Kolegij
U fokusu kolegija je odnos različitih društvenih vrijednosti i istraživanja u biomedicini. Kroz studije slučaja studenti će moći analizirati način na koji društvene, odnosno ne-epistemičke vrijednosti i interesi poput očuvanja zdravlja ili stjecanja ekonomske dobiti opravdano ili neopravdano mogu utjecati na tijek i rezultate biomedicinskih istraživanja. Primjerice, razvoj i primjena adaptivnih kliničkih studija kao odgovor na potrebu očuvanja života u tijeku goruće društvene krize poput pandemije primjer je opravdanog utjecaja društvenog interesa na standardnu praksu znanstvenog istraživanja, dok je fenomen pristranosti rezultata istraživanja u korist sponzora („sponsorship bias“) primjer problematične prakse zbog favorizranja komercijalnih interesa proizvođača. Kolegij će studentima omogućiti upoznavanje s izazovima znanstvenog istraživanja kao društvenog fenomena, ali i s metodama osiguravanja dobrih znanstvenih praksi poput diversifikacije znanstvenih aktera i perspektiva da bi se osigurao adekvatan kritički pogled na postojeće prakse. Kroz analizu studija slučaja metodom tzv. obrnute učionice, moderiranom diskusijom i kontinuiranim praćenjem u sinkronoj nastavi te kroz kratke zadatke posredstvom video materijala u asinkronoj varijanti, studenti će na inovativan način moći kritički osvijestiti delikatan suodnos znanstvenog istraživanja i društvenih vrijednosti u području biomedicinskih istraživanja.
Obavezni kolegiji Uvod u znanstveni rad podučava metode znanstvenih biomedicinskih istraživanja utemeljene na strogim logičkim i matematičkim zakonitostima (ističući epistemičke vrijednosti), a izborni kolegij proširuje to znanje prateći prirodni tijek razvoja znanstvenih istraživanja i postavljajući njihove rezultate u širi društveni kontekts pod utjecaj ne samo epistemičkih već i drugih (moralnih, političkih, komercijalnih) vrijednosti .
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:
- Analiziratis i razlikovati različite interese, vrijednosti i ciljeve sudionika znanstvenih istraživanja
- Interpretirati i demonstrirati slučaje promoviranja određene društvene vrijednosti prilikom provođenja znanstvenog istraživanja (poput očuvanja zdravlja ili promicanja interesa određene podzastupljene skupine) od slučaja pristranosti i sukoba interesa u znanosti
- Analizirati i formulirati kriterije dobre znanstvene prakse u biomedicinskim istraživanjima i u vlastitom radu
Jadreškić, D., Pupovac, V. „Biomedicinska istraživanja i društvene vrijednosti“ (priručnik u izradi)
Elliott, K. and Steel, D. (eds.) Current Controversies in Values in Science. New York and London: Routledge. (izabrana poglavlja)
Elliott, K. and Richards, T. (eds.) Exploring Inductive Risk. Case Studies of Values in Science. Oxford University Press. (izabrana poglavlja)
Bueter, A. (2015), “The irreducibility of value-freedom to theory assessment”, Studies in History and Philosophy of Science 49: 18-26.
Biddle, J. (2007), “Lessons from the Vioxx Debacle: What the Privatization of Science Can Teach Us About Social Epistemology”, Social Epistemology 21(1): 21-39.
Biddle, J. (2013), “State of the field: Transient underdetermination and values in science”, Studies in History and Philosophy of Science 44: 124-33.
Biddle, J. (2016), “Inductive Risk, Epistemic Risk, and Overdiagnosis of Disease”, Perspectives on Science 24(2): 192-206.
de Melo-Martín, I. and Intemann, K. (2018), The Fight Against Doubt: How to Bridge the Gap Between Scientists and the Public. Oxford University Press.
Douglas, H. (2000), “Inductive Risk and Values in Science”, Philosophy of Science 67(4): 559-579.
Douglas, H. (2009), Science, Policy, and the Value-Free Ideal. Pittsburgh: University of Pittsburgh Press.
Elliott, K. and McKaughan, D. (2014), “Nonepistemic Values and the Multiple Goals of Science”, Philosophy of Science 81(1): 1-21.
Holman, B. (2019), “Philosophers on drugs”, Synthese 196: 4363-4390.
Horton R. (2001), “Lotronex and the FDA: a fatal erosion of integrity”, Lancet 357: 1544-45.
Kuhn, T. S. (1977),.”Objectivity, value judgment, and theory choice” In The essential tension: Selected studies in scientific tradition and change, Ed. T. S.Kuhn, 320–339.Chicago: University of Chicago Press.
Longino, H. (1990), Science as social knowledge. Princeton: Princeton University Press.
Longino, H. (1995), “Gender, Politics, and the Theoretical Virtues”, Synthese 104(3): 383-397.
Longino, H. (2004), “How Values Can Be Good for Science”, in P. K. Machamer and G. Wolters (eds.), Science, Values, and Objectivity. 127-142. University of Pittsburg Press.
Richardson, S. (2010), “Feminist philosophy of science: history, contributions, and challenges”, Synthese 177: 337–362.
Rudner, R. (1953), “The Scientist Qua Scientist Makes Value Judgments”, Philosophy of Science 20(1): 1-6.
Sismondo, S. (2004), “Pharmaceutical Maneuvers”, Social Studies of Science 34(2): 149-159.
Steel, D. (2010), “Epistemic Values and the Argument from Inductive Risk”, Philosophy of Science 77: 14-34.
Stegenga, J. (2015), “Effectiveness of Medical Interventions”, Studies in History and Philosophy of Science Part C: Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences 54: 34-44.
Wilholt, T. (2009), “Bias and values in scientific research”, Studies in History and Philosophy of Science 40: 92–101.
Aktivno sudjelivanje u nastavi
Odabir i analiza studije slučaja
Završni ispit (Esej)
Nema uvjeta
Pisanje eseja na odabranu temu
Aktivnost u nastavi – 30 bodova
Analiza studije slučaja (seminarski rad) – 30 bodova
Završni ispit (Esej) – 40 bodova
U fokusu kolegija je odnos različitih društvenih vrijednosti i istraživanja u biomedicini. Kroz studije slučaja studenti će moći analizirati način na koji društvene, odnosno ne-epistemičke vrijednosti i interesi poput očuvanja zdravlja ili stjecanja ekonomske dobiti opravdano ili neopravdano mogu utjecati na tijek i rezultate biomedicinskih istraživanja. Primjerice, razvoj i primjena adaptivnih kliničkih studija kao odgovor na potrebu očuvanja života u tijeku goruće društvene krize poput pandemije primjer je opravdanog utjecaja društvenog interesa na standardnu praksu znanstvenog istraživanja, dok je fenomen pristranosti rezultata istraživanja u korist sponzora („sponsorship bias“) primjer problematične prakse zbog favorizranja komercijalnih interesa proizvođača. Kolegij će studentima omogućiti upoznavanje s izazovima znanstvenog istraživanja kao društvenog fenomena, ali i s metodama osiguravanja dobrih znanstvenih praksi poput diversifikacije znanstvenih aktera i perspektiva da bi se osigurao adekvatan kritički pogled na postojeće prakse. Kroz analizu studija slučaja metodom tzv. obrnute učionice, moderiranom diskusijom i kontinuiranim praćenjem u sinkronoj nastavi te kroz kratke zadatke posredstvom video materijala u asinkronoj varijanti, studenti će na inovativan način moći kritički osvijestiti delikatan suodnos znanstvenog istraživanja i društvenih vrijednosti u području biomedicinskih istraživanja.
Obavezni kolegiji Uvod u znanstveni rad podučava metode znanstvenih biomedicinskih istraživanja utemeljene na strogim logičkim i matematičkim zakonitostima (ističući epistemičke vrijednosti), a izborni kolegij proširuje to znanje prateći prirodni tijek razvoja znanstvenih istraživanja i postavljajući njihove rezultate u širi društveni kontekts pod utjecaj ne samo epistemičkih već i drugih (moralnih, političkih, komercijalnih) vrijednosti .
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:
- Analiziratis i razlikovati različite interese, vrijednosti i ciljeve sudionika znanstvenih istraživanja
- Interpretirati i demonstrirati slučaje promoviranja određene društvene vrijednosti prilikom provođenja znanstvenog istraživanja (poput očuvanja zdravlja ili promicanja interesa određene podzastupljene skupine) od slučaja pristranosti i sukoba interesa u znanosti
- Analizirati i formulirati kriterije dobre znanstvene prakse u biomedicinskim istraživanjima i u vlastitom radu
Jadreškić, D., Pupovac, V. „Biomedicinska istraživanja i društvene vrijednosti“ (priručnik u izradi)
Elliott, K. and Steel, D. (eds.) Current Controversies in Values in Science. New York and London: Routledge. (izabrana poglavlja)
Elliott, K. and Richards, T. (eds.) Exploring Inductive Risk. Case Studies of Values in Science. Oxford University Press. (izabrana poglavlja)
Bueter, A. (2015), “The irreducibility of value-freedom to theory assessment”, Studies in History and Philosophy of Science 49: 18-26.
Biddle, J. (2007), “Lessons from the Vioxx Debacle: What the Privatization of Science Can Teach Us About Social Epistemology”, Social Epistemology 21(1): 21-39.
Biddle, J. (2013), “State of the field: Transient underdetermination and values in science”, Studies in History and Philosophy of Science 44: 124-33.
Biddle, J. (2016), “Inductive Risk, Epistemic Risk, and Overdiagnosis of Disease”, Perspectives on Science 24(2): 192-206.
de Melo-Martín, I. and Intemann, K. (2018), The Fight Against Doubt: How to Bridge the Gap Between Scientists and the Public. Oxford University Press.
Douglas, H. (2000), “Inductive Risk and Values in Science”, Philosophy of Science 67(4): 559-579.
Douglas, H. (2009), Science, Policy, and the Value-Free Ideal. Pittsburgh: University of Pittsburgh Press.
Elliott, K. and McKaughan, D. (2014), “Nonepistemic Values and the Multiple Goals of Science”, Philosophy of Science 81(1): 1-21.
Holman, B. (2019), “Philosophers on drugs”, Synthese 196: 4363-4390.
Horton R. (2001), “Lotronex and the FDA: a fatal erosion of integrity”, Lancet 357: 1544-45.
Kuhn, T. S. (1977),.”Objectivity, value judgment, and theory choice” In The essential tension: Selected studies in scientific tradition and change, Ed. T. S.Kuhn, 320–339.Chicago: University of Chicago Press.
Longino, H. (1990), Science as social knowledge. Princeton: Princeton University Press.
Longino, H. (1995), “Gender, Politics, and the Theoretical Virtues”, Synthese 104(3): 383-397.
Longino, H. (2004), “How Values Can Be Good for Science”, in P. K. Machamer and G. Wolters (eds.), Science, Values, and Objectivity. 127-142. University of Pittsburg Press.
Richardson, S. (2010), “Feminist philosophy of science: history, contributions, and challenges”, Synthese 177: 337–362.
Rudner, R. (1953), “The Scientist Qua Scientist Makes Value Judgments”, Philosophy of Science 20(1): 1-6.
Sismondo, S. (2004), “Pharmaceutical Maneuvers”, Social Studies of Science 34(2): 149-159.
Steel, D. (2010), “Epistemic Values and the Argument from Inductive Risk”, Philosophy of Science 77: 14-34.
Stegenga, J. (2015), “Effectiveness of Medical Interventions”, Studies in History and Philosophy of Science Part C: Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences 54: 34-44.
Wilholt, T. (2009), “Bias and values in scientific research”, Studies in History and Philosophy of Science 40: 92–101.
Aktivno sudjelivanje u nastavi
Odabir i analiza studije slučaja
Završni ispit (Esej)
Nema uvjeta
Pisanje eseja na odabranu temu
Aktivnost u nastavi – 30 bodova
Analiza studije slučaja (seminarski rad) – 30 bodova
Završni ispit (Esej) – 40 bodova
U fokusu kolegija je odnos različitih društvenih vrijednosti i istraživanja u biomedicini. Kroz studije slučaja studenti će moći analizirati način na koji društvene, odnosno ne-epistemičke vrijednosti i interesi poput očuvanja zdravlja ili stjecanja ekonomske dobiti opravdano ili neopravdano mogu utjecati na tijek i rezultate biomedicinskih istraživanja. Primjerice, razvoj i primjena adaptivnih kliničkih studija kao odgovor na potrebu očuvanja života u tijeku goruće društvene krize poput pandemije primjer je opravdanog utjecaja društvenog interesa na standardnu praksu znanstvenog istraživanja, dok je fenomen pristranosti rezultata istraživanja u korist sponzora („sponsorship bias“) primjer problematične prakse zbog favorizranja komercijalnih interesa proizvođača. Kolegij će studentima omogućiti upoznavanje s izazovima znanstvenog istraživanja kao društvenog fenomena, ali i s metodama osiguravanja dobrih znanstvenih praksi poput diversifikacije znanstvenih aktera i perspektiva da bi se osigurao adekvatan kritički pogled na postojeće prakse. Kroz analizu studija slučaja metodom tzv. obrnute učionice, moderiranom diskusijom i kontinuiranim praćenjem u sinkronoj nastavi te kroz kratke zadatke posredstvom video materijala u asinkronoj varijanti, studenti će na inovativan način moći kritički osvijestiti delikatan suodnos znanstvenog istraživanja i društvenih vrijednosti u području biomedicinskih istraživanja.
Obavezni kolegiji Uvod u znanstveni rad podučava metode znanstvenih biomedicinskih istraživanja utemeljene na strogim logičkim i matematičkim zakonitostima (ističući epistemičke vrijednosti), a izborni kolegij proširuje to znanje prateći prirodni tijek razvoja znanstvenih istraživanja i postavljajući njihove rezultate u širi društveni kontekts pod utjecaj ne samo epistemičkih već i drugih (moralnih, političkih, komercijalnih) vrijednosti .
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:
- Analiziratis i razlikovati različite interese, vrijednosti i ciljeve sudionika znanstvenih istraživanja
- Interpretirati i demonstrirati slučaje promoviranja određene društvene vrijednosti prilikom provođenja znanstvenog istraživanja (poput očuvanja zdravlja ili promicanja interesa određene podzastupljene skupine) od slučaja pristranosti i sukoba interesa u znanosti
- Analizirati i formulirati kriterije dobre znanstvene prakse u biomedicinskim istraživanjima i u vlastitom radu
Jadreškić, D., Pupovac, V. „Biomedicinska istraživanja i društvene vrijednosti“ (priručnik u izradi)
Elliott, K. and Steel, D. (eds.) Current Controversies in Values in Science. New York and London: Routledge. (izabrana poglavlja)
Elliott, K. and Richards, T. (eds.) Exploring Inductive Risk. Case Studies of Values in Science. Oxford University Press. (izabrana poglavlja)
Bueter, A. (2015), “The irreducibility of value-freedom to theory assessment”, Studies in History and Philosophy of Science 49: 18-26.
Biddle, J. (2007), “Lessons from the Vioxx Debacle: What the Privatization of Science Can Teach Us About Social Epistemology”, Social Epistemology 21(1): 21-39.
Biddle, J. (2013), “State of the field: Transient underdetermination and values in science”, Studies in History and Philosophy of Science 44: 124-33.
Biddle, J. (2016), “Inductive Risk, Epistemic Risk, and Overdiagnosis of Disease”, Perspectives on Science 24(2): 192-206.
de Melo-Martín, I. and Intemann, K. (2018), The Fight Against Doubt: How to Bridge the Gap Between Scientists and the Public. Oxford University Press.
Douglas, H. (2000), “Inductive Risk and Values in Science”, Philosophy of Science 67(4): 559-579.
Douglas, H. (2009), Science, Policy, and the Value-Free Ideal. Pittsburgh: University of Pittsburgh Press.
Elliott, K. and McKaughan, D. (2014), “Nonepistemic Values and the Multiple Goals of Science”, Philosophy of Science 81(1): 1-21.
Holman, B. (2019), “Philosophers on drugs”, Synthese 196: 4363-4390.
Horton R. (2001), “Lotronex and the FDA: a fatal erosion of integrity”, Lancet 357: 1544-45.
Kuhn, T. S. (1977),.”Objectivity, value judgment, and theory choice” In The essential tension: Selected studies in scientific tradition and change, Ed. T. S.Kuhn, 320–339.Chicago: University of Chicago Press.
Longino, H. (1990), Science as social knowledge. Princeton: Princeton University Press.
Longino, H. (1995), “Gender, Politics, and the Theoretical Virtues”, Synthese 104(3): 383-397.
Longino, H. (2004), “How Values Can Be Good for Science”, in P. K. Machamer and G. Wolters (eds.), Science, Values, and Objectivity. 127-142. University of Pittsburg Press.
Richardson, S. (2010), “Feminist philosophy of science: history, contributions, and challenges”, Synthese 177: 337–362.
Rudner, R. (1953), “The Scientist Qua Scientist Makes Value Judgments”, Philosophy of Science 20(1): 1-6.
Sismondo, S. (2004), “Pharmaceutical Maneuvers”, Social Studies of Science 34(2): 149-159.
Steel, D. (2010), “Epistemic Values and the Argument from Inductive Risk”, Philosophy of Science 77: 14-34.
Stegenga, J. (2015), “Effectiveness of Medical Interventions”, Studies in History and Philosophy of Science Part C: Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences 54: 34-44.
Wilholt, T. (2009), “Bias and values in scientific research”, Studies in History and Philosophy of Science 40: 92–101.
Aktivno sudjelivanje u nastavi
Odabir i analiza studije slučaja
Završni ispit (Esej)
Nema uvjeta
Pisanje eseja na odabranu temu
Aktivnost u nastavi – 30 bodova
Analiza studije slučaja (seminarski rad) – 30 bodova
Završni ispit (Esej) – 40 bodova
U fokusu kolegija je odnos različitih društvenih vrijednosti i istraživanja u biomedicini. Kroz studije slučaja studenti će moći analizirati način na koji društvene, odnosno ne-epistemičke vrijednosti i interesi poput očuvanja zdravlja ili stjecanja ekonomske dobiti opravdano ili neopravdano mogu utjecati na tijek i rezultate biomedicinskih istraživanja. Primjerice, razvoj i primjena adaptivnih kliničkih studija kao odgovor na potrebu očuvanja života u tijeku goruće društvene krize poput pandemije primjer je opravdanog utjecaja društvenog interesa na standardnu praksu znanstvenog istraživanja, dok je fenomen pristranosti rezultata istraživanja u korist sponzora („sponsorship bias“) primjer problematične prakse zbog favorizranja komercijalnih interesa proizvođača. Kolegij će studentima omogućiti upoznavanje s izazovima znanstvenog istraživanja kao društvenog fenomena, ali i s metodama osiguravanja dobrih znanstvenih praksi poput diversifikacije znanstvenih aktera i perspektiva da bi se osigurao adekvatan kritički pogled na postojeće prakse. Kroz analizu studija slučaja metodom tzv. obrnute učionice, moderiranom diskusijom i kontinuiranim praćenjem u sinkronoj nastavi te kroz kratke zadatke posredstvom video materijala u asinkronoj varijanti, studenti će na inovativan način moći kritički osvijestiti delikatan suodnos znanstvenog istraživanja i društvenih vrijednosti u području biomedicinskih istraživanja.
Obavezni kolegiji Uvod u znanstveni rad podučava metode znanstvenih biomedicinskih istraživanja utemeljene na strogim logičkim i matematičkim zakonitostima (ističući epistemičke vrijednosti), a izborni kolegij proširuje to znanje prateći prirodni tijek razvoja znanstvenih istraživanja i postavljajući njihove rezultate u širi društveni kontekts pod utjecaj ne samo epistemičkih već i drugih (moralnih, političkih, komercijalnih) vrijednosti .
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći:
- Analiziratis i razlikovati različite interese, vrijednosti i ciljeve sudionika znanstvenih istraživanja
- Interpretirati i demonstrirati slučaje promoviranja određene društvene vrijednosti prilikom provođenja znanstvenog istraživanja (poput očuvanja zdravlja ili promicanja interesa određene podzastupljene skupine) od slučaja pristranosti i sukoba interesa u znanosti
- Analizirati i formulirati kriterije dobre znanstvene prakse u biomedicinskim istraživanjima i u vlastitom radu
Jadreškić, D., Pupovac, V. „Biomedicinska istraživanja i društvene vrijednosti“ (priručnik u izradi)
Elliott, K. and Steel, D. (eds.) Current Controversies in Values in Science. New York and London: Routledge. (izabrana poglavlja)
Elliott, K. and Richards, T. (eds.) Exploring Inductive Risk. Case Studies of Values in Science. Oxford University Press. (izabrana poglavlja)
Bueter, A. (2015), “The irreducibility of value-freedom to theory assessment”, Studies in History and Philosophy of Science 49: 18-26.
Biddle, J. (2007), “Lessons from the Vioxx Debacle: What the Privatization of Science Can Teach Us About Social Epistemology”, Social Epistemology 21(1): 21-39.
Biddle, J. (2013), “State of the field: Transient underdetermination and values in science”, Studies in History and Philosophy of Science 44: 124-33.
Biddle, J. (2016), “Inductive Risk, Epistemic Risk, and Overdiagnosis of Disease”, Perspectives on Science 24(2): 192-206.
de Melo-Martín, I. and Intemann, K. (2018), The Fight Against Doubt: How to Bridge the Gap Between Scientists and the Public. Oxford University Press.
Douglas, H. (2000), “Inductive Risk and Values in Science”, Philosophy of Science 67(4): 559-579.
Douglas, H. (2009), Science, Policy, and the Value-Free Ideal. Pittsburgh: University of Pittsburgh Press.
Elliott, K. and McKaughan, D. (2014), “Nonepistemic Values and the Multiple Goals of Science”, Philosophy of Science 81(1): 1-21.
Holman, B. (2019), “Philosophers on drugs”, Synthese 196: 4363-4390.
Horton R. (2001), “Lotronex and the FDA: a fatal erosion of integrity”, Lancet 357: 1544-45.
Kuhn, T. S. (1977),.”Objectivity, value judgment, and theory choice” In The essential tension: Selected studies in scientific tradition and change, Ed. T. S.Kuhn, 320–339.Chicago: University of Chicago Press.
Longino, H. (1990), Science as social knowledge. Princeton: Princeton University Press.
Longino, H. (1995), “Gender, Politics, and the Theoretical Virtues”, Synthese 104(3): 383-397.
Longino, H. (2004), “How Values Can Be Good for Science”, in P. K. Machamer and G. Wolters (eds.), Science, Values, and Objectivity. 127-142. University of Pittsburg Press.
Richardson, S. (2010), “Feminist philosophy of science: history, contributions, and challenges”, Synthese 177: 337–362.
Rudner, R. (1953), “The Scientist Qua Scientist Makes Value Judgments”, Philosophy of Science 20(1): 1-6.
Sismondo, S. (2004), “Pharmaceutical Maneuvers”, Social Studies of Science 34(2): 149-159.
Steel, D. (2010), “Epistemic Values and the Argument from Inductive Risk”, Philosophy of Science 77: 14-34.
Stegenga, J. (2015), “Effectiveness of Medical Interventions”, Studies in History and Philosophy of Science Part C: Studies in History and Philosophy of Biological and Biomedical Sciences 54: 34-44.
Wilholt, T. (2009), “Bias and values in scientific research”, Studies in History and Philosophy of Science 40: 92–101.
Aktivno sudjelivanje u nastavi
Odabir i analiza studije slučaja
Završni ispit (Esej)
Nema uvjeta
Pisanje eseja na odabranu temu
Aktivnost u nastavi – 30 bodova
Analiza studije slučaja (seminarski rad) – 30 bodova
Završni ispit (Esej) – 40 bodova