Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
2ISVU ID
143606ECTS
4.00
Cilj kolegija je
opisati i objasniti opće značajke staništa s posebnim naglaskom na određene tipove kao i ulogu čovjeka u održavanju ravnoteže u biosferi, ali i bioraznolikosti iste, a sve sa ciljem podizanja ekološke svijesti studenata. Za postizanje konačnog cilja koristit ce se raznoliki pristupi učenju i poučavanju od samostalnog učenja (sustav za e-učenje Merlin), rada u paru i tutorskoj grupi te terenska nastava. Za svaki oblik nastave jasno i unaprijed će se objasniti cilj i svrha zadatka. Sadržaj predmeta je sljedeći: |
U prvom dijelu nastave, kroz predavanja i seminare, objasniti će ekološka hijerarhija, tipovi staništa, metode u ekološkim istraživanjima, atropogeni utjecaj na staništa te sustavi zaštite. Primjena stečenih znanja koristiti će se, ali i upotpuniti te dodatno proširiti kroz terensku nastavu koja će se održati na različitim lokalitetima uz stručnjake iz pojedinog područja. Nastavnik zadržava pravo promjene sadržaja nastave koja se odvija na terenu zbog njihove specifičnosti mjesta i vremena održavanja kao i aktualnosti pojedinih ekoloških tema.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- opisati karakteristike ekoloških organizacijskih/hijerarhijskih jedinica
- opisati abiotičke i biotičke ekološke čimbenike, objasniti pojam ekološka valencija
- opisati staništa, načine zaštite te antropogeni utjecaj
- opisati biogeokemijske cikluse te antropogeni utjecaj
- opisati obilježja mora, vode, zraka i tla kao životnih sredina organizama
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- primijeniti osnove za pravilno uzorkovanje, odabir količine i načine pohranjivanja biološkog materijala do laboratorijske analize
- izvršiti uzorkovanje primjenom bentonske i planktonske mreže te priborom za prikupljanje biološkog materijala (pinceta, strugalica, menzura, termometar, sito, staklene i plastične posude)
- izvesti uz nadzor semikvantitativnu kemijsku analizu kvalitete vode na terenu uz pomoć komercijalnog kompleta „Educa“
4. izdvojiti uzorkovani materijal za analizu pomoću lupe i svjetlosnog mikroskopa
5. prepoznati i sistematizirati indikatorske organizame makrozoobentosa u odgovarajuće kategorije pomoću ključeva za determinaciju
6. prepoznati vrste litorane stepenice te procijenti ekološku kvalitetu
Izvođenje nastave:
Nastava će se izvoditi u putem platforme za e-učenje Merlin I neposredno u učionici te na terenu.
|
|
Turk T. 2011. Pod površinom Mediterana. Školska knjiga, Zagreb
Studenti/studentice su obavezni redovito i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Očekuje se i razvijat će se mentorski, prijateljski odnos nastavnika i studenata što znači da se nastavnika može kontaktirati svim komunikacijskim kanalima koji će biti otvoreni u sustavu za e-učenje Merlin kao i e-mailom. Da bi se nastava mogla što kvalietnije odvijati u takvom ozračju studenti/studentice moraju se unaprijed pripremiti za pojedini oblik nastave. Stoga će materijali biti unaprijed dostupni na platformi Merlin. Studente će se motivirati na kontinuirani rad online testovima za samoprocijenu Studenti koji redovito pristupe svim testovima te ih rješe 100% biti će nagrađeni dodatnim 1 bodom koji će im se zbrojiti tijekom nastave ili na završnom usmenom ispitu. Termini za on line testove biti će unaprijed određeni I dogovoreni. Studenti tijekom nastave obvezatno polažu dva međuispita (provjere znanja), gradivo koje će biti obuhvaćeno prvim i drugim međuispitom biti će naznačeno tijekom nastave. Studenti koji nisu položili međuispit(e) imaju pravo ponovo pristupiti testiranju nakon završene nastave. Pravo na ponovno polaganje međuispita imaju studenti koji iz opravdanog razloga nisu bili u mogućnosti pristupiti međuispitu tijekom nastave (dužni su donijeti ispričnicu) te oni koji su riješili manje od 50% međuispita. Po završetku nastave studenti polažu završni ispit u usmenom obliku. |
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
Bodovi se prikupljaju kroz seminarske radove, vježbovne zadatke, te dva međuispita kako slijedi: |
MEĐUISPITI (dva ispita po 20 bodova)
Studenti su obavezni položiti dva međuispita (test I i II). Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih pitanja. Svaki test ima 40 pitanja s maksimalno 20 bodova.
Bodovi stečeni na pojedinom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
0 -19 = 0 bodova
20 – 23 = 8 bodova
24 -26 = 10 bodova
27-28 = 12 bodova
29 - 31 = 14 bodova
32 - 34 = 16 bodova
35 - 37 = 18 bodova
38 - 40 = 20 bodova
SEMINARSKI RAD (ukupno 12 bodova)
Tijekom trajanja ovog kolegija održat će se 4 seminara, svaki nosi po 3 boda. Seminari su koncipirani na način da se unaprjed dobije seminarski zadatak (u obliku zadaće ili interaktivne lekcije u sustavu Merlin) kojeg je potrebno predati prije termina održavanja nastave ili nakon, u sustavu za e-učenje Merlin. Na kraju seminara biti će kraki test temeljem kojeg će studenti dobiti bodove.
VJEŽBE/TERENSKA NASTAVA (ukupno 18 bodova)
Studenti će prije terenske nastave dobiti priručnik za terensku nastavu u PDF obliku, koji sadrži radne zadatke na temelju kojeg će nakon svake vježbe predati pismeni zaključak (u sustavu Merlin) te će se isti bodovati.
Terenska nastava će se održati u 4 bloka. Terenska nastava koja se održava na izvoru Rječine, u Kostreni i u Prirodoslovnom muzeju grada Rijeke obavezan je dio programa, a jedan odlazak na teren može se promijeniti iz godine u godinu ovisno o aktualnosti pojedine ekološke teme ili lokacije.
Terenski zaključak s Rječine boduje se s 10 bodova (uključena je i vježba 2 – laboratorijski dio obrade prokupljenih uzoraka), terenski zaključak Kostrena boduje se s 8 boda. Vježba br.2 i 6 će se održati na Zavodu za biologiju i medicinsku genetiku, Medicinskog fakulteta u Rijeci i povezane su s terenskom nastavom.
Napomena: Termini i lokacija održavanja terenske nastave (satnica izvođenja nastave) mogu se mijenjati o čemu će studenti biti pravovremeno obaviješteni.
II. Završni ispit (do 30 bodova) |
Završni usmeni ispit nosi 30 bodova. Uspjeh na završnom usmenom ispitu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
- odgovor zadovoljava minimalne kriterije = 15 bodova
- prosječan odgovor s primjetnim pogreškama = 16 - 20 bodova
- vrlo dobar odgovor s neznatnim pogreškama = 21 - 25 bodova
- iznimno dobar odgovor = 26 - 30
Tko može pristupiti završnom ispitu: Tijekom nastave studenti trebaju sakupiti minimalno 35 bodova, kroz kontinuirano praćenje i vrednovanje studenta, da bi pristupili završnom usmenom ispitu. Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
|
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na platformi Merlin
|
Pored voditelja kolegija u nastavi sudjeluju i izv.prof.dr.sc. Nada Starčević Čizmarević, doc.dr.sc. Sanja Dević Pavlić. Za sve dodatne informacije studenti se mogu osobno javiti pojedinom nastavniku ili ga kontaktirati putem e-pošte: izv.prof.dr.sc.Jadranka Vraneković (jadranka.vranekovic@uniri.hr), izv.prof.dr.sc. Nada Starčević Čizmarević (nadasc@uniri.hr), doc.dr.sc. Sanja Dević Pavlić (sanja.devic.pavic@uniri.hr) i Tea Mladenić, mag. biotech. in med.( tea.mladenic@medri.uniri.hr)
Ishodi učenja
Opisati povijesni razvoj ekologije, definirati pojam ekologija, nabrojati i opisati osnovne ekološke organizacijske jedinice
Ishodi učenja
objasniti i opisati pojmove: klima, ekološka valencija
- objasniti i razlikovati stenovalentne i eurivalentne vrste
- objasniti Liebigov zakon minimuma i pojam ograničavajući čimbenik
- opisati i objasniti važnost svakog pojedinačnog abiotičkog čimbenika ( svjetlost, temperatura, voda i vlaga)
- objasniti važnost cirkadijskog ritma
Ishodi učenja
objasniti i opisati mehanizme izmjene topline između organizama i okoliša
- objasniti načine regulacije tjelesne topline (homeo/poikilotermne vrsta)
- objasniti Bergmanovo i Alenovo pravilo
- opisati i objasniti mehanizme osomoregulacije i ekskrecije
- razlikovati kserofilne, higrofilne i mezofilne vrste
Ishodi učenja
- opisati i objasniti zakonitosti interspecijskih odnosa kao što su: predatorstvo, parazitizam, komensalizam, amensalizam, kompeticija i mutualizam)
Ishodi učenja
- definirati pojam biosfera i njen sastav
- nabrojati dijelove biosfere
- navesti podjelu atmosfere
- objasniti značaj hidrosfere
- opisati građu litosfere
- definirati Gaia hipotezu
Ishodi učenja
- opisati i objasniti značajke ekosistema
- opisati trofičke odnose u ekosistemu
Ishodi učenja
opisati i objasniti značajke biocenoze (biocenotički princip, dominantna i karakteristična vrsta, stratifikacija, dinamika biocenoze)
- objasniti odnose ishrane u biocenozi ( autotrofni i heterotrofni organizmi)
- opisati vrste i pravila hranidbenih lanaca u biocenozi
- Opisati karakteristike kopnenih bioma (položaj, klimu, floru i faunu tundre, tajge, pustinje, savane, travnjaka-stepe, listopadne šuma umjerene zone, kišne šume i mediteranske šume)
- definirati indeks raznolikosti, indeks sličnosti te bioraznolikost biocenoze
Ishodi učenja
opisati fizikalna svojstva zraka
- navesti kemijski sastav zraka
- definirati pojmove mikroklime i temperaturne inverzije
- opisati prilagodbe organizama na uvijete života u atmosferi
- grupirati onečišćivače atmosfere
- definirati pojmove smog, fotokemijski smog, ozon, efekt staklenika, kisele kiše
Ishodi učenja
- definirati tlo i opisati njegov postanak
- navesti fizičke osobine zemljišta
- definirati pojmove tekstura tla i humus
- navesti oblike vode u tlu
- opisati kemizam tla
- nabrojati vrste i brojnost organizama u pedosferi
- opisati prilagodbe organizama na uvijete života u tlu
- navesti podjelu terestične faune
- opisati degradaciju zemljišta
- navesti podjelu zagađivača tla
Ishodi učenja
definirati pojam populacija
-objasniti i opisati strukturu populacije (genetička, prostorna, dobna), dinamiku populacije (rast, fluktuacije i cikličko kretanje)
Ishodi učenja
- definirati mora i oceane
- opisati fizikalne i kemijske osobine mora
- povezati prilagodbe morskih organizama sa životom u moru
- navesti podjelu životnog prostora bentosa
- opisati strukturu morskog dna
- navesti zone pelagijala
- razlikovati životinje koje naseljavaju morsko dno od pelagičkih organizama
- nabrojati oblike onečišćenja mora
Ishodi učenja
- definirati kopnene vode i nabrojati vrste kopnenih voda
- opisati temeljne osobine najvažnijih staništa kopnenih voda
- povezati prilagodbe organizama sa životom u vodi
Ishodi učenja
- opisati indikatorske vrste makrozoobentosa važnih za određivanje biotičkog indeksa kopnenih voda
- klasificirati kopnene vode prema onečišćenju i organskoj produkciji
Ishodi učenja
- definirati pojam onečišćenje okoliša, toksičnost, toksini
- opisati i razlikovati bioindiktore i njima pripadajuće biotestove za praćenje toksičnosti površinskih voda (slatke vode, more
Ishodi učenja
Opisati obilježja toka rijeke Rječine i biogeografske karakteristike područja kroz koje prolazi. Navesti tip, karakteristike i vodoopskrbno značenje izvora Zvir. Definirati zaštitne zone izvorišta pitke vode na području grada Rijeke. Primijeniti osnove za pravilno uzorkovanje, odabir količina uzorka i načine pohranjivanja uzoraka do analize. Razviti sposobnost rukovanja bentos i planktonskom mrežom i priborom za prikupljanje biološkog materijala (pinceta, strugalica, menzura, termometar, sito, staklene i plastične posude). Primijeniti osnovne semikvantitativne analitičke metode na terenu. Prepoznati specifičnosti nadzornog i istraživačkog programa praćenja stanja kopnenih voda.
|
Ishodi učenja
Pripremiti uzorkovani materijal za analizu pomoću lupe i svjetlosnog mikroskopa. Prepoznati i sistematizirati indikatorske makrozoobentosa u odgovarajuće kategorije pomoću ključeva. Izračunati biotički bodovni indeks te klasificirati tip prirodne vode.
|
Ishodi učenja
Opisati oceanografska, hidrografska i biološka obilježja Riječkog zaljeva. Opisati biološku raznolikost supralitoralne i mediolitoralne stepenice obalnog dijela općine Kostrena. Identificirati osnovne probleme i postupke u očuvanju bioraznolikosti litorala. Razviti sposobnost rukovanja planktonskom mrežom i priborom za prikupljanje biološkog materijala (Sechi disk, pinceta, strugalica, menzura, termometar, sito, staklene i plastične posude). Primijeniti osnovne semikvantitativne analitičke metode na terenu. Razviti sposobnost prepoznavanja bioloških svojti u prirodnom okolišu. Procijeniti pokrovnost vrsta metodom kvadrata. Izračunati indeks raznolikosti. |
Ishodi učenja
Razlikovati nacionalne parkove od parkova prirode. Navesti geomorfološke karakteristike Parka prirode Učka. Izdvojiti posljedice ljudskih aktivnosti koji ugrožavaju pojedine vrste, njihova staništa i životne zajednice. Objasniti princip održivog razvoja i mjera razumnog korištenje resursa Parka prirode Učka u svrhu njegovog očuvanja. Imenovati biljne vrste sa staništa uz šetnicu Slap. Sakupljanje vodenih organizama Potoka i njihovo proučavanje na terenu. Vrednovati ornitološka staništa Parka prirode Učka
|
Ishodi učenja
Prepoznati međunarodne programe koji se bave problematikom mora i zaštitom morskog okoliša (UNESCO, Natura 2000). Definirati pojam bioraznolikost. Prepoznati kategorije zaštićenih svojti i kriterije ugroženosti prema Crvenoj knjizi Republike Hrvatske. Definirati geomorfološke karakteristike Jadranskog mora i specifičnosti Kvarnerskog zaljeva. Opisati biološku raznolikost infralitoralne stepenice. Analizirati važnost primjene principa održivog razvoja na Kvarneru u svrhu očuvanja njegove bioraznolikosti. Vrednovati prirodnu baštinu Primorsko-goranske županije na temelju viđenih stalnih postava muzeja
Ishodi učenja
Definirati pojmove: precipitacija, infiltracija, transpiracija, evaporacija, kondenzacija, fiksacija dušika, nitrifikacija, denitrifikacija, asimilacija, amonifikacija, eutrofikacija. Opisati ciklus dušika, ugljika, vode, fosfora i sumpora. Analizirati aktualnu situaciju vezano za pandemiju COVID-19 te na ravnotežu biogeokemijskih ciklusa i utjecaj na zdravlje čovjeka.
|
Ishodi učenja
Definirati pojam stanište i stanišni tip. Razlikovati klasifikaciju staništa u Hrvatskoj koristeći interaktivnu web kartu (http://www.bioportal.hr/gis/). Prepoznati važnost ekološke mreže NATURA 2000. |
Ishodi učenja
Definirati pojam zaštićena područja. Razlikovati kategorije zaštićenih područja. Analizirati zaštićena područja Hrvatske koristeći interaktivnu web kartu (http://www.bioportal.hr/gis/). Vrednovati važnost zaštićenih područja u cilju očuvanja bioraznolikosti. |
Ishodi učenja
objasniti utjecaj prometa (zračnog, brodskog, cestovnog), svijetla i buke na životne sredine i staništa zraka, tla i vode, definirati mjere zaštite i očuvanja navedenih staništa s ciljem očuvanja bioraznolikosti i zdravlja čovjeka |