Kolegij
Predmet “ Organizacija ,upravljanje i ekonomika zdravstva ,Liječnička komora i Liječnički zbor-uloga i ovlasti” je izborni predmet na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (47,5 norma sati), 1,5 ECTS. Kolegij se izvodi u prostorijama Medicinskog fakulteta, kao i drugim nastavnim bazama/ustanovama Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s organizacijom i planiranjem u javnom i privatnom zdravstvenom sustavu, njegovim ustrojstvom i načinom djelovanja kroz ekonomsko-poslovno-medicinski pristup. Upoznavanje osnova ekonomike zdravstva zbog boljeg razumijevanja procesa u sustavu. Upoznavanje uloge i značaja, te javnih ovlasti Liječničke komore i Liječničkog zbora u očuvanju, praćenju i unaprjeđenju strukovnih i stručnih pozicija liječničke struke. Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom predavanja i seminara nastavnik sa studentima raspravlja o specifičnostima sustava organizacije i upravljanja, studenti prolaze postupnike u segmentu organizacije i upravljanja uz osnove praćenja ekonimike zdravstva u zdravstvenoj ustanovi, kao i uloga HLK i HLZ. Na kraju nastave studenti pripremaju završni seminarski rad, a održat će se i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem završnom ispitu student stječe 1,5 ECTS bodova. |
1. Balen S. Menadžment u zdravstvu. Medicinski fakultet Osijek; 2015. 2. Šogorić S. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika. Medicinska naklada; 2016. |
3. Vehovec M. O zdravstvu iz ekonomske perspektive. Ekonomski institut Zagreb ; 2014.
|
Internet (web stranice) i razne baze podataka za pretraživanje najnovijih objavljenih članaka iz područja izbornog predmeta, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o liječništvu, Statut HLK i HLZ
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (odobrenog od Senata Sveučilišta u Rijeci), te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 70 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 40 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu. Studenti koji sakupe manje od 40 ocjenskih bodova imat će priliku za jedan popravni međuispit te, ako na tom međuispitu ispitu zadovolje, moći će pristupiti završnom ispitu. Studenti koji sakupe između 40 i 49,9 ocjenskih bodova (FX ocjenska kategorija) imaju pravo izaći na završni ispit, koji se tada smatra popravnim ispitom i ne boduje se, i u tom slučaju završna ocjena može biti jedino dovoljan 2E (50%). Studenti koji sakupe 39,9 i manje ocjenskih bodova (F ocjenska kategorija) moraju ponovno upisati kolegij. |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Medicinskog fakulteta u Rijeci, Katedre za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku.
Ocjenske bodove student stječe na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 80 bodova): a) obvezni pismeni test
Pohađanje nastave se posebno ne boduje. Student može izostati s 30% nastave zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Završni ispit (ukupno 30 ocjenskih bodova)
Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili više od 30 ocjenskih bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova. Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili manje od 15 ocjenskih bodova (pripadaju kategoriji FX) mogu izaći na završni ispit, s time da moraju nadoknaditi od 0-10% ocjene i prema Pravilniku mogu dobiti samo ocjenu 2E.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu: Studenti koji nisu pristupili obaveznom pismenom testu, nemaju pravo izlaska na završni ispit (upisuju kolegij druge godine).
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi 30 ocjenskih bodova (raspon od 15-30). |
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodovana obaveznom testu), student na završnom ispitu mora biti pozitivno ocijenjen i ostvariti minimum od 10 ocjenskih bodova (50%).
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova B – 80 - 89,9% C – 70 - 79,9% D -- 60 - 69,9% E – 50 - 59,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5) B = vrlo dobar (4) C = dobar (3) D i E = dovoljan (2) F i FX = nedovoljan (1) |
Predmet “ Organizacija ,upravljanje i ekonomika zdravstva ,Liječnička komora i Liječnički zbor-uloga i ovlasti” je izborni predmet na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (47,5 norma sati), 1,5 ECTS. Kolegij se izvodi u prostorijama Medicinskog fakulteta, kao i drugim nastavnim bazama/ustanovama Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s organizacijom i planiranjem u javnom i privatnom zdravstvenom sustavu, njegovim ustrojstvom i načinom djelovanja kroz ekonomsko-poslovno-medicinski pristup. Upoznavanje osnova ekonomike zdravstva zbog boljeg razumijevanja procesa u sustavu. Upoznavanje uloge i značaja, te javnih ovlasti Liječničke komore i Liječničkog zbora u očuvanju, praćenju i unaprjeđenju strukovnih i stručnih pozicija liječničke struke. Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom predavanja i seminara nastavnik sa studentima raspravlja o specifičnostima sustava organizacije i upravljanja, studenti prolaze postupnike u segmentu organizacije i upravljanja uz osnove praćenja ekonimike zdravstva u zdravstvenoj ustanovi, kao i uloga HLK i HLZ. Na kraju nastave studenti pripremaju završni seminarski rad, a održat će se i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem završnom ispitu student stječe 1,5 ECTS bodova. |
1. Balen S. Menadžment u zdravstvu. Medicinski fakultet Osijek; 2015. 2. Šogorić S. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika. Medicinska naklada; 2016. |
3. Vehovec M. O zdravstvu iz ekonomske perspektive. Ekonomski institut Zagreb ; 2014.
|
Internet (web stranice) i razne baze podataka za pretraživanje najnovijih objavljenih članaka iz područja izbornog predmeta, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o liječništvu, Statut HLK i HLZ
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (odobrenog od Senata Sveučilišta u Rijeci), te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 70 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 40 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu. Studenti koji sakupe manje od 40 ocjenskih bodova imat će priliku za jedan popravni međuispit te, ako na tom međuispitu ispitu zadovolje, moći će pristupiti završnom ispitu. Studenti koji sakupe između 40 i 49,9 ocjenskih bodova (FX ocjenska kategorija) imaju pravo izaći na završni ispit, koji se tada smatra popravnim ispitom i ne boduje se, i u tom slučaju završna ocjena može biti jedino dovoljan 2E (50%). Studenti koji sakupe 39,9 i manje ocjenskih bodova (F ocjenska kategorija) moraju ponovno upisati kolegij. |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Medicinskog fakulteta u Rijeci, Katedre za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku.
Ocjenske bodove student stječe na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 80 bodova): a) obvezni pismeni test
Pohađanje nastave se posebno ne boduje. Student može izostati s 30% nastave zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Završni ispit (ukupno 30 ocjenskih bodova)
Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili više od 30 ocjenskih bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova. Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili manje od 15 ocjenskih bodova (pripadaju kategoriji FX) mogu izaći na završni ispit, s time da moraju nadoknaditi od 0-10% ocjene i prema Pravilniku mogu dobiti samo ocjenu 2E.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu: Studenti koji nisu pristupili obaveznom pismenom testu, nemaju pravo izlaska na završni ispit (upisuju kolegij druge godine).
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi 30 ocjenskih bodova (raspon od 15-30). |
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodovana obaveznom testu), student na završnom ispitu mora biti pozitivno ocijenjen i ostvariti minimum od 10 ocjenskih bodova (50%).
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova B – 80 - 89,9% C – 70 - 79,9% D -- 60 - 69,9% E – 50 - 59,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5) B = vrlo dobar (4) C = dobar (3) D i E = dovoljan (2) F i FX = nedovoljan (1) |
Predmet “ Organizacija ,upravljanje i ekonomika zdravstva ,Liječnička komora i Liječnički zbor-uloga i ovlasti” je izborni predmet na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (47,5 norma sati), 1,5 ECTS. Kolegij se izvodi u prostorijama Medicinskog fakulteta, kao i drugim nastavnim bazama/ustanovama Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s organizacijom i planiranjem u javnom i privatnom zdravstvenom sustavu, njegovim ustrojstvom i načinom djelovanja kroz ekonomsko-poslovno-medicinski pristup. Upoznavanje osnova ekonomike zdravstva zbog boljeg razumijevanja procesa u sustavu. Upoznavanje uloge i značaja, te javnih ovlasti Liječničke komore i Liječničkog zbora u očuvanju, praćenju i unaprjeđenju strukovnih i stručnih pozicija liječničke struke. Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom predavanja i seminara nastavnik sa studentima raspravlja o specifičnostima sustava organizacije i upravljanja, studenti prolaze postupnike u segmentu organizacije i upravljanja uz osnove praćenja ekonimike zdravstva u zdravstvenoj ustanovi, kao i uloga HLK i HLZ. Na kraju nastave studenti pripremaju završni seminarski rad, a održat će se i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem završnom ispitu student stječe 1,5 ECTS bodova. |
1. Balen S. Menadžment u zdravstvu. Medicinski fakultet Osijek; 2015. 2. Šogorić S. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika. Medicinska naklada; 2016. |
3. Vehovec M. O zdravstvu iz ekonomske perspektive. Ekonomski institut Zagreb ; 2014.
|
Internet (web stranice) i razne baze podataka za pretraživanje najnovijih objavljenih članaka iz područja izbornog predmeta, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o liječništvu, Statut HLK i HLZ
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (odobrenog od Senata Sveučilišta u Rijeci), te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 70 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 40 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu. Studenti koji sakupe manje od 40 ocjenskih bodova imat će priliku za jedan popravni međuispit te, ako na tom međuispitu ispitu zadovolje, moći će pristupiti završnom ispitu. Studenti koji sakupe između 40 i 49,9 ocjenskih bodova (FX ocjenska kategorija) imaju pravo izaći na završni ispit, koji se tada smatra popravnim ispitom i ne boduje se, i u tom slučaju završna ocjena može biti jedino dovoljan 2E (50%). Studenti koji sakupe 39,9 i manje ocjenskih bodova (F ocjenska kategorija) moraju ponovno upisati kolegij. |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Medicinskog fakulteta u Rijeci, Katedre za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku.
Ocjenske bodove student stječe na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 80 bodova): a) obvezni pismeni test
Pohađanje nastave se posebno ne boduje. Student može izostati s 30% nastave zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Završni ispit (ukupno 30 ocjenskih bodova)
Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili više od 30 ocjenskih bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova. Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili manje od 15 ocjenskih bodova (pripadaju kategoriji FX) mogu izaći na završni ispit, s time da moraju nadoknaditi od 0-10% ocjene i prema Pravilniku mogu dobiti samo ocjenu 2E.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu: Studenti koji nisu pristupili obaveznom pismenom testu, nemaju pravo izlaska na završni ispit (upisuju kolegij druge godine).
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi 30 ocjenskih bodova (raspon od 15-30). |
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodovana obaveznom testu), student na završnom ispitu mora biti pozitivno ocijenjen i ostvariti minimum od 10 ocjenskih bodova (50%).
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova B – 80 - 89,9% C – 70 - 79,9% D -- 60 - 69,9% E – 50 - 59,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5) B = vrlo dobar (4) C = dobar (3) D i E = dovoljan (2) F i FX = nedovoljan (1) |
Predmet “ Organizacija ,upravljanje i ekonomika zdravstva ,Liječnička komora i Liječnički zbor-uloga i ovlasti” je izborni predmet na šestoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina i sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (47,5 norma sati), 1,5 ECTS. Kolegij se izvodi u prostorijama Medicinskog fakulteta, kao i drugim nastavnim bazama/ustanovama Medicinskog fakulteta u Rijeci.
Cilj predmeta je upoznavanje studenata s organizacijom i planiranjem u javnom i privatnom zdravstvenom sustavu, njegovim ustrojstvom i načinom djelovanja kroz ekonomsko-poslovno-medicinski pristup. Upoznavanje osnova ekonomike zdravstva zbog boljeg razumijevanja procesa u sustavu. Upoznavanje uloge i značaja, te javnih ovlasti Liječničke komore i Liječničkog zbora u očuvanju, praćenju i unaprjeđenju strukovnih i stručnih pozicija liječničke struke. Izvođenje nastave: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom predavanja i seminara nastavnik sa studentima raspravlja o specifičnostima sustava organizacije i upravljanja, studenti prolaze postupnike u segmentu organizacije i upravljanja uz osnove praćenja ekonimike zdravstva u zdravstvenoj ustanovi, kao i uloga HLK i HLZ. Na kraju nastave studenti pripremaju završni seminarski rad, a održat će se i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih nastavnih aktivnosti te pristupanjem završnom ispitu student stječe 1,5 ECTS bodova. |
1. Balen S. Menadžment u zdravstvu. Medicinski fakultet Osijek; 2015. 2. Šogorić S. Organizacija zdravstvene zaštite i zdravstvena ekonomika. Medicinska naklada; 2016. |
3. Vehovec M. O zdravstvu iz ekonomske perspektive. Ekonomski institut Zagreb ; 2014.
|
Internet (web stranice) i razne baze podataka za pretraživanje najnovijih objavljenih članaka iz područja izbornog predmeta, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o liječništvu, Statut HLK i HLZ
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci (odobrenog od Senata Sveučilišta u Rijeci), te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci). Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 70 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti minimum od 40 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu. Studenti koji sakupe manje od 40 ocjenskih bodova imat će priliku za jedan popravni međuispit te, ako na tom međuispitu ispitu zadovolje, moći će pristupiti završnom ispitu. Studenti koji sakupe između 40 i 49,9 ocjenskih bodova (FX ocjenska kategorija) imaju pravo izaći na završni ispit, koji se tada smatra popravnim ispitom i ne boduje se, i u tom slučaju završna ocjena može biti jedino dovoljan 2E (50%). Studenti koji sakupe 39,9 i manje ocjenskih bodova (F ocjenska kategorija) moraju ponovno upisati kolegij. |
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama Medicinskog fakulteta u Rijeci, Katedre za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku.
Ocjenske bodove student stječe na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 80 bodova): a) obvezni pismeni test
Pohađanje nastave se posebno ne boduje. Student može izostati s 30% nastave zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.
Završni ispit (ukupno 30 ocjenskih bodova)
Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili više od 30 ocjenskih bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova. Studenti koji su na obaveznom testu ostvarili manje od 15 ocjenskih bodova (pripadaju kategoriji FX) mogu izaći na završni ispit, s time da moraju nadoknaditi od 0-10% ocjene i prema Pravilniku mogu dobiti samo ocjenu 2E.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu: Studenti koji nisu pristupili obaveznom pismenom testu, nemaju pravo izlaska na završni ispit (upisuju kolegij druge godine).
Završni ispit je usmeni ispit. Nosi 30 ocjenskih bodova (raspon od 15-30). |
Uspjeh na završnom ispitu pretvara se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih ocjenskih bodovana obaveznom testu), student na završnom ispitu mora biti pozitivno ocijenjen i ostvariti minimum od 10 ocjenskih bodova (50%).
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova B – 80 - 89,9% C – 70 - 79,9% D -- 60 - 69,9% E – 50 - 59,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5) B = vrlo dobar (4) C = dobar (3) D i E = dovoljan (2) F i FX = nedovoljan (1) |
Ishodi učenja
Upoznati se istovrsnim i razlikovnim oblicima rukovođenja sukladno modelima rukovođenja, te načinima stvaranja strategije kao osnove planiranja. |
Ishodi učenja
Upoznavanje s oblicima organizacije u zdravstvu sukladno tipovima zdravstevnih subjekata s naznakom na sličnostima i različitostima |
Ishodi učenja
Definiranje ljudksih resusrsa kao najznačajnijeg segmenta sustava uz naglasak na stalnom poboljšanju komunikacijskih vještina |
Ishodi učenja
Stvoriti spoznaju da su akreditacija, kategorizacija i certifikacija neophodni u praćenju sustava upravljanja kvalitetom zdravstvenih ustanova, a time i zdravstvene zaštite |
Ishodi učenja
Pojašnjenje zdravstvenih osuguranja kao temelja financiranja sustava, kao i kumulativnih elemenata za izračun cijena zdravstvenih usluga |
Ishodi učenja
Usporediti i analizirati upotrebu novih ili već postojećih zdravstvenih tehnologija s tehnologijom koja se koristi u praksi ili se smatra najboljom mogućom („zlatni standard“) na temelju kliničke učinkovitosti i sigurnosti, ekonomske analize, etičkih, pravnih, socijalnih i organizacijskih načela
Ishodi učenja
Upoznavanje sa ulogom i strukturom strukovne ustanove s javnim ovlastima, kao i postupkom licenciranje uz pojam trajne medicinske izobrazbe, uloga stručne udruge i stručnih društava |
Ishodi učenja
Upoznavanje sa stečevinama Europske unije u područjima vezanim uz liječničku struku, kao i druge segmente zdravstva |
Ishodi učenja
Upoznavanje s osnovama zakonske regulative u zdravstvu (Zakon o ZZ, Zakon o OO, Zakon o LIječništvu, Statuti HLK I HLZ) |
Ishodi učenja
Primjena sustava upravljanja kvalitetom u procesima rada u zdravstevnim ustanovama |