Kolegij
Studiji
Sanitarno inženjerstvoStudijska godina
1ISVU ID
172270ECTS
10.00
Ciljevi kolegija: Usvajanje znanja iz opće i anorganske kemije putem interaktivnih predavanja i seminara, te usvajanje vještina putem laboratorijskih vježbi. Laboratorijskim vježbama omogućiti pratičnu uporabu kemijskog računa i naučenog gradiva. Razviti konceptualno razmišljanje u kemiji, kako bi studenti mogli znanstvene zakonitosti primjeniti u rješavanju problema, računskih zadataka i eksperimentalnom radu ovog i nadolazećih kemijskih kolegija.
1. R.H. Petrucci, F.G. Herring, J.D. Madura, C. Bissonnette: General Chemistry - Principles and Modern Applications, 11th edition, Pearson Canada Inc., Totonto, 2017.
2. B. Blagović, B. Mayer, M. Petković Didović i O. Petković: Priručnik za vježbe iz Opće i anorganske kemije, Medicinski fakultet, Sveučilište u Rijeci, 2014.
3. M. Sikirica: Stehiometrija, XX. izdanje,Školska knjiga Zagreb, 2008.
4. I. Filipović i S. Lipanović: Opća i anorganska kemija, I. i II. dio, IX. izdanje, Školska knjiga Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja u dogovoru s nastavnikom).
5. N. Burger: Zbirka zadataka iz kemije, Medicinska naklada, Zagreb, 2007.
1. Kemija 1, Kemija 2, Kemija 3, Udžbenici i zbirke zadataka iz kemije za gimnazije, Alfa, 2020.
2. Kemija 1, Kemija 2, Kemija 3, Udžbenici i zbirke zadataka iz kemije za gimnazije, Školska knjiga, 2020.
3. M. Silberberg: Chemistry - The Molecular Nature of Matter and Change, 3rd edition, McGraw Hill: Boston, 2003.
4. J. McMurry and R.C. Fay: Chemistry, 3rd edition, Prentice Hall, Upper Saddle River, New Yersey, 2001.
5. P.W. Atkins and L. Jones: Chemistry - Molecules, Matter and Change, 3rd edition, A Scientific American Book, New York, 1997.
Prisustvovanje predavanjima, seminarima i vježbama, uz prethodnu pripremu. Vježbe: polaganje ulaznih kolokvija, vođenje radnog dnevnika i pisanje referata. Seminari: dva međuispita i završni ispit.
Pohađanje nastave: Prisustvovanje nastavi je obvezno. U slučaju da student izostane s više od 30 % pojedinog oblika nastave (bilo opravdano ili neopravdano), bit će mu onemogućen izlazak na završni ispit, što izravno dovodi do pada kolegija. U slučaju opravdanog izostanka s vježbe, gradivo vježbe mora se kolokvirati. U slučaju udaljavanja studenta s vježbe zbog neprimjerenog ponašanja, vježba se ocjenjuje s 0 (za sve tri stavke: ulazni kolokvij, rad i referat). Nadoknadi vježbi nema ni u kom slučaju.
Priprema za ulazne kolokvije (UK): Za pojedini UK potrebno je u Priručniku za vježbe proučiti sve vježbe predviđene za taj radni dan (po popisu vježbi iz ovog izvedbenog plana) te teoriju opisanu u poglavlju unutar kojeg se vježba nalazi. Za pojedine UK potrebno je proučiti i dodatna poglavlja u Priručniku, koja su istaknuta unutar popisa vježbi.
Priprema za laboratorijske vježbe: Na svaku je vježbu potrebno donijeti kutu, Priručnik za vježbe iz opće i anorganske kemije, bilježnicu (A5, na kvadratiće, tvrdi uvez), olovku i kemijsku olovku, krpu, zaštitne naočale, zaštitne rukavice, škare, šibice/upaljač i vodootporni flomaster.
Ocjena daje cjelovitu informaciju o uspjehu kandidata, a obuhvaća rezultate postignute iz laboratorijskih vježbi, međuispita, te završnog ispita:
a) Vježbe sumarno nose 25 % ukupnih bodova (250 od 1000). Kod svake se vježbe boduju ulazni kolokviji (položen kolokvij podrazumijeva 50 % točnih odgovora), rad u praktikumu i referati (točnost i urednost; u ikojem dijelu prepisani referat ili referat predan iza dogovorenog roka nosi 0 bodova). Popravak ulaznog kolokvija piše se na početku vježbe i boduje drugačije od originalnog; ponovni pad onemogućuje prisustvovanje vježbi. Referat vježbe koja nije obavljena ne mora se napisati.
b) U toku semestra pišu se 2 međuispita, koji nose po 22,5 % ukupnih bodova svaki (225 od 1000). Za dobivanje ocjenskih bodova, međuispit je potrebno riješiti s najmanje 50 % točnosti. Za međuispite riješene s minimalno 50 % točnosti, broj dobivenih ocjenskih bodova proporcionalan je postotku točnosti (100 % = 225 boda, 50 % = 112,5 boda; ali 49 % = 0 bodova).
DOZVOLJENO JE JEDNO PONAVLJANJE svakog međuispita, u dva unaprijed određena termina (po kalendaru u satnici izvođenja nastave).
c) Studenti tijekom semestra mogu sakupiti 70 % ukupnih bodova, a na završnom ispitu preostalih 30 %. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji su skupili su najmanje 35 % bodova i imaju priznato minimalno 5 vježbi (priznata vježba podrazumijeva uspješno odrađenu vježbu i priznat referat).
Završni se ispit sastoji od pismenog i usmenog dijela. Pismeni ispit kombinacija je raznih vrsta pitanja te računskih zadataka. Za pristup usmenom ispitu, pismeni dio mora biti riješen s najmanje 50 % točnosti.
Tablica: Prikaz bodovanja
BODOVI | ||
Međuispiti | I. | 225 |
II . | 225 | |
Ukupno | 450 | |
Laboratorijske vježbe | Odrađene vježbe i priznati referati | 250 |
UKUPNO | 700 | |
Završni ispit | Pismeni dio | 100 |
Usmeni dio | 200 | |
Ukupno | 300 | |
UKUPNO | 1000 |
Konačna ocjena određuje se prema sljedećoj tablici:
90,0 – 100,0 % izvrstan, 5 (A)
75,0 – 89,9 % vrlo dobar, 4 (B)
60,0 – 74,9 % dobar, 3 (C)
50,0 – 59,9 % dovoljan, 2 (D)
< 50,0 % nedovoljan, 1 (E)
Ishodi učenja
Opisati strukturu kolegija, važnost kolegija u kontekstu daljnjeg studiranja, načine vrednovanja, pripreme za laboratorijske vježbe.
Ishodi učenja
• klasificirati tvari po građi i sastavu
• imenovati kiseline, baze, poliatomne ione
• opisati građu atoma
• objasniti izotope i navesti njihovu uporabu
• povezati relativnu atomsku masu i udio izotopa
Ishodi učenja
• navesti i objasniti kvantne brojeve
• napisati elektronsku konfiguraciju atoma i iona
• definirati četiri periodična svojstva i objasniti periodičnost
• predvidjeti i analizirati svojstva atoma temeljem elektronske konfiguracije
Ishodi učenja
• navesti pravila za crtanje Lewisovih strukturnih formula
• nacrtati Lewisove strukturne formule kiselina i soli
• odrediti najstabilniju rezonantnu strukturu
• objasniti odstupanje od pravila okteta
Ishodi učenja
• kategorizirati unutar- i međumolekulske veze
• nabrojati i objasniti glavna svojstva kovalentne veze
• primijeniti VSEPR teoriju za predviđanje građe molekule
Ishodi učenja
• predvidjeti polarnost molekula
• kategorizirati kovalentne spojeve
• razlikovati atomske i molekulske kristale te objasniti njihova svojstva
Ishodi učenja
• razlikovati alotropiju i polimorfiju
• analizirati duljinu i jakost kovalentne veze
• opisati koordinativno-kovalentnu vezu, navesti primjere
Ishodi učenja
- nabrojati vrste međumolekulskih veza i usporediti ih po jakosti
- odrediti vrstu međumolekulske veze temeljem kemijske strukture molekula
- analizirati kako međumolekulske veze utječu na svojstva molekulskih tvari
- definirati vodikovu vezu, demonstrirati joj značaj, razlikovati molekule koje mogu raditi vodikovu vezu
- povezati svojstva molekulskih kristala s međumolekulskim vezama
Ishodi učenja
• nabrojati vrste međumolekulskih veza i usporediti ih po jakosti
• odrediti vrstu međumolekulske veze temeljem kemijske strukture molekula
• analizirati kako međumolekulske veze utječu na svojstva molekulskih tvari
• definirati vodikovu vezu, demonstrirati joj značaj, razlikovati molekule koje mogu raditi vodikovu vezu
• povezati svojstva molekulskih kristala s međumolekulskim vezama
Ishodi učenja
• nabrojati i objasniti glavna svojstva ionske veze
• nabrojati i opisati glavne vrste jediničnih ćelija
• objasniti strukturu tvari građenih od poliatomnih iona
• usporediti hidrataciju ionskih i molekulskih tvari
• klasificirati ionske spojeve po topljivosti
• nabrojati 7 kristalnih sustava
• nabrojati glavne komponente i obilježja kompleksnih spojeva; analizirati kovalentnu vezu između centralnog metalnog atoma i liganda
Ishodi učenja
• nabrojati i objasniti glavna svojstva ionske veze
• nabrojati i opisati glavne vrste jediničnih ćelija
• objasniti strukturu tvari građenih od poliatomnih iona
• usporediti hidrataciju ionskih i molekulskih tvari
• klasificirati ionske spojeve po topljivosti
• nabrojati 7 kristalnih sustava
• nabrojati glavne komponente i obilježja kompleksnih spojeva; analizirati kovalentnu vezu između centralnog metalnog atoma i liganda
Ishodi učenja
• nabrojati i objasniti glavna svojstva metalne veze
• nabrojati i objasniti glavna svojstva kristala metala
• razlikovati vodiče prvog i drugog reda
• razlikovati i objasniti vodiče, poluvodiče i izolatore
• analizirati razlike ionskih, atomskih, molekulskih kristala i kristala metala
• definirati legure; razlikovati supstitucijske i intersticijske legure; navesti primjere legura
Ishodi učenja
• nabrojati i objasniti glavna obilježja tekućina
• povezati svojstva tekućina s međumolekulskim vezama
• razlikovati plin, paru i dim
• definirati tlak para i vrelište
• definirati viskoznost i površinsku napetost te objasniti njihovu temperaturnu ovisnost
• razlikovati kohezivne i adhezivne sile
Ishodi učenja
• nabrojati i objasniti glavna obilježja plinova
• povezati svojstva plinova s međumolekulskim vezama
• opisati koncept idealnog plina; analizirati i koristiti jednadžbu idealnog plina
• razlikovati idealni i realni plin; napisati i raščlaniti Van der Waalsovu jednadžbu realnog plina; definirati i analizirati faktor stlačivosti
• iskazati Daltonov zakon i objasniti pojmove parcijalni tlak i fugacitet; primijeniti Daltonov zakon
• analizirati otapanje plinova u vodi i Henry-jev zakon
• razlikovati difuziju i efuziju; iskazati Grahamov zakon efuzije
Ishodi učenja
• nabrojati i objasniti glavna obilježja plinova
• povezati svojstva plinova s međumolekulskim vezama
• opisati koncept idealnog plina; analizirati i koristiti jednadžbu idealnog plina
• razlikovati idealni i realni plin; napisati i raščlaniti Van der Waalsovu jednadžbu realnog plina; definirati i analizirati faktor stlačivosti
• iskazati Daltonov zakon i objasniti pojmove parcijalni tlak i fugacitet; primijeniti Daltonov zakon
• analizirati otapanje plinova u vodi i Henry-jev zakon
• razlikovati difuziju i efuziju; iskazati Grahamov zakon efuzije
Ishodi učenja
• analizirati komponente otopina
• klasificirati disperzne sustave prema stupnju disperzije
• nabrojati i navesti primjere za sve vrste otopina (po agregatnim stanjima)
• klasificirati otopine elektrolita i navesti primjere
• objasniti topljivost i klasificirati tvari po topljivosti; analizirati krivulje topljivosti
• analizirati procese otapanja krutina i plinova
• analizirati i razlikovati Henry-jev i Raoult-ov zakon
• razlikovati nezasićene, zasićene i prezasićene otopine
• razlikovati idealne i neidealna otopine
• definirati i upotrijebiti fizikalne veličine za iskazivalje sastava otopina
Ishodi učenja
• analizirati komponente otopina
• klasificirati disperzne sustave prema stupnju disperzije
• nabrojati i navesti primjere za sve vrste otopina (po agregatnim stanjima)
• klasificirati otopine elektrolita i navesti primjere
• objasniti topljivost i klasificirati tvari po topljivosti; analizirati krivulje topljivosti
• analizirati procese otapanja krutina i plinova
• analizirati i razlikovati Henry-jev i Raoult-ov zakon
• razlikovati nezasićene, zasićene i prezasićene otopine
• razlikovati idealne i neidealna otopine
• definirati i upotrijebiti fizikalne veličine za iskazivalje sastava otopina
Ishodi učenja
• analizirati komponente otopina
• klasificirati disperzne sustave prema stupnju disperzije
• nabrojati i navesti primjere za sve vrste otopina (po agregatnim stanjima)
• klasificirati otopine elektrolita i navesti primjere
• objasniti topljivost i klasificirati tvari po topljivosti; analizirati krivulje topljivosti
• analizirati procese otapanja krutina i plinova
• analizirati i razlikovati Henry-jev i Raoult-ov zakon
• razlikovati nezasićene, zasićene i prezasićene otopine
• razlikovati idealne i neidealna otopine
• definirati i upotrijebiti fizikalne veličine za iskazivalje sastava otopina
Ishodi učenja
• nabrojati sve vrste faza i faznih prijelaza
• nacrtati i analizirati t-q dijagram vode i ostalih tekućina; objasniti toplinski kapacitet i latentnu toplinu
• opisati pojmove fazni dijagram, krivulja tališta/vrelišta/sublimacije, trojna točka, kritična točka
• skicirati i analizirati fazni dijagram vode
• analizirati fazne dijagrame ostalih tekućina, plinova i krutina
Ishodi učenja
• nabrojati sva koligativna svojstva i objasniti njihove posebnosti
• objasniti pojmove van´t Hoffov faktor, osmolalnost, ebulioskopija, krioskopija
• odrediti van´t Hoffov faktor
• primijeniti Raoult-ov zakon
• povezati sniženje tlaka para otopine s međumolekulskim vezama
• povezati sniženje tlaka para otopine s povišenjem vrelišta otopine
- primijeniti koligativna svojstva za određivanje molarne mase molekula
Ishodi učenja
• klasificirati kiseline/baze pa Arrheniusu, Bronsteadu i Lewisu
• odrediti konjugirane kiselinsko-bazne parove i njihove jakosti
• nabrojati sedam jakih i jednu srednje jaku kiselinu; navesti kriterij za prepoznavanje jakih baza
• navesti načine kvantifikacije jakosti kiselina i baza
• povezati Lewisove kiseline/baze s kompleksnim spojevima i koordinativno-kovalentnom vezom
• objasniti amfoterne i amfiprotične tvari
• kategorizirati okside po kiselosti
• klasificirati soli po građi, neutralizaciji i hidrolizi
• predvidjeti kiselost otopine soli temenjem formule soli; napisati jednadžbe reakcija koje to dokazuju
• definirati pufere i njihovu uporabu; nabrojati četiri uobičajena pufera
Ishodi učenja
• klasificirati kiseline/baze pa Arrheniusu, Bronsteadu i Lewisu
• odrediti konjugirane kiselinsko-bazne parove i njihove jakosti
• nabrojati sedam jakih i jednu srednje jaku kiselinu; navesti kriterij za prepoznavanje jakih baza
• navesti načine kvantifikacije jakosti kiselina i baza
• povezati Lewisove kiseline/baze s kompleksnim spojevima i koordinativno-kovalentnom vezom
• objasniti amfoterne i amfiprotične tvari
• kategorizirati okside po kiselosti
• klasificirati soli po građi, neutralizaciji i hidrolizi
• predvidjeti kiselost otopine soli temenjem formule soli; napisati jednadžbe reakcija koje to dokazuju
• definirati pufere i njihovu uporabu; nabrojati četiri uobičajena pufera
Ishodi učenja
• definirati osnovne termodinamičke pojmove (vrste termodinamičkih sustava, vrste energija, rad, toplina, temperatura, Prvi zakon termodinamike)
• definirati entalpiju, objasniti značaj, nacrtati energijske profile i navesti primjere endotermnih i egzotermnih reakcija/procesa
• razlikovati funkcije stanja i funkcije puta
• iskazati, objasniti i primijeniti Hessov zakon
• definirati entropiju kvalitativno i po Boltzmannu; predvidjeti promjenu entropije u reakcijama/procesima
• iskazati i objasniti Drugi zakon termodinamike
• definirati Gibbsovu energiju kvalitativno i matematički
• razlikovati endotermne, egzotermne, endergone i egzergone procese
• analizirati međuodnos ΔG, ΔH i ΔS; predvidjeti spontanost reakcija/procesa
• odrediti temperaturu pri kojoj proces postaje spontan; povezati ΔG s faznim dijagramima
• napisati i analizirati matematičku jednadžbu koja povezuje ΔG i K
Ishodi učenja
• definirati osnovne termodinamičke pojmove (vrste termodinamičkih sustava, vrste energija, rad, toplina, temperatura, Prvi zakon termodinamike)
• definirati entalpiju, objasniti značaj, nacrtati energijske profile i navesti primjere endotermnih i egzotermnih reakcija/procesa
• razlikovati funkcije stanja i funkcije puta
• iskazati, objasniti i primijeniti Hessov zakon
• definirati entropiju kvalitativno i po Boltzmannu; predvidjeti promjenu entropije u reakcijama/procesima
• iskazati i objasniti Drugi zakon termodinamike
• definirati Gibbsovu energiju kvalitativno i matematički
• razlikovati endotermne, egzotermne, endergone i egzergone procese
• analizirati međuodnos ΔG, ΔH i ΔS; predvidjeti spontanost reakcija/procesa
• odrediti temperaturu pri kojoj proces postaje spontan; povezati ΔG s faznim dijagramima
• napisati i analizirati matematičku jednadžbu koja povezuje ΔG i K
Ishodi učenja
• definirati osnovne termodinamičke pojmove (vrste termodinamičkih sustava, vrste energija, rad, toplina, temperatura, Prvi zakon termodinamike)
• definirati entalpiju, objasniti značaj, nacrtati energijske profile i navesti primjere endotermnih i egzotermnih reakcija/procesa
• razlikovati funkcije stanja i funkcije puta
• iskazati, objasniti i primijeniti Hessov zakon
• definirati entropiju kvalitativno i po Boltzmannu; predvidjeti promjenu entropije u reakcijama/procesima
• iskazati i objasniti Drugi zakon termodinamike
• definirati Gibbsovu energiju kvalitativno i matematički
• razlikovati endotermne, egzotermne, endergone i egzergone procese
• analizirati međuodnos ΔG, ΔH i ΔS; predvidjeti spontanost reakcija/procesa
• odrediti temperaturu pri kojoj proces postaje spontan; povezati ΔG s faznim dijagramima
• napisati i analizirati matematičku jednadžbu koja povezuje ΔG i K
Ishodi učenja
• definirati osnovne pojmove kemijske kinetike (brzina reakcije, red reakcije, parcijalni red reakcije, molekularnost, koeficijent reakcije, vrijeme poluraspada, energija aktivacije, katalizator, inhibitor)
• razlikovati brzinu reakcije od brzine nastajanja/nestajanja reaktanata/produkata
• povezati brzinu reakcije s građom molekula i agregatnim stanjima
• definirati i navesti primjere reakcija nultog, prvog, drugog i pseudo-prvog reda
• nacrtati grafički prikaz ovisnosti koncentracije reaktanata/produkata u vremenu
• odrediti jednadžbu kemijske reakcije iz grafičkog prikaza ovisnosti koncentracije reaktanata/produkata u vremenu
• navesti i objasniti čimbenike koji utječu na brzinu reakcije
• objasniti (kvalitativno i matematički) temperaturnu ovisnost brzine reakcije
Ishodi učenja
• razlikovati ravnotežne i neravnotežne procese; navesti primjere; povezati s jakošću kiselina/baza i topljivošću soli
• analizirati značaj konstante ravnoteže
• navesti tipove konstante ravnoteže
• napisati izraz i mjernu jedinicu konstante ravnoteže homogenih i heterogenih ravnotežnih procesa
• povezati (kvalitativno, matematički i grafički) konstantu ravnoteže i Gibbsovu energiju
• razlikovati reakcijski kvocijent i konstantu ravnoteže
• analizirati grafičke prikaze ovisnosti koncentracija reaktanata/produkata u vremenu u kontekstu ravnoteža
• razlikovati početnu i ravnotežnu koncentraciju
• razlikovati kinetičke i ravnotežne čimbenike
• primijeniti LeChatelierovo načelo
Ishodi učenja
• razlikovati ravnotežne i neravnotežne procese; navesti primjere; povezati s jakošću kiselina/baza i topljivošću soli
• analizirati značaj konstante ravnoteže
• navesti tipove konstante ravnoteže
• napisati izraz i mjernu jedinicu konstante ravnoteže homogenih i heterogenih ravnotežnih procesa
• povezati (kvalitativno, matematički i grafički) konstantu ravnoteže i Gibbsovu energiju
• razlikovati reakcijski kvocijent i konstantu ravnoteže
• analizirati grafičke prikaze ovisnosti koncentracija reaktanata/produkata u vremenu u kontekstu ravnoteža
• razlikovati početnu i ravnotežnu koncentraciju
• razlikovati kinetičke i ravnotežne čimbenike
• primijeniti LeChatelierovo načelo
Ishodi učenja
• razlikovati ravnotežne i neravnotežne procese; navesti primjere; povezati s jakošću kiselina/baza i topljivošću soli
• analizirati značaj konstante ravnoteže
• navesti tipove konstante ravnoteže
• napisati izraz i mjernu jedinicu konstante ravnoteže homogenih i heterogenih ravnotežnih procesa
• povezati (kvalitativno, matematički i grafički) konstantu ravnoteže i Gibbsovu energiju
• razlikovati reakcijski kvocijent i konstantu ravnoteže
• analizirati grafičke prikaze ovisnosti koncentracija reaktanata/produkata u vremenu u kontekstu ravnoteža
• razlikovati početnu i ravnotežnu koncentraciju
• razlikovati kinetičke i ravnotežne čimbenike
• primijeniti LeChatelierovo načelo
Ishodi učenja
• analizirati konstante disocijacije jakih/slabih kiselina i baza
• analizirati konstante pojedinih stupnjeva disocijacije poliprotonskih kiselina
• povezati konstante disocijacije baza/kiselina s klasifikacijom elektrolita
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) ionski produkt vode
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) pH i pOH
• izvesti izraze za pH/pOH slabih/jakih kiselina/baza
• definirati (kvantitativno) Ostwaldov zakon razrjeđenja za slabe i jake kiseline
• navesti kiselinsko-bazne indikatore i njihove boje u kiselom/bazičnom
• povezati konstantu disocijacije soli s konstantom produkta topljivosti
• navesti šest načina dobivanja soli
• opisati osnovne pojmove, svrhu i proces kiselinsko-bazne titracije
• skicirati titracijske krivulje za tri vrste titracije (jaka kiselina/jaka baza; slaba kiselina/jaka baza; slaba baza/jaka kiselina)
• odrediti pH područje točke ekvivalencije za danu titraciju; odabrati odgovarajući indikator za danu titraciju
• definirati konstantu hidrolize soli; povezati konstantu hidrolize, konstantu disocijacije i ionski produkt vode
• napisati izvod izraza za [OH–] i [H+] soli jakih/slabih kiselina/baza
• napisati Henderson-Hasselbalch jednadžbu za kisele i bazične pufere
• objasniti kapacitet pufera
• nabrojati puferske sustave u ljudskom organizmu i raspraviti važnost regulacije kiselinsko-bazne ravnoteže
• raspraviti utjecaj povećanja kiselosti oceana na morske organizme
Ishodi učenja
• analizirati konstante disocijacije jakih/slabih kiselina i baza
• analizirati konstante pojedinih stupnjeva disocijacije poliprotonskih kiselina
• povezati konstante disocijacije baza/kiselina s klasifikacijom elektrolita
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) ionski produkt vode
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) pH i pOH
• izvesti izraze za pH/pOH slabih/jakih kiselina/baza
• definirati (kvantitativno) Ostwaldov zakon razrjeđenja za slabe i jake kiseline
• navesti kiselinsko-bazne indikatore i njihove boje u kiselom/bazičnom
• povezati konstantu disocijacije soli s konstantom produkta topljivosti
• navesti šest načina dobivanja soli
• opisati osnovne pojmove, svrhu i proces kiselinsko-bazne titracije
• skicirati titracijske krivulje za tri vrste titracije (jaka kiselina/jaka baza; slaba kiselina/jaka baza; slaba baza/jaka kiselina)
• odrediti pH područje točke ekvivalencije za danu titraciju; odabrati odgovarajući indikator za danu titraciju
• definirati konstantu hidrolize soli; povezati konstantu hidrolize, konstantu disocijacije i ionski produkt vode
• napisati izvod izraza za [OH–] i [H+] soli jakih/slabih kiselina/baza
• napisati Henderson-Hasselbalch jednadžbu za kisele i bazične pufere
• objasniti kapacitet pufera
• nabrojati puferske sustave u ljudskom organizmu i raspraviti važnost regulacije kiselinsko-bazne ravnoteže
• raspraviti utjecaj povećanja kiselosti oceana na morske organizme
Ishodi učenja
• analizirati konstante disocijacije jakih/slabih kiselina i baza
• analizirati konstante pojedinih stupnjeva disocijacije poliprotonskih kiselina
• povezati konstante disocijacije baza/kiselina s klasifikacijom elektrolita
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) ionski produkt vode
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) pH i pOH
• izvesti izraze za pH/pOH slabih/jakih kiselina/baza
• definirati (kvantitativno) Ostwaldov zakon razrjeđenja za slabe i jake kiseline
• navesti kiselinsko-bazne indikatore i njihove boje u kiselom/bazičnom
• povezati konstantu disocijacije soli s konstantom produkta topljivosti
• navesti šest načina dobivanja soli
• opisati osnovne pojmove, svrhu i proces kiselinsko-bazne titracije
• skicirati titracijske krivulje za tri vrste titracije (jaka kiselina/jaka baza; slaba kiselina/jaka baza; slaba baza/jaka kiselina)
• odrediti pH područje točke ekvivalencije za danu titraciju; odabrati odgovarajući indikator za danu titraciju
• definirati konstantu hidrolize soli; povezati konstantu hidrolize, konstantu disocijacije i ionski produkt vode
• napisati izvod izraza za [OH–] i [H+] soli jakih/slabih kiselina/baza
• napisati Henderson-Hasselbalch jednadžbu za kisele i bazične pufere
• objasniti kapacitet pufera
• nabrojati puferske sustave u ljudskom organizmu i raspraviti važnost regulacije kiselinsko-bazne ravnoteže
• raspraviti utjecaj povećanja kiselosti oceana na morske organizme
Ishodi učenja
• analizirati konstante disocijacije jakih/slabih kiselina i baza
• analizirati konstante pojedinih stupnjeva disocijacije poliprotonskih kiselina
• povezati konstante disocijacije baza/kiselina s klasifikacijom elektrolita
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) ionski produkt vode
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) pH i pOH
• izvesti izraze za pH/pOH slabih/jakih kiselina/baza
• definirati (kvantitativno) Ostwaldov zakon razrjeđenja za slabe i jake kiseline
• navesti kiselinsko-bazne indikatore i njihove boje u kiselom/bazičnom
• povezati konstantu disocijacije soli s konstantom produkta topljivosti
• navesti šest načina dobivanja soli
• opisati osnovne pojmove, svrhu i proces kiselinsko-bazne titracije
• skicirati titracijske krivulje za tri vrste titracije (jaka kiselina/jaka baza; slaba kiselina/jaka baza; slaba baza/jaka kiselina)
• odrediti pH područje točke ekvivalencije za danu titraciju; odabrati odgovarajući indikator za danu titraciju
• definirati konstantu hidrolize soli; povezati konstantu hidrolize, konstantu disocijacije i ionski produkt vode
• napisati izvod izraza za [OH–] i [H+] soli jakih/slabih kiselina/baza
• napisati Henderson-Hasselbalch jednadžbu za kisele i bazične pufere
• objasniti kapacitet pufera
• nabrojati puferske sustave u ljudskom organizmu i raspraviti važnost regulacije kiselinsko-bazne ravnoteže
• raspraviti utjecaj povećanja kiselosti oceana na morske organizme
Ishodi učenja
• analizirati konstante disocijacije jakih/slabih kiselina i baza
• analizirati konstante pojedinih stupnjeva disocijacije poliprotonskih kiselina
• povezati konstante disocijacije baza/kiselina s klasifikacijom elektrolita
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) ionski produkt vode
• definirati (kvalitativno i kvantitativno) pH i pOH
• izvesti izraze za pH/pOH slabih/jakih kiselina/baza
• definirati (kvantitativno) Ostwaldov zakon razrjeđenja za slabe i jake kiseline
• navesti kiselinsko-bazne indikatore i njihove boje u kiselom/bazičnom
• povezati konstantu disocijacije soli s konstantom produkta topljivosti
• navesti šest načina dobivanja soli
• opisati osnovne pojmove, svrhu i proces kiselinsko-bazne titracije
• skicirati titracijske krivulje za tri vrste titracije (jaka kiselina/jaka baza; slaba kiselina/jaka baza; slaba baza/jaka kiselina)
• odrediti pH područje točke ekvivalencije za danu titraciju; odabrati odgovarajući indikator za danu titraciju
• definirati konstantu hidrolize soli; povezati konstantu hidrolize, konstantu disocijacije i ionski produkt vode
• napisati izvod izraza za [OH–] i [H+] soli jakih/slabih kiselina/baza
• napisati Henderson-Hasselbalch jednadžbu za kisele i bazične pufere
• objasniti kapacitet pufera
• nabrojati puferske sustave u ljudskom organizmu i raspraviti važnost regulacije kiselinsko-bazne ravnoteže
• raspraviti utjecaj povećanja kiselosti oceana na morske organizme
Ishodi učenja
razlikovati redoks i ne-redoks procese; navesti primjere
• definirati osnovne pojmove redoks procesa (oksidacija, redukcija, oksidans, reducens, katoda, anoda)
• izjednačiti kemijsku jednadžbu „rješavanjem“ redoks procesa u kiselom i bazičnom mediju
• objasniti standardni elektrodni redukcijski potencijal i Voltin (elektrokemijski) niz; povezati položaj u Voltinom nizu s položajem u periodnom sustavu elemenata
• objasniti određivanje položaja u Voltinom nizu pomoću standardne vodikove elektrode
• nabrojati metale s pozitivnim standardnim elektrodni potencijalom i njihove posebnosti
• razlikovati plemenite, poluplemenite i neplemenite metale
• predvidjeti reaktivnost metala iz položaja u Voltinom nizu
• predvidjeti topljivost metala u kiselinama iz položaja u Voltinom nizu
• razlikovati Galvanske i elektrolitske članke; analizirati sličnosti i razlike
• definirati i skicirati Daniellov članak
• napisati shemu nekog članka, predvidjeti smjer (odrediti spontanost) odvijanja kemijske reakcije i izračunati elektromotornu silu (napon) članka
• povezati elektromotornu silu (napon) članka, Gibbsovu energiju i konstantu ravnoteže
• napisati i raščlaniti Nernstovu jednadžbu
• razlikovati baterije i akumulatore P35 Redoks ravnoteže; elektrokemija - 1
Ishodi učenja
razlikovati redoks i ne-redoks procese; navesti primjere
• definirati osnovne pojmove redoks procesa (oksidacija, redukcija, oksidans, reducens, katoda, anoda)
• izjednačiti kemijsku jednadžbu „rješavanjem“ redoks procesa u kiselom i bazičnom mediju
• objasniti standardni elektrodni redukcijski potencijal i Voltin (elektrokemijski) niz; povezati položaj u Voltinom nizu s položajem u periodnom sustavu elemenata
• objasniti određivanje položaja u Voltinom nizu pomoću standardne vodikove elektrode
• nabrojati metale s pozitivnim standardnim elektrodni potencijalom i njihove posebnosti
• razlikovati plemenite, poluplemenite i neplemenite metale
• predvidjeti reaktivnost metala iz položaja u Voltinom nizu
• predvidjeti topljivost metala u kiselinama iz položaja u Voltinom nizu
• razlikovati Galvanske i elektrolitske članke; analizirati sličnosti i razlike
• definirati i skicirati Daniellov članak
• napisati shemu nekog članka, predvidjeti smjer (odrediti spontanost) odvijanja kemijske reakcije i izračunati elektromotornu silu (napon) članka
• povezati elektromotornu silu (napon) članka, Gibbsovu energiju i konstantu ravnoteže
• napisati i raščlaniti Nernstovu jednadžbu
• razlikovati baterije i akumulatore
Ishodi učenja
razlikovati redoks i ne-redoks procese; navesti primjere
• definirati osnovne pojmove redoks procesa (oksidacija, redukcija, oksidans, reducens, katoda, anoda)
• izjednačiti kemijsku jednadžbu „rješavanjem“ redoks procesa u kiselom i bazičnom mediju
• objasniti standardni elektrodni redukcijski potencijal i Voltin (elektrokemijski) niz; povezati položaj u Voltinom nizu s položajem u periodnom sustavu elemenata
• objasniti određivanje položaja u Voltinom nizu pomoću standardne vodikove elektrode
• nabrojati metale s pozitivnim standardnim elektrodni potencijalom i njihove posebnosti
• razlikovati plemenite, poluplemenite i neplemenite metale
• predvidjeti reaktivnost metala iz položaja u Voltinom nizu
• predvidjeti topljivost metala u kiselinama iz položaja u Voltinom nizu
• razlikovati Galvanske i elektrolitske članke; analizirati sličnosti i razlike
• definirati i skicirati Daniellov članak
• napisati shemu nekog članka, predvidjeti smjer (odrediti spontanost) odvijanja kemijske reakcije i izračunati elektromotornu silu (napon) članka
• povezati elektromotornu silu (napon) članka, Gibbsovu energiju i konstantu ravnoteže
• napisati i raščlaniti Nernstovu jednadžbu
• razlikovati baterije i akumulatore
Ishodi učenja
razlikovati redoks i ne-redoks procese; navesti primjere
• definirati osnovne pojmove redoks procesa (oksidacija, redukcija, oksidans, reducens, katoda, anoda)
• izjednačiti kemijsku jednadžbu „rješavanjem“ redoks procesa u kiselom i bazičnom mediju
• objasniti standardni elektrodni redukcijski potencijal i Voltin (elektrokemijski) niz; povezati položaj u Voltinom nizu s položajem u periodnom sustavu elemenata
• objasniti određivanje položaja u Voltinom nizu pomoću standardne vodikove elektrode
• nabrojati metale s pozitivnim standardnim elektrodni potencijalom i njihove posebnosti
• razlikovati plemenite, poluplemenite i neplemenite metale
• predvidjeti reaktivnost metala iz položaja u Voltinom nizu
• predvidjeti topljivost metala u kiselinama iz položaja u Voltinom nizu
• razlikovati Galvanske i elektrolitske članke; analizirati sličnosti i razlike
• definirati i skicirati Daniellov članak
• napisati shemu nekog članka, predvidjeti smjer (odrediti spontanost) odvijanja kemijske reakcije i izračunati elektromotornu silu (napon) članka
• povezati elektromotornu silu (napon) članka, Gibbsovu energiju i konstantu ravnoteže
• napisati i raščlaniti Nernstovu jednadžbu
• razlikovati baterije i akumulatore
Ishodi učenja
• definirati elektrolizu
• analizirati komponente i procese u elektroliznom članku
• objasniti (kvalitativno i kemijskim reakcijama) elektrolizu vode
• predvidjeti što će se izlučiti na katodi/anodi tijekom elektrolize talina/vodenih otopina
• napisati i raščlaniti izraz za I. Faraday-ev zakon
• navesti primjere praktične primjene elektrolize
Ishodi učenja
• analizirati periodičnost fizikalnih svojstava elemenata i anorganskih spojeva te povezati s vrstama kemijskih veza
• nabrojati i objasniti glavna svojstva kristala metala; povezati s obilježjima metalne veze i elektronskom konfiguracijom
• nabrojati vrste jediničnih ćelija kristala metala; povezati s alotropijom
• razlikovati i objasniti vodiče, poluvodiče i izolatore teorijom elektronskih vrpci
• razlikovati plemenite, poluplemenite i neplemenite metale
• predvidjeti topljivost metala u kiselinama iz položaja u Voltinom nizu; definirati zlatotopku
• definirati legure; razlikovati supstitucijske i intersticijske legure; navesti primjere legura
• navesti vrste korozije i objasniti načine antikorozivne zaštita metala
Ishodi učenja
• navesti i objasniti osnovna obilježja vodika i izotopa vodika
• povezati načine dobivanja vodika, otapanje metala u kiselinama i elektrolizu vode
• opisati prednosti i mane vodika kao izvora energije
• navesti i objasniti osnovna obilježja alkalijskih i zemnoalkalijskih metala
• navesti najvažnije spojeve alkalijskih i zemnoalkalijskih metala te njihovu uporabu
Ishodi učenja
• objasniti posebnosti i uporabu polumetala i plemenitih plinova;
• opisati strukturu silikata (azbest, zeoliti, staklo, keramika, optička vlakna, glina)
• navesti i objasniti osnovna obilježja nemetala; povezati svojstva s unutar- i međumolekulskim vezama
• opisati i objasniti dezinfekcijsko djelovanje klora i ozona
• razlikovati okside, perokside i superokside
• kategorizirati okside po kiselosti/bazičnosti
• objasniti djelovanje oksida nemetala kao stakleničkih plinova
• opisati uporabu ugljikovog(IV) oksida
• kemijskom jednadžbom prikazati Haber-Boschov postupak
• iskazati formulu hidroksiapatita i njegov značaj
• raspraviti prednosti i mane umjetnih gnojiva
Ishodi učenja
• navesti i objasniti osnovna obilježja prijelaznih metala
• opisati oksidacijsko djelovanje KMnO4 u ovisnosti o pH otopine
• definirati teške metale i obrazložiti njihov ekološki utjecaj
Ishodi učenja
- opisati strukturu kompleksnih spojeva
- razlikovati vrste liganada, odrediti naboj centralnog metalnog atoma
- imenovati kompleksne katione, anione i spojeve
- navesti uloge kompleksnih spojeva u prirodi i kemiji
- opisati strukturu i upotrebu modre galice
Ishodi učenja
- objasniti i razlikovati pojmove doseg, iskorištenje kemijske reakcije, limitirajući reaktant
- napisati matematički izraz za račun dosega
- odrediti limitirajući reaktant u zadanoj kemijskoj reakciji
- analizirati značenje iskorištenja kemijske reakcije u realnim procesima
Ishodi učenja
• ukratko opisati najvažnije kemijske reakcije i procese kod pročišćavanja voda
• navesti najčešće dezinficijense i objasniti njihovo djelovanje
• navesti primjere upotrebe kompleksa/kelata u zaštiti okoliša i medicini
• rješavati jednostavnije realne probleme iz struke koji zahtjevaju istovremenu uporabu većeg broj prethodno usvojenih kemijskih koncepata
Ishodi učenja
V1. Nabrojati pravila rada i osnovne mjere opreza tijekom rada u laboratoriju. Prepoznati i objasniti značenje piktograma. Prepoznati, imenovati i kemijski nacrtati uobičajeni laboratorijski pribor od stakla, metala, keramike, plastike. Razlikovati pribor izrađen od običnog i kemijskog stakla. Opisati uporabu svakog dijela pribora.
V2. Preliti kemikalije iz jednog posuđa u drugo po pravilima struke. Pipetirati pomoću propipete i automatske pipete.
V4. Upaliti, ugasiti i rukovati plamenikom po pravilima struke.
V5. Rukovati analitičkom vagom po pravilima struke. Odrediti masenu koncentraciju otopine soli pomoću isparavanja i vaganja.
Ishodi učenja
Nabrojati uobičajene postupke frakcioniranja u laboratoriju i objasniti na čemu se temelje.
V6. Samostalno sastaviti aparaturu za destilaciju iz crteža aparature. Destilacijom frakcionirati otopinu bakrovog(II) sulfata pentahidrata. odrediti pH otopine univerzalnim indikatorskim papirom.
V7. Prirediti i običnim filtriranjem frakcionirati otopinu netopive soli.
V9. Prirediti i vakuum-filtracijom frakcionirati otopinu netopive soli.
Ishodi učenja
V24. Pripremiti otopinu kiseline i baze zadanih koncentracija. Kiselinsko-baznom titracijom odrediti nepoznatu koncentraciju otopine.
V11. Vaganjem, otapanjem i uparavanjem odrediti empirijsku formulu bakrovog klorida.
Ishodi učenja
V15. Samostalno složiti aparaturu i eksperimentalno odrediti standardni molarni volumena kisika.
V17. Samostalno složiti aparaturu i eksperimentalno odrediti relativnu atomsku masu cinka.
Ishodi učenja
V12. Pripremiti otopinu zadane koncentracije razrjeđivanjem i iz krutine.
V13. Voltmetrom ispitati vodljivost otopina i povezati s konstantom disocijacije.
V14. Voltmetrom ispitati vodljivost krutih ionskih spojeva.
V26. Pomoću fenolftaleina, metiloranža i bromtimolplavo indikatora odrediti približan pH otopina; pomoću pH-metra odrediti točan pH otopina
Demonstracijski pokusi:
V19. Objasniti ishod pokusa “Vrenje pod sniženim tlakom” povezujući pojmove “tlak iznad otopine”, “tlak para”, “vrelište”.
V20. Objasniti ishod pokusa “Entalpija isparavanja” povezujući pojmove “entalpija”, “fazni prijelaz”, “t-q dijagram”.
V21. Objasniti ishod pokusa “Endotermna reakcija” povezujući pojmove “entalpija”, “toplina”, “entalpijski dijagram”.
V22. Objasniti ishod pokusa “Egztermna reakcija” povezujući pojmove “entalpija”, “toplina”, “entalpijski dijagram”.
Ishodi učenja
V23. Grafički prikazati rezultate eksperimenta. Objasniti rezultate “Redukcija kalijevog permanganata oksalnom kiselinom” u kontekstu čimbenika koji utječu na brzinu kemijske reakcije. Ispravno koristiti vodenu kupelj. Objasniti kako i zašto pH utječe na redukciju kalijevog permanganata.
Titracijom (manganometrija, kompleksometrija) odrediti nepoznatu koncentraciju otopine.
V25. Primjenom LeChatelierovog načela objasniti rezultate pokusa “Pomak kemijske ravnoteže”.
Ishodi učenja
• kategorizirati mjerne jedinice
• raščlaniti izvedene mjerne jedinice
• nabrojati i poredati po veličini SI prefikse
• preračunati mjerne jedinice
• odrediti broj značajnih znamenki, upotrijebiti pravila određivanja kod zbrajanja/oduzimanja i množenja/dijeljenja
• razlikovati točnost i preciznost mjerenja
• nabrojiti i razlikovati vrste pogrešaka kod mjerenja
Ishodi učenja
• kategorizirati mjerne jedinice
• raščlaniti izvedene mjerne jedinice
• nabrojati i poredati po veličini SI prefikse
• preračunati mjerne jedinice
• odrediti broj značajnih znamenki, upotrijebiti pravila određivanja kod zbrajanja/oduzimanja i množenja/dijeljenja
• razlikovati točnost i preciznost mjerenja
• nabrojiti i razlikovati vrste pogrešaka kod mjerenja
Ishodi učenja
• kategorizirati mjerne jedinice
• raščlaniti izvedene mjerne jedinice
• nabrojati i poredati po veličini SI prefikse
• preračunati mjerne jedinice
• odrediti broj značajnih znamenki, upotrijebiti pravila određivanja kod zbrajanja/oduzimanja i množenja/dijeljenja
• razlikovati točnost i preciznost mjerenja
• nabrojiti i razlikovati vrste pogrešaka kod mjerenja
Ishodi učenja
- opisati elektronsku strukturu atoma
- objasniti pojmove nuklidi, nukleoni, polinuklidni elementi, izotopi, izobari, izoelektronske čestice
- navesti i objasniti značenje 4 kvantna broja
- odrediti elektronsku figuraciju elementa i objasniti poveznicu s periodičkim svojstvima
Ishodi učenja
- predvidjeti građu molekule upotrebom VESPR teorije
- predvidjeti polarnost molekule iz građe
Ishodi učenja
Riješiti računske zadatke vezane uz sastava otopina i stehiometriju kemijskih reakcija.