Kolegij
Kolegij FIZIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJA I je obvezni predmet na drugoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u II semestru, a sastoji se od 38 sati predavanja, 12 sati seminara i 16 sati vježbi (5 ECTS).
Osnovna zadaća ovog kolegija jeste omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije i normalne morfologije usvoji najprije znanje o normalnoj funkciji organizma, a neposredno potom i znanje o patofiziološkim mehanizmima, koji dovode do poremećaja normalne funkcije i pojave bolesti. Seminari i vježbe studente pripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja i bolesti. Pojedinačne funkcije nastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao cjeline i analizirati u procesima adaptacije organizma na promjenljive uvjete vanjske okoline. Naglasak nastave je na učenju bazične i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja stečenog pri objašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija.
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Aktivno sudjelovanje studenta u nastavnom
programu nastoji se postići izvođenjem vježbi u laboratoriju i kompjutorskim programima koji simuliraju
patološka stanja i daju kliničke korelate određenih bolesti. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima te je obvezan pripremiti gradivo o kojem se
raspravlja.
1. Guyton AC, Hall JE. Medicinska fiziologija (14. izdanje), Medicinska naklada Zagreb, Zagreb,
2022.
2. Gamulin S, Marušić M, Kovač Z. Patofiziologija (osmo izdanje), Medicinska naklada Zagreb, 2018.
3. Lučin i sur., Vježbe iz Fiziologije i patofiziologije I, Sveučilište u Rijeci 2024. (može se preuzeti na sa Internetske stranice kolegija - Merlin).
Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom biti će objavljeni na Internetskoj stranici kolegija (Merlin).
1. Alberts et al. Molecular biology of the Cell, Sixth eddition, Garland publ., New York, 2015.
2. Abbas, Lichtman, Pilai. Stanična i molekularna imunologija (osmo izdanje), Medicinska naklada,
2018.
3. Kumar, Cotran, Robbins: Osnove patologije, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Prisustvovanje predavanjima, seminarima i vježbama je obvezno. Student može propustiti najviše 30% predavanja i 30% seminara/vježbi, pri čemu izostanak mora biti opravdan. Svaki izostanak sa seminara/vježbe mora se kolokvirati usmeno kod voditelja seminara/vježbe da bi student mogao pristupiti završnom ispitu.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad i postignuća studenata izražavaju se postignutim bodovima na temelju kojih se formira završna ocjena. Rad studenata i stečene kompetencije vrednuju se tijekom nastave sa maksimalno 70 bodova (70%) i na završnome ispitu sa maksimalno 30 bodova (30%). Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
I. Vrednovanje tijekom nastave (ukupno do 70 bodova):
I. Tijekom nastave vrednuju se slijedeće aktivnosti (ukupno do 70 bodova):
1) pohađanje nastave
Prisustvovanje predavanjima, seminarima i vježbama je obvezno. Student može propustiti najviše 30% predavanja i 30% seminara/vježbi, pri čemu izostanak mora biti opravdan. Svaki izostanak sa seminara/vježbe mora se kolokvirati usmeno kod voditelja seminara/vježbe da bi student mogao pristupiti završnom ispitu.
2) usvojeno znanje
Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna testa od 70 pitanja, koji će se održati u studenom (Parcijala 1) i siječnju (Parcijala 2). Parcijalni ispiti održat će se on line na platformi Merlin. Na svakom testu se može „zaraditi“ do 35 bodova kako slijedi:
Točni odgovori | Broj bodova |
| Točni odgovori | Broj bodova |
68-70 | 35 |
| 49 | 25 |
65-67 | 34 |
| 48 | 24 |
62-64 | 33 |
| 47 | 23 |
60-61 | 32 |
| 45-46 | 22 |
58-59 | 31 |
| 43-44 | 21 |
56-57 | 30 |
| 41-42 | 20 |
54-55 | 29 |
| 39-40 | 19 |
52-53 | 28 |
| 37-38 | 18 |
51 | 27 |
| 35-36 | 17,5 |
50 | 26 |
|
|
|
Način provođenja ispita. Parcijalni ispiti provode se na platformi Merlin u obliku internetskog testa s višestrukim izborom odgovora (multiple-choice) na 70 pitanja, koji se može završiti za 75 minuta. Preporučuje se osigurati stabilnu internetsku vezu i računalo koje u potpunosti podržava mrežni rad s programom Merlin i Microsoft Teams (MS Teams). Ako student nije u mogućnosti osigurati stabilnu vezu i/ili računalo, ispit se može organizirati u računalnoj učionici fakulteta. Ispit će se provoditi putem Sigurnog ispitnog preglednika (Safe Exam Browser, SEB), koji se mora instalirati na računalo i isprobati prije ispita. Od studenata će se tražiti da uđu u virtualnu ispitnu sobu koja će biti pokrenuta na platformi MS Teams. Tijekom ispita studenti moraju biti povezani na MS Teams, uključenu kameru i mikrofon. SEB je potrebno pkrenuti tek nakon ulaska u virtualnu ispitnu sobu (MS Teams) i uključivanja kamere. Ako se internetska veza prekine tijekom ispita, studenti se mogu ponovno prijaviti i nastaviti ispit, a svi pokušaji i prekidi automatski se bilježe u programu Merlin. Svaki prekid može rezultirati spremanjem pokušaja rješenja bez snimanja odgovora, što u konačnici može rezultirati netočnim i neprepoznatim odgovorom. Stoga je odgovornost svakog studenta osigurati dobru internetsku vezu.
Studenti koji ne uspiju na jednom ili oba parcijalna ispita steći minimalan broj bodova mogu izaći na popravak parcijalnog ispita koji će biti organiziran u veljači, između prvog i drugog ispitnog roka. Na popravnom parcijalnom ispitu studenti stječu bodove sukladno gornjoj tablici.
Poboljšanje ukupnog učinka tijekom nastave. Na popravak parcijalnog ispita mogu izaći i studenti koji su na redovitom parcijalnom ispitu ostvarili dovoljan broj bodova ali žele poboljšati svoj rezultat ostvaren tijekom nastave. Popravak parcijalnog ispita (pisanje testa) organizirat će se uporabom platforme Merlin.
Dodatno stjecanje minimalnih uvjeta za izlazak na ispit. Studenti koji ni na popravnom parcijalnom ispitu nisu uspjeli steći minimalan broj bodova na jednom od parcijalnih testova mogu steći minimalne bodove za izlazak na ispit početkom rujna. Stjecanje minimalnih uvjeta provest će se pisanjem jednog ili oba testa koja obuhvaćaju gradivo prvog i/ili drugog parcijalnog ispita. Stjecanje minimalnih uvjeta (pisanje testa) organizirat će se uporabom platforme Merlin. Na testovima za stjecanje minimalnih uvjeta studenti ne mogu ostvariti dodatne bodove, već uz pozitivan rezultat testa (više od 50%) stječu minimalna broj bodova (17,5 + 17,5) te mogu pristupiti završnom ispitu.
II. Završni ispit
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35-70 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem dobivaju dodatne bodove. Završni ispit sastoji se od multiple choice question (MCQ) test-ispita i usmenog dijela ispita - ispitu.
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F).
Na završnom ispitu student može ostvariti do 30 bodova. Završni ispit sastoji se od pismenog i usmenog ispita na kojima je student obvezan pokazati najmanje 50% znanja, vještina i kompetencija. Student koji na pismenom i usmenom djelu ispita pokaže više od 50% znanja, vještina i kompetencija dobiva bodove sukladno ostvarenom rezultatu koji se pribrajaju bodovima ostvarenim tijekom nastave.
Završni test ima 70 pitanja, a bodovi se dobivaju kad student riješi više od 50% pitanja. Pismeni dio ispita održava se na platformi Merlin a usmeni dio u prostorima Fakulteta, prema rasporedu koji će biti objavljen na stranicama kolegija (Merlin). Na pismenom dijelu ispita student može ostvariti 14 - 25 bodova prema slijedećoj tablici:
Točni odgovori | Broj bodova | Točni odgovori | Broj bodova | |
96-100% | 25 |
| 72-75,9% | 19 |
92-95,9% | 24 |
| 68-71,9% | 18 |
88-91,9% | 23 |
| 64-67,9% | 17 |
84-87,9% | 22 |
| 60-63,9% | 16 |
80-83,9% | 21 |
| 56-59,9% | 15 |
76-79,9% | 20 |
| 50-55,9% | 14 |
Usmenom dijelu završnog ispita student može pristupiti ukoliko je na pismenom dijelu završnog ispita ostvario najmanje 14 bodova. Na usmenom dijelu ispita student može ostvariti 1-5 bodova podijeljenih u 5 kategorija (1, 2, 3, 4, 5).
Bodovi stečeni na pismenom i usmenom dijelu se zbrajaju.
Završni ispit smatra se položenim ukoliko je student ostvario minimalno 14 bodova na pismenom i minimalno 1 bod na usmenom dijelu ispita. Završni ispit je integralna cjelina, te ukoliko student ne ostvari pozitivnu ocjenu na usmenom dijelu ispita, rezultati pismenog dijela završnog ispita ne vrijede u sljedećim ispitnim rokovima.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena na završnom ispitu | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na Internetskoj stranici kolegija -Merlin na koju se pristupa sa AAI adresom.
Ishodi učenja
Patofiziološka načela nasljeđivanja bolesti i sindroma i nasljedne metaboličke bolesti.
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt.
Ishodi učenja
Prijenos tvari kroz membrane II. Kanalopatije i poremećaji membranskog transporta.
Ishodi učenja
Podraživanje skeletnog mišića, neuro-muskularni prijenos, sprega podraživanja i kontrakcije. Kontrakcija glatkog mišića
Ishodi učenja
Cjelovito reagiranje organizma na noksu Stres i adaptacija. Homeostaza. Poremećaji stresnog odgovora
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt. Zloćudna preobrazba i rast
Ishodi učenja
Patofiziološka načela nasljeđivanja bolesti i sindroma i nasljedne metaboličke bolesti.
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt.
Ishodi učenja
Prijenos tvari kroz membrane II. Kanalopatije i poremećaji membranskog transporta.
Ishodi učenja
Podraživanje skeletnog mišića, neuro-muskularni prijenos, sprega podraživanja i kontrakcije. Kontrakcija glatkog mišića
Ishodi učenja
Cjelovito reagiranje organizma na noksu Stres i adaptacija. Homeostaza. Poremećaji stresnog odgovora
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt. Zloćudna preobrazba i rast
Ishodi učenja
Patofiziološka načela nasljeđivanja bolesti i sindroma i nasljedne metaboličke bolesti.
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt.
Ishodi učenja
Prijenos tvari kroz membrane II. Kanalopatije i poremećaji membranskog transporta.
Ishodi učenja
Podraživanje skeletnog mišića, neuro-muskularni prijenos, sprega podraživanja i kontrakcije. Kontrakcija glatkog mišića
Ishodi učenja
Cjelovito reagiranje organizma na noksu Stres i adaptacija. Homeostaza. Poremećaji stresnog odgovora
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt. Zloćudna preobrazba i rast
Ishodi učenja
Patofiziološka načela nasljeđivanja bolesti i sindroma i nasljedne metaboličke bolesti.
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt.
Ishodi učenja
Prijenos tvari kroz membrane II. Kanalopatije i poremećaji membranskog transporta.
Ishodi učenja
Podraživanje skeletnog mišića, neuro-muskularni prijenos, sprega podraživanja i kontrakcije. Kontrakcija glatkog mišića
Ishodi učenja
Cjelovito reagiranje organizma na noksu Stres i adaptacija. Homeostaza. Poremećaji stresnog odgovora
Ishodi učenja
Poremećaji funkcije i građe mitohondrija. Integralna reakcija stanice na ozlijede. Stanična smrt. Zloćudna preobrazba i rast