Kolegij
Cilj ovog izbornog kolegija je omogućiti studentu da usvoji najnovija znanja o svim vrstama neuromodulacija koje se koriste u neurodegeneratinim bolestima što je revolucija u neuroznanosti današnjice. Studente će se upoznati s transkranijalnom magnetskom stimulacijom, dubinskom mozgovnom stimulacijom i fokusiranim magnetskim ultrazvukom u liječenju neurodegenerativnih bolesti, mehanizmima njihova učinka, praćenjem rezultata određenim skalama i posebnim neurološkim pregledom kod bolesti pokreta, psihološkim testiranjima i sl. Bit će upoznati s najnovijim dostignućima, istraživanjima i terapijskim i eksperimentalnim mogućnostima iz ovog najsuvremenijeg područja neuroznanosti u neurodegenerativnim bolestima. Tako bi posjedovanjem specifičnih znanja i vještina, postali konkurentniji na tržištu rada.
Studenti će usvojiti iscrpna znanja o neuromodulacijam ai neurostimulacijama koje se danas rutinski i eksperimentalno primjenjuju u neurodegenerativnim bolestima. Također će ovladati praktičnim vještinama u psotavljanju indikacija, izvođenju i praćenju učinka svih modaliteta neurostimulacij i neuromodulacie u neurodegenerativnim bolestima. Biti će u stanju prepoznati neurodegenerativne bolesti i simptome koje dobro reagiraju na stimulacije a i one koji su loši prognostički faktori.
Sadržaj kolegija:
- Koje anatomske strukture su targetna mjesta kod neurostimulacija u neurodegenerativnim bolestima
- Bolesti kod kojih se koriste stimulacije i ishodi
- Neurofiziologija, patofiziologija i mehanizmi djelovanja stimulacija u neurodegenerativnih bolestima
- Transkranijalna magnetska stimulacija
- Dubinska mozgovna stimulacija
- Fokusirana ultrazvučna stimulacija vođena MR –om (neinvazivna)
- Neurodegenerativne bolesti: Parkinsonova bolest, Distonija, Esencijalni tremor, …
- Perestelo-Perez L, Rivero-Santana A, Perez-Ramos J, et al. Deep brain stimulation in Parkinson’s disease: meta-analysis of randomized controlledtrials. J Neurol 2014; 261:2051–2060.
- Kleiner-Fisman G, Herzog J, Fisman DN, et al. Subthalamic nucleus deepbrain stimulation: summary and meta-analysis of outcomes. Mov Disord 2006; 21 (Suppl 14):S290–S304.
- Follett KA, Weaver FM, Stern M, et al. Pallidal versus subthalamic deep-brain stimulation for Parkinson’s disease. N Engl J Med 2010; 362:2077–2091.
- Rizzone MG, Fasano A, Daniele A, et al. Long-term outcome of subthalamic nucleus DBS in Parkinson’s disease: from the advanced phase towards the late stage of the disease? Parkinsonism Relat Disord 2014; 20:376–381.
- Vidailhet M, Vercueil L, Houeto JL, et al. Bilateral, pallidal, deep-brain stimulation in primary generalised dystonia: a prospective 3 year follow-up study. Lancet Neurol 2007; 6:223–229.
- FitzGerald JJ, Rosendal F, de Pennington N, et al. Long-term outcome of deep brain stimulation in generalised dystonia: a series of 60 cases. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2014; 85:1371–1376.
- Bruggemann N, Kuhn A, Schneider SA, et al. Short- and long-term outcome of chronic pallidal neurostimulation in monogenic isolated dystonia. Neurology 2015; 84:895–903.
- Schrock LE, Mink JW, Woods DW, et al. Tourette syndrome deep brain stimulation: a review and updated recommendations. Mov Disord 2015;30:448–471.
- Fasano A and Lozano AM. Deep brain stimulation for movement disorders: 2015 and beyond. Curr Opin Neurol 2015, 28:423–436
- Brinar V i sur. Neurologija za medicinare, Medicinska naklada Zagreb, 2009
- Svi dostupni časopisi iz područja cerebrovaskularnih bolesti i neurorehabilitacije
- Internet razne baze podata (PubMed, Ovid i dr.)
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave
| Pohađanje nastave | 4% | Aktivnost u nastavi | 8% | Seminarski rad | 8% | Eksperimentalni rad |
| Pismeni ispit |
| Usmeni ispit | 30% | Esej |
| Istraživanje |
| Projekt |
| Kontinuirana provjera znanja | 50% | Referat |
| Praktični rad |
| Portfolio |
|
|
|
Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 5 dana. Nastavnik drži 10 predavanja. Tijekom seminara nastavnik nadzire aktivno sudjelovanje studenta, od kratkih (cca 10 min.) samostalnih Power-prezentacija na zadanu temu seminara, nastavnik sa studentima raspravlja o temi a na kraju svakog seminara studenti će dobiti po 5 pitanja iz zadane teme, usmeno ili pismeno. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi (neurološki status). Na kraju nastave prema planu održati će se završni ispit, u usmenom obliku u sklopu kojeg će student pokazati stečeno znanje iz predmeta.
Ovisno o razvoju epidemiološke situacije postoji mogućnost online nastave.
Cilj ovog izbornog kolegija je omogućiti studentu da usvoji najnovija znanja o svim vrstama neuromodulacija koje se koriste u neurodegeneratinim bolestima što je revolucija u neuroznanosti današnjice. Studente će se upoznati s transkranijalnom magnetskom stimulacijom, dubinskom mozgovnom stimulacijom i fokusiranim magnetskim ultrazvukom u liječenju neurodegenerativnih bolesti, mehanizmima njihova učinka, praćenjem rezultata određenim skalama i posebnim neurološkim pregledom kod bolesti pokreta, psihološkim testiranjima i sl. Bit će upoznati s najnovijim dostignućima, istraživanjima i terapijskim i eksperimentalnim mogućnostima iz ovog najsuvremenijeg područja neuroznanosti u neurodegenerativnim bolestima. Tako bi posjedovanjem specifičnih znanja i vještina, postali konkurentniji na tržištu rada.
Studenti će usvojiti iscrpna znanja o neuromodulacijam ai neurostimulacijama koje se danas rutinski i eksperimentalno primjenjuju u neurodegenerativnim bolestima. Također će ovladati praktičnim vještinama u psotavljanju indikacija, izvođenju i praćenju učinka svih modaliteta neurostimulacij i neuromodulacie u neurodegenerativnim bolestima. Biti će u stanju prepoznati neurodegenerativne bolesti i simptome koje dobro reagiraju na stimulacije a i one koji su loši prognostički faktori.
Sadržaj kolegija:
- Koje anatomske strukture su targetna mjesta kod neurostimulacija u neurodegenerativnim bolestima
- Bolesti kod kojih se koriste stimulacije i ishodi
- Neurofiziologija, patofiziologija i mehanizmi djelovanja stimulacija u neurodegenerativnih bolestima
- Transkranijalna magnetska stimulacija
- Dubinska mozgovna stimulacija
- Fokusirana ultrazvučna stimulacija vođena MR –om (neinvazivna)
- Neurodegenerativne bolesti: Parkinsonova bolest, Distonija, Esencijalni tremor, …
- Perestelo-Perez L, Rivero-Santana A, Perez-Ramos J, et al. Deep brain stimulation in Parkinson’s disease: meta-analysis of randomized controlledtrials. J Neurol 2014; 261:2051–2060.
- Kleiner-Fisman G, Herzog J, Fisman DN, et al. Subthalamic nucleus deepbrain stimulation: summary and meta-analysis of outcomes. Mov Disord 2006; 21 (Suppl 14):S290–S304.
- Follett KA, Weaver FM, Stern M, et al. Pallidal versus subthalamic deep-brain stimulation for Parkinson’s disease. N Engl J Med 2010; 362:2077–2091.
- Rizzone MG, Fasano A, Daniele A, et al. Long-term outcome of subthalamic nucleus DBS in Parkinson’s disease: from the advanced phase towards the late stage of the disease? Parkinsonism Relat Disord 2014; 20:376–381.
- Vidailhet M, Vercueil L, Houeto JL, et al. Bilateral, pallidal, deep-brain stimulation in primary generalised dystonia: a prospective 3 year follow-up study. Lancet Neurol 2007; 6:223–229.
- FitzGerald JJ, Rosendal F, de Pennington N, et al. Long-term outcome of deep brain stimulation in generalised dystonia: a series of 60 cases. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2014; 85:1371–1376.
- Bruggemann N, Kuhn A, Schneider SA, et al. Short- and long-term outcome of chronic pallidal neurostimulation in monogenic isolated dystonia. Neurology 2015; 84:895–903.
- Schrock LE, Mink JW, Woods DW, et al. Tourette syndrome deep brain stimulation: a review and updated recommendations. Mov Disord 2015;30:448–471.
- Fasano A and Lozano AM. Deep brain stimulation for movement disorders: 2015 and beyond. Curr Opin Neurol 2015, 28:423–436
- Brinar V i sur. Neurologija za medicinare, Medicinska naklada Zagreb, 2009
- Svi dostupni časopisi iz područja cerebrovaskularnih bolesti i neurorehabilitacije
- Internet razne baze podata (PubMed, Ovid i dr.)
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave
| Pohađanje nastave | 4% | Aktivnost u nastavi | 8% | Seminarski rad | 8% | Eksperimentalni rad |
| Pismeni ispit |
| Usmeni ispit | 30% | Esej |
| Istraživanje |
| Projekt |
| Kontinuirana provjera znanja | 50% | Referat |
| Praktični rad |
| Portfolio |
|
|
|
Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 5 dana. Nastavnik drži 10 predavanja. Tijekom seminara nastavnik nadzire aktivno sudjelovanje studenta, od kratkih (cca 10 min.) samostalnih Power-prezentacija na zadanu temu seminara, nastavnik sa studentima raspravlja o temi a na kraju svakog seminara studenti će dobiti po 5 pitanja iz zadane teme, usmeno ili pismeno. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi (neurološki status). Na kraju nastave prema planu održati će se završni ispit, u usmenom obliku u sklopu kojeg će student pokazati stečeno znanje iz predmeta.
Ovisno o razvoju epidemiološke situacije postoji mogućnost online nastave.
Cilj ovog izbornog kolegija je omogućiti studentu da usvoji najnovija znanja o svim vrstama neuromodulacija koje se koriste u neurodegeneratinim bolestima što je revolucija u neuroznanosti današnjice. Studente će se upoznati s transkranijalnom magnetskom stimulacijom, dubinskom mozgovnom stimulacijom i fokusiranim magnetskim ultrazvukom u liječenju neurodegenerativnih bolesti, mehanizmima njihova učinka, praćenjem rezultata određenim skalama i posebnim neurološkim pregledom kod bolesti pokreta, psihološkim testiranjima i sl. Bit će upoznati s najnovijim dostignućima, istraživanjima i terapijskim i eksperimentalnim mogućnostima iz ovog najsuvremenijeg područja neuroznanosti u neurodegenerativnim bolestima. Tako bi posjedovanjem specifičnih znanja i vještina, postali konkurentniji na tržištu rada.
Studenti će usvojiti iscrpna znanja o neuromodulacijam ai neurostimulacijama koje se danas rutinski i eksperimentalno primjenjuju u neurodegenerativnim bolestima. Također će ovladati praktičnim vještinama u psotavljanju indikacija, izvođenju i praćenju učinka svih modaliteta neurostimulacij i neuromodulacie u neurodegenerativnim bolestima. Biti će u stanju prepoznati neurodegenerativne bolesti i simptome koje dobro reagiraju na stimulacije a i one koji su loši prognostički faktori.
Sadržaj kolegija:
- Koje anatomske strukture su targetna mjesta kod neurostimulacija u neurodegenerativnim bolestima
- Bolesti kod kojih se koriste stimulacije i ishodi
- Neurofiziologija, patofiziologija i mehanizmi djelovanja stimulacija u neurodegenerativnih bolestima
- Transkranijalna magnetska stimulacija
- Dubinska mozgovna stimulacija
- Fokusirana ultrazvučna stimulacija vođena MR –om (neinvazivna)
- Neurodegenerativne bolesti: Parkinsonova bolest, Distonija, Esencijalni tremor, …
- Perestelo-Perez L, Rivero-Santana A, Perez-Ramos J, et al. Deep brain stimulation in Parkinson’s disease: meta-analysis of randomized controlledtrials. J Neurol 2014; 261:2051–2060.
- Kleiner-Fisman G, Herzog J, Fisman DN, et al. Subthalamic nucleus deepbrain stimulation: summary and meta-analysis of outcomes. Mov Disord 2006; 21 (Suppl 14):S290–S304.
- Follett KA, Weaver FM, Stern M, et al. Pallidal versus subthalamic deep-brain stimulation for Parkinson’s disease. N Engl J Med 2010; 362:2077–2091.
- Rizzone MG, Fasano A, Daniele A, et al. Long-term outcome of subthalamic nucleus DBS in Parkinson’s disease: from the advanced phase towards the late stage of the disease? Parkinsonism Relat Disord 2014; 20:376–381.
- Vidailhet M, Vercueil L, Houeto JL, et al. Bilateral, pallidal, deep-brain stimulation in primary generalised dystonia: a prospective 3 year follow-up study. Lancet Neurol 2007; 6:223–229.
- FitzGerald JJ, Rosendal F, de Pennington N, et al. Long-term outcome of deep brain stimulation in generalised dystonia: a series of 60 cases. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2014; 85:1371–1376.
- Bruggemann N, Kuhn A, Schneider SA, et al. Short- and long-term outcome of chronic pallidal neurostimulation in monogenic isolated dystonia. Neurology 2015; 84:895–903.
- Schrock LE, Mink JW, Woods DW, et al. Tourette syndrome deep brain stimulation: a review and updated recommendations. Mov Disord 2015;30:448–471.
- Fasano A and Lozano AM. Deep brain stimulation for movement disorders: 2015 and beyond. Curr Opin Neurol 2015, 28:423–436
- Brinar V i sur. Neurologija za medicinare, Medicinska naklada Zagreb, 2009
- Svi dostupni časopisi iz područja cerebrovaskularnih bolesti i neurorehabilitacije
- Internet razne baze podata (PubMed, Ovid i dr.)
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave
| Pohađanje nastave | 4% | Aktivnost u nastavi | 8% | Seminarski rad | 8% | Eksperimentalni rad |
| Pismeni ispit |
| Usmeni ispit | 30% | Esej |
| Istraživanje |
| Projekt |
| Kontinuirana provjera znanja | 50% | Referat |
| Praktični rad |
| Portfolio |
|
|
|
Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 5 dana. Nastavnik drži 10 predavanja. Tijekom seminara nastavnik nadzire aktivno sudjelovanje studenta, od kratkih (cca 10 min.) samostalnih Power-prezentacija na zadanu temu seminara, nastavnik sa studentima raspravlja o temi a na kraju svakog seminara studenti će dobiti po 5 pitanja iz zadane teme, usmeno ili pismeno. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi (neurološki status). Na kraju nastave prema planu održati će se završni ispit, u usmenom obliku u sklopu kojeg će student pokazati stečeno znanje iz predmeta.
Ovisno o razvoju epidemiološke situacije postoji mogućnost online nastave.
Cilj ovog izbornog kolegija je omogućiti studentu da usvoji najnovija znanja o svim vrstama neuromodulacija koje se koriste u neurodegeneratinim bolestima što je revolucija u neuroznanosti današnjice. Studente će se upoznati s transkranijalnom magnetskom stimulacijom, dubinskom mozgovnom stimulacijom i fokusiranim magnetskim ultrazvukom u liječenju neurodegenerativnih bolesti, mehanizmima njihova učinka, praćenjem rezultata određenim skalama i posebnim neurološkim pregledom kod bolesti pokreta, psihološkim testiranjima i sl. Bit će upoznati s najnovijim dostignućima, istraživanjima i terapijskim i eksperimentalnim mogućnostima iz ovog najsuvremenijeg područja neuroznanosti u neurodegenerativnim bolestima. Tako bi posjedovanjem specifičnih znanja i vještina, postali konkurentniji na tržištu rada.
Studenti će usvojiti iscrpna znanja o neuromodulacijam ai neurostimulacijama koje se danas rutinski i eksperimentalno primjenjuju u neurodegenerativnim bolestima. Također će ovladati praktičnim vještinama u psotavljanju indikacija, izvođenju i praćenju učinka svih modaliteta neurostimulacij i neuromodulacie u neurodegenerativnim bolestima. Biti će u stanju prepoznati neurodegenerativne bolesti i simptome koje dobro reagiraju na stimulacije a i one koji su loši prognostički faktori.
Sadržaj kolegija:
- Koje anatomske strukture su targetna mjesta kod neurostimulacija u neurodegenerativnim bolestima
- Bolesti kod kojih se koriste stimulacije i ishodi
- Neurofiziologija, patofiziologija i mehanizmi djelovanja stimulacija u neurodegenerativnih bolestima
- Transkranijalna magnetska stimulacija
- Dubinska mozgovna stimulacija
- Fokusirana ultrazvučna stimulacija vođena MR –om (neinvazivna)
- Neurodegenerativne bolesti: Parkinsonova bolest, Distonija, Esencijalni tremor, …
- Perestelo-Perez L, Rivero-Santana A, Perez-Ramos J, et al. Deep brain stimulation in Parkinson’s disease: meta-analysis of randomized controlledtrials. J Neurol 2014; 261:2051–2060.
- Kleiner-Fisman G, Herzog J, Fisman DN, et al. Subthalamic nucleus deepbrain stimulation: summary and meta-analysis of outcomes. Mov Disord 2006; 21 (Suppl 14):S290–S304.
- Follett KA, Weaver FM, Stern M, et al. Pallidal versus subthalamic deep-brain stimulation for Parkinson’s disease. N Engl J Med 2010; 362:2077–2091.
- Rizzone MG, Fasano A, Daniele A, et al. Long-term outcome of subthalamic nucleus DBS in Parkinson’s disease: from the advanced phase towards the late stage of the disease? Parkinsonism Relat Disord 2014; 20:376–381.
- Vidailhet M, Vercueil L, Houeto JL, et al. Bilateral, pallidal, deep-brain stimulation in primary generalised dystonia: a prospective 3 year follow-up study. Lancet Neurol 2007; 6:223–229.
- FitzGerald JJ, Rosendal F, de Pennington N, et al. Long-term outcome of deep brain stimulation in generalised dystonia: a series of 60 cases. J Neurol Neurosurg Psychiatry 2014; 85:1371–1376.
- Bruggemann N, Kuhn A, Schneider SA, et al. Short- and long-term outcome of chronic pallidal neurostimulation in monogenic isolated dystonia. Neurology 2015; 84:895–903.
- Schrock LE, Mink JW, Woods DW, et al. Tourette syndrome deep brain stimulation: a review and updated recommendations. Mov Disord 2015;30:448–471.
- Fasano A and Lozano AM. Deep brain stimulation for movement disorders: 2015 and beyond. Curr Opin Neurol 2015, 28:423–436
- Brinar V i sur. Neurologija za medicinare, Medicinska naklada Zagreb, 2009
- Svi dostupni časopisi iz područja cerebrovaskularnih bolesti i neurorehabilitacije
- Internet razne baze podata (PubMed, Ovid i dr.)
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave
| Pohađanje nastave | 4% | Aktivnost u nastavi | 8% | Seminarski rad | 8% | Eksperimentalni rad |
| Pismeni ispit |
| Usmeni ispit | 30% | Esej |
| Istraživanje |
| Projekt |
| Kontinuirana provjera znanja | 50% | Referat |
| Praktični rad |
| Portfolio |
|
|
|
Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 5 dana. Nastavnik drži 10 predavanja. Tijekom seminara nastavnik nadzire aktivno sudjelovanje studenta, od kratkih (cca 10 min.) samostalnih Power-prezentacija na zadanu temu seminara, nastavnik sa studentima raspravlja o temi a na kraju svakog seminara studenti će dobiti po 5 pitanja iz zadane teme, usmeno ili pismeno. Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi (neurološki status). Na kraju nastave prema planu održati će se završni ispit, u usmenom obliku u sklopu kojeg će student pokazati stečeno znanje iz predmeta.
Ovisno o razvoju epidemiološke situacije postoji mogućnost online nastave.
Ishodi učenja
Znati definirati anatomiju bazalnih ganglija i njihovu ulogu u neurološkim funkcijama. Razumjeti osnovne strukture koje čine bazalne ganglije. Upoznati se s principima neurostimulacije i osnovama njezine primjene. Razlikovati vrste stimulacija u odnosu na strukture mozga.
Ishodi učenja
Znati definirati Parkinsonovu bolest (PB). Razumjeti patofiziološke procese koji vode do razvoja PB. Upoznati se s kliničkom slikom i diferencijalnom dijagnozom PB. Znati dijagnostičke metode i pristupe liječenju PB. Razumjeti neurostimulacijske metode u terapiji PB.
Ishodi učenja
Znati definirati Alzheimerovu demenciju (AD). Upoznati se s etiologijom i patofiziologijom AD. Razumjeti kliničku sliku i diferencijalnu dijagnozu AD. Znati dijagnostičke pristupe i metode liječenja AD. Razumjeti ulogu neurostimulacije u terapiji AD.
Ishodi učenja
Upoznati različite vrste demencija, uključujući frontotemporalnu demenciju i Lewy body demenciju. Razumjeti osnovne patofiziološke procese povezane s različitim vrstama demencija. Znati diferencijalnu dijagnozu između Alzheimerove bolesti i ostalih demencija. Upoznati se s dijagnostičkim postupcima i terapijskim mogućnostima.
Ishodi učenja
Znati definirati distoniju i njezine vrste. Razumjeti patofiziologiju distonije i različite uzročne čimbenike. Upoznati se s kliničkim manifestacijama distonije i dijagnostičkim postupcima. Znati primijeniti neurostimulaciju kao terapijski pristup kod distonije.
Ishodi učenja
Znati definirati esencijalni tremor (ET). Razumjeti etiologiju i patofiziološke mehanizme ET. Upoznati se s kliničkom slikom i dijagnostičkim metodama za ET. Razumjeti primjenu neurostimulacije u terapiji ET. Znati razlikovati ET od drugih oblika tremora.
Ishodi učenja
Razumjeti osnovne neurofiziološke i patofiziološke mehanizme neurodegenerativnih bolesti. Znati utjecaj stimulacije na različite patofiziološke procese u neurodegenerativnim bolestima. Upoznati se s osnovama elektrofiziologije relevantne za neurostimulaciju. Razumjeti mehanizme djelovanja različitih tipova stimulacija.
Ishodi učenja
Znati definirati transkranijalnu magnetsku stimulaciju (TMS). Upoznati se s principima rada TMS-a i njegovom primjenom. Razumjeti indikacije i kontraindikacije za TMS. Znati terapeutske mogućnosti TMS-a u neurodegenerativnim bolestima
Ishodi učenja
Znati definirati dubinsku mozgovnu stimulaciju (DBS). Razumjeti principe djelovanja DBS-a i indikacije za primjenu. Upoznati se s tehničkim aspektima i postupkom izvođenja DBS-a. Znati primjenu DBS-a u liječenju različitih neurodegenerativnih poremećaja.
Ishodi učenja
Znati definirati fokusiranu ultrazvučnu stimulaciju (FGUS) vođenu MR-om. Razumjeti principe djelovanja FGUS-a i kliničke indikacije za primjenu. Upoznati se s tehnikom i postupkom izvođenja FGUS-a. Znati primjenu FGUS-a u terapiji neurodegenerativnih bolesti i poremećaja.
Ishodi učenja
Znati prepoznati kliničke simptome početne distonije. Razumjeti patofiziološke osnove distonije. Upoznati se s dijagnostičkim metodama i procjenom težine simptoma. Znati primijeniti odgovarajuće neurološke testove i skaliranje simptoma za distoniju.
Ishodi učenja
Znati prepoznati kliničke znakove Parkinsonove bolesti (PB). Upoznati se s tehnikama dijagnostike PB-a, uključujući primjenu DaT scana i PET-a. Razumjeti različite faze bolesti i prilagoditi terapijski pristup. Znati primijeniti osnovne skale za praćenje napretka PB i procijeniti učinkovitost liječenja
Ishodi učenja
Znati prepoznati kliničke karakteristike Alzheimerove bolesti (AB). Razumjeti procese kognitivnog propadanja specifične za AB. Upoznati se s primjenom kognitivnih testova i dijagnostičkih metoda. Znati procijeniti učinke neurostimulacije i drugih terapija na simptome AB.
Ishodi učenja
Znati prepoznati simptome esencijalnog tremora (ET) i razlikovati ga od drugih oblika tremora. Razumjeti patofiziologiju i dijagnostičke pristupe za ET. Upoznati se s tehnikama procjene težine simptoma i primjenom neurostimulacije. Znati procijeniti učinke različitih terapijskih opcija na simptome ET.
Ishodi učenja
Znati prepoznati kliničke karakteristike i razlikovati vrste demencija kao što su frontotemporalna demencija (FTD) i vaskularna demencija. Razumjeti dijagnostičke postupke specifične za ove oblike demencije. Upoznati se s neuropsihološkim testovima i slikovnim tehnikama za dijagnozu. Znati procijeniti učinak različitih terapijskih pristupa na simptome demencije.
Ishodi učenja
Znati definirati ciljana mjesta za primjenu stimulacije u terapiji neurodegenerativnih bolesti. Upoznati se s ključnim anatomskim strukturama koje se stimuliraju za ublažavanje specifičnih simptoma. Razumjeti ulogu različitih ciljnih mjesta stimulacije u terapiji bolesti poput Parkinsonove bolesti, distonije i esencijalnog tremora. Znati procijeniti prednosti i ograničenja stimulacije pojedinih područja mozga
Ishodi učenja
Upoznati se s primjenom DBS-a u liječenju Parkinsonove bolesti (PB). Razumjeti indikacije i kontraindikacije za DBS kod PB. Znati tehničke aspekte izvođenja DBS-a kod PB. Razumjeti učinke DBS-a na simptome PB i evaluirati rezultate
Ishodi učenja
Znati definirati TEMS i njegove aplikacije u Parkinsonovoj bolesti. Upoznati se s principima rada TEMS-a. Razumjeti potencijalne koristi TEMS-a za pacijente s PB. Znati evaluirati rezultate i ograničenja primjene TEMS-a kod PB.
Ishodi učenja
Znati definirati fokusiranu ultrazvučnu stimulaciju (FGUS) i njezinu primjenu u PB. Razumjeti principe djelovanja FGUS-a vođenog MR-om. Upoznati se s prednostima i izazovima korištenja FGUS-a u liječenju PB. Znati procijeniti rezultate FGUS-a u kliničkoj praksi kod PB.
Ishodi učenja
Upoznati se s primjenom DBS-a kod distonije. Razumjeti indikacije i kontraindikacije za DBS u terapiji distonije. Znati tehničke aspekte i prilagodbu parametara DBS-a kod distonije. Procijeniti učinkovitost DBS-a u ublažavanju simptoma distonije.
Ishodi učenja
Upoznati se s primjenom DBS-a u liječenju esencijalnog tremora (ET). Razumjeti indikacije i ograničenja DBS-a kod ET. Znati tehničke postavke DBS-a specifične za ET. Evaluirati rezultate DBS-a u smanjenju simptoma ET.
Ishodi učenja
Znati definirati FGUS i njezinu primjenu kod esencijalnog tremora. Upoznati se s principima i tehnikom izvođenja FGUS-a vođenog MR-om. Razumjeti indikacije za FGUS kod ET. Evaluirati kliničke rezultate i moguće nuspojave FGUS-a kod ET.
Ishodi učenja
Upoznati se s primjenom transkranijalne magnetske stimulacije (TMS) kod Alzheimerove bolesti (AB). Razumjeti principe i terapeutski potencijal TMS-a kod AB. Znati indikacije i ograničenja za TMS kod pacijenata s AB. Procijeniti učinkovitost TMS-a u ublažavanju simptoma AB.
Ishodi učenja
Upoznati se s primjenom TMS-a kod frontotemporalne demencije (FTD). Razumjeti utjecaj TMS-a na simptome FTD. Znati indikacije i kontraindikacije za primjenu TMS-a kod FTD. Procijeniti rezultate i terapijski potencijal TMS-a u liječenju FTD
Ishodi učenja
Razumjeti trenutne trendove i inovacije u području neurostimulacije i neuromodulacije. Upoznati se s novim terapijskim mogućnostima i eksperimentalnim pristupima. Znati predvidjeti smjer razvoja tehnologija neurostimulacije. Razumjeti izazove i potencijalna etička pitanja u budućnosti neurostimulacije