opća podjela), objasniti kriterije za primjerenost uzoraka, poznavati citomorfološke kriterije mikroorganizama i drugih ne-neoplastičnih nalaza i njihov značaj.
Ishodi učenja
Opisati osobine abnormalnih stanica u papa testu (pločastih i glandularnih), poznavati kategorije atipičnih pločastih stanica, definirati SIL i njegove kategorije, objasniti što su koilociti i kako nastaju, poznavati ulogu humanog paplima virusa (HPV-a) u kancerogenezi pločastog i žljezdanog karcinoma vrata maternice, definirati promjene na glandularnom epitelu, poznavati moguće podrijetlo stanica adenokarcinoma u papa testu.
Ishodi učenja
Navesti normalne stanične elemente u perifernom razmazu i punktatu koštane srži, poznavati indikacije za punkciju koštane srži i mjesta uzimanja uzorka, prepoznati i opisati najčešće patološke promjene na sve tri stanične loze u perifernom razmazu (megaloblastična anemija, hemolitička anemija, virusne i bakterijske infekcije, akutne i kronične leukemije, mijelodisplazija), nabrojati i ukratko opisati dodatne metode analize periferne krvi i koštane srži (citokemija, imunocitokemija, FISH).
Ishodi učenja
Poznavati indikacije za citološku analizu limfnih čvorova i slezene, ponoviti normalnu građu i stanični sastav limfnog čvora, opisati citološku sliku reaktivnih hiperplazija limfnog čvora (folikularna i difuzna hiperplazija, granulomatozna upala), poznavati osnove citološke slike non-Hodgkin limfoma niskog i visokog gradusa te Hodgkinovog limfoma u citološkim uzorcima, razlikovati limfome od metastaza solidnih tumora u limfni čvor.
Ishodi učenja
Definirati i navesti načešće uzroke izljeva u različitim sjelima, navesti indikacije za citološku analizu izljeva, klasificirati vrste izljeva prema sjelu i citološkom nalazu, navesti indikacije za citološku analizu cerebrospinalnog likvora (CSL-a), klasificirati nalaze CSL-a.
Ishodi učenja
Definirati načine dobivanja citoloških uzoraka u dijagnostici bolesti pluća, pleure i medijastinuma, klasificirati vrste uzoraka koji se koriste u citološkoj analizi bolesti pluća, pleure i medijastinuma, navesti kriterije adekvatnosti citoloških uzoraka korištenih u dijagnostici bolesti pluća, pleure i medijastinuma, definirati i klasificirati benigne i maligne tumore pluća, pleure i medijastinuma, poznavati ne-tumorske bolesti pluća.
Ishodi učenja
Nabrojati indikacije za citološku analizu urina, objasniti važnost anamneze bolesnika za citološku analizu urina, povezati morfologiju eritrocita u urinu s nefrološkim odnosno urološkim bolestima, klasificirati citološke nalaze urina prema Pariškoj klasifikaciji.
Ishodi učenja
Nabrojati i objasniti indikacije za citološku punkciju štitnjače, objasniti značaj Bethesda klasifikacije za bolesti štitnjače, rizik za malignitet i postupak s bolesnikom prema kategorijama, objasniti ulogu citologije u ranom otkrivanju karcinoma dojke, procjeni proširenosti bolesti i praćenju, nabrojati vrste citoloških materijala iz dojke, objasniti klasifikaciju citoloških nalaza dojke, nabrojati indikacije za citološku punkciju žlijezda slinovnica i objasniti Milansku klasifikaciju citoloških nalaza slinovnica.
Ishodi učenja
Upoznati elemente protoka uzoraka i nalaza u citološkom laboratoriju – prijem i verifikacija materijala, makroskopski opis, upis pacijenata, pisanje i izdavanje citoloških nalaza, arhiviranje preparata.
Ishodi učenja
Izraditi citološki razmaz, naučiti postupke fiksacije i bojenja, upoznati primjenu osnovnih bojenja ovisno o vrsti uzoraka, usporediti MGG i papa bojenje, provesti postupak bojenja po MGG-u i postupak bojenja po Papanicolaou, vidjeti postupak brzog bojenja po Romanowskom i intraoperacijsko bojenje po Papanicolaou.
Ishodi učenja
Procijeniti makroskopski izgled tekućeg materijala, opisati material, obraditi tekući uzorak metodom citicentrifuge, vidjeti proceduru za tekućinsku citologiju.
Ishodi učenja
Upoznati najčešća citokemijska i imunocitokemijska bojenja u citologiji, način izvođenja i očitavanja
Ishodi učenja
Upoznati obradu uzoraka i osnovne molekularne tehnike koje se koriste u HPV dijagnostici, interpretirati nalaz HPV testa te povezati značenje sa daljnjim kliničkim postupkom.
Ishodi učenja
Opisati morfološke kriterije normalnih stanica u papa razmazu (osobine stanica, citoplazmi, jezgara, nukleocitoplazmatski omjer), poznavati morfološke kriterije abnormalnih stanica u papa testu (komparacija s normalnim stanicama), navesti razliku displastičnih i malignih stanica u papa razmazu, opisati tipove papa razmaza (atrofični i zreli tip), poznavati ulogu hormonalnog ciklusa žene na izgled stanica u papa testu.
Ishodi učenja
Opisati morfološke kriterije navedenih dijagnoza (kroz prikaze slučaja): periferni razmaz kod infektivne mononukleoze, periferni razmaz i punktat koštane srži kod akutne mijeloične leukemije, periferni razmaz, punktat koštane srži i punktat limfnog čvora kod kronične limfocitne leukemije, punktat limfnog čvora kod Hodgkinovog limfoma, punktat limfnog čvora s metastazom epitelnog malignog tumora.
Ishodi učenja
Opisati citološke karakteristike pojedinih vrsta stanica u izljevima i uzorcima iż pluća, opisati citološke karakteristike benignih i malignih tumora pluća i izljevima različitih sjela.
Ishodi učenja
Opisati morfologiju različitih tipova stanica prisutnih u urinu i likvoru te njihove karakteristike u benignim stanjima, opisati i prepoznati različite stupnjeve abnormalnosti stanica u urinu i likvoru, nabrojiti i definirati karakteristike pojedinih kategorija Pariškog sustava klasifikacije citoloških nalaza urina te daljnji klinički postupak predviđen za pojedinu kategoriju.
Ishodi učenja
Poznavati analizu citoloških preparata s obzirom na način dobivanja uzorka: aspiracijska, eksfolijativna i otisna citologija te vrste bojenja: MGG, papa, citokemija i imunocitokemija, opisati citomorfološke karakteristike stanica: reaktivne, premaligne i maligne promjene iz područja dojke, štitnjače i slinovnica prema kategorijama iz klasifikacija.
Ishodi učenja
Upoznati se s mikroskopom, odrediti adekvatnosti uzorka, analizirati stanice u normalnom (benignom) papa testu, razlikovati pločaste, metaplastične i cilindrične stanice u papa testu, prepoznati koilocite i stanice SIL-a niskog stupnja, prepoznati stanice SIL-a visokog stupnja, prepoznati maligne stanice pločastog i cilndričnog epitela.
Ishodi učenja
Analizirati periferni razmaz uz diferencijaciju stanica u dijagnozama: kronična limfatička leukemija, akutna limfatička leukemija kod djeteta, analizirati i prepoznati stanične komponente punktata koštane srži kod normalog nalaza, akutne mijeloične leukemije i metastaze, analizirati morfologiju dijagnostičkih stanica u punktatu limfnog čvora kod granulomatozne upale i non-Hodgkinovog limfoma visokog gradusa.
Ishodi učenja
Odrediti adekvatnost citološkog uzorka, diferencirati izljeve, prepoznati morfološke karakteristike najčešćih malignih tumora pluća u pojedinim citološkim uzorcima.
Ishodi učenja
Identificirati benigne promjene te atipične, suspektne i maligne stanice prisutne u urinu i likvoru, prepoznati i objasniti ostale nestanične elemente i materijal prisutan u uzorcima urina i likvora.
Ishodi učenja
Pristupiti pregledu preparata, provesti skriniranje, procijeniti adekvatnost uzorka, prepoznati stanice prema vrsti (epitelne, upalne, mezenhimne) i osnovnoj promjeni (benigno- maligno).
Ishodi učenja
Opisati organizacijsku strukturu citološkog laboratorija i tijek postupaka, od uzimanja i prijema materijala, upisa, obrade, analize, izdavanja nalaza, do pohrane, poznavati pravne propise koji se odnose na citološki laboratorij, poznavati specifičnosti citoloških laboratorija s obzirom na obim i područje rada, opisati ulogu svih djelatnika u citološkom laboratoriju, a posebno ulogu prvostupnika medicinsko laboratorijske dijagnostike na radnom mjestu citotehnologa.
Ishodi učenja
Definirati standardna bojenja u citologiji, opisati postupak bojenja citoloških preparata po May-Gruenwald Giemsi (MGG) i bojenja po Papanicolaou, ocijeniti morfološke karakterisitke stanica kod bojenja po MGG-u i Papanicolaou bojenju, opisati postupak brzog bojenja po Romanowskom, opisati način obrade tekućih citoloških materijala i primjenu centrifuge i citocentrifuge, poznavati korake u analizi sedimenata, otisaka i razmaza, opisati metodu i ulogu tekućinske citologije.
Ishodi učenja
Objasniti primjenu papa testa u ginekološkoj dijagnostici i njezinu ulogu u identifikaciji abnormalnosti u ginekologiji, poznavati način uzimanja materijala za papa test, mjesto uzimanja i uzorkovače za papa test, poznavati fiksaciju razmaza za papa test, objasniti način skriniranja papa testa i kriterije za prosljeđivanje na dijagnostiku liječniku, poznavati kriterije za analizu normalnih stanica u papa testu, identifikaciju abnormalnih stanica uz komparaciju s normalnim stanicama.
Ishodi učenja
Objasniti primjenu citologije urina u identificiranju i dijagnosticiranju bolesti mokraćnog sustava te načine dobivanja uzoraka, nabrojati i objasniti vrste citoloških uzoraka iz dišnog sustava te njihovu primjenu u dijagnosticiranju respiratornih bolesti, opisati pripremu, fiksaciju i bojanje različitih vrsta uzoraka iz mokraćnog i dišnog sustava, navesti i objasniti načine izvještavanja citoloških nalaza urina te uzoraka iz pluća.
Ishodi učenja
Opisati pristup pacijentu kod uzimanja uzoraka za citološke analize, poznavati uzimanje perifernog krvnog razmaza, poznavati tehniku uzimanja aspirata koštane srži uz makroskopsku procjenu kvalitete uzorka, opisati izradu citološkog razmaza aspirata koštane srži, opisati kriterije za adekvatne i neadekvatne uzorke, poznavati pogreške pri izradi citoloških razmaza, opisati postupke citološke punkcije površnih i dubokih limfnih čvorova.
Ishodi učenja
Opisati način izvođenja citološke punkcije štitnjače, dojke i slinovnica, objasniti važnost anamneze i opisa punktirane promjene, opisati način obrade punktata, pregled preparata, kako se određuje celularnost, prepoznati stanične elemente i njihov značaj: upalne i tumorske stanice, elemente cistične promjene, nabrojati vrste stanica u punktatu.
Ishodi učenja
Definirati pojam citokemije i imunocitokemije, nabrojati kada se primjenjuju, poznavati njihov značaj, definirati kriterij adekvatnosti materijala za dodatne metode i opisati načine očitavanja, opisati načine izrade staničnog bloka, indikacije i dijagnostičke mogućnosti, znati teoretske osnove i mjesto dodatnih metoda u citologiji.
Ishodi učenja
Poznavati razloge i važnost provođenja postupaka osiguranja kvalitete u citološkom laboratoriju, opisati postupke unutarnje i vanjske kontrole kvalitete, nabrojati postupke reskrininga papa testova, opisati načine propisivanja postupaka i kriterija kvalitete, načina bilježenja i prijave nesukladnosti, navesti najčešće pogreške u citološkom laboratoriju i načine za njihovo spriječavanje.
Ishodi učenja
Nabrojiti i objasniti molekularne tehnike koje se u citologiji koriste za identifikaciju specifičnih genetskih ili molekularnih markera te njihovu primjenu u dijagnostici, prognozi bolesti i odabiru terapije, objasniti način pripreme materijala za pojedine molekularne metode, opisati PCR tehniku te njenu primjenu uključujući HPV testiranje, opisati fluorescentnu in-situ hibridizaciju (FISH) te osnovne principe metode.
Ishodi učenja
Pristupiti uzorku u svrhu određivanja diferencijalne dijagnoze, prepoznati značaj korištenja različitih citoloških uzoraka i metoda u postavljanju dijagnoze, poznavati važnost korelacije citološkog nalaza s kliničkom slikom, drugim morfološkim dijagnostičkim postupcima i patohistološkim nalazom u svrhu poboljšanja kvalitete, usvojiti principe multidisciplinarnog pristupa kroz primjere iz prakse.