Kolegij
Kolegij FIZIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJA II je obvezni predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u IV semestru, a sastoji se od 45 sati predavanja, 35 sati seminara i 40 sati vježbi, ukupno 120 sati (11 ECTS).
Cilj integriranog kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije i normalne morfologije (anatomije i histologije) usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji organizma, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima koji dovode do bolesti. Nakon toga slijedi prikaz kliničkog korelata, odnosno kompjutorska simulacija bolesnih stanja, koja studenta priprema za samostalno rješavanje problema zdravstvene zaštite. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnom nivou, te na nivou organizma kao cjeline i analizirati u procesima adaptacije organizma na promjenljive uvjete vanjske okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija.
Sadržaj predmeta Fiziologija i patofiziologija II je sljedeći:
Fiziologija i patofiziologije srca i cirkulacijskog sustava: Srce-struktura i funkcija. Stvaranje i širenje impulsa. Stvaranje normalnog EKG. Srčane aritmije i njihove EKG interpretacije. Srčani tonovi. Pregled cirkulacije. Regulacija minutnog volumena. Regulacija arterijskog tlaka. Arterijski i venski puls. Mikrocirkulacija i limfni sustav. Hipertenzije i hipotenzije. Koronarna cirkulacija i ishemična bolest srca. Zatajivanje srca. Sinkope. Cirkulacijski šok i osnove njegovog liječenja.
Fiziologija i patofiziologija bubrega: Struktura i funkcija bubrega. Filtracija i reapsorpcija. Stvaranje koncentriranog i razrijeđenog urina. Prerenalne, renalne i postrenalne bolesti bubrega. Poremećaji prometa vode i elektrolita. Akutna i kronična renalna insuficijencija.
Fiziologija i patofiziologija disanja: Struktura i funkcija respiracijskog sustava. Tlakovi i volumeni. Plućna ventilacija. Transport plinova kroz respiracijsku membranu. Kontrola disanja. Testovi plućnih funkcija. Opstrukcijski i restrikcijski poremećaji respiracije.
Regulacija acidobazne ravnoteže i njihovi poremećaji. Patofiziološki čimbenici poremećaja acidobazne ravnoteže. Metaboličke i respiracijske acidoze i alkaloze. Kompenzacijski mehanizmi i posljedice poremećaja acidobazne ravnoteže.
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
- opisati i objasniti normalnu funkciju kardiovaskularnog, uropoetskog i respiracijskog organskog sustava, te opisati i objasniti međusobne odnose pojedinih organskih sustava u zdravog čovjeka
- opisati, nadzorne mehanizme odgovorne za normalnu funkciju i održavanje homeostaze kardiovaskularnog, uropoetskog i respiracijskog sustava, raščlaniti ih prema brzini aktivacije, jakosti i trajanju djelovanja, povezati njihove učinke u održavanju homeostaze, analizirati načela mehanizama povratne sprege
- opisati i klasificirati najvažnije etiološke čimbenike koji izazivaju poremećaje u kardiovaskularnom, uropoetskom i respiracijskom sustavu, te analizirati mehanizme njihovog štetnog djelovanja na organe i organske sustave, opisati i objasniti opće obrasce reagiranja organizma na noksu, te opisati i analizirati grananja osnovnih patofizioloških procesa u sustavnom reagiranju organizma
- opisati i raščlaniti patogenetske mehanizme glavnih sistemskih i organospecifičnih bolesti, te ih povezati s etiološkim čimbenicima i osnovnim kliničkim znakovima bolesti, klasificirati bolesti kardiovaskularnog, uropoetskog i respiracijskog sustava prema etiopatogenezi
- objasniti i definirati funkcijsku pričuvu organskog sustava i opisati testove za otkrivanje latentne insuficijencije organa, objasniti mehanizme nastanka dekompenzacije organa
- opisati principe osnovnih funkcijskih i laboratorijskih testova i razlikovati odstupanja od normalnih vrijednosti, te analizirati u sklopu pojedinačnih patofizioloških stanja u ovim organskom sustavima
- opisati i interpretirati mehanizme nastanka najvažnijih kliničkih znakova kod najčešćih poremećaja u funkciji kardiovaskularnog, uropoetskog i respiracijskog sustava
II. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
- snimiti normalan EKG pomoću simulacijskog sustava, očitati i interpretirati normalan EKG, analizirati osnovne poremećaje ritma srca, izvesti vektorsku analizu i analizirati poremećaje srednje električne osi u najčešćim poremećajima električne aktivnosti ili građe srca
- izmjeriti arterijski krvni tlak i analizirati uzroke poremećaja tlaka, palpirati arterijski puls i objasniti razloge mogućih promjena pulsa,
- analizirati sastav normalnog urina, utvrditi prisustvo patoloških sastojaka u urinu primjenom osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih metoda, izračunati klirense prema zadanim parametrima,
- odrediti pojedine plućne volumene i kapacitete, te usporediti dobivene vrijednosti s očekivanima, izvesti osnovne statičke i dinamičke testove plućne funkcije, protumačiti patogenetske mehanizme koji izazivaju njihove promjene
- algoritamski razraditi patogenezu u pojedinim primjerima bolesti kardiovaskularnog, uropetskog i respiracijskog sustava (prema problemskim zadacima iz dodatne literature)
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom programu nastoji se postići izvođenjem vježbi na životinjskim modelima i kompjutorskim programima (Biopack), te primjenom kompjuterskih PhysioEx 9.0 programa, koji simuliraju patološka stanja i daju kliničke korelate određenih bolesti. Dio seminara se izvodi kao problemski orijentirana nastava tako da studenti na temelju tipičnih anamnestičkih i dijagnostičkih podataka mogu uz pomoć nastavnika rješavati složene fiziološke i patofiziološke probleme.
Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima.Tijekom nastave skupljaju se bodovi, koji čine 50% završne ocjene na ispitu. Student, koji ostvari 25 bodova ili više pristupa završnom testu, koji se organizira neposredno po završetku nastave.
- Medicinska fiziologija, A. C. Guyton i J. E. Hall, Medicinska naklada Zagreb, četrnaesto izdanje, 2022.
- Patofiziologija, Gamulin S., Marušić M., Kovač Z, osmo obnovljeno i izmijenjeno izdanje (knjiga prva), Medicinska naklada -Zagreb, 2018
- Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II, Ravlić-Gulan J. i sur, udžbenik (prvo izdanje), Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2018.
Kovač, Z. i sur.: Klinička patofiziologija – etiopatogenetski čvorovi, Medicinska naklada Zagreb, 2013. - izabrani problemski zadaci
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se usvojeno znanje (maksimalno do 50 bodova):
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva testa:
Test 1: Srce i cirkulacija - student može ostvariti maksimalno 25 bodova
Test 2: Bubreg, respiracija i acidobazna ravnoteža - student može ostvariti maksimalno 25 bodova
Popravku prve i druge parcijale imaju pravo pristupiti svi studenti koji nisu skupili dovoljan broj bodova za izlazak na završni ispit, oni koji nisu pristupili prvom pisanju parcijale, ali i oni studenti koji žele ponovno pisati test iz parcijala iako su skupili dovoljan broj bodova, ali se tada uzimaju bodovi ostvareni samo na popravku parcijala. Popravak parcijala pisat će se između 1. i 2. ispitnog roka.
Točni odgovori
| Broj bodova |
59,60 | 25 |
57,58 | 24 |
55,56 | 23 |
52,53,54 | 22 |
49,50,51 | 21 |
46,47,48 | 20 |
43,44,45 | 19 |
40,41,42 | 18 |
38,39 | 17 |
36,37 | 16 |
34,35 | 15 |
32,33 | 14 |
31 | 13 |
30 | 12,5 |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije koje se utvrđuju za svaku cjelinu, a sastoji se od pismenog i usmenog dijela.
- Završni test ima 70 pitanja, a bodovi (od minimalno 11 do maksimalno 20) dobivaju se kad student riješi više od 50% pitanja kako prikazuje tablica:
Točni odgovori | Broj bodova |
67,68,69,70 | 20 |
63,64,65,66 | 19 |
59,60,61,62 | 18 |
55,56,57,58 | 17 |
51,52,53,54 | 16 |
47,48,49,50 | 15 |
43,44,45,46 | 14 |
39,40,41,42 | 13 |
36,37,38 | 12 |
35 | 11 |
- Usmenom dijelu završnog ispita student može pristupiti ukoliko je na pismenom dijelu završnog ispita ostvario najmanje 11 bodova. Na usmenom dijelu završnog ispita student može ostvariti bodove kako prikazuje tablica:
Ocjena ostvarena na usmenom dijelu ispita | Broj ostvarenih bodova na usmenom dijelu ispita |
odličan | 26-30 |
vrlo dobar | 21-25 |
dobar | 16-20 |
dovoljan | 5-15 |
nedovoljan | 0 |
Završni ispit smatra se položenim ukoliko je student ostvario minimalno 11 bodova na pismenom i minimalno 5 bodova na usmenom dijelu ispita, te ukoliko zbroj bodova ostvarenih na nastavi i na završnom ispitu u zbroju iznosi najmanje 50. Završni ispit je integralna cjelina, te ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu na usmenom dijelu ispita, rezultati pismenog dijela završnog ispita ne vrijede u sljedećim ispitnim rokovima.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena na završnom ispitu | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Termini održavanja testova tijekom nastave:
(a)Test Srce i cirkulacija: 02.05.2025. (petak) u 16.00-17.00h (60 pitanja)
(b)Test Bubreg, respiracija i acidobazna ravnoteža: 13.06.2025. (petak) u 16.00-17.00h (60 pitanja)
ISPITNI TERMINI (završni ispit) | |
1. | 20.06.2025. |
2. | 04.07.2025. |
3. | 18.07.2025. |
4. | 05.09.2025. |
5. | 19.09.2025. |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na platformi Merlin. U opravdanim slučajevima nastava se u zadanim terminima može izvoditi online (korištenjem MS teams platforme), a pisanje testova provodit će se putem Merlin sustava.
Ishodi učenja
Opisati anatomske i funkcijske osobitosti srca i krvožilnog sustava. Objasniti i analizirati osnovne principe rada srca. Opisati ulogu zalistaka i procijeniti njihovu važnost u radu srca. Opisati srčani mišić kao crpku. Raščlaniti i analizirati faze sistole i dijastole. Raščlaniti i analizirati, te procijeniti važnost različitih mehanizama regulacije srčanog rada.
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme stvaranja membranskog i akcijskog potencijala. Opisati srčani sustav za stvaranje i provođenje impulsa. Razjasniti mehanizme koji nadziru nastanak i provođenje impulsa u srcu. Objasniti nastanak platoa u akcijskim potencijalima, ritmičnost i opetovano okidanje. Analizirati odnos EKG-a prema srčanom ciklusu. Konstruirati srednju električnu os srca iz EKG zapisa.
Ishodi učenja
Opisati i analizirati mehanizme nastanka poremećaja u ritmu. Opisati promjene spontane dijastoličke depolarizacije, promjene praga i potencijala u mirovanju. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u stvaranju impulsa. Opisati sinusne poremećaje i nastanak prijevremenih depolarizacija. Objasniti učinak iona na srčani ritam. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u provođenju: atrijske i atrioventrikularne blokove. Analizirati i procijeniti važnost složenih poremećaja u ritmu. Razjasniti mehanizme nastanka lepršanja i fibrilacije. Procijeniti posljedice fibrilacije atrija i ventrikula.
Ishodi učenja
Objasniti fizikalna svojstva cirkulacijskog sustava. Opisati funkcijske osobitosti stijenke aorte, arteriola, kapilara i vena. Opisati razlike u svojstvima sistemske i plućne cirkulacije. Definirati osnovne fizikalne principe toka krvi, te odnose između tlaka, protoka i otpora. Analizirati principe hemodinamike i Starlingovog zakona kapilarne dinamike. Opisati i analizirati, te procijeniti važnost kapilarne izmjene i promjena tlakova na kapilarnim membranama. Opisati i procijeniti važnost limfnog sustava u organizmu.
Ishodi učenja
Opisati i definirati mehanizme regulacije protoka u mikrocirkulaciji. Definirati mehanizme akutnog, srednjeročnog i dugoročnog nadzora nad krvnim protokom. Objasniti ustroj autonomnog živčanog sustava i mehanizme brze kontrole arterijskog tlaka. Objasniti refleksne mehanizme za održavanje krvnog tlaka i razumjeti promjene u tlaku koje nastaju tijekom mišićnog rada i ostalim vrstama stresa. Definirati dominantnu ulogu sustava bubreg-tjelesne tekućine u kontroli arterijskog tlaka. Razumjeti ulogu reninsko-angiotenzinskog sustava u regulaciji tlaka.
Ishodi učenja
Opisati osobitosti koronarnog protoka. Opisati i raščlaniti uzroke poremećaja koronarnog krvotoka i patogenezu ishemične srčane bolesti. Opisati i procijeniti važnost biokemijskih, mehaničkih i elektrofizioloških posljedica ishemije. Opisati razloge nastanka odražene boli u ishemijskoj bolesti srca. Opisati glavne značajke EKG nalaza u ishemiji i infarktu srca. Opisati i raščlaniti patogenetske mehanizme zatajivanja srca. Opisati razlike između kompenziranog i dekompenziranog srca. Opisati mehanizme i simptome jednostranog i obostranog zatajenja srca. Na primjeru zatajivanja srca objasniti cjelokupni nadzor nad minutnim volumenom i venskim priljevom.
Ishodi učenja
Objasniti osnovne patogenetske mehanizme hipertenzija, hipotenzija i poremećaja pulsa. Raščlaniti mehanizme esencijalne hipertenzije i sekundarnih hipertenzija. Opisati i raščlaniti posljedice hipertenzija i prateće promjene u EKG-u. Opisati mehanizme nastanka hipotenzija. Opisati i raščlaniti mehanizme nastanka poremećaja arterijskog i venskog pulsa.
Ishodi učenja
Objasniti i raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka krvotočnog urušaja. Definirati i analizirati kompenzirani i dekompenzirani stadij urušaja. Objasniti i raščlaniti posljedice krvotočnog urušaja na rad pojedinih organa i cijeli organizam.
Ishodi učenja
Definirati i raščlaniti sve funkcije bubrega u organizmu. Opisati i analizirati posebnosti glomerularne i peritubularne kapilarne mreže. Razjasniti rad osnovne funkcijske strukture - nefrona. Opisati specifičnost glomerularne membrane i njenu funkciju. Definirati minutnu glomerularnu filtraciju i analizirati čimbenike koji na nju utječu.
Ishodi učenja
Opisati funkciju pojedinih dijelova tubularnog sustava. Opisati i procijeniti važnost mehanizama autoregulacije glomerularne filtracije, regulacije osmolarnosti tjelesnih tekućina, regulacije koncentracije pojedinih iona, mehanizama koncentriranja i razrjeđivanja mokraće, mehanizama regulacije arterijskog tlaka.
Ishodi učenja
Opisati mehanizme prerenalnog, renalnog i postrenalnog zatajenja bubrega. Opisati patogenezu glomerulonefritisa i nefrotskog sindroma. Opisati i analizirati patogenetu tubulo-intersticijskih bolesti. Razumjeti patogenezu akutnog i kroničnog zatajenja bubrega. Objasniti nastanak promjena u količini i sastavu mokraće.
Ishodi učenja
Opisati mehaniku plućne ventilacije i fizikalna načela izmjene plinova. Definirati plućne volumene i kapacitete, minutni volumen disanja i alveolarnu ventilaciju. Raščlaniti funkcije dišnih putova. Opisati difuziju kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu. Opisati načine prijenosa kisika i ugljičnog dioksida krvlju. Opisati regulacijske mehanizme disanja.
Ishodi učenja
Objasniti poremećaje u ventilaciji pluća. Opisati patogenezu poremećaja difuzije plinova i poremećaja prometa tekućine i krvotoka u plućima. Objasniti poremećaje u ritmu disanja. Opisati razlike između hipoksemijskog i hiperkapnijskog oblika respiracijske insuficijencije. Opisati poremećaje metaboličkih funkcija pluća. Razlikovati poremećaje kao posljedica opstrukcijskih i restrikcijskih plućnih bolesti.
Ishodi učenja
Opisati regulacijske sustave za nadzor acidobazne ravnoteže. Razjasniti djelovanja staničnih i izvanstaničnih puferskih sustava. Opisati regulacijsku funkciju respiracijskog i bubrežnog sustava. Opisati adaptacijske mehanizme u plućima i bubrezima. Znati mehanizme reapsorpcije bikarbonata, titracije mokraćnih putova i lučenja amonijaka. Objasniti patofiziološke posljedice poremećaja acidobazne ravnoteže i načela njihove procjene.
Ishodi učenja
Opisati tjelesne volumene i sastav tjelesnih tekućina. Objasniti Starlingov zakon kapilare i njegove poremećaje. Opisati nastanak staničnog i izvanstaničnog edema. Znati patogenetsko svrstavanje edema.
Ishodi učenja
Analizirati rad srca in situ. Analizirati utjecaj različitih iona ili neurotransmitera na rad srca in situ. Izolirati n. vagus i analizirati djelovanje njegove stimulacije na rad srca in situ.
Ponoviti gradivo sa S1:
Guyton i Hall:
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.1.
Praktični dio: simulacijske vježbe na programu PhysioEx 9.0 (učinak stimulacije vagusa i simpatikusa; učinak injiciranja neurotransmitera i iona)
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Snimiti normalan elektrokardiografski (EKG) nalaz pomoću simulacijskog sustava. Očitati i interpretirati normalan elektrokardiografski nalaz. Izvesti vektorsku analizu i odrediti srednju električnu os. Zaključiti i procijeniti važnost mjerenja pojedinih valova, kompleksa, intervala i segmenata u interpretaciji EKG nalaza.
Ponoviti gradivo sa S2:
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.2.
- Vježba broj 1.3.
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati i interpretirati EKG nalaze u raznim poremećajima stvaranja i provođenja električnog impulsa. Analizirati poremećaje srednje električne osi u najčešćim poremećajima električne aktivnosti ili građe srca. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka aritmija i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamska razradba patogeneze. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima srčane električne aktivnosti.
Ponoviti gradivo sa S3:
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.4.
CD aritmije
Knjiga aritmija-primjeri
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Izmjeriti arterijski krvni tlak i analizirati uzroke poremećaja tlaka. Palpirati arterijski puls, zaključiti i objasniti razloge nastanka poremećaja arterijskog pulsa. Analizirati funkciju srčanih zalistaka i nastanka srčanih tonova. Analizirati mehanizme nastanka srčanih šumova i procijeniti njihovu važnost. Opisati i zaključiti o važnosti hemodinamskih posljedica u prirođenim srčanim greškama.Mjeriti jugularni venski puls, analizirati i procijeniti njegovu dijagnostičku važnost. Analizirati mehanizme koji održavaju krvni tlak na temelju mjerenja krvnog tlaka izravnom metodom. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije i hipotenzije pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta poremećaja tlaka i pulsa. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima arterijskog tlaka.
Pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl. 28. Poremećaji tlaka i protoka krvi:
Pogl. 28. 1. Poremećaji minutnog volumena srca (str. 947-952)
Pogl. 28. 2. Poremećaji arterijskog tlaka (str. 952-964)
Pogl. 28. 3. Poremećaji arterijskog i venskog pulsa (str 964-969)
Pogl. 28. 4. Poremećaji lokalne prokrvljenosti tkiva (str. 969-976)
Pogl. 28. 5. Testovi za procjenu tlaka i protoka krvi (str 976-979)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.5.
- Vježba broj 1.6.
- Vježba broj 1.7.
- Vježba broj 1.8.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Utvrditi i analizirati mehanizme nastanka različitih vrsta cirkulacijskog šoka. Promatrati učinke u životinja. Raščlaniti patogenetske mehanizme pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta cirkulacijskog šoka. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u tijeku nastanka cirkulacijskog šoka.
Pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 24. Cirkulacijski šok i njegovo liječenje (293-302)
Gamulin i sur.
Pogl. 18. Krvotočni urušaj:
Pogl. 18.1. Temeljni poremećaji u krvotočnom urušaju (619-622)
Pogl. 18.2. Patogeneza urušajnih stanja (622-625)
Pogl. 18.3. Patofiziološki tijek krvotočnog urušaja (625-630)
Pogl. 18.4. Očitovanje krvotočnog urušaja na pojedinim organima (630)
Pogl. 18.5. Patogenetski složeni oblici krvotočnog urušaja (630-631)
Pogl. 18.6. Hemodinamički poremećaji patogenetski srodni krvotočnom urušaju (631)
Pogl. 18.7. Klinička i laboratorijska procjena stadija krvotočnog urušaja (631-632)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.9.
Vježba: Cirkulaciji šok u životinje (video zapis)
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati sastav normalnog urina. Utvrditi prisustvo patoloških sastojaka u urinu primjenom osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Objasniti princip osnovnih bubrežnih testova. Izračunati klirense prema zadanim parametrima. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bubrežnih bolesti i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta prerenalnih, renalnih i postrenalnih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bubrežnim bolestima.
Ponoviti gradivo sa S11, te pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 30. Bubrežna regulacija kalija, kalcija, fosfata i magnezija; združeno djelovanja bubrežnih mehanizama za nadzor nad volumenom krvi i izvanstanične tekućine (str.389-407)
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.4. Postrenalni poremećaji bubrežne funkcije (1026-1029)
Pogl. 30.6. Bubrežna insuficijencija (1029-1038)
Pogl. 30.7. Poremećaji količine i sastava mokraće (1038-1045)
Pogl. 30.8. Patofiziološka podloga bubrežnih testova (1045-1048)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 2.1.
- Vježba broj 2.2.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Odrediti pojedine plućne volumene i kapacitete, te usporediti dobivene vrijednosti s očekivanima. Izvesti osnovne statičke i dinamičke testove plućne funkcije, te protumačiti patogenetske mehanizme koji izazivaju njihove promjene.
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bolesti respiracijskog sustava i njihovih posljedica pomoću programskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta respiracijskih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bolestima dišnog sustava.
Ponoviti gradivo sa S12, S13, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Poglavlje 29. Poremećaji disanja:
Pogl. 29.1. Poremećaji ventilacije alveola (981-989)
Pogl. 29.2. Poremećaji difuzije plinova (989-991)
Pogl. 29.3. Poremećaji prometa tekućine i krvotoka u plućima (991-996)
Pogl. 29.4. Poremećaji ritma disanja (996-997)
Pogl. 29.5. Respiracijska insuficijencija (997-999)
Pogl. 29.6. Poremećaji metaboličkih funkcija pluća (999-1000)
Pogl. 29.7. Međusobni utjecaj poremećaja funkcije pluća i funkcije drugih organa (1000-1001)
Pogl. 29.8. Testovi plućnih funkcija (1001-1004)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 3.1.
- Vježba broj 3.2.
- Vježba broj 3.3.
- Vježba broj 3.4.
- Vježba broj 3.5.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka različitih poremećaja acido-bazne ravnoteže i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta acido-baznih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima acido-bazne ravnoteže.
Ponoviti gradivo sa S14, S15, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)
Pogl. 9. 6. Patofiziološke posljedice poremećaja acido-bazne ravnoteže (351-354)
Pogl. 9. 7. Patogenetska uloga lokalnih acido-baznih poremećaja (354-355)
Pogl. 9. 8. Procjena poremećaja acido-bazne ravnoteže (355-357)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 4.1.
Biopack
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Opisati nastanak membranskih i akcijskih potencijala u srcu. Opisati strukturu i specifičnosti srčanog mišića. Opisati funkciju srca kao crpke i funkciju srčanih zalistaka. Opisati provodni sustav i razjasniti ritmičku ekscitaciju srca.
Guyton i Hall:
Pogl. 5. Membranski potencijali i akcijski potencijali (str. 61-74)
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ishodi učenja
Opisati osnovu stvaranja i bilježenja električnog impulsa. Razumjeti i opisati nastanak normalnog EKG, konstrukciju vektora i električne osi.
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ishodi učenja
Interpretirati elektrokardiografske zapise poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama. Opisati mehanizme promjene vektora. Objasniti patogenetske mehanizme nastanka srčanih aritmija i znati ih elektrokardiografski interpretirati.
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ishodi učenja
Opisati cirkulacijski sustav. Objasniti fizikalna svojstva cirkulacije. Definirati biofizičke odnose između tlaka, protoka i otpora. Objasniti krivulje tlaka i volumena u arterijskom i venskom sustavu. Opisati mikrocirkulaciju i limfni sustav. Objasniti mehanizme izmjene kapilarne tekućine na kapilarnoj membrani. Objasniti poremećaje u raspodjeli izvanstanične tekućine.
Guyton i Hall:
Pogl. 14. Opći pregled cirkulacije; biofizika tlaka, protoka i otpora (str. 169-178)
Pogl. 15. Rastegljivost krvnih žila i funkcije arterijskoga i venskoga sustava (str. 179-188)
Pogl. 16. Mikrocirkulacija i limfni sustav: izmjena kapilarne tekućine, međustanična tekućina i protok limfe (str. 189-201)
Ishodi učenja
Opisati tkivni nadzor i humoralnu regulacija lokalnoga krvnog protoka. Opisati živčanu regulaciju cirkulacije i brzu kontrolu arterijskog tlaka. Objasniti dominantnu ulogu bubrega u dugoročnoj regulaciji arterijskog tlaka i hipertenziji.
Opisati integrirani sustav kontrole tlaka. Opisati patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije.
Guyton i Hall:
Pogl. 17. Lokalni i humoralni nadzor krvnog protoka kroz tkiva (str. 203-213)
Pogl. 18. Živčana regulacija cirkulacije i brza kontrola arterijskog tlaka (str. 215-225)
Pogl. 19. Uloga bubrega u dugoročnoj kontroli arterijskog tlaka i hipertenziji: integrirani sustav regulacije arterijskog tlaka (str. 227-243)
Ishodi učenja
Definirati srčani minutni volumen i srčani indeks. Definirati venski priljev. Objasniti periferne i srčane mehanizme, te važnost živčanog sustava u regulaciji minutnog volumena srca. Objasniti uzroke patološki velikih i malih vrijednosti srčanog minutnog volumena. Razumjeti kvantitativnu analizu regulacije srčanog minutnog volumena. Opisati specifičnosti koronarne cirkulacije. Opisati protok krvi kroz mišiće i koronarke u mišićnom radu i ishemiji.
Guyton i Hall:
Pogl.20. Srčani minutni volumen, venski priljev i njihova regulacija (str. 245-258)
Pogl. 21. Protok krvi kroz mišiće i srčani minutni volumen tijekom mišićnog rada; koronarna cirkulacija i ishemijska bolest srca (str. 259-269)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 148-153 , tj. od naslova “Struja ozljede” do kraj poglavlja)
Ishodi učenja
Raščlaniti i objasniti poremećaje u radu miokarda. Opisati posljedice oštećenja srčanih zalistaka. Opisati poremećaje punjenja srca i posljedice poremećaja minutnog volumena.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 1. Etiopatogeneza kardiovaskularnih bolesti (str. 886-888)
Pogl. 27. 2. Poremećaji rada miokarda (str. 888-897)
Pogl. 27. 3. Oštećenja srčanih zalistaka (str. 897-902)
Pogl. 27. 4. Poremećaji punjenja srca (str. 902-906)
Ishodi učenja
Opisati uzroke i mehanizme nastanka poremećaja koronarne cirkulacije. Nabrojati najvažnije srčane greške i mehanizme nastanka hemodinamskih poremećaja. Opisati načine prilagodbe srca opterećenju. Opisati kompenzirani i dekompezirani stadij srčane dekompenzacije, te utjecaj na organske sustave.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 6. Poremećaji koronarnog protoka (str. 915-925)
Pogl. 27. 7. Prirođene srčane grješke (str. 925-927)
Pogl. 27. 8. Prilagodba srca opterećenju (str. 927-933)
Pogl. 27.9. Zatajivanje srca (str. 933-942)
Pog. 27.10. Testovi za procjenu funkcije srca (str. 942-946)
Ishodi učenja
Opisati opće ustrojstvo bubrega i mokraćnog sustava. Razjasniti strukturu nefrona. Objasniti funkcije glomerula i tubula. Opisati specifičnosti bubrežnog protoka i njegove regulacije. Opisati mehanizam glomerularne filtracije.
Guyton i Hall:
Pogl. 26. Mokraćni sustav: funkcijska anatomija i stvaranje mokraće u bubrezima (str. 323-333)
Pogl. 27. Glomerularna filtracija, bubrežni protok krvi i njihova kontrola (str. 335-345)
Ishodi učenja
Opisati stvaranje mokraće u bubrezima, te procese reapsorpcije i sekrecije u tubulima. Opisati bubrežni nadzor nad osmolarnošću tjelesnih tekućina i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućini.
Guyton i Hall:
Pogl. 28. Reapsorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima (str. 347-368)
Pogl. 29. Koncentriranje i razrjeđivanje mokraće; regulacija osmolarnosti i koncentracija natrija u izvanstaničnoj tekućini (str. 371-387)
Ishodi učenja
Opisati etiopatogenezu nastanka bubrežnih bolesti, te razvrstati nefropatije i uropatije prema etiopatogenezi. Opisati etiopatogenezu i posljedice prerenalnih bolesti. Opisati etiopatogenezu i posljedice renalnih bolesti.
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.1. Etiopatogeneza i razvrstavanje nefropatija i uropatija (1008-1011)
Pogl. 30.2. Prerenalni poremećaji bubrežne funkcije (1011-1014)
Pogl. 30.3. Renalni poremećaji bubrežne funkcije (1014-1026)
Pogl. 30.5. Etiopatogeneza nefrotičkog sindroma (1028-1029)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme plućne ventilacije. Opisati plućnu cirkulaciju i objasniti nastanak plućnog edema i promjena u pleuralnoj tekućini. Razjasniti fizikalna načela izmjene plinova; difuzije kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu.
Guyton i Hall:
Pogl. 38. Plućna ventilacija (str 497-507).
Pogl. 39. Plućna cirkulacija, plućni edem i pleuralna tekućina (str. 509-516)
Pogl. 40. Načela izmjene plinova; difuzija kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu (str. 517-526)
Ishodi učenja
Opisati prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama. Opisati regulaciju disanja.
Guyton i Hall:
Pogl. 41. Prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama (str. 527-537)
Pogl. 42. Regulacija disanja (str. 539-548)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme regulacije acidobazne ravnoteže. Opisati važnost svakog pojedinog mehanizma regulacije acido-bazne ravnoteže.
Guyton i Hall:
Pogl. 31. Acido-bazna regulacija (str. 409-426)
Ishodi učenja
Opisati poremećaje acidobazne ravnoteže i načine njihove regulacije.
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)
Ishodi učenja
Opisati anatomske i funkcijske osobitosti srca i krvožilnog sustava. Objasniti i analizirati osnovne principe rada srca. Opisati ulogu zalistaka i procijeniti njihovu važnost u radu srca. Opisati srčani mišić kao crpku. Raščlaniti i analizirati faze sistole i dijastole. Raščlaniti i analizirati, te procijeniti važnost različitih mehanizama regulacije srčanog rada.
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme stvaranja membranskog i akcijskog potencijala. Opisati srčani sustav za stvaranje i provođenje impulsa. Razjasniti mehanizme koji nadziru nastanak i provođenje impulsa u srcu. Objasniti nastanak platoa u akcijskim potencijalima, ritmičnost i opetovano okidanje. Analizirati odnos EKG-a prema srčanom ciklusu. Konstruirati srednju električnu os srca iz EKG zapisa.
Ishodi učenja
Opisati i analizirati mehanizme nastanka poremećaja u ritmu. Opisati promjene spontane dijastoličke depolarizacije, promjene praga i potencijala u mirovanju. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u stvaranju impulsa. Opisati sinusne poremećaje i nastanak prijevremenih depolarizacija. Objasniti učinak iona na srčani ritam. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u provođenju: atrijske i atrioventrikularne blokove. Analizirati i procijeniti važnost složenih poremećaja u ritmu. Razjasniti mehanizme nastanka lepršanja i fibrilacije. Procijeniti posljedice fibrilacije atrija i ventrikula.
Ishodi učenja
Objasniti fizikalna svojstva cirkulacijskog sustava. Opisati funkcijske osobitosti stijenke aorte, arteriola, kapilara i vena. Opisati razlike u svojstvima sistemske i plućne cirkulacije. Definirati osnovne fizikalne principe toka krvi, te odnose između tlaka, protoka i otpora. Analizirati principe hemodinamike i Starlingovog zakona kapilarne dinamike. Opisati i analizirati, te procijeniti važnost kapilarne izmjene i promjena tlakova na kapilarnim membranama. Opisati i procijeniti važnost limfnog sustava u organizmu.
Ishodi učenja
Opisati i definirati mehanizme regulacije protoka u mikrocirkulaciji. Definirati mehanizme akutnog, srednjeročnog i dugoročnog nadzora nad krvnim protokom. Objasniti ustroj autonomnog živčanog sustava i mehanizme brze kontrole arterijskog tlaka. Objasniti refleksne mehanizme za održavanje krvnog tlaka i razumjeti promjene u tlaku koje nastaju tijekom mišićnog rada i ostalim vrstama stresa. Definirati dominantnu ulogu sustava bubreg-tjelesne tekućine u kontroli arterijskog tlaka. Razumjeti ulogu reninsko-angiotenzinskog sustava u regulaciji tlaka.
Ishodi učenja
Opisati osobitosti koronarnog protoka. Opisati i raščlaniti uzroke poremećaja koronarnog krvotoka i patogenezu ishemične srčane bolesti. Opisati i procijeniti važnost biokemijskih, mehaničkih i elektrofizioloških posljedica ishemije. Opisati razloge nastanka odražene boli u ishemijskoj bolesti srca. Opisati glavne značajke EKG nalaza u ishemiji i infarktu srca. Opisati i raščlaniti patogenetske mehanizme zatajivanja srca. Opisati razlike između kompenziranog i dekompenziranog srca. Opisati mehanizme i simptome jednostranog i obostranog zatajenja srca. Na primjeru zatajivanja srca objasniti cjelokupni nadzor nad minutnim volumenom i venskim priljevom.
Ishodi učenja
Objasniti osnovne patogenetske mehanizme hipertenzija, hipotenzija i poremećaja pulsa. Raščlaniti mehanizme esencijalne hipertenzije i sekundarnih hipertenzija. Opisati i raščlaniti posljedice hipertenzija i prateće promjene u EKG-u. Opisati mehanizme nastanka hipotenzija. Opisati i raščlaniti mehanizme nastanka poremećaja arterijskog i venskog pulsa.
Ishodi učenja
Objasniti i raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka krvotočnog urušaja. Definirati i analizirati kompenzirani i dekompenzirani stadij urušaja. Objasniti i raščlaniti posljedice krvotočnog urušaja na rad pojedinih organa i cijeli organizam.
Ishodi učenja
Definirati i raščlaniti sve funkcije bubrega u organizmu. Opisati i analizirati posebnosti glomerularne i peritubularne kapilarne mreže. Razjasniti rad osnovne funkcijske strukture - nefrona. Opisati specifičnost glomerularne membrane i njenu funkciju. Definirati minutnu glomerularnu filtraciju i analizirati čimbenike koji na nju utječu.
Ishodi učenja
Opisati funkciju pojedinih dijelova tubularnog sustava. Opisati i procijeniti važnost mehanizama autoregulacije glomerularne filtracije, regulacije osmolarnosti tjelesnih tekućina, regulacije koncentracije pojedinih iona, mehanizama koncentriranja i razrjeđivanja mokraće, mehanizama regulacije arterijskog tlaka.
Ishodi učenja
Opisati mehanizme prerenalnog, renalnog i postrenalnog zatajenja bubrega. Opisati patogenezu glomerulonefritisa i nefrotskog sindroma. Opisati i analizirati patogenetu tubulo-intersticijskih bolesti. Razumjeti patogenezu akutnog i kroničnog zatajenja bubrega. Objasniti nastanak promjena u količini i sastavu mokraće.
Ishodi učenja
Opisati mehaniku plućne ventilacije i fizikalna načela izmjene plinova. Definirati plućne volumene i kapacitete, minutni volumen disanja i alveolarnu ventilaciju. Raščlaniti funkcije dišnih putova. Opisati difuziju kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu. Opisati načine prijenosa kisika i ugljičnog dioksida krvlju. Opisati regulacijske mehanizme disanja.
Ishodi učenja
Objasniti poremećaje u ventilaciji pluća. Opisati patogenezu poremećaja difuzije plinova i poremećaja prometa tekućine i krvotoka u plućima. Objasniti poremećaje u ritmu disanja. Opisati razlike između hipoksemijskog i hiperkapnijskog oblika respiracijske insuficijencije. Opisati poremećaje metaboličkih funkcija pluća. Razlikovati poremećaje kao posljedica opstrukcijskih i restrikcijskih plućnih bolesti.
Ishodi učenja
Opisati regulacijske sustave za nadzor acidobazne ravnoteže. Razjasniti djelovanja staničnih i izvanstaničnih puferskih sustava. Opisati regulacijsku funkciju respiracijskog i bubrežnog sustava. Opisati adaptacijske mehanizme u plućima i bubrezima. Znati mehanizme reapsorpcije bikarbonata, titracije mokraćnih putova i lučenja amonijaka. Objasniti patofiziološke posljedice poremećaja acidobazne ravnoteže i načela njihove procjene.
Ishodi učenja
Opisati tjelesne volumene i sastav tjelesnih tekućina. Objasniti Starlingov zakon kapilare i njegove poremećaje. Opisati nastanak staničnog i izvanstaničnog edema. Znati patogenetsko svrstavanje edema.
Ishodi učenja
Analizirati rad srca in situ. Analizirati utjecaj različitih iona ili neurotransmitera na rad srca in situ. Izolirati n. vagus i analizirati djelovanje njegove stimulacije na rad srca in situ.
Ponoviti gradivo sa S1:
Guyton i Hall:
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.1.
Praktični dio: simulacijske vježbe na programu PhysioEx 9.0 (učinak stimulacije vagusa i simpatikusa; učinak injiciranja neurotransmitera i iona)
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Snimiti normalan elektrokardiografski (EKG) nalaz pomoću simulacijskog sustava. Očitati i interpretirati normalan elektrokardiografski nalaz. Izvesti vektorsku analizu i odrediti srednju električnu os. Zaključiti i procijeniti važnost mjerenja pojedinih valova, kompleksa, intervala i segmenata u interpretaciji EKG nalaza.
Ponoviti gradivo sa S2:
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.2.
- Vježba broj 1.3.
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati i interpretirati EKG nalaze u raznim poremećajima stvaranja i provođenja električnog impulsa. Analizirati poremećaje srednje električne osi u najčešćim poremećajima električne aktivnosti ili građe srca. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka aritmija i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamska razradba patogeneze. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima srčane električne aktivnosti.
Ponoviti gradivo sa S3:
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.4.
CD aritmije
Knjiga aritmija-primjeri
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Izmjeriti arterijski krvni tlak i analizirati uzroke poremećaja tlaka. Palpirati arterijski puls, zaključiti i objasniti razloge nastanka poremećaja arterijskog pulsa. Analizirati funkciju srčanih zalistaka i nastanka srčanih tonova. Analizirati mehanizme nastanka srčanih šumova i procijeniti njihovu važnost. Opisati i zaključiti o važnosti hemodinamskih posljedica u prirođenim srčanim greškama.Mjeriti jugularni venski puls, analizirati i procijeniti njegovu dijagnostičku važnost. Analizirati mehanizme koji održavaju krvni tlak na temelju mjerenja krvnog tlaka izravnom metodom. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije i hipotenzije pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta poremećaja tlaka i pulsa. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima arterijskog tlaka.
Pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl. 28. Poremećaji tlaka i protoka krvi:
Pogl. 28. 1. Poremećaji minutnog volumena srca (str. 947-952)
Pogl. 28. 2. Poremećaji arterijskog tlaka (str. 952-964)
Pogl. 28. 3. Poremećaji arterijskog i venskog pulsa (str 964-969)
Pogl. 28. 4. Poremećaji lokalne prokrvljenosti tkiva (str. 969-976)
Pogl. 28. 5. Testovi za procjenu tlaka i protoka krvi (str 976-979)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.5.
- Vježba broj 1.6.
- Vježba broj 1.7.
- Vježba broj 1.8.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Utvrditi i analizirati mehanizme nastanka različitih vrsta cirkulacijskog šoka. Promatrati učinke u životinja. Raščlaniti patogenetske mehanizme pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta cirkulacijskog šoka. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u tijeku nastanka cirkulacijskog šoka.
Pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 24. Cirkulacijski šok i njegovo liječenje (293-302)
Gamulin i sur.
Pogl. 18. Krvotočni urušaj:
Pogl. 18.1. Temeljni poremećaji u krvotočnom urušaju (619-622)
Pogl. 18.2. Patogeneza urušajnih stanja (622-625)
Pogl. 18.3. Patofiziološki tijek krvotočnog urušaja (625-630)
Pogl. 18.4. Očitovanje krvotočnog urušaja na pojedinim organima (630)
Pogl. 18.5. Patogenetski složeni oblici krvotočnog urušaja (630-631)
Pogl. 18.6. Hemodinamički poremećaji patogenetski srodni krvotočnom urušaju (631)
Pogl. 18.7. Klinička i laboratorijska procjena stadija krvotočnog urušaja (631-632)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.9.
Vježba: Cirkulaciji šok u životinje (video zapis)
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati sastav normalnog urina. Utvrditi prisustvo patoloških sastojaka u urinu primjenom osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Objasniti princip osnovnih bubrežnih testova. Izračunati klirense prema zadanim parametrima. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bubrežnih bolesti i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta prerenalnih, renalnih i postrenalnih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bubrežnim bolestima.
Ponoviti gradivo sa S11, te pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 30. Bubrežna regulacija kalija, kalcija, fosfata i magnezija; združeno djelovanja bubrežnih mehanizama za nadzor nad volumenom krvi i izvanstanične tekućine (str.389-407)
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.4. Postrenalni poremećaji bubrežne funkcije (1026-1029)
Pogl. 30.6. Bubrežna insuficijencija (1029-1038)
Pogl. 30.7. Poremećaji količine i sastava mokraće (1038-1045)
Pogl. 30.8. Patofiziološka podloga bubrežnih testova (1045-1048)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 2.1.
- Vježba broj 2.2.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Odrediti pojedine plućne volumene i kapacitete, te usporediti dobivene vrijednosti s očekivanima. Izvesti osnovne statičke i dinamičke testove plućne funkcije, te protumačiti patogenetske mehanizme koji izazivaju njihove promjene.
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bolesti respiracijskog sustava i njihovih posljedica pomoću programskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta respiracijskih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bolestima dišnog sustava.
Ponoviti gradivo sa S12, S13, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Poglavlje 29. Poremećaji disanja:
Pogl. 29.1. Poremećaji ventilacije alveola (981-989)
Pogl. 29.2. Poremećaji difuzije plinova (989-991)
Pogl. 29.3. Poremećaji prometa tekućine i krvotoka u plućima (991-996)
Pogl. 29.4. Poremećaji ritma disanja (996-997)
Pogl. 29.5. Respiracijska insuficijencija (997-999)
Pogl. 29.6. Poremećaji metaboličkih funkcija pluća (999-1000)
Pogl. 29.7. Međusobni utjecaj poremećaja funkcije pluća i funkcije drugih organa (1000-1001)
Pogl. 29.8. Testovi plućnih funkcija (1001-1004)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 3.1.
- Vježba broj 3.2.
- Vježba broj 3.3.
- Vježba broj 3.4.
- Vježba broj 3.5.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka različitih poremećaja acido-bazne ravnoteže i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta acido-baznih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima acido-bazne ravnoteže.
Ponoviti gradivo sa S14, S15, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)
Pogl. 9. 6. Patofiziološke posljedice poremećaja acido-bazne ravnoteže (351-354)
Pogl. 9. 7. Patogenetska uloga lokalnih acido-baznih poremećaja (354-355)
Pogl. 9. 8. Procjena poremećaja acido-bazne ravnoteže (355-357)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 4.1.
Biopack
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Opisati nastanak membranskih i akcijskih potencijala u srcu. Opisati strukturu i specifičnosti srčanog mišića. Opisati funkciju srca kao crpke i funkciju srčanih zalistaka. Opisati provodni sustav i razjasniti ritmičku ekscitaciju srca.
Guyton i Hall:
Pogl. 5. Membranski potencijali i akcijski potencijali (str. 61-74)
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ishodi učenja
Opisati osnovu stvaranja i bilježenja električnog impulsa. Razumjeti i opisati nastanak normalnog EKG, konstrukciju vektora i električne osi.
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ishodi učenja
Interpretirati elektrokardiografske zapise poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama. Opisati mehanizme promjene vektora. Objasniti patogenetske mehanizme nastanka srčanih aritmija i znati ih elektrokardiografski interpretirati.
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ishodi učenja
Opisati cirkulacijski sustav. Objasniti fizikalna svojstva cirkulacije. Definirati biofizičke odnose između tlaka, protoka i otpora. Objasniti krivulje tlaka i volumena u arterijskom i venskom sustavu. Opisati mikrocirkulaciju i limfni sustav. Objasniti mehanizme izmjene kapilarne tekućine na kapilarnoj membrani. Objasniti poremećaje u raspodjeli izvanstanične tekućine.
Guyton i Hall:
Pogl. 14. Opći pregled cirkulacije; biofizika tlaka, protoka i otpora (str. 169-178)
Pogl. 15. Rastegljivost krvnih žila i funkcije arterijskoga i venskoga sustava (str. 179-188)
Pogl. 16. Mikrocirkulacija i limfni sustav: izmjena kapilarne tekućine, međustanična tekućina i protok limfe (str. 189-201)
Ishodi učenja
Opisati tkivni nadzor i humoralnu regulacija lokalnoga krvnog protoka. Opisati živčanu regulaciju cirkulacije i brzu kontrolu arterijskog tlaka. Objasniti dominantnu ulogu bubrega u dugoročnoj regulaciji arterijskog tlaka i hipertenziji.
Opisati integrirani sustav kontrole tlaka. Opisati patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije.
Guyton i Hall:
Pogl. 17. Lokalni i humoralni nadzor krvnog protoka kroz tkiva (str. 203-213)
Pogl. 18. Živčana regulacija cirkulacije i brza kontrola arterijskog tlaka (str. 215-225)
Pogl. 19. Uloga bubrega u dugoročnoj kontroli arterijskog tlaka i hipertenziji: integrirani sustav regulacije arterijskog tlaka (str. 227-243)
Ishodi učenja
Definirati srčani minutni volumen i srčani indeks. Definirati venski priljev. Objasniti periferne i srčane mehanizme, te važnost živčanog sustava u regulaciji minutnog volumena srca. Objasniti uzroke patološki velikih i malih vrijednosti srčanog minutnog volumena. Razumjeti kvantitativnu analizu regulacije srčanog minutnog volumena. Opisati specifičnosti koronarne cirkulacije. Opisati protok krvi kroz mišiće i koronarke u mišićnom radu i ishemiji.
Guyton i Hall:
Pogl.20. Srčani minutni volumen, venski priljev i njihova regulacija (str. 245-258)
Pogl. 21. Protok krvi kroz mišiće i srčani minutni volumen tijekom mišićnog rada; koronarna cirkulacija i ishemijska bolest srca (str. 259-269)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 148-153 , tj. od naslova “Struja ozljede” do kraj poglavlja)
Ishodi učenja
Raščlaniti i objasniti poremećaje u radu miokarda. Opisati posljedice oštećenja srčanih zalistaka. Opisati poremećaje punjenja srca i posljedice poremećaja minutnog volumena.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 1. Etiopatogeneza kardiovaskularnih bolesti (str. 886-888)
Pogl. 27. 2. Poremećaji rada miokarda (str. 888-897)
Pogl. 27. 3. Oštećenja srčanih zalistaka (str. 897-902)
Pogl. 27. 4. Poremećaji punjenja srca (str. 902-906)
Ishodi učenja
Opisati uzroke i mehanizme nastanka poremećaja koronarne cirkulacije. Nabrojati najvažnije srčane greške i mehanizme nastanka hemodinamskih poremećaja. Opisati načine prilagodbe srca opterećenju. Opisati kompenzirani i dekompezirani stadij srčane dekompenzacije, te utjecaj na organske sustave.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 6. Poremećaji koronarnog protoka (str. 915-925)
Pogl. 27. 7. Prirođene srčane grješke (str. 925-927)
Pogl. 27. 8. Prilagodba srca opterećenju (str. 927-933)
Pogl. 27.9. Zatajivanje srca (str. 933-942)
Pog. 27.10. Testovi za procjenu funkcije srca (str. 942-946)
Ishodi učenja
Opisati opće ustrojstvo bubrega i mokraćnog sustava. Razjasniti strukturu nefrona. Objasniti funkcije glomerula i tubula. Opisati specifičnosti bubrežnog protoka i njegove regulacije. Opisati mehanizam glomerularne filtracije.
Guyton i Hall:
Pogl. 26. Mokraćni sustav: funkcijska anatomija i stvaranje mokraće u bubrezima (str. 323-333)
Pogl. 27. Glomerularna filtracija, bubrežni protok krvi i njihova kontrola (str. 335-345)
Ishodi učenja
Opisati stvaranje mokraće u bubrezima, te procese reapsorpcije i sekrecije u tubulima. Opisati bubrežni nadzor nad osmolarnošću tjelesnih tekućina i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućini.
Guyton i Hall:
Pogl. 28. Reapsorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima (str. 347-368)
Pogl. 29. Koncentriranje i razrjeđivanje mokraće; regulacija osmolarnosti i koncentracija natrija u izvanstaničnoj tekućini (str. 371-387)
Ishodi učenja
Opisati etiopatogenezu nastanka bubrežnih bolesti, te razvrstati nefropatije i uropatije prema etiopatogenezi. Opisati etiopatogenezu i posljedice prerenalnih bolesti. Opisati etiopatogenezu i posljedice renalnih bolesti.
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.1. Etiopatogeneza i razvrstavanje nefropatija i uropatija (1008-1011)
Pogl. 30.2. Prerenalni poremećaji bubrežne funkcije (1011-1014)
Pogl. 30.3. Renalni poremećaji bubrežne funkcije (1014-1026)
Pogl. 30.5. Etiopatogeneza nefrotičkog sindroma (1028-1029)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme plućne ventilacije. Opisati plućnu cirkulaciju i objasniti nastanak plućnog edema i promjena u pleuralnoj tekućini. Razjasniti fizikalna načela izmjene plinova; difuzije kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu.
Guyton i Hall:
Pogl. 38. Plućna ventilacija (str 497-507).
Pogl. 39. Plućna cirkulacija, plućni edem i pleuralna tekućina (str. 509-516)
Pogl. 40. Načela izmjene plinova; difuzija kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu (str. 517-526)
Ishodi učenja
Opisati prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama. Opisati regulaciju disanja.
Guyton i Hall:
Pogl. 41. Prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama (str. 527-537)
Pogl. 42. Regulacija disanja (str. 539-548)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme regulacije acidobazne ravnoteže. Opisati važnost svakog pojedinog mehanizma regulacije acido-bazne ravnoteže.
Guyton i Hall:
Pogl. 31. Acido-bazna regulacija (str. 409-426)
Ishodi učenja
Opisati poremećaje acidobazne ravnoteže i načine njihove regulacije.
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)
Ishodi učenja
Opisati anatomske i funkcijske osobitosti srca i krvožilnog sustava. Objasniti i analizirati osnovne principe rada srca. Opisati ulogu zalistaka i procijeniti njihovu važnost u radu srca. Opisati srčani mišić kao crpku. Raščlaniti i analizirati faze sistole i dijastole. Raščlaniti i analizirati, te procijeniti važnost različitih mehanizama regulacije srčanog rada.
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme stvaranja membranskog i akcijskog potencijala. Opisati srčani sustav za stvaranje i provođenje impulsa. Razjasniti mehanizme koji nadziru nastanak i provođenje impulsa u srcu. Objasniti nastanak platoa u akcijskim potencijalima, ritmičnost i opetovano okidanje. Analizirati odnos EKG-a prema srčanom ciklusu. Konstruirati srednju električnu os srca iz EKG zapisa.
Ishodi učenja
Opisati i analizirati mehanizme nastanka poremećaja u ritmu. Opisati promjene spontane dijastoličke depolarizacije, promjene praga i potencijala u mirovanju. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u stvaranju impulsa. Opisati sinusne poremećaje i nastanak prijevremenih depolarizacija. Objasniti učinak iona na srčani ritam. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u provođenju: atrijske i atrioventrikularne blokove. Analizirati i procijeniti važnost složenih poremećaja u ritmu. Razjasniti mehanizme nastanka lepršanja i fibrilacije. Procijeniti posljedice fibrilacije atrija i ventrikula.
Ishodi učenja
Objasniti fizikalna svojstva cirkulacijskog sustava. Opisati funkcijske osobitosti stijenke aorte, arteriola, kapilara i vena. Opisati razlike u svojstvima sistemske i plućne cirkulacije. Definirati osnovne fizikalne principe toka krvi, te odnose između tlaka, protoka i otpora. Analizirati principe hemodinamike i Starlingovog zakona kapilarne dinamike. Opisati i analizirati, te procijeniti važnost kapilarne izmjene i promjena tlakova na kapilarnim membranama. Opisati i procijeniti važnost limfnog sustava u organizmu.
Ishodi učenja
Opisati i definirati mehanizme regulacije protoka u mikrocirkulaciji. Definirati mehanizme akutnog, srednjeročnog i dugoročnog nadzora nad krvnim protokom. Objasniti ustroj autonomnog živčanog sustava i mehanizme brze kontrole arterijskog tlaka. Objasniti refleksne mehanizme za održavanje krvnog tlaka i razumjeti promjene u tlaku koje nastaju tijekom mišićnog rada i ostalim vrstama stresa. Definirati dominantnu ulogu sustava bubreg-tjelesne tekućine u kontroli arterijskog tlaka. Razumjeti ulogu reninsko-angiotenzinskog sustava u regulaciji tlaka.
Ishodi učenja
Opisati osobitosti koronarnog protoka. Opisati i raščlaniti uzroke poremećaja koronarnog krvotoka i patogenezu ishemične srčane bolesti. Opisati i procijeniti važnost biokemijskih, mehaničkih i elektrofizioloških posljedica ishemije. Opisati razloge nastanka odražene boli u ishemijskoj bolesti srca. Opisati glavne značajke EKG nalaza u ishemiji i infarktu srca. Opisati i raščlaniti patogenetske mehanizme zatajivanja srca. Opisati razlike između kompenziranog i dekompenziranog srca. Opisati mehanizme i simptome jednostranog i obostranog zatajenja srca. Na primjeru zatajivanja srca objasniti cjelokupni nadzor nad minutnim volumenom i venskim priljevom.
Ishodi učenja
Objasniti osnovne patogenetske mehanizme hipertenzija, hipotenzija i poremećaja pulsa. Raščlaniti mehanizme esencijalne hipertenzije i sekundarnih hipertenzija. Opisati i raščlaniti posljedice hipertenzija i prateće promjene u EKG-u. Opisati mehanizme nastanka hipotenzija. Opisati i raščlaniti mehanizme nastanka poremećaja arterijskog i venskog pulsa.
Ishodi učenja
Objasniti i raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka krvotočnog urušaja. Definirati i analizirati kompenzirani i dekompenzirani stadij urušaja. Objasniti i raščlaniti posljedice krvotočnog urušaja na rad pojedinih organa i cijeli organizam.
Ishodi učenja
Definirati i raščlaniti sve funkcije bubrega u organizmu. Opisati i analizirati posebnosti glomerularne i peritubularne kapilarne mreže. Razjasniti rad osnovne funkcijske strukture - nefrona. Opisati specifičnost glomerularne membrane i njenu funkciju. Definirati minutnu glomerularnu filtraciju i analizirati čimbenike koji na nju utječu.
Ishodi učenja
Opisati funkciju pojedinih dijelova tubularnog sustava. Opisati i procijeniti važnost mehanizama autoregulacije glomerularne filtracije, regulacije osmolarnosti tjelesnih tekućina, regulacije koncentracije pojedinih iona, mehanizama koncentriranja i razrjeđivanja mokraće, mehanizama regulacije arterijskog tlaka.
Ishodi učenja
Opisati mehanizme prerenalnog, renalnog i postrenalnog zatajenja bubrega. Opisati patogenezu glomerulonefritisa i nefrotskog sindroma. Opisati i analizirati patogenetu tubulo-intersticijskih bolesti. Razumjeti patogenezu akutnog i kroničnog zatajenja bubrega. Objasniti nastanak promjena u količini i sastavu mokraće.
Ishodi učenja
Opisati mehaniku plućne ventilacije i fizikalna načela izmjene plinova. Definirati plućne volumene i kapacitete, minutni volumen disanja i alveolarnu ventilaciju. Raščlaniti funkcije dišnih putova. Opisati difuziju kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu. Opisati načine prijenosa kisika i ugljičnog dioksida krvlju. Opisati regulacijske mehanizme disanja.
Ishodi učenja
Objasniti poremećaje u ventilaciji pluća. Opisati patogenezu poremećaja difuzije plinova i poremećaja prometa tekućine i krvotoka u plućima. Objasniti poremećaje u ritmu disanja. Opisati razlike između hipoksemijskog i hiperkapnijskog oblika respiracijske insuficijencije. Opisati poremećaje metaboličkih funkcija pluća. Razlikovati poremećaje kao posljedica opstrukcijskih i restrikcijskih plućnih bolesti.
Ishodi učenja
Opisati regulacijske sustave za nadzor acidobazne ravnoteže. Razjasniti djelovanja staničnih i izvanstaničnih puferskih sustava. Opisati regulacijsku funkciju respiracijskog i bubrežnog sustava. Opisati adaptacijske mehanizme u plućima i bubrezima. Znati mehanizme reapsorpcije bikarbonata, titracije mokraćnih putova i lučenja amonijaka. Objasniti patofiziološke posljedice poremećaja acidobazne ravnoteže i načela njihove procjene.
Ishodi učenja
Opisati tjelesne volumene i sastav tjelesnih tekućina. Objasniti Starlingov zakon kapilare i njegove poremećaje. Opisati nastanak staničnog i izvanstaničnog edema. Znati patogenetsko svrstavanje edema.
Ishodi učenja
Analizirati rad srca in situ. Analizirati utjecaj različitih iona ili neurotransmitera na rad srca in situ. Izolirati n. vagus i analizirati djelovanje njegove stimulacije na rad srca in situ.
Ponoviti gradivo sa S1:
Guyton i Hall:
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.1.
Praktični dio: simulacijske vježbe na programu PhysioEx 9.0 (učinak stimulacije vagusa i simpatikusa; učinak injiciranja neurotransmitera i iona)
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Snimiti normalan elektrokardiografski (EKG) nalaz pomoću simulacijskog sustava. Očitati i interpretirati normalan elektrokardiografski nalaz. Izvesti vektorsku analizu i odrediti srednju električnu os. Zaključiti i procijeniti važnost mjerenja pojedinih valova, kompleksa, intervala i segmenata u interpretaciji EKG nalaza.
Ponoviti gradivo sa S2:
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.2.
- Vježba broj 1.3.
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati i interpretirati EKG nalaze u raznim poremećajima stvaranja i provođenja električnog impulsa. Analizirati poremećaje srednje električne osi u najčešćim poremećajima električne aktivnosti ili građe srca. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka aritmija i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamska razradba patogeneze. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima srčane električne aktivnosti.
Ponoviti gradivo sa S3:
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.4.
CD aritmije
Knjiga aritmija-primjeri
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Izmjeriti arterijski krvni tlak i analizirati uzroke poremećaja tlaka. Palpirati arterijski puls, zaključiti i objasniti razloge nastanka poremećaja arterijskog pulsa. Analizirati funkciju srčanih zalistaka i nastanka srčanih tonova. Analizirati mehanizme nastanka srčanih šumova i procijeniti njihovu važnost. Opisati i zaključiti o važnosti hemodinamskih posljedica u prirođenim srčanim greškama.Mjeriti jugularni venski puls, analizirati i procijeniti njegovu dijagnostičku važnost. Analizirati mehanizme koji održavaju krvni tlak na temelju mjerenja krvnog tlaka izravnom metodom. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije i hipotenzije pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta poremećaja tlaka i pulsa. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima arterijskog tlaka.
Pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl. 28. Poremećaji tlaka i protoka krvi:
Pogl. 28. 1. Poremećaji minutnog volumena srca (str. 947-952)
Pogl. 28. 2. Poremećaji arterijskog tlaka (str. 952-964)
Pogl. 28. 3. Poremećaji arterijskog i venskog pulsa (str 964-969)
Pogl. 28. 4. Poremećaji lokalne prokrvljenosti tkiva (str. 969-976)
Pogl. 28. 5. Testovi za procjenu tlaka i protoka krvi (str 976-979)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.5.
- Vježba broj 1.6.
- Vježba broj 1.7.
- Vježba broj 1.8.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Utvrditi i analizirati mehanizme nastanka različitih vrsta cirkulacijskog šoka. Promatrati učinke u životinja. Raščlaniti patogenetske mehanizme pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta cirkulacijskog šoka. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u tijeku nastanka cirkulacijskog šoka.
Pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 24. Cirkulacijski šok i njegovo liječenje (293-302)
Gamulin i sur.
Pogl. 18. Krvotočni urušaj:
Pogl. 18.1. Temeljni poremećaji u krvotočnom urušaju (619-622)
Pogl. 18.2. Patogeneza urušajnih stanja (622-625)
Pogl. 18.3. Patofiziološki tijek krvotočnog urušaja (625-630)
Pogl. 18.4. Očitovanje krvotočnog urušaja na pojedinim organima (630)
Pogl. 18.5. Patogenetski složeni oblici krvotočnog urušaja (630-631)
Pogl. 18.6. Hemodinamički poremećaji patogenetski srodni krvotočnom urušaju (631)
Pogl. 18.7. Klinička i laboratorijska procjena stadija krvotočnog urušaja (631-632)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.9.
Vježba: Cirkulaciji šok u životinje (video zapis)
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati sastav normalnog urina. Utvrditi prisustvo patoloških sastojaka u urinu primjenom osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Objasniti princip osnovnih bubrežnih testova. Izračunati klirense prema zadanim parametrima. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bubrežnih bolesti i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta prerenalnih, renalnih i postrenalnih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bubrežnim bolestima.
Ponoviti gradivo sa S11, te pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 30. Bubrežna regulacija kalija, kalcija, fosfata i magnezija; združeno djelovanja bubrežnih mehanizama za nadzor nad volumenom krvi i izvanstanične tekućine (str.389-407)
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.4. Postrenalni poremećaji bubrežne funkcije (1026-1029)
Pogl. 30.6. Bubrežna insuficijencija (1029-1038)
Pogl. 30.7. Poremećaji količine i sastava mokraće (1038-1045)
Pogl. 30.8. Patofiziološka podloga bubrežnih testova (1045-1048)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 2.1.
- Vježba broj 2.2.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Odrediti pojedine plućne volumene i kapacitete, te usporediti dobivene vrijednosti s očekivanima. Izvesti osnovne statičke i dinamičke testove plućne funkcije, te protumačiti patogenetske mehanizme koji izazivaju njihove promjene.
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bolesti respiracijskog sustava i njihovih posljedica pomoću programskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta respiracijskih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bolestima dišnog sustava.
Ponoviti gradivo sa S12, S13, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Poglavlje 29. Poremećaji disanja:
Pogl. 29.1. Poremećaji ventilacije alveola (981-989)
Pogl. 29.2. Poremećaji difuzije plinova (989-991)
Pogl. 29.3. Poremećaji prometa tekućine i krvotoka u plućima (991-996)
Pogl. 29.4. Poremećaji ritma disanja (996-997)
Pogl. 29.5. Respiracijska insuficijencija (997-999)
Pogl. 29.6. Poremećaji metaboličkih funkcija pluća (999-1000)
Pogl. 29.7. Međusobni utjecaj poremećaja funkcije pluća i funkcije drugih organa (1000-1001)
Pogl. 29.8. Testovi plućnih funkcija (1001-1004)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 3.1.
- Vježba broj 3.2.
- Vježba broj 3.3.
- Vježba broj 3.4.
- Vježba broj 3.5.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka različitih poremećaja acido-bazne ravnoteže i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta acido-baznih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima acido-bazne ravnoteže.
Ponoviti gradivo sa S14, S15, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)
Pogl. 9. 6. Patofiziološke posljedice poremećaja acido-bazne ravnoteže (351-354)
Pogl. 9. 7. Patogenetska uloga lokalnih acido-baznih poremećaja (354-355)
Pogl. 9. 8. Procjena poremećaja acido-bazne ravnoteže (355-357)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 4.1.
Biopack
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Opisati nastanak membranskih i akcijskih potencijala u srcu. Opisati strukturu i specifičnosti srčanog mišića. Opisati funkciju srca kao crpke i funkciju srčanih zalistaka. Opisati provodni sustav i razjasniti ritmičku ekscitaciju srca.
Guyton i Hall:
Pogl. 5. Membranski potencijali i akcijski potencijali (str. 61-74)
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ishodi učenja
Opisati osnovu stvaranja i bilježenja električnog impulsa. Razumjeti i opisati nastanak normalnog EKG, konstrukciju vektora i električne osi.
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ishodi učenja
Interpretirati elektrokardiografske zapise poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama. Opisati mehanizme promjene vektora. Objasniti patogenetske mehanizme nastanka srčanih aritmija i znati ih elektrokardiografski interpretirati.
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ishodi učenja
Opisati cirkulacijski sustav. Objasniti fizikalna svojstva cirkulacije. Definirati biofizičke odnose između tlaka, protoka i otpora. Objasniti krivulje tlaka i volumena u arterijskom i venskom sustavu. Opisati mikrocirkulaciju i limfni sustav. Objasniti mehanizme izmjene kapilarne tekućine na kapilarnoj membrani. Objasniti poremećaje u raspodjeli izvanstanične tekućine.
Guyton i Hall:
Pogl. 14. Opći pregled cirkulacije; biofizika tlaka, protoka i otpora (str. 169-178)
Pogl. 15. Rastegljivost krvnih žila i funkcije arterijskoga i venskoga sustava (str. 179-188)
Pogl. 16. Mikrocirkulacija i limfni sustav: izmjena kapilarne tekućine, međustanična tekućina i protok limfe (str. 189-201)
Ishodi učenja
Opisati tkivni nadzor i humoralnu regulacija lokalnoga krvnog protoka. Opisati živčanu regulaciju cirkulacije i brzu kontrolu arterijskog tlaka. Objasniti dominantnu ulogu bubrega u dugoročnoj regulaciji arterijskog tlaka i hipertenziji.
Opisati integrirani sustav kontrole tlaka. Opisati patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije.
Guyton i Hall:
Pogl. 17. Lokalni i humoralni nadzor krvnog protoka kroz tkiva (str. 203-213)
Pogl. 18. Živčana regulacija cirkulacije i brza kontrola arterijskog tlaka (str. 215-225)
Pogl. 19. Uloga bubrega u dugoročnoj kontroli arterijskog tlaka i hipertenziji: integrirani sustav regulacije arterijskog tlaka (str. 227-243)
Ishodi učenja
Definirati srčani minutni volumen i srčani indeks. Definirati venski priljev. Objasniti periferne i srčane mehanizme, te važnost živčanog sustava u regulaciji minutnog volumena srca. Objasniti uzroke patološki velikih i malih vrijednosti srčanog minutnog volumena. Razumjeti kvantitativnu analizu regulacije srčanog minutnog volumena. Opisati specifičnosti koronarne cirkulacije. Opisati protok krvi kroz mišiće i koronarke u mišićnom radu i ishemiji.
Guyton i Hall:
Pogl.20. Srčani minutni volumen, venski priljev i njihova regulacija (str. 245-258)
Pogl. 21. Protok krvi kroz mišiće i srčani minutni volumen tijekom mišićnog rada; koronarna cirkulacija i ishemijska bolest srca (str. 259-269)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 148-153 , tj. od naslova “Struja ozljede” do kraj poglavlja)
Ishodi učenja
Raščlaniti i objasniti poremećaje u radu miokarda. Opisati posljedice oštećenja srčanih zalistaka. Opisati poremećaje punjenja srca i posljedice poremećaja minutnog volumena.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 1. Etiopatogeneza kardiovaskularnih bolesti (str. 886-888)
Pogl. 27. 2. Poremećaji rada miokarda (str. 888-897)
Pogl. 27. 3. Oštećenja srčanih zalistaka (str. 897-902)
Pogl. 27. 4. Poremećaji punjenja srca (str. 902-906)
Ishodi učenja
Opisati uzroke i mehanizme nastanka poremećaja koronarne cirkulacije. Nabrojati najvažnije srčane greške i mehanizme nastanka hemodinamskih poremećaja. Opisati načine prilagodbe srca opterećenju. Opisati kompenzirani i dekompezirani stadij srčane dekompenzacije, te utjecaj na organske sustave.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 6. Poremećaji koronarnog protoka (str. 915-925)
Pogl. 27. 7. Prirođene srčane grješke (str. 925-927)
Pogl. 27. 8. Prilagodba srca opterećenju (str. 927-933)
Pogl. 27.9. Zatajivanje srca (str. 933-942)
Pog. 27.10. Testovi za procjenu funkcije srca (str. 942-946)
Ishodi učenja
Opisati opće ustrojstvo bubrega i mokraćnog sustava. Razjasniti strukturu nefrona. Objasniti funkcije glomerula i tubula. Opisati specifičnosti bubrežnog protoka i njegove regulacije. Opisati mehanizam glomerularne filtracije.
Guyton i Hall:
Pogl. 26. Mokraćni sustav: funkcijska anatomija i stvaranje mokraće u bubrezima (str. 323-333)
Pogl. 27. Glomerularna filtracija, bubrežni protok krvi i njihova kontrola (str. 335-345)
Ishodi učenja
Opisati stvaranje mokraće u bubrezima, te procese reapsorpcije i sekrecije u tubulima. Opisati bubrežni nadzor nad osmolarnošću tjelesnih tekućina i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućini.
Guyton i Hall:
Pogl. 28. Reapsorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima (str. 347-368)
Pogl. 29. Koncentriranje i razrjeđivanje mokraće; regulacija osmolarnosti i koncentracija natrija u izvanstaničnoj tekućini (str. 371-387)
Ishodi učenja
Opisati etiopatogenezu nastanka bubrežnih bolesti, te razvrstati nefropatije i uropatije prema etiopatogenezi. Opisati etiopatogenezu i posljedice prerenalnih bolesti. Opisati etiopatogenezu i posljedice renalnih bolesti.
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.1. Etiopatogeneza i razvrstavanje nefropatija i uropatija (1008-1011)
Pogl. 30.2. Prerenalni poremećaji bubrežne funkcije (1011-1014)
Pogl. 30.3. Renalni poremećaji bubrežne funkcije (1014-1026)
Pogl. 30.5. Etiopatogeneza nefrotičkog sindroma (1028-1029)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme plućne ventilacije. Opisati plućnu cirkulaciju i objasniti nastanak plućnog edema i promjena u pleuralnoj tekućini. Razjasniti fizikalna načela izmjene plinova; difuzije kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu.
Guyton i Hall:
Pogl. 38. Plućna ventilacija (str 497-507).
Pogl. 39. Plućna cirkulacija, plućni edem i pleuralna tekućina (str. 509-516)
Pogl. 40. Načela izmjene plinova; difuzija kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu (str. 517-526)
Ishodi učenja
Opisati prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama. Opisati regulaciju disanja.
Guyton i Hall:
Pogl. 41. Prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama (str. 527-537)
Pogl. 42. Regulacija disanja (str. 539-548)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme regulacije acidobazne ravnoteže. Opisati važnost svakog pojedinog mehanizma regulacije acido-bazne ravnoteže.
Guyton i Hall:
Pogl. 31. Acido-bazna regulacija (str. 409-426)
Ishodi učenja
Opisati poremećaje acidobazne ravnoteže i načine njihove regulacije.
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)
Ishodi učenja
Opisati anatomske i funkcijske osobitosti srca i krvožilnog sustava. Objasniti i analizirati osnovne principe rada srca. Opisati ulogu zalistaka i procijeniti njihovu važnost u radu srca. Opisati srčani mišić kao crpku. Raščlaniti i analizirati faze sistole i dijastole. Raščlaniti i analizirati, te procijeniti važnost različitih mehanizama regulacije srčanog rada.
Ishodi učenja
Objasniti mehanizme stvaranja membranskog i akcijskog potencijala. Opisati srčani sustav za stvaranje i provođenje impulsa. Razjasniti mehanizme koji nadziru nastanak i provođenje impulsa u srcu. Objasniti nastanak platoa u akcijskim potencijalima, ritmičnost i opetovano okidanje. Analizirati odnos EKG-a prema srčanom ciklusu. Konstruirati srednju električnu os srca iz EKG zapisa.
Ishodi učenja
Opisati i analizirati mehanizme nastanka poremećaja u ritmu. Opisati promjene spontane dijastoličke depolarizacije, promjene praga i potencijala u mirovanju. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u stvaranju impulsa. Opisati sinusne poremećaje i nastanak prijevremenih depolarizacija. Objasniti učinak iona na srčani ritam. Analizirati i procijeniti važnost poremećaja u provođenju: atrijske i atrioventrikularne blokove. Analizirati i procijeniti važnost složenih poremećaja u ritmu. Razjasniti mehanizme nastanka lepršanja i fibrilacije. Procijeniti posljedice fibrilacije atrija i ventrikula.
Ishodi učenja
Objasniti fizikalna svojstva cirkulacijskog sustava. Opisati funkcijske osobitosti stijenke aorte, arteriola, kapilara i vena. Opisati razlike u svojstvima sistemske i plućne cirkulacije. Definirati osnovne fizikalne principe toka krvi, te odnose između tlaka, protoka i otpora. Analizirati principe hemodinamike i Starlingovog zakona kapilarne dinamike. Opisati i analizirati, te procijeniti važnost kapilarne izmjene i promjena tlakova na kapilarnim membranama. Opisati i procijeniti važnost limfnog sustava u organizmu.
Ishodi učenja
Opisati i definirati mehanizme regulacije protoka u mikrocirkulaciji. Definirati mehanizme akutnog, srednjeročnog i dugoročnog nadzora nad krvnim protokom. Objasniti ustroj autonomnog živčanog sustava i mehanizme brze kontrole arterijskog tlaka. Objasniti refleksne mehanizme za održavanje krvnog tlaka i razumjeti promjene u tlaku koje nastaju tijekom mišićnog rada i ostalim vrstama stresa. Definirati dominantnu ulogu sustava bubreg-tjelesne tekućine u kontroli arterijskog tlaka. Razumjeti ulogu reninsko-angiotenzinskog sustava u regulaciji tlaka.
Ishodi učenja
Opisati osobitosti koronarnog protoka. Opisati i raščlaniti uzroke poremećaja koronarnog krvotoka i patogenezu ishemične srčane bolesti. Opisati i procijeniti važnost biokemijskih, mehaničkih i elektrofizioloških posljedica ishemije. Opisati razloge nastanka odražene boli u ishemijskoj bolesti srca. Opisati glavne značajke EKG nalaza u ishemiji i infarktu srca. Opisati i raščlaniti patogenetske mehanizme zatajivanja srca. Opisati razlike između kompenziranog i dekompenziranog srca. Opisati mehanizme i simptome jednostranog i obostranog zatajenja srca. Na primjeru zatajivanja srca objasniti cjelokupni nadzor nad minutnim volumenom i venskim priljevom.
Ishodi učenja
Objasniti osnovne patogenetske mehanizme hipertenzija, hipotenzija i poremećaja pulsa. Raščlaniti mehanizme esencijalne hipertenzije i sekundarnih hipertenzija. Opisati i raščlaniti posljedice hipertenzija i prateće promjene u EKG-u. Opisati mehanizme nastanka hipotenzija. Opisati i raščlaniti mehanizme nastanka poremećaja arterijskog i venskog pulsa.
Ishodi učenja
Objasniti i raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka krvotočnog urušaja. Definirati i analizirati kompenzirani i dekompenzirani stadij urušaja. Objasniti i raščlaniti posljedice krvotočnog urušaja na rad pojedinih organa i cijeli organizam.
Ishodi učenja
Definirati i raščlaniti sve funkcije bubrega u organizmu. Opisati i analizirati posebnosti glomerularne i peritubularne kapilarne mreže. Razjasniti rad osnovne funkcijske strukture - nefrona. Opisati specifičnost glomerularne membrane i njenu funkciju. Definirati minutnu glomerularnu filtraciju i analizirati čimbenike koji na nju utječu.
Ishodi učenja
Opisati funkciju pojedinih dijelova tubularnog sustava. Opisati i procijeniti važnost mehanizama autoregulacije glomerularne filtracije, regulacije osmolarnosti tjelesnih tekućina, regulacije koncentracije pojedinih iona, mehanizama koncentriranja i razrjeđivanja mokraće, mehanizama regulacije arterijskog tlaka.
Ishodi učenja
Opisati mehanizme prerenalnog, renalnog i postrenalnog zatajenja bubrega. Opisati patogenezu glomerulonefritisa i nefrotskog sindroma. Opisati i analizirati patogenetu tubulo-intersticijskih bolesti. Razumjeti patogenezu akutnog i kroničnog zatajenja bubrega. Objasniti nastanak promjena u količini i sastavu mokraće.
Ishodi učenja
Opisati mehaniku plućne ventilacije i fizikalna načela izmjene plinova. Definirati plućne volumene i kapacitete, minutni volumen disanja i alveolarnu ventilaciju. Raščlaniti funkcije dišnih putova. Opisati difuziju kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu. Opisati načine prijenosa kisika i ugljičnog dioksida krvlju. Opisati regulacijske mehanizme disanja.
Ishodi učenja
Objasniti poremećaje u ventilaciji pluća. Opisati patogenezu poremećaja difuzije plinova i poremećaja prometa tekućine i krvotoka u plućima. Objasniti poremećaje u ritmu disanja. Opisati razlike između hipoksemijskog i hiperkapnijskog oblika respiracijske insuficijencije. Opisati poremećaje metaboličkih funkcija pluća. Razlikovati poremećaje kao posljedica opstrukcijskih i restrikcijskih plućnih bolesti.
Ishodi učenja
Opisati regulacijske sustave za nadzor acidobazne ravnoteže. Razjasniti djelovanja staničnih i izvanstaničnih puferskih sustava. Opisati regulacijsku funkciju respiracijskog i bubrežnog sustava. Opisati adaptacijske mehanizme u plućima i bubrezima. Znati mehanizme reapsorpcije bikarbonata, titracije mokraćnih putova i lučenja amonijaka. Objasniti patofiziološke posljedice poremećaja acidobazne ravnoteže i načela njihove procjene.
Ishodi učenja
Opisati tjelesne volumene i sastav tjelesnih tekućina. Objasniti Starlingov zakon kapilare i njegove poremećaje. Opisati nastanak staničnog i izvanstaničnog edema. Znati patogenetsko svrstavanje edema.
Ishodi učenja
Analizirati rad srca in situ. Analizirati utjecaj različitih iona ili neurotransmitera na rad srca in situ. Izolirati n. vagus i analizirati djelovanje njegove stimulacije na rad srca in situ.
Ponoviti gradivo sa S1:
Guyton i Hall:
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.1.
Praktični dio: simulacijske vježbe na programu PhysioEx 9.0 (učinak stimulacije vagusa i simpatikusa; učinak injiciranja neurotransmitera i iona)
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Snimiti normalan elektrokardiografski (EKG) nalaz pomoću simulacijskog sustava. Očitati i interpretirati normalan elektrokardiografski nalaz. Izvesti vektorsku analizu i odrediti srednju električnu os. Zaključiti i procijeniti važnost mjerenja pojedinih valova, kompleksa, intervala i segmenata u interpretaciji EKG nalaza.
Ponoviti gradivo sa S2:
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.2.
- Vježba broj 1.3.
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati i interpretirati EKG nalaze u raznim poremećajima stvaranja i provođenja električnog impulsa. Analizirati poremećaje srednje električne osi u najčešćim poremećajima električne aktivnosti ili građe srca. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka aritmija i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamska razradba patogeneze. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima srčane električne aktivnosti.
Ponoviti gradivo sa S3:
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.4.
CD aritmije
Knjiga aritmija-primjeri
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Izmjeriti arterijski krvni tlak i analizirati uzroke poremećaja tlaka. Palpirati arterijski puls, zaključiti i objasniti razloge nastanka poremećaja arterijskog pulsa. Analizirati funkciju srčanih zalistaka i nastanka srčanih tonova. Analizirati mehanizme nastanka srčanih šumova i procijeniti njihovu važnost. Opisati i zaključiti o važnosti hemodinamskih posljedica u prirođenim srčanim greškama.Mjeriti jugularni venski puls, analizirati i procijeniti njegovu dijagnostičku važnost. Analizirati mehanizme koji održavaju krvni tlak na temelju mjerenja krvnog tlaka izravnom metodom. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije i hipotenzije pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta poremećaja tlaka i pulsa. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima arterijskog tlaka.
Pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl. 28. Poremećaji tlaka i protoka krvi:
Pogl. 28. 1. Poremećaji minutnog volumena srca (str. 947-952)
Pogl. 28. 2. Poremećaji arterijskog tlaka (str. 952-964)
Pogl. 28. 3. Poremećaji arterijskog i venskog pulsa (str 964-969)
Pogl. 28. 4. Poremećaji lokalne prokrvljenosti tkiva (str. 969-976)
Pogl. 28. 5. Testovi za procjenu tlaka i protoka krvi (str 976-979)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.5.
- Vježba broj 1.6.
- Vježba broj 1.7.
- Vježba broj 1.8.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Utvrditi i analizirati mehanizme nastanka različitih vrsta cirkulacijskog šoka. Promatrati učinke u životinja. Raščlaniti patogenetske mehanizme pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta cirkulacijskog šoka. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u tijeku nastanka cirkulacijskog šoka.
Pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 24. Cirkulacijski šok i njegovo liječenje (293-302)
Gamulin i sur.
Pogl. 18. Krvotočni urušaj:
Pogl. 18.1. Temeljni poremećaji u krvotočnom urušaju (619-622)
Pogl. 18.2. Patogeneza urušajnih stanja (622-625)
Pogl. 18.3. Patofiziološki tijek krvotočnog urušaja (625-630)
Pogl. 18.4. Očitovanje krvotočnog urušaja na pojedinim organima (630)
Pogl. 18.5. Patogenetski složeni oblici krvotočnog urušaja (630-631)
Pogl. 18.6. Hemodinamički poremećaji patogenetski srodni krvotočnom urušaju (631)
Pogl. 18.7. Klinička i laboratorijska procjena stadija krvotočnog urušaja (631-632)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 1.9.
Vježba: Cirkulaciji šok u životinje (video zapis)
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Analizirati sastav normalnog urina. Utvrditi prisustvo patoloških sastojaka u urinu primjenom osnovnih kvalitativnih i kvantitativnih metoda. Objasniti princip osnovnih bubrežnih testova. Izračunati klirense prema zadanim parametrima. Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bubrežnih bolesti i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta prerenalnih, renalnih i postrenalnih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bubrežnim bolestima.
Ponoviti gradivo sa S11, te pripremiti novo gradivo:
Guyton i Hall:
Pogl. 30. Bubrežna regulacija kalija, kalcija, fosfata i magnezija; združeno djelovanja bubrežnih mehanizama za nadzor nad volumenom krvi i izvanstanične tekućine (str.389-407)
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.4. Postrenalni poremećaji bubrežne funkcije (1026-1029)
Pogl. 30.6. Bubrežna insuficijencija (1029-1038)
Pogl. 30.7. Poremećaji količine i sastava mokraće (1038-1045)
Pogl. 30.8. Patofiziološka podloga bubrežnih testova (1045-1048)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 2.1.
- Vježba broj 2.2.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Odrediti pojedine plućne volumene i kapacitete, te usporediti dobivene vrijednosti s očekivanima. Izvesti osnovne statičke i dinamičke testove plućne funkcije, te protumačiti patogenetske mehanizme koji izazivaju njihove promjene.
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka bolesti respiracijskog sustava i njihovih posljedica pomoću programskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta respiracijskih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u bolestima dišnog sustava.
Ponoviti gradivo sa S12, S13, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Poglavlje 29. Poremećaji disanja:
Pogl. 29.1. Poremećaji ventilacije alveola (981-989)
Pogl. 29.2. Poremećaji difuzije plinova (989-991)
Pogl. 29.3. Poremećaji prometa tekućine i krvotoka u plućima (991-996)
Pogl. 29.4. Poremećaji ritma disanja (996-997)
Pogl. 29.5. Respiracijska insuficijencija (997-999)
Pogl. 29.6. Poremećaji metaboličkih funkcija pluća (999-1000)
Pogl. 29.7. Međusobni utjecaj poremećaja funkcije pluća i funkcije drugih organa (1000-1001)
Pogl. 29.8. Testovi plućnih funkcija (1001-1004)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 3.1.
- Vježba broj 3.2.
- Vježba broj 3.3.
- Vježba broj 3.4.
- Vježba broj 3.5.
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Raščlaniti patogenetske mehanizme nastanka različitih poremećaja acido-bazne ravnoteže i njihovih posljedica pomoću problemskih zadataka. Algoritamski razraditi patogenezu raznih vrsta acido-baznih poremećaja. Analizirati načela mehanizama povratne sprege u poremećajima acido-bazne ravnoteže.
Ponoviti gradivo sa S14, S15, te pripremiti novo gradivo:
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)
Pogl. 9. 6. Patofiziološke posljedice poremećaja acido-bazne ravnoteže (351-354)
Pogl. 9. 7. Patogenetska uloga lokalnih acido-baznih poremećaja (354-355)
Pogl. 9. 8. Procjena poremećaja acido-bazne ravnoteže (355-357)
Ravlić-Gulan J. i sur. “Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije II”, 2018.:
- Vježba broj 4.1.
Biopack
Dodatni materijal za vježbe: Kovač i sur.: problemski zadaci
Prezentacije studenata
Ishodi učenja
Opisati nastanak membranskih i akcijskih potencijala u srcu. Opisati strukturu i specifičnosti srčanog mišića. Opisati funkciju srca kao crpke i funkciju srčanih zalistaka. Opisati provodni sustav i razjasniti ritmičku ekscitaciju srca.
Guyton i Hall:
Pogl. 5. Membranski potencijali i akcijski potencijali (str. 61-74)
Pogl. 9. Srčani mišić; Srce kao crpka i funkcija srčanih zalistaka (str. 109-122)
Pogl. 10. Ritmička ekscitacija srca (123-129)
Ishodi učenja
Opisati osnovu stvaranja i bilježenja električnog impulsa. Razumjeti i opisati nastanak normalnog EKG, konstrukciju vektora i električne osi.
Guyton i Hall:
Pogl. 11. Normalni elektrokardiogram (131-137)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 139-145, tj. do naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi”)
Ishodi učenja
Interpretirati elektrokardiografske zapise poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama. Opisati mehanizme promjene vektora. Objasniti patogenetske mehanizme nastanka srčanih aritmija i znati ih elektrokardiografski interpretirati.
Guyton i Hall:
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 145-148 , tj. od naslova “Ventrikularni poremećaji koji uzrokuju zakretanje osi” do naslova “Struja ozljede”)
Pogl. 13. Srčane aritmije i njihova elektrokardiografska interpretacija (str. 155-165)
Gamulin i sur.
Pogl. 27. 5. Poremećaji srčanog ritma (str. 906-915)
Ishodi učenja
Opisati cirkulacijski sustav. Objasniti fizikalna svojstva cirkulacije. Definirati biofizičke odnose između tlaka, protoka i otpora. Objasniti krivulje tlaka i volumena u arterijskom i venskom sustavu. Opisati mikrocirkulaciju i limfni sustav. Objasniti mehanizme izmjene kapilarne tekućine na kapilarnoj membrani. Objasniti poremećaje u raspodjeli izvanstanične tekućine.
Guyton i Hall:
Pogl. 14. Opći pregled cirkulacije; biofizika tlaka, protoka i otpora (str. 169-178)
Pogl. 15. Rastegljivost krvnih žila i funkcije arterijskoga i venskoga sustava (str. 179-188)
Pogl. 16. Mikrocirkulacija i limfni sustav: izmjena kapilarne tekućine, međustanična tekućina i protok limfe (str. 189-201)
Ishodi učenja
Opisati tkivni nadzor i humoralnu regulacija lokalnoga krvnog protoka. Opisati živčanu regulaciju cirkulacije i brzu kontrolu arterijskog tlaka. Objasniti dominantnu ulogu bubrega u dugoročnoj regulaciji arterijskog tlaka i hipertenziji.
Opisati integrirani sustav kontrole tlaka. Opisati patogenetske mehanizme nastanka hipertenzije.
Guyton i Hall:
Pogl. 17. Lokalni i humoralni nadzor krvnog protoka kroz tkiva (str. 203-213)
Pogl. 18. Živčana regulacija cirkulacije i brza kontrola arterijskog tlaka (str. 215-225)
Pogl. 19. Uloga bubrega u dugoročnoj kontroli arterijskog tlaka i hipertenziji: integrirani sustav regulacije arterijskog tlaka (str. 227-243)
Ishodi učenja
Definirati srčani minutni volumen i srčani indeks. Definirati venski priljev. Objasniti periferne i srčane mehanizme, te važnost živčanog sustava u regulaciji minutnog volumena srca. Objasniti uzroke patološki velikih i malih vrijednosti srčanog minutnog volumena. Razumjeti kvantitativnu analizu regulacije srčanog minutnog volumena. Opisati specifičnosti koronarne cirkulacije. Opisati protok krvi kroz mišiće i koronarke u mišićnom radu i ishemiji.
Guyton i Hall:
Pogl.20. Srčani minutni volumen, venski priljev i njihova regulacija (str. 245-258)
Pogl. 21. Protok krvi kroz mišiće i srčani minutni volumen tijekom mišićnog rada; koronarna cirkulacija i ishemijska bolest srca (str. 259-269)
Pogl. 12. Elektrokardiografska interpretacija poremećaja srčanog mišića i protoka u krvnim žilama-vektorska analiza (str. 148-153 , tj. od naslova “Struja ozljede” do kraj poglavlja)
Ishodi učenja
Raščlaniti i objasniti poremećaje u radu miokarda. Opisati posljedice oštećenja srčanih zalistaka. Opisati poremećaje punjenja srca i posljedice poremećaja minutnog volumena.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 1. Etiopatogeneza kardiovaskularnih bolesti (str. 886-888)
Pogl. 27. 2. Poremećaji rada miokarda (str. 888-897)
Pogl. 27. 3. Oštećenja srčanih zalistaka (str. 897-902)
Pogl. 27. 4. Poremećaji punjenja srca (str. 902-906)
Ishodi učenja
Opisati uzroke i mehanizme nastanka poremećaja koronarne cirkulacije. Nabrojati najvažnije srčane greške i mehanizme nastanka hemodinamskih poremećaja. Opisati načine prilagodbe srca opterećenju. Opisati kompenzirani i dekompezirani stadij srčane dekompenzacije, te utjecaj na organske sustave.
Gamulin i sur.:
Poglavlje 27. Poremećaji rada srca (navedena poglavlja):
Pogl. 27. 6. Poremećaji koronarnog protoka (str. 915-925)
Pogl. 27. 7. Prirođene srčane grješke (str. 925-927)
Pogl. 27. 8. Prilagodba srca opterećenju (str. 927-933)
Pogl. 27.9. Zatajivanje srca (str. 933-942)
Pog. 27.10. Testovi za procjenu funkcije srca (str. 942-946)
Ishodi učenja
Opisati opće ustrojstvo bubrega i mokraćnog sustava. Razjasniti strukturu nefrona. Objasniti funkcije glomerula i tubula. Opisati specifičnosti bubrežnog protoka i njegove regulacije. Opisati mehanizam glomerularne filtracije.
Guyton i Hall:
Pogl. 26. Mokraćni sustav: funkcijska anatomija i stvaranje mokraće u bubrezima (str. 323-333)
Pogl. 27. Glomerularna filtracija, bubrežni protok krvi i njihova kontrola (str. 335-345)
Ishodi učenja
Opisati stvaranje mokraće u bubrezima, te procese reapsorpcije i sekrecije u tubulima. Opisati bubrežni nadzor nad osmolarnošću tjelesnih tekućina i koncentracijom natrija u izvanstaničnoj tekućini.
Guyton i Hall:
Pogl. 28. Reapsorpcija i sekrecija u bubrežnim kanalićima (str. 347-368)
Pogl. 29. Koncentriranje i razrjeđivanje mokraće; regulacija osmolarnosti i koncentracija natrija u izvanstaničnoj tekućini (str. 371-387)
Ishodi učenja
Opisati etiopatogenezu nastanka bubrežnih bolesti, te razvrstati nefropatije i uropatije prema etiopatogenezi. Opisati etiopatogenezu i posljedice prerenalnih bolesti. Opisati etiopatogenezu i posljedice renalnih bolesti.
Gamulin i sur.
Pogl. 30. Patofiziologija bubrežno-mokraćnog sustava:
Pogl. 30.1. Etiopatogeneza i razvrstavanje nefropatija i uropatija (1008-1011)
Pogl. 30.2. Prerenalni poremećaji bubrežne funkcije (1011-1014)
Pogl. 30.3. Renalni poremećaji bubrežne funkcije (1014-1026)
Pogl. 30.5. Etiopatogeneza nefrotičkog sindroma (1028-1029)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme plućne ventilacije. Opisati plućnu cirkulaciju i objasniti nastanak plućnog edema i promjena u pleuralnoj tekućini. Razjasniti fizikalna načela izmjene plinova; difuzije kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu.
Guyton i Hall:
Pogl. 38. Plućna ventilacija (str 497-507).
Pogl. 39. Plućna cirkulacija, plućni edem i pleuralna tekućina (str. 509-516)
Pogl. 40. Načela izmjene plinova; difuzija kisika i ugljikova dioksida kroz respiracijsku membranu (str. 517-526)
Ishodi učenja
Opisati prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama. Opisati regulaciju disanja.
Guyton i Hall:
Pogl. 41. Prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekućinama (str. 527-537)
Pogl. 42. Regulacija disanja (str. 539-548)
Ishodi učenja
Opisati mehanizme regulacije acidobazne ravnoteže. Opisati važnost svakog pojedinog mehanizma regulacije acido-bazne ravnoteže.
Guyton i Hall:
Pogl. 31. Acido-bazna regulacija (str. 409-426)
Ishodi učenja
Opisati poremećaje acidobazne ravnoteže i načine njihove regulacije.
Gamulin i sur.
Pogl 9: Poremećaji acido-bazne ravnoteže:
Pogl. 9. 1. Patofiziološki čimbenici poremećaja acido-bazne ravnoteže (332-335)
Pogl. 9. 2. Pregled kompenzacijskih mehanizama poremećaja acido-bazne ravnoteže (335-339)
Pogl. 9. 3. Acidoze (339-347)
Pogl. 9. 4. Alkaloze (347-350)
Pogl. 9. 5. Mješoviti oblici poremećaja acido-bazne ravnoteže (350-351)