Kolegij
Osnovni cilj kolegija Imunologija je upoznavanje studenata s normalnom i patološkom funkcijom imunosnoga sustava. Pritom je težište na objašnjavanju fizioloških procesa koji omogućuju normalno funkcioniranje pojedinih podvrsta imunosnih stanica u nespecifičnoj i specifičnoj imunoreakciji, te na objašnjavanju patofizioloških mehanizama koji dovode do poremećaja normalnih imunosnih procesa, kao i na mogućnostima terapijskog djelovanja na imunoreakciju. Zadaci nastave jesu omogućiti studentu povezivanje osnovnih spoznaja u imunologiji i patofiziologiji imunosnoga sustava s nastavom fiziologije i patofiziologije, mikrobiologije i parazitologije, patologije, infektologije, onkologije i epidemiologije (vakcinacija), te ga time osposobiti za primjenu imunoloških spoznaja u kliničkoj medicini. Sadržaj kolegija je slijedeći: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, Stanice i tkiva imunološkog sustava, Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, Protutijela i antigeni, Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, Imunosni receptori i prijenos signala, Aktivacija limfocita T, Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica, Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, Imunotolerancija i autoimunost, Poremećaji preosjetljivosti, Alergija, Imunost na tumore, Urođene i stečene imunodeficijencije, Urođena imunost, Imunost na mikroorganizme, Transplantacijska imunologija, Imunosupresija; Vakcinacija Izvođenje nastave: Prisustvovanje nastavi je obvezno. Nastava se izvodi u obliku 24 sati predavanja, 18 sati seminara i 8 sati vježbi, što čini ukupno 50 sati nastave. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o imunosnim mehanizmima. Student je obvezan unaprijed pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Tijekom nastave održat će se dva parcijalna ispita, te na kraju nastave pismeni i usmeni test. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom završnom ispitu student stječe 4 ECTS boda. |
Predavanje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva
Ishodi učenja:
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora
Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke
Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost)
Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost)
Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava
Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi)
Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju
Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju
Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B
Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu
Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 2: Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa
Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela
Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike
Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena
Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena
Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena
Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 3: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T
Ishodi učenja:
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti
Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica
Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T
Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula
Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu
Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam)
Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti)
Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II
GRADIVO:
Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 4: Imunosni receptori i prijenos signala. Aktivacija limfocita T
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora
Opisati građu receptora za antigen limfocita T
Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora)
Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B
Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK
Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima
GRADIVO:
Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice,
Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 5: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore
Ishodi učenja:
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost
Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima
Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B
Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora
GRADIVO:
Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 6: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti
Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T
Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17
Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT
Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice,
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice,
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela. Izvršni mehanizmi humoralne imunosti
Ishodi učenja:
Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B
Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T
Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca
Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela)
Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje)
Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela
Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela
Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima
Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK)
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
GRADIVO:
Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 8: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima
Ishodi učenja:
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama
Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica
Opisati funkciju Microfold (M) stanica
Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora
Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora
Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela
Objasniti funkciju γδ-limfocita T
Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica
Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva
GRADIVO:
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 9: Poremećaji preosjetljivosti
Ishodi učenja:
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke
Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima
Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima
Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T
Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost
Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva)
GRADIVO:
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 10: Imunotolerancija i autoimunost
Ishodi učenja:
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi
Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena)
Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije
Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina
Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa
Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju)
Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji
Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T
Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti
Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 11: Alergija
Ishodi učenja:
Definirati pojam alergija
Opisati stvaranje protutijela razreda IgE
Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama
Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike
Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori)
Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja
GRADIVO:
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 12: Imunost na tumore
Ishodi učenja:
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora
Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost)
Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani
Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste
Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 13: Urođene i stečene imunodeficijencije
Ishodi učenja:
Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu
Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B)
Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju
Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti)
GRADIVO:
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 1: Urođena imunost
Ishodi učenja:
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke)
Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti
Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora
Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora
GRADIVO:
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 2: Imunost na mikroorganizme
Ishodi učenja:
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije
Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme
Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti)
Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju
Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite
GRADIVO:
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 3: Transplantacijska imunologija
Ishodi učenja:
Definirati razine imunogenetske srodnosti
Objasniti principe transplantacijske imunologije
Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija
Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita
Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa
Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija od 359.-371. i od 376.-381. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Rijeka, 2001, vježba broj: 20
Veliki seminar 4: Imunosupresija; Vakcinacija
Ishodi učenja:
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija)
Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije
Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije
Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste
Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti
Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima
Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina
Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima
Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja
Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 1 (3 sata) : Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva. Urođena imunost.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 1 + Veliki seminar 1
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Vježba 1 (3 sata): Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 2
Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing
Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena
Activity 3: ELISA
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 2 (3 sata): Diferencijacija i uloge CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 6
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 3 + Vježba 2 (1+2): Imunuost na mikroorganizme. Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2
Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse
GRADIVO:
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 4 + Vježba 3 (1+2): Poremećaji preosjetljivosti. Imunotolerancija i autoimunost. Alergija.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 9 i 10
Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa)
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 5 + Vježba 4 (2+1): Urođene i stečene imunodeficijencije. Imunost na tumore.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 12, 13
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
|
|
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. U slučaju potrebe izvođenja nastave preko mrežnih servisa korigirat će se i ECTS bodovni sustav ocjenjivanja na način da će se tijekom naastave vrednovati samo usvojeno znanje parcijalnim ispitima a završni ispit ostat će isti kako je predložen u nastavi uživo. |
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rad i postignuća studenata izražavaju se postignutim bodovima na temelju kojih se formira završna ocjena. Rad studenata i stečene kompetencije vrednuju se tijekom nastave sa maksimalno 50 bodova (50%) i na završnome ispitu sa maksimalno 50 bodova (50%), odnosno u zbroju maksimalno 100 bodova (100%). Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja. I. Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje (ukupno do 70 bodova): Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu se može „zaraditi“ do 25 bodova kako slijedi:
II. Završni ispit (maksimalno 50 bodova) Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
Na pismenom dijelu ispita student može ostvariti 13 - 25 bodova prema slijedećoj tablici:
Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova podijeljenih u 4 kategorije (2, 3, 4, 5).
Bodovi stečeni na pismenom i usmenom dijelu se zbrajaju III. Konačna ocjena (maksimalno 100 bodova) Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
|
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Sustavu za e-učenje „Merlin“ na slijedećoj adresi: https://moodle.srce.hr/2021-2022/ na koji se pristupa sa AAI adresom. |
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu može se „zaraditi“ do 25 bodova (ukupno 50 bodova). Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od pismenog multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F).
• Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog ispita na kojima je student obvezan pokazati najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija. Student koji na pismenom i usmenom djelu ispita pokaže najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija dobiva bodove sukladno ostvarenom rezultatu koji se pribrajaju bodovima ostvarenim tijekom nastave. Prema tome, na završnom pismenom ispitu student može ostvariti 13-25 bodova, dok na završnom usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova. Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
90-100 bodova A izvrstan (5)
75-89,99 bodova B vrlo dobar (4)
60-74,99 bodova C dobar (3)
50-59,99 bodova D dovoljan (2)
manje od 50 bodova E nedovoljan (1)
Osnovni cilj kolegija Imunologija je upoznavanje studenata s normalnom i patološkom funkcijom imunosnoga sustava. Pritom je težište na objašnjavanju fizioloških procesa koji omogućuju normalno funkcioniranje pojedinih podvrsta imunosnih stanica u nespecifičnoj i specifičnoj imunoreakciji, te na objašnjavanju patofizioloških mehanizama koji dovode do poremećaja normalnih imunosnih procesa, kao i na mogućnostima terapijskog djelovanja na imunoreakciju. Zadaci nastave jesu omogućiti studentu povezivanje osnovnih spoznaja u imunologiji i patofiziologiji imunosnoga sustava s nastavom fiziologije i patofiziologije, mikrobiologije i parazitologije, patologije, infektologije, onkologije i epidemiologije (vakcinacija), te ga time osposobiti za primjenu imunoloških spoznaja u kliničkoj medicini. Sadržaj kolegija je slijedeći: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, Stanice i tkiva imunološkog sustava, Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, Protutijela i antigeni, Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, Imunosni receptori i prijenos signala, Aktivacija limfocita T, Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica, Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, Imunotolerancija i autoimunost, Poremećaji preosjetljivosti, Alergija, Imunost na tumore, Urođene i stečene imunodeficijencije, Urođena imunost, Imunost na mikroorganizme, Transplantacijska imunologija, Imunosupresija; Vakcinacija Izvođenje nastave: Prisustvovanje nastavi je obvezno. Nastava se izvodi u obliku 24 sati predavanja, 18 sati seminara i 8 sati vježbi, što čini ukupno 50 sati nastave. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o imunosnim mehanizmima. Student je obvezan unaprijed pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Tijekom nastave održat će se dva parcijalna ispita, te na kraju nastave pismeni i usmeni test. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom završnom ispitu student stječe 4 ECTS boda. |
Predavanje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva
Ishodi učenja:
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora
Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke
Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost)
Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost)
Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava
Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi)
Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju
Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju
Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B
Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu
Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 2: Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa
Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela
Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike
Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena
Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena
Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena
Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 3: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T
Ishodi učenja:
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti
Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica
Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T
Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula
Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu
Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam)
Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti)
Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II
GRADIVO:
Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 4: Imunosni receptori i prijenos signala. Aktivacija limfocita T
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora
Opisati građu receptora za antigen limfocita T
Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora)
Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B
Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK
Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima
GRADIVO:
Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice,
Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 5: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore
Ishodi učenja:
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost
Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima
Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B
Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora
GRADIVO:
Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 6: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti
Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T
Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17
Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT
Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice,
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice,
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela. Izvršni mehanizmi humoralne imunosti
Ishodi učenja:
Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B
Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T
Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca
Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela)
Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje)
Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela
Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela
Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima
Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK)
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
GRADIVO:
Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 8: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima
Ishodi učenja:
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama
Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica
Opisati funkciju Microfold (M) stanica
Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora
Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora
Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela
Objasniti funkciju γδ-limfocita T
Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica
Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva
GRADIVO:
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 9: Poremećaji preosjetljivosti
Ishodi učenja:
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke
Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima
Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima
Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T
Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost
Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva)
GRADIVO:
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 10: Imunotolerancija i autoimunost
Ishodi učenja:
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi
Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena)
Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije
Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina
Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa
Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju)
Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji
Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T
Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti
Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 11: Alergija
Ishodi učenja:
Definirati pojam alergija
Opisati stvaranje protutijela razreda IgE
Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama
Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike
Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori)
Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja
GRADIVO:
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 12: Imunost na tumore
Ishodi učenja:
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora
Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost)
Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani
Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste
Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 13: Urođene i stečene imunodeficijencije
Ishodi učenja:
Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu
Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B)
Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju
Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti)
GRADIVO:
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 1: Urođena imunost
Ishodi učenja:
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke)
Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti
Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora
Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora
GRADIVO:
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 2: Imunost na mikroorganizme
Ishodi učenja:
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije
Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme
Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti)
Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju
Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite
GRADIVO:
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 3: Transplantacijska imunologija
Ishodi učenja:
Definirati razine imunogenetske srodnosti
Objasniti principe transplantacijske imunologije
Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija
Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita
Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa
Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija od 359.-371. i od 376.-381. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Rijeka, 2001, vježba broj: 20
Veliki seminar 4: Imunosupresija; Vakcinacija
Ishodi učenja:
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija)
Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije
Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije
Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste
Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti
Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima
Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina
Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima
Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja
Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 1 (3 sata) : Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva. Urođena imunost.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 1 + Veliki seminar 1
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Vježba 1 (3 sata): Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 2
Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing
Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena
Activity 3: ELISA
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 2 (3 sata): Diferencijacija i uloge CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 6
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 3 + Vježba 2 (1+2): Imunuost na mikroorganizme. Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2
Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse
GRADIVO:
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 4 + Vježba 3 (1+2): Poremećaji preosjetljivosti. Imunotolerancija i autoimunost. Alergija.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 9 i 10
Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa)
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 5 + Vježba 4 (2+1): Urođene i stečene imunodeficijencije. Imunost na tumore.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 12, 13
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
|
|
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. U slučaju potrebe izvođenja nastave preko mrežnih servisa korigirat će se i ECTS bodovni sustav ocjenjivanja na način da će se tijekom naastave vrednovati samo usvojeno znanje parcijalnim ispitima a završni ispit ostat će isti kako je predložen u nastavi uživo. |
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rad i postignuća studenata izražavaju se postignutim bodovima na temelju kojih se formira završna ocjena. Rad studenata i stečene kompetencije vrednuju se tijekom nastave sa maksimalno 50 bodova (50%) i na završnome ispitu sa maksimalno 50 bodova (50%), odnosno u zbroju maksimalno 100 bodova (100%). Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja. I. Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje (ukupno do 70 bodova): Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu se može „zaraditi“ do 25 bodova kako slijedi:
II. Završni ispit (maksimalno 50 bodova) Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
Na pismenom dijelu ispita student može ostvariti 13 - 25 bodova prema slijedećoj tablici:
Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova podijeljenih u 4 kategorije (2, 3, 4, 5).
Bodovi stečeni na pismenom i usmenom dijelu se zbrajaju III. Konačna ocjena (maksimalno 100 bodova) Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
|
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Sustavu za e-učenje „Merlin“ na slijedećoj adresi: https://moodle.srce.hr/2021-2022/ na koji se pristupa sa AAI adresom. |
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu može se „zaraditi“ do 25 bodova (ukupno 50 bodova). Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od pismenog multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F).
• Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog ispita na kojima je student obvezan pokazati najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija. Student koji na pismenom i usmenom djelu ispita pokaže najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija dobiva bodove sukladno ostvarenom rezultatu koji se pribrajaju bodovima ostvarenim tijekom nastave. Prema tome, na završnom pismenom ispitu student može ostvariti 13-25 bodova, dok na završnom usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova. Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
90-100 bodova A izvrstan (5)
75-89,99 bodova B vrlo dobar (4)
60-74,99 bodova C dobar (3)
50-59,99 bodova D dovoljan (2)
manje od 50 bodova E nedovoljan (1)
Osnovni cilj kolegija Imunologija je upoznavanje studenata s normalnom i patološkom funkcijom imunosnoga sustava. Pritom je težište na objašnjavanju fizioloških procesa koji omogućuju normalno funkcioniranje pojedinih podvrsta imunosnih stanica u nespecifičnoj i specifičnoj imunoreakciji, te na objašnjavanju patofizioloških mehanizama koji dovode do poremećaja normalnih imunosnih procesa, kao i na mogućnostima terapijskog djelovanja na imunoreakciju. Zadaci nastave jesu omogućiti studentu povezivanje osnovnih spoznaja u imunologiji i patofiziologiji imunosnoga sustava s nastavom fiziologije i patofiziologije, mikrobiologije i parazitologije, patologije, infektologije, onkologije i epidemiologije (vakcinacija), te ga time osposobiti za primjenu imunoloških spoznaja u kliničkoj medicini. Sadržaj kolegija je slijedeći: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, Stanice i tkiva imunološkog sustava, Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, Protutijela i antigeni, Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, Imunosni receptori i prijenos signala, Aktivacija limfocita T, Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica, Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, Imunotolerancija i autoimunost, Poremećaji preosjetljivosti, Alergija, Imunost na tumore, Urođene i stečene imunodeficijencije, Urođena imunost, Imunost na mikroorganizme, Transplantacijska imunologija, Imunosupresija; Vakcinacija Izvođenje nastave: Prisustvovanje nastavi je obvezno. Nastava se izvodi u obliku 24 sati predavanja, 18 sati seminara i 8 sati vježbi, što čini ukupno 50 sati nastave. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o imunosnim mehanizmima. Student je obvezan unaprijed pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Tijekom nastave održat će se dva parcijalna ispita, te na kraju nastave pismeni i usmeni test. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom završnom ispitu student stječe 4 ECTS boda. |
Predavanje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva
Ishodi učenja:
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora
Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke
Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost)
Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost)
Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava
Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi)
Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju
Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju
Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B
Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu
Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 2: Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa
Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela
Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike
Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena
Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena
Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena
Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 3: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T
Ishodi učenja:
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti
Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica
Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T
Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula
Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu
Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam)
Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti)
Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II
GRADIVO:
Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 4: Imunosni receptori i prijenos signala. Aktivacija limfocita T
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora
Opisati građu receptora za antigen limfocita T
Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora)
Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B
Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK
Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima
GRADIVO:
Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice,
Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 5: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore
Ishodi učenja:
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost
Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima
Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B
Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora
GRADIVO:
Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 6: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti
Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T
Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17
Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT
Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice,
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice,
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela. Izvršni mehanizmi humoralne imunosti
Ishodi učenja:
Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B
Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T
Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca
Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela)
Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje)
Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela
Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela
Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima
Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK)
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
GRADIVO:
Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 8: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima
Ishodi učenja:
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama
Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica
Opisati funkciju Microfold (M) stanica
Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora
Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora
Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela
Objasniti funkciju γδ-limfocita T
Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica
Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva
GRADIVO:
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 9: Poremećaji preosjetljivosti
Ishodi učenja:
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke
Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima
Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima
Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T
Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost
Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva)
GRADIVO:
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 10: Imunotolerancija i autoimunost
Ishodi učenja:
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi
Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena)
Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije
Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina
Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa
Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju)
Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji
Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T
Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti
Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 11: Alergija
Ishodi učenja:
Definirati pojam alergija
Opisati stvaranje protutijela razreda IgE
Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama
Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike
Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori)
Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja
GRADIVO:
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 12: Imunost na tumore
Ishodi učenja:
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora
Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost)
Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani
Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste
Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 13: Urođene i stečene imunodeficijencije
Ishodi učenja:
Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu
Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B)
Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju
Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti)
GRADIVO:
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 1: Urođena imunost
Ishodi učenja:
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke)
Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti
Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora
Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora
GRADIVO:
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 2: Imunost na mikroorganizme
Ishodi učenja:
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije
Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme
Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti)
Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju
Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite
GRADIVO:
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 3: Transplantacijska imunologija
Ishodi učenja:
Definirati razine imunogenetske srodnosti
Objasniti principe transplantacijske imunologije
Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija
Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita
Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa
Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija od 359.-371. i od 376.-381. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Rijeka, 2001, vježba broj: 20
Veliki seminar 4: Imunosupresija; Vakcinacija
Ishodi učenja:
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija)
Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije
Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije
Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste
Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti
Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima
Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina
Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima
Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja
Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 1 (3 sata) : Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva. Urođena imunost.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 1 + Veliki seminar 1
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Vježba 1 (3 sata): Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 2
Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing
Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena
Activity 3: ELISA
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 2 (3 sata): Diferencijacija i uloge CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 6
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 3 + Vježba 2 (1+2): Imunuost na mikroorganizme. Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2
Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse
GRADIVO:
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 4 + Vježba 3 (1+2): Poremećaji preosjetljivosti. Imunotolerancija i autoimunost. Alergija.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 9 i 10
Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa)
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 5 + Vježba 4 (2+1): Urođene i stečene imunodeficijencije. Imunost na tumore.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 12, 13
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
|
|
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. U slučaju potrebe izvođenja nastave preko mrežnih servisa korigirat će se i ECTS bodovni sustav ocjenjivanja na način da će se tijekom naastave vrednovati samo usvojeno znanje parcijalnim ispitima a završni ispit ostat će isti kako je predložen u nastavi uživo. |
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rad i postignuća studenata izražavaju se postignutim bodovima na temelju kojih se formira završna ocjena. Rad studenata i stečene kompetencije vrednuju se tijekom nastave sa maksimalno 50 bodova (50%) i na završnome ispitu sa maksimalno 50 bodova (50%), odnosno u zbroju maksimalno 100 bodova (100%). Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja. I. Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje (ukupno do 70 bodova): Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu se može „zaraditi“ do 25 bodova kako slijedi:
II. Završni ispit (maksimalno 50 bodova) Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
Na pismenom dijelu ispita student može ostvariti 13 - 25 bodova prema slijedećoj tablici:
Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova podijeljenih u 4 kategorije (2, 3, 4, 5).
Bodovi stečeni na pismenom i usmenom dijelu se zbrajaju III. Konačna ocjena (maksimalno 100 bodova) Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
|
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Sustavu za e-učenje „Merlin“ na slijedećoj adresi: https://moodle.srce.hr/2021-2022/ na koji se pristupa sa AAI adresom. |
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu može se „zaraditi“ do 25 bodova (ukupno 50 bodova). Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od pismenog multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F).
• Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog ispita na kojima je student obvezan pokazati najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija. Student koji na pismenom i usmenom djelu ispita pokaže najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija dobiva bodove sukladno ostvarenom rezultatu koji se pribrajaju bodovima ostvarenim tijekom nastave. Prema tome, na završnom pismenom ispitu student može ostvariti 13-25 bodova, dok na završnom usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova. Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
90-100 bodova A izvrstan (5)
75-89,99 bodova B vrlo dobar (4)
60-74,99 bodova C dobar (3)
50-59,99 bodova D dovoljan (2)
manje od 50 bodova E nedovoljan (1)
Osnovni cilj kolegija Imunologija je upoznavanje studenata s normalnom i patološkom funkcijom imunosnoga sustava. Pritom je težište na objašnjavanju fizioloških procesa koji omogućuju normalno funkcioniranje pojedinih podvrsta imunosnih stanica u nespecifičnoj i specifičnoj imunoreakciji, te na objašnjavanju patofizioloških mehanizama koji dovode do poremećaja normalnih imunosnih procesa, kao i na mogućnostima terapijskog djelovanja na imunoreakciju. Zadaci nastave jesu omogućiti studentu povezivanje osnovnih spoznaja u imunologiji i patofiziologiji imunosnoga sustava s nastavom fiziologije i patofiziologije, mikrobiologije i parazitologije, patologije, infektologije, onkologije i epidemiologije (vakcinacija), te ga time osposobiti za primjenu imunoloških spoznaja u kliničkoj medicini. Sadržaj kolegija je slijedeći: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, Stanice i tkiva imunološkog sustava, Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, Protutijela i antigeni, Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, Imunosni receptori i prijenos signala, Aktivacija limfocita T, Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica, Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, Imunotolerancija i autoimunost, Poremećaji preosjetljivosti, Alergija, Imunost na tumore, Urođene i stečene imunodeficijencije, Urođena imunost, Imunost na mikroorganizme, Transplantacijska imunologija, Imunosupresija; Vakcinacija Izvođenje nastave: Prisustvovanje nastavi je obvezno. Nastava se izvodi u obliku 24 sati predavanja, 18 sati seminara i 8 sati vježbi, što čini ukupno 50 sati nastave. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o imunosnim mehanizmima. Student je obvezan unaprijed pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara i vježbi (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). Tijekom nastave održat će se dva parcijalna ispita, te na kraju nastave pismeni i usmeni test. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom završnom ispitu student stječe 4 ECTS boda. |
Predavanje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva
Ishodi učenja:
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora
Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke
Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost)
Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost)
Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava
Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi)
Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju
Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju
Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B
Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu
Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 2: Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa
Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela
Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike
Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena
Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena
Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena
Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 3: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T
Ishodi učenja:
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti
Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica
Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T
Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula
Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu
Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam)
Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti)
Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II
GRADIVO:
Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 4: Imunosni receptori i prijenos signala. Aktivacija limfocita T
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora
Opisati građu receptora za antigen limfocita T
Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora)
Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B
Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK
Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima
GRADIVO:
Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice,
Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 5: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore
Ishodi učenja:
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost
Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima
Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B
Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora
GRADIVO:
Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 6: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti
Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T
Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2
Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17
Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT
Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice,
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice,
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela. Izvršni mehanizmi humoralne imunosti
Ishodi učenja:
Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B
Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T
Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca
Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela)
Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje)
Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela
Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela
Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima
Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK)
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
GRADIVO:
Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 8: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima
Ishodi učenja:
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama
Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica
Opisati funkciju Microfold (M) stanica
Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora
Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora
Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela
Objasniti funkciju γδ-limfocita T
Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica
Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva
GRADIVO:
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 9: Poremećaji preosjetljivosti
Ishodi učenja:
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke
Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima
Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima
Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T
Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost
Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva)
GRADIVO:
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 10: Imunotolerancija i autoimunost
Ishodi učenja:
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi
Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena)
Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije
Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina
Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa
Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju)
Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji
Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T
Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti
Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 11: Alergija
Ishodi učenja:
Definirati pojam alergija
Opisati stvaranje protutijela razreda IgE
Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama
Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike
Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori)
Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja
GRADIVO:
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 12: Imunost na tumore
Ishodi učenja:
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora
Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost)
Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani
Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste
Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Predavanje 13: Urođene i stečene imunodeficijencije
Ishodi učenja:
Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu
Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B)
Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju
Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti)
GRADIVO:
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 1: Urođena imunost
Ishodi učenja:
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke)
Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti
Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica
Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa
Opisati biološku ulogu komplementa
Opisati regulaciju aktivacije komplementa
Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora
Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora
GRADIVO:
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 2: Imunost na mikroorganizme
Ishodi učenja:
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije
Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme
Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti)
Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju
Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite
GRADIVO:
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Veliki seminar 3: Transplantacijska imunologija
Ishodi učenja:
Definirati razine imunogenetske srodnosti
Objasniti principe transplantacijske imunologije
Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija
Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita
Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa
Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija od 359.-371. i od 376.-381. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Rijeka, 2001, vježba broj: 20
Veliki seminar 4: Imunosupresija; Vakcinacija
Ishodi učenja:
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija)
Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije
Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije
Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste
Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti
Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima
Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina
Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima
Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja
Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja
GRADIVO:
Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice
Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 1 (3 sata) : Svojstva i pregled imunosnih odgovora. Stanice i tkiva imunološkog sustava. Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva. Urođena imunost.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 1 + Veliki seminar 1
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Vježba 1 (3 sata): Protutijela i antigeni
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 2
Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing
Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena
Activity 3: ELISA
GRADIVO:
Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 2 (3 sata): Diferencijacija i uloge CD4+ i CD8+ stanica
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 6
GRADIVO:
Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice
Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 3 + Vježba 2 (1+2): Imunuost na mikroorganizme. Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2
Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse
GRADIVO:
Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice
Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 4 + Vježba 3 (1+2): Poremećaji preosjetljivosti. Imunotolerancija i autoimunost. Alergija.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 9 i 10
Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa)
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Seminar 5 + Vježba 4 (2+1): Urođene i stečene imunodeficijencije. Imunost na tumore.
Ishodi učenja:
Ponavljanje:
Predavanje 12, 13
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
|
|
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. U slučaju potrebe izvođenja nastave preko mrežnih servisa korigirat će se i ECTS bodovni sustav ocjenjivanja na način da će se tijekom naastave vrednovati samo usvojeno znanje parcijalnim ispitima a završni ispit ostat će isti kako je predložen u nastavi uživo. |
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja: Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rad i postignuća studenata izražavaju se postignutim bodovima na temelju kojih se formira završna ocjena. Rad studenata i stečene kompetencije vrednuju se tijekom nastave sa maksimalno 50 bodova (50%) i na završnome ispitu sa maksimalno 50 bodova (50%), odnosno u zbroju maksimalno 100 bodova (100%). Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja. I. Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje (ukupno do 70 bodova): Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu se može „zaraditi“ do 25 bodova kako slijedi:
II. Završni ispit (maksimalno 50 bodova) Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
Na pismenom dijelu ispita student može ostvariti 13 - 25 bodova prema slijedećoj tablici:
Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova podijeljenih u 4 kategorije (2, 3, 4, 5).
Bodovi stečeni na pismenom i usmenom dijelu se zbrajaju III. Konačna ocjena (maksimalno 100 bodova) Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
|
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Sustavu za e-učenje „Merlin“ na slijedećoj adresi: https://moodle.srce.hr/2021-2022/ na koji se pristupa sa AAI adresom. |
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 50 pitanja, koji će se održati 14. travnja 2025. godine (Parcijala 1) i 06. lipnja 2025. godine (Parcijala 2). Na svakom testu može se „zaraditi“ do 25 bodova (ukupno 50 bodova). Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od pismenog multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita.
• Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F).
• Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog ispita na kojima je student obvezan pokazati najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija. Student koji na pismenom i usmenom djelu ispita pokaže najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija dobiva bodove sukladno ostvarenom rezultatu koji se pribrajaju bodovima ostvarenim tijekom nastave. Prema tome, na završnom pismenom ispitu student može ostvariti 13-25 bodova, dok na završnom usmenom dijelu ispita student može ostvariti 2-25 bodova. Konačna ocjena utvrđuje se zbrajanjem bodova stečenih tijekom nastave i završnom ispitu na temelju apsolutne raspodjele prema slijedećoj skali:
90-100 bodova A izvrstan (5)
75-89,99 bodova B vrlo dobar (4)
60-74,99 bodova C dobar (3)
50-59,99 bodova D dovoljan (2)
manje od 50 bodova E nedovoljan (1)
Ishodi učenja
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora
Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke
Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost)
Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost)
Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava
Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi)
Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju
Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju
Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B
Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu
Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama
GRADIVO:
Poglavlje 1: Uvod u imunološki sustav, stranice 1.-25.
Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet., 2016.
Ishodi učenja
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam) Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti) Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II GRADIVO: Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora Opisati građu receptora za antigen limfocita T Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora) Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima GRADIVO: Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice, Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora GRADIVO: Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17 Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice, Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice, Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti Ishodi učenja: Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela) Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje) Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa Opisati biološku ulogu komplementa Opisati regulaciju aktivacije komplementa GRADIVO: Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica Opisati funkciju Microfold (M) stanica Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela Objasniti funkciju γδ-limfocita T Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-b, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva GRADIVO: Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva) GRADIVO: Poglavlje 11: Preosjetljivosti od 231.-247. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena) Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju) Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti GRADIVO: Poglavlje 9: Imunološka tolerancija i autoimunost od 191.-210. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Definirati pojam alergija Opisati stvaranje protutijela razreda IgE Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori) Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja GRADIVO: Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost) Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 211.-219. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B) Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti) GRADIVO: Poglavlje 12: Prirođene i stečene imunodeficijencije od 249.-265. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 2 Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena Activity 3: ELISA GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2 Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse GRADIVO: Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje:
Predavanje 9 i 10
Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa)
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Ishodi učenja
Ponavljanje:
Predavanje 12, 13
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Ishodi učenja
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke) Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) upala GRADIVO: Poglavlje 2: Prirođena imunost od 27.-53. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti) Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite GRADIVO: Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati razine imunogenetske srodnosti Objasniti principe transplantacijske imunologije Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 219.-230. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija) Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja GRADIVO: Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje:
Predavanje 1 + Veliki seminar 1
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 6 GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora
Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke
Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost)
Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost)
Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava
Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi)
Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju
Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju
Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B
Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu
Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama
GRADIVO:
Poglavlje 1: Uvod u imunološki sustav, stranice 1.-25.
Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet., 2016.
Ishodi učenja
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam) Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti) Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II GRADIVO: Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora Opisati građu receptora za antigen limfocita T Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora) Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima GRADIVO: Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice, Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora GRADIVO: Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17 Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice, Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice, Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti Ishodi učenja: Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela) Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje) Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa Opisati biološku ulogu komplementa Opisati regulaciju aktivacije komplementa GRADIVO: Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica Opisati funkciju Microfold (M) stanica Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela Objasniti funkciju γδ-limfocita T Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-b, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva GRADIVO: Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva) GRADIVO: Poglavlje 11: Preosjetljivosti od 231.-247. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena) Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju) Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti GRADIVO: Poglavlje 9: Imunološka tolerancija i autoimunost od 191.-210. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Definirati pojam alergija Opisati stvaranje protutijela razreda IgE Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori) Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja GRADIVO: Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost) Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 211.-219. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B) Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti) GRADIVO: Poglavlje 12: Prirođene i stečene imunodeficijencije od 249.-265. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 2 Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena Activity 3: ELISA GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2 Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse GRADIVO: Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje:
Predavanje 9 i 10
Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa)
GRADIVO:
Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice
Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice
Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Ishodi učenja
Ponavljanje:
Predavanje 12, 13
GRADIVO:
Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice
Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Ishodi učenja
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke) Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) upala GRADIVO: Poglavlje 2: Prirođena imunost od 27.-53. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti) Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite GRADIVO: Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati razine imunogenetske srodnosti Objasniti principe transplantacijske imunologije Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 219.-230. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija) Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja GRADIVO: Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje:
Predavanje 1 + Veliki seminar 1
GRADIVO:
Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice
Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice
Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice
Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice
Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 6 GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost) Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost) Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi) Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama GRADIVO: Poglavlje 1: Uvod u imunološki sustav, stranice 1.-25. Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet., 2016. |
Ishodi učenja
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam) Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti) Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II GRADIVO: Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora Opisati građu receptora za antigen limfocita T Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora) Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima GRADIVO: Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice, Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora GRADIVO: Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17 Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice, Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice, Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti Ishodi učenja: Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela) Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje) Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa Opisati biološku ulogu komplementa Opisati regulaciju aktivacije komplementa GRADIVO: Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica Opisati funkciju Microfold (M) stanica Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela Objasniti funkciju γδ-limfocita T Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-b, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva GRADIVO: Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva) GRADIVO: Poglavlje 11: Preosjetljivosti od 231.-247. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena) Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju) Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti GRADIVO: Poglavlje 9: Imunološka tolerancija i autoimunost od 191.-210. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Definirati pojam alergija Opisati stvaranje protutijela razreda IgE Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori) Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja GRADIVO: Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost) Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 211.-219. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B) Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti) GRADIVO: Poglavlje 12: Prirođene i stečene imunodeficijencije od 249.-265. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 2 Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena Activity 3: ELISA GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2 Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse GRADIVO: Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 9 i 10 Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa) GRADIVO: Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 12, 13 GRADIVO: Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke) Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) upala GRADIVO: Poglavlje 2: Prirođena imunost od 27.-53. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti) Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite GRADIVO: Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati razine imunogenetske srodnosti Objasniti principe transplantacijske imunologije Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 219.-230. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija) Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja GRADIVO: Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 1 + Veliki seminar 1 GRADIVO: Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 6 GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati imunologiju kao biomedicinsku znanost, pojam imuniteta, imunosti, imunosnog sustava i imunosnog odgovora Objasniti filogenetski odnos urođene i adaptivne imunosti te njihove fiziološke zadaće i značajke Navesti i objasniti podjelu adaptivne imunosti prema načinu stjecanja te prema izvršnim mehanizmima (humoralna i stanična imunost) Objasniti oblike imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosna nereaktivnost) Opisati morfološka, fizička i biološka svojstva stanica imunosnog sustava Opisati anatomiju i funkciju limfnih tkiva (koštana srž, timus, limfni sustav, limfni čvorovi, slezena i područni limfni sustavi) Navesti podvrste limfocita, osnovne diferencijacijske biljege na pojedinim podvrstama imunosnih stanica i opisati njihovu funkciju Navesti podvrste limfocita T i B i opisati njihovu funkciju Opisati principe migracije neutrofila, monocita te limfocita Ti B Opisati raspodjelu i recirkulaciju limfocita u tijelu Opisati funkciju kemokina, kemokinskih receptora te adhezijskih molekula na leukocitima i endotelnim stanicama GRADIVO: Poglavlje 1: Uvod u imunološki sustav, stranice 1.-25. Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet., 2016. |
Ishodi učenja
Opisati građu protutijela, njihovu heterogenost i antigenske determinante, primarnu građu paratopa Razumjeti opće zakonitosti vezanja antigena i protutijela, afinitet i avidnost vezanja molekula za prepoznavanje na antigen, elektrostatske sile u reakciji antigena i protutijela Opisati pojam antigena, podjelu antigena, antigensku determinantu (epitop) i njene oblike Definirati pojam imunogeničnosti, čimbenike o kojima ovisi imunogeničnost antigena Opisati načela spregnutog prepoznavanaj antigena Opisati načela preopoznavanja citosolnih i vezikularnih antigena Opisati tijek specijalizacije klona limfocita B za određenu specifičnost u koštanoj srži GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Razumjeti načela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova, hipoteza "zabranjenih" klonova specifične imunosti Opisati mehanizme hvatanja antigena i funkciju predočnih stanica Objasniti međustanične interakcije imunosnih stanica, napose predočnih stanica i limfocita T Navesti podjelu i objasniti funkciju adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskih molekula Opisati sustav tkivnih antigena, njihovu podjelu, građu i funkciju antigena MHC skupine I i II, te raspodjelu u organizmu Razumjeti ustroj gena MHC (poligeniju i polimorfizam) Opisati ulogu gena MHC u određivanju značajki imunoreagiranja (u nadzoru reagiranja na pojedine antigene, u pojavi autoimunosnih bolesti, u pojavi visoke aloreaktivnosti) Objasniti preradbu tuđeg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHC molekule razreda I i razreda II GRADIVO: Poglavlje 6: Molekule glavnog sustava tkivne podudarnosti i predočavanje antigena limfocitima T, od 107.-135. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati porodice imunosnih receptora Opisati građu receptora za antigen limfocita T Razumjeti mehanizme aktivacije limfocita T (prijenosa signala u stanicu i njihovih učinaka nakon poticanja antigenskog receptora) Opisati građu antigenskog receptora na limfocitima B, te mehanizam prijenosa aktivacijskog signala u limfocit B Opisati inhibitorne receptore limfocita T i B te stanica NK Opisati građu i podjelu citokinskih receptora, mehanizam prijenosa signala citokinskim receptorima GRADIVO: Poglavlje 7: Imunosni receptori i prijenos signala od 137.-169. stranice, Poglavlje 9: Aktivacija limfocita T, od 199.-212. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati građu antigenskih receptora limfocita T, te njihovu heterogenost Opisati procese sazrijevanja limfocita T i ulogu timusa u njima Opisati procese primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita B Razumjeti multigensku organizaciju gena za antigenske receptore, mehanizme preslagivanja, te sklapanja funkcionirajućih gena za varijabilnu regiju receptora GRADIVO: Poglavlje 8: Sazrijevanje limfocita i preslagivanje gena za antigenske receptore, od 171.-198. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme i glavna obilježja stanične imunosti Opisati podskupine izvršnih CD4+ stanica T Objasniti aktivaciju makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrste TH1 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH2 Objasniti razvoj i funkciju limfocita T podvrste TH17 Objasniti obilježja i funkciju stanica T-γδ i stanica NKT Opisati obilježja i objasniti izvršne uloge citotoksičnih limfocita T te mehanizam ubijanja ciljnih stanica GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice, Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice, Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Predavanje 7: Aktivacija limfocita B i stvaranje protutijela, Izvršni mehanizmi humoralne imunosti Ishodi učenja: Opisati mehanizme prepoznavanja antigena i antigenske aktivacije limfocita B Opisati morfologiju diferencijacije limfocita B, stvaranje plazma-stanica i stanica s pamćenjem u reakcijama ovisnim o limfocitima T Razumjeti genski mehanizam za prekapčanje razreda teških lanaca Razumjeti genske mehanizme koji su izvor različitosti protutijela (stvaranja repertoara specifičnosti protutijela) Razumjeti afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapčanje IgM na IgG, te mehanizam kojim jedna plazma-stanica stvara jednu vrstu imunoglobulina (alelsko isključivanje) Objasniti kinetiku stvaranja protutijela u primarnoj i sekundarnoj imunoreakciji, raspodjela po organizmu, te dinamiku razgradnje protutijela Objasniti funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela Objasniti mehanizam stanične citotoksičnosti ovisne o protutijelima Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) Opisati klasični, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa Opisati biološku ulogu komplementa Opisati regulaciju aktivacije komplementa GRADIVO: Poglavlje 12: Aktivacija stanica B i stvaranje protutijela od 239.-263. stranice Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati ustroj imunosnog sustava na epitelnim zaprekama Opisati imunost probavnog sustava i ostalih sluznica Opisati funkciju Microfold (M) stanica Objasniti indukciju sluzničkog TH2 imunosnog odgovora Objasniti indukciju sluzničkog upalnog TH1 imunosnog odgovora Objasniti građu funkciju i lučenje IgA protutijela Objasniti funkciju γδ-limfocita T Objasniti funkciju imunoregulacijskih citokina (TGF-b, IL-10) te regulacijskih limfocita T u imunosti sluznica Opisati imunost kože i imunoprivilegiranih tkiva GRADIVO: Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati pojam imunosne preosjetljivosti te navesti podjelu imunosnih preosjetljivosti i opisati njihove glavne značajke Objasniti imunosne bolesti uzrokovane protutijelima Objasniti preosjetljivosti uzrokovane imunokompleksima Objasniti bolesti uzrokovane limfocitima T Objasniti značajke preosjetljivosti ovisne o stanicama, tuberkulinsku reakciju, te dodirnu (kontaktnu) preosjetljivost Opisati patogenezu i strategije liječenja odabranih imunosnih bolesti (SLE, RA, multipla skleroza, šećerna bolest tipa 1, upalne bolesti crijeva) GRADIVO: Poglavlje 11: Preosjetljivosti od 231.-247. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojam imunotolerancije, mehanizme uspostave tolerancije pri rođenju i u odrasloj dobi Opisati čimbenike koji utječu na toleranciju (zrelost imunosnoga sustava, svojstva antigena, doza antigena, put unosa antigena) Objasniti mehanizme centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije (iščezavanje klonova, klonska anergija, imunološko zanemarivanje, imunoprivilegirana mjesta, preusmjerivanje imunoreakcije, facilitacijska protutijela i blokadni čimbenici), te mehanizme prestanka imunotolerancije Opisati aktivni supresijski mehanizam na periferiji, supresijske stanice, te djelovanje supresijskih citokina Opisati imunološke odnose majke i djeteta, te mehanizme koji sprječavaju odbacivanje fetusa Objasniti pojam autoimunosti, mehanizme nastanka autoimunosti (uloga autoantigena, uloga izvanjskog antigena kao imunogeničnog nosača, opisati križnu reakciju) Opisati značajke pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji Objasniti patogenetske mehanizme autoimunosti te mehanizme oštećenja tkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo i limfocitima T Opisati autoimunosne bolesti i njihovu podjelu, genetske čimbenike autoimunosti, utjecaj spola, dobi, infekcija i imunoloških poremećaja na pojavu autoimunosti Navesti principe liječenja autoimunosnih bolesti GRADIVO: Poglavlje 9: Imunološka tolerancija i autoimunost od 191.-210. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Definirati pojam alergija Opisati stvaranje protutijela razreda IgE Objasniti ulogu stanica TH2, mastocita, bazofila i eozinofila u alergijskim reakcijama Objasniti anafilaktičku preosjetljivost i njene oblike Opisati protutijela razreda IgE i receptore za Fc fragment IgE, te degranulaciju ciljnih stanica kao i lučenje i funkciju medijatorskih tvari (primarni i sekundarni medijatori) Opisati alergijske bolesti u ljudi i načela njihova liječenja GRADIVO: Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati tumorske antigene, njihove podvrste, svojstva i metode za dokazivanje tumorskih antigena, antigene ljudskih tumora Opisati imunoreakciju na tumor, te podvrste imunosne otpornosti na tumor (stanična i humoralna imunost) Razumjeti teoriju imunosnog nadzora nad stanicama tumora, te mehanizme izmicanja tumora imunosnoj obrani Opisati imunoterapiju tumora i njezine podvrste Opisati ulogu urođene i adaptivne imunosti u pospješivanju rasta tumora GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 211.-219. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ishodi učenja: Definirati imunodeficijenciju i navesti njezinu podjelu Objasniti primarne imunodeficijencije i poremećaje imunosnih efektora koji im pripadaju (nedostatnosti limfocita B, limfocita T, fagocita, komplementskog sustava, te udružene nedostatnosti limfocita T i B) Objasniti sekundarne imunodeficijencije te razloge zbog kojih se javljaju Opisati građu i biološko ponašanje virusa HIV, način prijenosa, mehanizam kojim uzrokuje AIDS, AIDS (inkubacija, serokonverzija, simptomi i tijek bolesti) GRADIVO: Poglavlje 12: Prirođene i stečene imunodeficijencije od 249.-265. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 2 Vježbovni dio obuhvaća PhysioEx 9.1 Vježba 12: Serological testing Activity 1: Korištenje tehnike direktne imunofluorescencije u detekciji patogena Activity 3: ELISA GRADIVO: Poglavlje 5: Protutijela i antigeni, od 87.-105. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 7, 8 te veliki seminar 2 Vježbovni dio obuhvaća prikaze slučajeva Chronove bolesti/ulceroznog kolitisa te sepse GRADIVO: Poglavlje 13: Izvršni mehanizmi humoralne imunosti, od 265.-288. stranice Poglavlje 14: Specijalizirana imunost na epitelnim zaprekama i u imunoprivilegiranim tkivima, od 289.-313. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 9 i 10 Vježbovni dio obuhvaća prikaz videa anafilaktičkog šoka u zamorčeta te prikaz slučajeva alergije i autoimunosne bolesti (reumatoidnog artritisa) GRADIVO: Poglavlje 15: Imunotolerancija i autoimunost od 315.-337. stranice Poglavlje 19: Poremećaji preosjetljivosti od 399.-416. stranice Poglavlje 20: Alergija od 417.-435. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 12, 13 GRADIVO: Poglavlje 18: Imunost na tumore, od 383.-397. stranice Poglavlje 21: Urođene i stečene imunodeficijencije od 437.-463. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Opisati razvoj i mehanizme urođene imunosti (anatomske, fiziološke, stanične, upalne zapreke) Navesti stanične receptore za prepoznavanje molekularnih obrazaca i njihovu funkciju u urođenoj imunosti Opisati mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnje fagocitiranih čestica Definirati upalu i opisati mehanizam upalnog odgovora Opisati mehanizam urođenog antivirusnog odgovora Opisati prirodnoubilačku (NK) aktivnost, receptore na površini stanica NK, te ubilačku aktivnost aktiviranu limfokinima (LAK) upala GRADIVO: Poglavlje 2: Prirođena imunost od 27.-53. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Objasniti pojmove parazitizma, patogeničnosti, virulencije i infekcije Opisati osobitosti imunoreakcije (nespecifične i specifične imunosti) na patogene mikroorganizme Objasniti značajke specifične imunosti u infekcijama, specifične aktivne imunosti stečene prirodnim putem, te umjetno potaknute specifične aktivne imunosti, pojma i principa cijepljenja te oblika specifične pasivne imunosti (stečene prirodnim putem i umjetno potaknute specifične pasivne imunosti) Opisati osnovne značajke virusa, bakterija, jednostaničnih i višestaničnih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju Objasniti značajke urođene i adaptivne imunostina izvanstanične i unutarstanične bakterija, te na gljive, viruse i jednostanične i višestanične parazite GRADIVO: Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme, od 339.-354. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Definirati razine imunogenetske srodnosti Objasniti principe transplantacijske imunologije Objasniti mehanizme transplantacijske reakcije, navesti dokaze da je transplantacijska reakcija imunoreakcija Navesti i opisati oblike transplantacijske reakcije ovisno o brzini i mehanizmu odbacivanja, te opisati reakcija pomiješanih limfocita Objasniti značajke presađivanja nelimfnih tkiva i organa, te presađivanja ksenogeničnih organa Objasniti značajke presađivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakciju presatka protiv primaoca te transplantacijsku bolest GRADIVO: Poglavlje 10: Imunološki odgovori na tumore i transplantate od 219.-230. stranice Abbas AK, Lichtman AH, Pillai S: Osnove imunologije. Funkcije i poremećaji imunološkog sustava. Prijevod s engleskog jezika petog izdanja knjige Basic immunology. Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet 2016. |
Ishodi učenja
Opisati mogućnosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije (imunosupresija, imunostimulacija) Objasniti imunosupresiju, mehanizme izazivanja specifične (potiskivanje imunoreakcije antigenom, protutijelima, antilimfocitnim serumom, monoklonskim protutijelima) i nespecifične (kortikosteroidi, citostatici) imunosupresije Objasniti postupke imunostimulacije cjepljenjem u svrhu zaštite od infekcije Navesti obilježja cjepiva i njihove vrste Objasniti cjepljenje oslabljenim uzročnicima bolesti Objasniti cjepljenje konjugiranim cjepivima Objasniti cjepljenje protiv bakterijskih toksina Objasniti cjepljenje rekombinantnim, živim virusnim i DNA cjepivima Opisati postupke genetičkog inženjerstva u postupcima pripreme protutumorskih cjepiva i pojačanja protutumorskog imunoreagiranja Navesti vrste adjuvansa i objasniti principe njihovog djelovanja GRADIVO: Poglavlje 17: Transplantacijska imunologija (Prevencija i liječenje odbacivanja presatka), od 371.-376. stranice Poglavlje 16: Imunost na mikroorganizme (Strategije razvoja cjepiva), od 354.-357. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 1 + Veliki seminar 1 GRADIVO: Poglavlje 1: Svojstva i pregled imunosnih odgovora, od 1.-12. stranice Poglavlje 2: Stanice i tkiva imunološkog sustava, od 13.-33. stranice Poglavlje 3: Cirkulacija leukocita i njihova migracija u tkiva, od 35.-50. stranice Poglavlje 4: Urođena imunost od 51.-86. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |
Ishodi učenja
Ponavljanje: Predavanje 6 GRADIVO: Poglavlje 10: Diferencijacija i uloge izvršnih CD4+ stanica od 213.-230. stranice Poglavlje 11: Diferencijacija i uloge izvršnih CD8+ stanica od 231.-238. stranice Abul K. Abbas, Andrew H. Lichtman, Shiv Pillai: Stanična i molekularna imunologija, osmo izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018. |