Kolegij
Upoznati polaznike s općim osnovama konceptualnih, metafizičkih, epistemologijskih, sociologijskih, kulturoloških i političkih pitanja kroz prikaz i aktivno sudjelovanje u raspravama o medicini i zdravstvu danas, temeljeno na refleksijama prošlosti i izazovima za budućnost.
Analizirati i kritički interpretirati ključne pojmove u proučavanju odnosa filozofije i medicine: zdravlja i bolesti; triju teorija uzročnosti bolesti: holizma i redukcionizma u medicini: kontroverznih bolesti; dokaza u medicini; objektivne i socijalne strukture znanosti i medicine; vrednovanja dijagnoze i skrininga? istraživačkih medicinskih prioriteta; problema javnog zdravlja; studentskih prezentacija.
Nakon položenog predmeta studenti će moći:
identificirati i objasniti glavna filozofijska pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnom životu uključujući zdravlje, bolest, bol, ranjivost, dostojanstvo itd.
kritički evaluirati argumente u filozofiji medicine i zdravstvu;
pokazati duboko i sistematsko razumijevanje filozofijskog pristupa medicini;
opravdati profesionalnost u raznim zdravstvenim situacijama:
napisati jasan i argumentiran seminarski rad;
upotrebljavati relevantne pojmove, komunikacijske argumente u usmenom i pisanom obliku
Grmek M. D, Budak A. Uvod u medicinu, Zagreb: Nakladni Zavod Globus; 1996.
Tokić, M., Život, zdravlje i liječništvo u Platonovoj filozofiji, Pergamena, Zagreb, 2013.
Volke, J. A, Filozofija kao liječenje duše, Sandorf, Zagreb, 2017.
Ortega y Gasset, Jose, Što je filozofija, Demetra, Zagreb, 2004.
Ruediger D, Dethlefsen, Bolest kao put: kako razumjeti što nam govore simptomi bolesti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2011.
Foucault, M., Rađanje klinike, arheologija medicinskog opažanja, Mediterran Publishing, Novi sad, 2009.
Thompson, R. Pual, Upshur, E. G. Ross, Philosophy of Medicine: An Introduction, Routledge, 2018.
Tijekom predavanja prema uputama predavača studenti će trebati napisati i obraniti svoj rad (u obliku diskusije) na temelju predavanja, praktičnog rada i stečenog znanja. Posebna pozornost posvetit će se sposobnosti studenta da stečeno znanje koriste u svom radu i analizi odabrane teme. Uz to studenti trebaju pripremiti prezentaciju/seminarski rad koji će odražavati slobodno odabrano pitanje s područja Uvoda u filozofiju medicine. Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci: pohađanje nastave i aktivnost na nastavi donosi 10 (%) bodova, pismeni seminarski rad 50 (%), a završni pismeni ispit 40 (%)
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje u seminarima i položen završni ispit. Evidencija pohađanja nastave utvrđuje se prozivkom na početku sata.Izostanci studenata se pravdaju liječničkom ispričnicom. Osim u vrijeme konzultacija i po dogovoru, nastavnik je dostupan i putem elektroničke pošte.
Ishodi učenja
Predavanja popis (s naslovima i pojašnjenjem):
Zdravlje i bolest identificirati i objasniti glavna filozofijska pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnom životu uključujući zdravlje, bolest, bol, ranjivost, dostojanstvo itd.
Tri teorije uzročnosti bolesti Ispitati tri modela ili teorije uzročnosti bolesti i kategorizaciju bolesti. Ukazati na ključnu distinkciju između monokauzalnog modela bolesti i multifaktorijalnog modela bolesti. Objasniti što je precizna medicina i procijeniti njen potencijal doprinos u liječenju čovjeka/pacijenta
Ishodi učenja
identificirati i objasniti glavna filozofijska pitanja koja se pojavljuju u svakondnevnom životu uključujući zdravlje, bolest, bol, ranjivost, dostojanstvo.
Ishodi učenja
Ispitati tri modela ili teorije uzročnosti bolesti i kategorizaciju bolesti. Ukazati na ključnu distinkciju između monokauzalnog modela bolesti i multifaktorijalnog modela bolesti. Objasniti što je precizna medicina i procijenit njezin doprinos u liječenju čovjeka/pacijenta.
Ishodi učenja
Razumijeti bolest u pojmovima mikrofizioloških dijelova i procesa. Definirati bolesti prema abnormalnostima mikrofizioloških dijelova i procesa, te ukazati koje bi to intervencije trebale biti usmjerene na mikrofiziološke dijelove i procese. Uzeti u obzir da su ljudi više od bioloških značajki kada govorimo o bolestima i mogućim intervencijama.
Ishodi učenja
Seminari popis (s naslovima i pojašnjenjem): Holizam i redukcionizam u medicini Razumijeti bolest u pojmovima mikrofizioloških dijelova i procesa. Definirati bolesti prema abnormalnostima mikrofizioloških dijelova i procesa, te ukazati koje bi to intervencije trebale biti usmjerene na mikrofiziološke dijelove i procese. Uzeti u obzir da su ljudi više od bioloških značajki kada govorimo o bolestima i mogućim intervencijama Kontroverzne bolesti Apelirati na dobro utemeljenu opću teoriju bolesti i modele uzročnosti bolesti. Proučiti i procijeniti neke od kontroverznih bolesti, te evaluirati pojam medikalizacije i navesti primjere kulturom uvjetovanih bolesti Objektivna i socijalna struktura znanosti i medicine Razmotriti pristranosti publiciranja i sukoba interesa koji se pojavljuju zbog financiranja medicinskog istraživanja, te označiti probleme koji se javljaju u vezi utjecaja vrijednosti u znanstvenom istraživanju. Smanjiti navedene probleme implementiranjem epistemologijske taktike na društvenoj razini. Učinkovitost i skepticizam u medicini Ispitati različite načine na koje uzročno zaključivanje nadilazi izravni zaključak iz randomiziranih ispitivanja. Procijenit nedostatke i prednosti dviju teorija znanstvenog zaključivanja: frekventizam i bayesianizam. Problem javnog zdravlja Istražiti socijalne faktore koji utječu na zdravlje i bolest, te procijeniti utjecaj društvenih epidemiologijskih studija koje su doprinijele poboljšanju zdravlja tijekom povijesti kao što su smanjenje stope smrtnosti među djecom, produženje životnog vijeka i manja stopa zaraznih bolesti. Ukazati na važnost preventivne medicine. Studentske prezentacije Svaki student samostalno prezentira rad pred cijelom grupom, pri čemu se evaluiraju elementi prezentacije. Studentske prezentacije i zaključno predavanje Svaki student samostalno prezentira rad pred cijelom grupom, pri čemu se evaluiraju elementi prezentacije. Istaknuti potrebne mjere za sprječavanje potencijalnog kršenja etike tijela u radnom okruženju i sredini
Ishodi učenja
identificirati i objasniti glavna filozofijska pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnom životu uključujući zdravlje, bolest, bol, ranjivost, dostojanstvo itd.
Ishodi učenja
Ispitati tri modela ili teorije uzročnosti bolesti i kategorizaciju bolesti. Ukazati na ključnu distinkciju između monokauzalnog modela bolesti i multifaktorijalnog modela bolesti. Objasniti što je precizna medicina i procijeniti njen potencijal doprinos u liječenju čovjeka/pacijenta
Ishodi učenja
Razumijeti bolest u pojmovima mikrofizioloških dijelova i procesa. Definirati bolesti prema abnormalnostima mikrofizioloških dijelova i procesa, te ukazati koje bi to intervencije trebale biti usmjerene na mikrofiziološke dijelove i procese. Uzeti u obzir da su ljudi više od bioloških značajki kada govorimo o bolestima i mogućim intervencijama
Ishodi učenja
Apelirati na dobro utemeljenu opću teoriju bolesti i modele uzročnosti bolesti. Proučiti i procijeniti neke od kontroverznih bolesti, te evaluirati pojam medikalizacije i navesti primjere kulturom uvjetovanih bolesti
Ishodi učenja
Razmotriti pristranosti publiciranja i sukoba interesa koji se pojavljuju zbog financiranja medicinskog istraživanja, te označiti probleme koji se javljaju u vezi utjecaja vrijednosti u znanstvenom istraživanju. Smanjiti navedene probleme implementiranjem epistemologijske taktike na društvenoj razini.
Ishodi učenja
Ispitati različite načine na koje uzročno zaključivanje nadilazi izravni zaključak iz randomiziranih ispitivanja. Procijenit nedostatke i prednosti dviju teorija znanstvenog zaključivanja: frekventizam i bayesianizam.
Ishodi učenja
Istražiti socijalne faktore koji utječu na zdravlje i bolest, te procijeniti utjecaj društvenih epidemiologijskih studija koje su doprinijele poboljšanju zdravlja tijekom povijesti kao što su smanjenje stope smrtnosti među djecom, produženje životnog vijeka i manja stopa zaraznih bolesti. Ukazati na važnost preventivne medicine.
Ishodi učenja
Svaki student samostalno prezentira rad pred cijelom grupom, pri čemu se evaluiraju elementi prezentacije.
Ishodi učenja
Svaki student samostalno prezentira rad pred cijelom grupom, pri čemu se evaluiraju elementi prezentacije. Istaknuti potrebne mjere za sprječavanje potencijalnog kršenja etike tijela u radnom okruženju i sredini