Kolegij
ISHODI UČENJA ZA KOLEGIJ:
Ishodi učenja temeljeni su na core kurikulumu u Republici Hrvatskoj.
Nakon položenog ispita, student će biti osposobljen:
A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
1.Definirati i opisati obiteljsku medicinu kao posebnu stručnu i znanstvenu medicinsku disciplinu te položaj u sustavu zdravstvene zaštite.
2. Objasniti specifičnosti rada liječnika obiteljske medicine u liječenju bolesnika s akutnim i kroničnim
bolestima u odnosu sa bolesnikom, obitelji i širom društvenom zajednicom
3. Procijeniti i racionalno primijeniti protokole preventivnih, dijagnostičko- terapijskih i farmakoterapijskih postupaka prema važećim smjernicama u liječenju bolesti
4. Objasniti metodu timskog rada u suradnji s različitih zdravstvenim djelatnostima na svim razinama primarne
zdravstvene zaštite
5. Objasniti i primijeniti temeljni pristup bolesniku s najčešćim kroničnim bolestima
6. Prepoznati hitna stanja u obiteljskoj medicini i primijeniti dosadašnja znanja u njihovom liječenju
B. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
1. Samostalno provoditi medicinski intervju, anamnezu i fizikalni pregled bolesnika različitih dobnih skupina
2. Primijeniti temeljne komunikacijske vještine u kontaktu s bolesnikom u ordinaciji obiteljske medicine
3. Prepoznati psihosomatske karakteristike osnovnih tipova bolesnika
4. Interpretirati nalaze najčešćih dijagnostičkih postupaka
5. Pravilno uzeti uzorke za mikrobiološku analizu
6. Provesti primjenu lijekova parenteralnim putem
7. Previti površinske rane
8. Odstraniti kožne šavove
C. AFEKTIVNA DOMENA – VRIJEDNOSTI I STAVOVI
1. Prihvatiti svakog bolesnika kao jedinstvenu osobnost te uvažavati njegova očekivanja, vjerovanja,
vrijednosti i prioritete (prihvatiti principe bolesniku usmjerene skrbi)
2. Poštovati privatnost bolesnika u prikupljanju informacija
3. Podržati stav o potrebi informiranosti bolesnika i njegovu sudjelovanju u donošenju odluka i
preuzimanju odgovornosti za vlastito zdravlje
4. Poticati bolesnika na zdrave životne navike
5. Prihvatiti stav o odgovornosti prema široj društvenoj zajednici
SADRŽAJ KOLEGIJA:
Nastava je organizirana kroz tematske cjeline u formi predavanja, seminara I vježbi tijekom kojih studenti savladavaju osnovna znanje o ulozi I načinu organizacije obiteljske medicine u zdravstvenom sustavu te najvažnijim I specifičnim područjima rada liječnika obiteljske medicine. Teorijsko znanje prati primjena u praksi tijekom izvođenja vježbi u ordinacijama obiteljske medicine.
1. Organizacija Obiteljske medicine kao temeljne djelatnosti primarne zdravstvene zaštite u zdravstvenom sustavu, specifične metode i modeli rada ( Predavanje 1, Seminar 3, Vježba 7 , 9)
2. Specifičnosti pristupa bolesniku: bolesniku usmjerena skrb i obiteljski pristup. Specifičnosti komunikacije I odnosa bolesnik liječnik ( Predavanje 2, 6; Seminar 2; Vježba 2)
3. Preventivni postupci u obiteljskoj medicine ( Predavanje 3)
4. Specifičnosti dijagnostike na primarnoj razini zdravstvene zaštite ( Predavanje 4, Vježbe 3)
5. Specifičnosti farmakoterapije (Predavanje 4, Vježba 3)
6. Kućno liječenje ( Seminar 6, Vježba 8)
7. Liječenje čestih bolesti I stanja (Predavanje 8, 11, 16,21, Seminar 1, Vježba 4 I 5)
8. Zbrinjavanje bolesnika s hitnim stanjem u obiteljskoj medicine (Predavanje 17,25)
9. Skrb i liječenje bolesnika s najčešćim kroničnim bolestima ( Predavanje 9,10,12,13,14,15,18,22, Seminar 4,5,7,8,9, Vježba 2,3,6,7,8,9, 10)
10. Skrb i liječenje bolesnika specifičnih dobnih skupina ( Predavanje 7,19,20 , Seminar 10)
11. Mentalno zdravlje ( Predavanje 18,Seminar 8)
12. Seksualno zdravlje ( Predavanje 24)
- Biserka Bergman Marković, Ines Diminić Lisica, Milica Katić I suradnici. Smjernice u praksi obiteljskog liječnika, Zagreb, Medicinska naklada, Sveučilište u Rijeci, 2020.
- Ines Diminić Lisica, Milica Katić, Biserka Bergman Marković I suradnici: Izazovi u praksi obiteljskog liječnika, Zagreb, Medicinska naklada, Sveučilište u Rijeci 2022.
- Milica Katić, Biserka Bergman Marković Ines Diminić Lisica I suradnici: Izazovi u praksi obiteljskog liječnika II dio, Zagreb, Medicinska naklada, Sveučilište u Rijeci 2024.
- Katić M, Švab I, i sur. (Materljan Eris, Barićev-Novaković Zdenka, Diminić-Lisica Ines). Obiteljska medicina, Zagreb; Alfa, 2013.
1.Zbornici Kongresa Društva nastavnika opće/obiteljske medicine 1-15.
Obveze studenata (sustav općih i specifičnih pravila o provođenju nastave kojih se studenti i nastavnici moraju pridržavati):
NAČIN OBAVJEŠTAVANJA STUDENATA O PROVOĐENJU NASTAVE: Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Studenti trebaju redovito posjećivati navedene sustave kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija.
Nadalje, studenti trebaju redovito izvršavati obveze koje su specifične za kolegij, a odnose se na pohađanje nastave, pripremanje za nastavu, aktivno sudjelovanje na nastavi.
POHAĐANJE NASTAVE: Nastava je organizirana prema istovjetnom rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin i INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prisustvovanje predavanjima, seminarima, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta u INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu te će kašnjenje biti tretirano kao izostanak. Ulasci/izlasci tijekom održavanja nastave se ne uvažavaju. Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom (uključujući izostanke s međuispita). Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (6 sati predavanja, 6 sati seminara, 14 sata vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).
POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU: Shodno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave” Sveučilišta u Rijeci od 3.3.2021., svi oblici nastave koji će biti održani u online okruženju, bit će održani u realnom vremenu. Obavijest o online nastavi biti će objavljena naknadno.
PRIPREMANJE ZA NASTAVU: Za pojedine oblike nastave (predavanje i seminari) studenti se moraju pripremiti obnavljanjem stečenog znanja ovisno o temi koja će se obrađivati te pregledati unaprijed pripremljen materijal za nastavu. Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminaru, sudjelovati u aktivnom rješavanju slučajeva tijekom seminara, na završetku pojedinih seminara ispuniti pismeni test. Studentu je obaveza na vježbama donijeti bijelu kutu i stetoskop, prijaviti se u INP aplikaciju, ispuniti Katalog kliničkih vještina i Dnevnik rada (prilog br.1) koji potpisuje voditelj vježbi. U Dnevniku rada potrebno je svaki radni dan prikazati 3 klinička slučaja. Studenti moraju pripremiti osvrt na znanstveni ili stručni članak s temom iz obiteljske medicine kojeg će asistentima poslati online, predložak osvrta prikazan u prilogu br.2 Obrazac za Dnevnik rada i osvrt na znanstveni ili stručni članak dostupni su na sustavu za e-učenje Merlin.
AKTIVNO SUDJELOVANJE NA NASTAVI: Studenti moraju na svim oblicima nastave aktivno sudjelovati u radu. |
Vrednovanje, bodovanje i ocjenjivanje (detaljno definiranje vrste vrednovanja, te kriterija i načina bodovanja i ocjenjivanja):
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS ocjene (%/A-F) i brojčane ocjene (1-5). Rad studenata vrednovat će se, bodovati i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 ocjenskih bodova (70 %) (po 10 bodova za seminare i kritički osvrt te 50 bodova na pisanom međuispitu), dok završni ispit nosi 30 ocjenskih bodova (30 %).
TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 70 OCJENSKIH BODOVA): 1. Znanje na seminarima Nakon završetka pojedinačnih seminara biti će proveden pisani test sa 10 pitanja, u kojem svaki točan odgovor nosi jedan ocjenski bod (10 točnih odgovora = 10 ocjenskih bodova). Test uključuje pitanja višestrukog izbora odgovora i točno/netočno pitanja. Minimalan broj točno riješenih pitanja od kojih se mogu steći bodovi je 5 točnih odgovora, odnosno 50 %.
2. Kritički osvrt na pregledni članak Vrednovanje kritičkog osvrta izvršit će se prema obrascu prikazanom u prilogu br 2. Osvrt mora sadržavati odgovarajuću strukturu (uvod, raspravu, zaključak), procijeniti će se preglednost napisanog teksta i način izražavanja. Za stjecanje ocjenskih bodova, studenti trebaju ispuniti barem 50 % traženih kriterija, odnosno minimalni broj bodova koji se mogu steći je 5, a maksimalni 10.
3. Pisani međuispit Nakon odslušanih predavanja i seminara vrednovat će se usvojena znanja polaganjem pisanog međuispita koji će biti proveden onsite i koji se sastoji od 50 pitanja i nosi 50 ocjenskih bodova (jedan točan odgovor je jedan ocjenski bod). Minimalni broj ocjenskih bodova koji se može steći je 25, što odgovara broju od 25 točno riješenih pitanja (50 %). Trajanje pisanja je 50 minuta. Test se sastoji od pitanja višestrukog odabira, točno/netočno pitanja, povezivanja pojmova. Položeni međuispit nije prenosiv i vrijedi za tekuću akademsku godinu. Prisustvovanje pismenom međuispitu je obavezno. Eventualni izostanak mora se pismeno opravdati i za njega će biti organiziran popravak. Međuispit će se održati prema rasporedu navedenom u sustavu za e-učenje Merlin.
ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 30 OCJENSKIH BODOVA): Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji :
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji :
Završni ispit je strukturirani i sastoji se od praktičnog (2 pitanja vezana za obradu kliničkog slučaja) i usmenog dijela (3 teorijska pitanja). Ispit će se održati u ordinacijama obiteljske medicine prema rasporedu navedenom u sustavu za e-učenje Merlin.
KONAČNA OCJENA: Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:
POSEBNE ODREDBE ZA PISANJE ONLINE TESTOVA: Pisani testovi (na kraju seminara, međuispiti i završni pismeni test) će biti provedeni online u sustavu za e-učenje Merlin. Sve detaljne upute o održavanju ispita bit će postavljene pravovremeno na Merlin.
|
Ishodi učenja
Prihvatiti i objasniti Europsku definiciju obiteljske medicine (A1,) Prepoznati I opisati model skrbi za bolesnika te specifične metode rada u obiteljskoj medicini (specifično odlučivanje, liječenje bolesnika s istodobnim bolestima, suradnja s konzultantima, kućno liječenje, propisivanje lijekova na recept, rad u hitnim stanjima izvan institucija A2,). Objasniti metode timskog rada, biopsihosocijalni, holistički i etnomedicinski model (A5). Razlikovati način donošenja odluka obiteljskog liječnika u odnosu na način odlučivanja u drugim medicinskim specijalnostima (C6). |
Ishodi učenja
Prepoznati strukturu i funkcionalnost obitelji o kojima skrbi liječnik obiteljske medicine (A2). Procijeniti ulogu članova obitelji u skrbi za oboljelog (A2).Prepoznati I opisati specifičnosti odnosa bolesnika I obiteljskog liječnika. Provesti načela dobre kliničke prakse individualnim pristupom, uvažavati bolesnikova očekivanja, vjerovanja, vrijednosti i prioritete (B2).
Ishodi učenja
Definirati i opisati preventivne postupke u obiteljskoj medicini kao jednim od temeljnih zadaća obiteljskog liječnika prema definiciji Obiteljske medicine (A1). Prepoznati pojmove i sadržaj primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije (A2). Definirati i opisati metodu oportunističkog screening-a te sudjelovanje u posebnim programima prevencije za najčešće javno zdravstvene probleme (A5, B2, C4). |
Ishodi učenja
Definirati i opisati model upućivanja na dijagnostičke pretrage u sklopu rada liječnika obiteljske medicine (A4). Planirati i integrirati najvažnije dijagnostičke postupke koji se koriste u radu u obiteljskoj medicine (B3, B4). Izdvojiti i opisati indikacije i kontraindikacije pojedinih dijagnostičkih postupaka i objasniti pacijentu limite pojedinih pretraga (C2). Sastaviti pisane upute za pacijente kod upućivanja na pojedine dijagnostičke postupke (A6). |
Ishodi učenja
Pravilno propisati recepte za lijekove. Objasniti i primijeniti postulate racionalnog propisivanja lijekova (adekvatan izbor lijeka, optimalna doza, uz najmanji rizik i racionalne troškove)(A4, A7).Razlučiti koji su najčešći problemi sa kojima se susreću liječnici obiteljske medicine pri propisivanju lijekova (B5). Procijeniti važnost primjerenog praćenja bolesnikova stanja pri propisivanju lijekova za dugotrajno liječenje kroničnih bolesti (C4). Procijeniti problem polipragmazije u bolesnika s komorbiditetima, objasniti i provjeriti prisutnost potencijalno štetnih nuspojava i klinički značajnih interakcija među lijekovima (A4). |
Ishodi učenja
Razlikovati specifičnost u pristupu liječenja bolesnika s više istodobnih bolesti kao jednu od temeljnih karakteristika rada specijaliste obiteljske medicine (A7). Primjeniti temeljne strategije bolesniku usmjerene skrbi na primjeru pristupa bolesniku s multimorbiditetom koji nalaže poštivanje preferencija bolesnika s obzirom na postavljene ciljeve (C4, C1). |
Ishodi učenja
Raspraviti posebnosti u starijih osoba koje češće boluju od većeg broja kroničnih bolesti (komorbiditet, multimorbiditet). Objasniti promjene koje se događaju u procesu starenja i utječu na djelotvornost i učinkovitost lijeka (A2). Prepoznati pojavu polipragmazije i posljedično neželjenih štetnih reakcija lijekova (A4, A6). Definirati i objasniti pojam krhkosti, biološki sindrom klinički karakteriziran sporijim i/ili nepotpunim oporavkom od stresora , pojasniti pojam sveobuhvatne gerijatrijske procjene, primijeniti pravila pri propisivanju lijekova starijim osobama (B5,C5). |
Ishodi učenja
Definirati poremećaj spavanja i nesanicu na temelju karakterističnih simptoma poteškoća uspavljivanja, održavanja sna ili preranog buđenja (A3). Analizirati utjecaj poremećaja spavanja na funkcioniranje i kvalitetu života (A7). Prepoznati i dijagnosticirati poremećaj spavanja kao zasebnu dijagnozu, ne samo kao simptom drugih komorbiditetnih stanja. Prepoznati, pratiti i vrednovati novousvojene psihosocijalne promjene koje će pozitivno utjecati na proces spavanja (B2,C5). |
Ishodi učenja
Prepoznati čimbenike rizika u nastanku respiratornih bolesti u svjetlu biopsihosocijalnog modela. Opisati ulogu obiteljskog liječnika u prevenciji kroničnih respiratornih bolesti (A/). Interpretirati nalaze dijagnostičkih testova, usvojiti pristup bolesniku sa astmom i KOPB-om (A4),B3. Definirati kada uputiti bolesnika pulmologu. Procijeniti pravilan način korištenja inhalatora i provjeriti suradljivosti (C4,C5). Odabrati adekvatnu farmakoterapiju u akutnoj fazi pogoršanja bolesti, remisiji. Opisati terapiju koncentriranim kisikom u kućnim uvjetima.
Ishodi učenja
Koristiti osnove nefarmakološkog i farmakološkog liječenja arterijske hipertenzije. Prepoznati značaj arterijske hipertenzije kao javno zdravstvenog problema, najčešće kronične bolesti, najznačajnijeg neovisnog, promijenjivog čimbenika kardiovaskularnog rizika (A7). Primijeniti odgovarajući klinički pristup bolesniku s arterijskom hipertenzijom temeljen na suvremenim smjernicama za liječenje hipertenzije i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Procijeniti važnost suradljivosti bolesnika u farmakološkom i nefarmakološkom liječenju (C4, B2). Definirati i opisati specifičnosti liječenja hipertenzije u bolesnika s istodobnim bolestima.
Ishodi učenja
Primijeniti sadržaj smjernica za liječenje bolesnika s urinarnom infekcijom (A4). Definirati I primijeniti racionalnu uporabu antimikrobnih lijekova, kao ključan proces u sprječavanju porasta rezistencije bakterija. mjerama prevencije urinarnih infekcija, kao i njihovom značaju kod prisutnih komorbiditeta ( B3,B5).
Ishodi učenja
Objasniti i primijeniti temeljni pristup bolesniku s najčešćim komorbiditetima (A7). Procijeniti i racionalno primijeniti protokole preventivnih, dijagnostičko- terapijskih i farmakoterapijskih postupaka prema važećim smjernicama u liječenju šećerne bolesti (A4). Objasniti metodu timskog rada u suradnji s različitih zdravstvenim djelatnostima na svim razinama zdravstvene zaštite u cilju poboljšanja skrbi za bolesnike s dijabetesom (A5), Interpretirati nalaze najčešćih dijagnostičkih postupaka te poticati bolesnika na usvajanje zdravih životnih navika (C5).
Ishodi učenja
Prepoznati osnovne karakteristike sastavnica polivaskularne bolesti, cerebrovaskularnu, koronarnu i perifernu arterijsku bolest (A7). Opisati i primijeniti osnove fizikalnog pregleda i dijagnostičkih metoda primjenjivih u obiteljskoj medicini te interpretaciju dobivenih nalaza (A4). Odabrati odgovarajuću farmakoterapiju u liječenju polivaskularne bolesti, kirurškim i endovaskularnim metodama liječenja i hitnim stanjima. Objasniti plan liječenja i skrbi na nivou primarne zdravstvene zaštite temeljen na biopsihosocijalnim pristupu (C2).
Ishodi učenja
Definirati kriterije za dijagnozu anemije i interpretirati laboratorijske parametre za razlikovanje najčešćih vrsta anemija. Analizirati temeljne algoritme dijagnostičkog i terapijskog postupka u bolesnika s najčešćim vrstama anemije u obiteljskoj medicini (A2, A4).
Ishodi učenja
Prepoznati 4 osnovna tipa tipičnih kroničnih rana, njihove karakteristike i čimbenike otežanog cijeljenja. Nabrojiti osnovne dijagnostičke postupke primjenjive u obiteljskoj medicini. Opisati sastavnice procjene rane i temeljem karakteristika rane, nabrojiti osnovne terapijske postupke (A4). Nabrojiti i prepoznati komplikacije kronične rane i načine zbrinjavanja. Opisati ulogu liječnika obiteljske medicine i njegovog tima u zbrinjavanju bolesnika kroničnom ranom (B2, C4). |
Ishodi učenja
Prilagoditi pristup bolesniku s dispepsijom u obiteljskoj medicini. Odabrati i primjeniti dijagnostičko- terapijske postupke u bolesnika s dispepsijom ovisno o dobi, simptomima i infekciji bakterijom Helicobacter pylori. (A4). Procijeniti mogući učinak drugih istodobnih bolesti i lijekova koje bolesnik redovito koristi. Analizirati simptome koji zahtijevaju promptno postupanje („alarmi“).Opisati pristup bolesniku s bolestima hepatobilijarnog trakta i pankreasa koji se prezentiraju simptomima dispepsije. (A5,A7) |
Ishodi učenja
Prepoznati značaj moždanog udara kao globalnog javnozdravstvenog problema i bolesti pojedinca, obitelji i zajednice. Definirati kliničke odrednice moždanog udara i najznačajnije metode liječenja. Upoznati se s ulogom obiteljskog liječnika u prevenciji moždanog udara kao najznačajnijoj strategiji za smanjenje posljedica moždanog udara. Upoznati se s vođenjem tijeka bolesti i suradnjom s multidisciplinarnim timom konzultanata i suradnika na primarnoj razini (A5).Opisati važnost uspješne komunikacije i specifičnog odnosa između bolesnika, članova obitelji kao temelj promjene životnih navika i prihvaćanja metoda liječenja (A6, C4,C5). |
Ishodi učenja
Prepoznati problem mentalnog zdravlja kao javnozdravstveni problem. Definirati i opisati najčešće psihičke poremećaje i bolesti te opisati pristup obiteljskog liječnika bolesniku s psihičkim poremećajima (A2,A6). Povezati osnove farmakološkog i nefarmakološkog liječenja učestalijih mentalnih poremećaja i bolesti. Prepoznati ulogu obiteljskog liječnika u prevenciji, ranom prepoznavanju i liječenju psihičkih poremećaja. Objasniti suradnju s konzilijarnom psihijatrijskom službom u zajedničkom liječenju i praćenju reverzibilnih i kroničnih psihičkih bolesti s naglaskom na osposobljavanju bolesnika za rad i uključivanje u zajednicu (A5.B2). Istražiti povezanost i međusobni utjecaj mentalnih i tjelesnih patofizioloških procesa (A7).
Ishodi učenja
Identificirati najčešće poteškoće mentalnog zdravlja tipične za adolescenciju. Opisati sadržaj i osnove savjetovališnog rada s učenicima, studentima, roditeljima, učiteljima i profesorima (A3). Provesti osnovnu komunikaciju i intervencije u mladih koji pokazuju znakove anksioznosti, stresa, poremećaja raspoloženja, prilagodbe, poremećaja ponašanja te eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti (B2). Primijeniti metode predavanja, grupnog rada, tribina u provođenju zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja (C6).
Ishodi učenja
Opisati i prepoznati faze u procesu suočavanja djeteta i obitelji s kroničnom bolešću. identificirati i razlikovati sniženje samopouzdanja, poteškoća u ponašanju, socijalne izoliranosti, anksioznosti i depresije u djece s kroničnim bolestima (B2). Analizirati osnove rada školskog liječnika u povjerenstvima za određivanje primjerenog oblika školovanja za djecu s kroničnim bolestima te će biti u mogućnosti primijeniti znanje o tretmanu djece s kroničnim bolestima i poteškoćama koje utječu na način školovanja te djetetovo mjesto u obitelji i društvu (A4,C2). |
Ishodi učenja
Opisati znakove „crvene zastave“i definirati uzroke križobolje (nespecifična križobolja, križobolja povezana s radikulopatijom, upalna križobolja, križobolja povezana s drugim specifičnim uzrokom) (A4, B1). Odrediti dijagnostičko-terapijske postupke kod najčešćih uzroka križobolja (B2, B3). Odabrati i primijeniti testove za određivanje potencijalne kronifikacije križobolja (C4).
|
Ishodi učenja
Objasniti posebnosti u radu s onkološkim bolesnicima u obiteljskoj medicini. Upoznati s važnosti empatije u komunikaciji s bolesnikom i njegovom obitelji, te osnovnim psihoterapijskim intervencijama u radu s onkološkim bolesnikom (A6,C1)). Objasniti kako je holistički pristup u liječenju, od ključne važnosti za uspješnu prilagodbu bolesnika i njegove obitelji na novonastalu situaciju. Opisati suradnju s konzultantima koji sudjeluju u liječenju bolesnika (A5). Definirati osnove palijativne skrbi za bolesnike s progresivnom malignom bolešću te ulogom obiteljskog liječnika u timu palijativne skrbi. |
Ishodi učenja
Definirati razlike između akutne i kronične boli, uz poseban osvrt na malignu bol. Uporabom ljestvica i upitnika o percepcije boli procijeniti percepciju boli, klasificirati vrste boli obzirom na etiologiju (somatska, visceralna, neuropatska, psihogena bol) (A6). Primijeniti osnovne postulate o liječenju boli. Procijeniti važnost percepcije boli pri određivanju privremene radne nesposobnosti (C1, C4).
Ishodi učenja
Procijeniti i racionalno primijeniti protokole preventivnih, dijagnostičko- terapijskih i farmakoterapijskih postupaka prema važećim smjernicama u liječenju seksualnih smetnji (A4), odabrati i primijeniti prikladan način komunikacije s bolesnicima obzirom na njihove specifičnosti (A6), primijeniti temeljne komunikacijske vještine u kontaktu s bolesnikom u ordinaciji obiteljske medicine (B2).
|
Ishodi učenja
Prepoznati i procijeniti životno ugrožavajuća stanja koja iziskuju hitno zbrinjavanje i stabiliziranje osnovnih životnih funkcija (A8). Usporediti pristup obiteljskog liječnika u hitnim stanjima u posebnim okolnostima (npr. kućna posjeta) u kojima treba donijeti odluke temeljem anamneze i kliničkog pregleda bez mogućnosti izvođenja dijagnostičkih pretraga (A3). |
Ishodi učenja
samostalno isprati uho i odrediti inhalacijsku terapiju te uputiti bolesnika na izvođenje iste
Ishodi učenja
samostalno previti površinske rane, provjeriti i aplicirati cjepivo protiv tetanusa
Ishodi učenja
samostalno propisati ortopedsko pomagalo i istražiti druga prava bolesnika u liječenju
Ishodi učenja
posjetiti bolesnika sa multimorbiditetom uz osvrt na socijalnu komponentu života bolesnika uz patronažnu sestru |
Ishodi učenja
1. definirati organizaciju rada,
2.izvesti pod nadzorom sistematski pregled školskog djeteta,
3. istražiti u koje skupine djece treba provesti oportunistički probir
Ishodi učenja
1. definirati kriterije pregleda i izvršiti pregled djeteta pod nadzorom, 2. provesti postupak cijepljenja u djece, 3. definirati postupke koji se provode u slučaju pojave zarazne bolesti u školama i poduzimanje protuepidemijskih intervencija |
Ishodi učenja
- pojasniti strukturu i sadržaj rada u savjetovalištu,
2. sudjelovati u radu savjetovališta s određenom tematikom,
3. posjetiti školske kuhinje i prisustvovati roditeljskim sastancima
Ishodi učenja
1. definirati mjere prevencije,
2. provesti pripremljeno izlaganje o zdravim navikama u prehrani, tjelesnoj aktivnosti, seksualnom zdravlju,
3. izraditi i distribuirati vlastiti edukativni materijal o promicanju zdravlja
Ishodi učenja
1)Higijena usne šupljine
2)Nevidljive kalorije
3)Građa ljudskog tijela
4)Pubertet- higijena
5)Spolnost- SPB
6)Spolnost- kontracepcija
Ishodi učenja
1. prepoznati najčešće simptome poremećaja pojedinih organskih sustava, 2. analizirati mogućnosti dijagnostičko-terapijskih postupaka, 3. prepoznati simptome koji predstavljaju „znakove crvene zastave“ i zahtijevaju promptno reagiranje Literatura za pripremu : obvezna I dopunska literatura za ispit |
Ishodi učenja
1.povezati etiologiju i patofiziologiju kronične boli s osvrtom na kompleksni regionalni bolni sindrom, 2. analizirati diferencijalnu dijagnostiku raznih vrsta kronične boli, 3. primijeniti adekvatnu medikamentoznu terapiju u najčešći bolnim sindromima mišićno-koštanog sustava (bol u vratu, križima, ramenu, laktu, ručnom zglobu, koljenu, skočnom zglobu) Literatura za pripremu: obvezna I dopunska literatura za ispit |
Ishodi učenja
1. postaviti radnu/kliničku dijagnozu na temelju anamneze, fizikalnog pregled i eventualnih nalaza kliničkih pretraga te utvrditi postoji li privremena nesposobnost za rad, 2. prepoznati čimbenike koji utječu na realizaciju određivanja radne sposobnosti, 3. razlikovati tip privremene nesposobnosti za rad, osnovna obilježja te maksimalno trajanje, 4. primijeniti vođenje dokumentacije koja prati donošenje odluke o radnoj nesposobnosti, 5. utvrditi osnove suradnje i komunikacije obiteljskog liječnika i konzultanta, 6. definirati i primijeniti način upućivanja na sekundarnu ili tercijarnu zdravstvenu zaštitu ( uputno pismo liječnika, elektronska konzultacija putem A5 uputnice) Literatura za pripremu:
2. Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Srebrenka Mesić, Nada Turčić, Jadranka Mustejbegović 2017. |
Ishodi učenja
1. definirati i prepoznati osobitosti tipičnih rana: venske i arterijske potkoljenične rane, dekubitalne rane i rane dijabetičkog stopala, 2.procijeniti lokalno stanje rane, komplikacije, 3. opisati i pokazati postupak liječenja (debridman, pokrivala za rane, kompresivna terapija), 4. raspraviti postupke kućnog liječenje i moguće suradnje tima obiteljskog liječnika s drugim subjektima koji se po potrebi uključuju u proces iiječenja Literatura za pripremu: obvezna i dopunska literatura za ispit
|
Ishodi učenja
Literatura za pripremu: obvezna literatura za ispit |
Ishodi učenja
1. prepoznati rizične čimbenike za razvoj šećerne bolesti, 2. utvrditi postupak postavljanja dijagnoze šećerne bolest, 3. primijeniti osnove nefarmakoloških i farmakoloških metoda liječenja, 4. procijeniti i prepoznati razvoj kompilkacija bolessti (mikro i makrovaskularne), 5. slijediti pravila pri dugoročnom praćenju bolesnika Literatura za pripremu: obavezna I dopunska literature za ispit |
Ishodi učenja
Literatura za pripremu: obvezna i dopunska literature za ispit |
Ishodi učenja
1. procijeniti psihičko stanje bolesnika sa anksiozno i/ili depresivnim poremećajem u ordinaciji obiteljske medicine, 2. objasniti razliku između psihosomatskih i somatizacijsko/somatoformnog poremećaja, 3. primijeniti pravila u propisivanu psihofarmaka i nefarmakoloških mjera, 4. procijeniti kada pacijenta treba uputiti psihijatru, 5. objasniti principe psihološkog suporta |
Ishodi učenja
1. definirati sadržaj i opremiti liječničku torbu za kućnu posjetu, 2. objasniti liječenje u kući i razloge kućne posjete, 3. objasniti suradnju s patronažnom službom i ustanovama za zdravstvenu njegu u kući Literatura za pripremu. obvezna i dopunska literature za ispit |
Ishodi učenja
1. analizirati slučaj eksperimentatora u ordinaciji te upoznati i koristiti strategije za stvaranje bolje suradnje s pacijentom i njegovom obitelji, 2. prepoznati znakove bullinga u školskog djeteta i definirati metode interdisciplinarnog pristupa u liječenju, 3. argumentirati teze „za i protiv spolnog odgoja“, evaluirati različita stajališta o cijepljenju. 4. provesti izlaganje o temama karakterističnim za problematiku adolescenata kao što su spolno prenosive bolesti, kontracepcija, pravilna prehrana te zdrav stil života |
Literatura za pripremu: obvezna i dopunska literature za ispit
Ishodi učenja
Prihvatiti i objasniti Europsku definiciju obiteljske medicine (A1,) Prepoznati I opisati model skrbi za bolesnika te specifične metode rada u obiteljskoj medicini (specifično odlučivanje, liječenje bolesnika s istodobnim bolestima, suradnja s konzultantima, kućno liječenje, propisivanje lijekova na recept, rad u hitnim stanjima izvan institucija A2,). Objasniti metode timskog rada, biopsihosocijalni, holistički i etnomedicinski model (A5). Razlikovati način donošenja odluka obiteljskog liječnika u odnosu na način odlučivanja u drugim medicinskim specijalnostima (C6). |
Ishodi učenja
Naučiti da je poznavanje obitelji u zdravstvenoj skrbi značajno za rad liječnika obiteljske medicine. Struktura obitelji I njeno funkcioniranje, bolesti pojedinih članova I uloge u obitelji značajne su za razumijevanje etiologije zdravstvenih problema i ishoda liječenja.
Studenti će prepoznati I opisati specifičnosti odnosa bolesnika I obiteljskog liječnika. Komunikacija bolesnika i liječnika je kompleksan verbalni i neverbalni proces u kojem se razvija terapijski odnos, pri čemu je jako važan empatijski pristup u kojem liječnik procjenjuje individualne potrebe bolesnika, pruža mu potrebne informacije i daje mogućnost izbora u liječenju i cjelokupnoj skrbi. Studenti će prepoznati i opisati suočavanje s raznim osobnostima bolesnika te složenim medicinskim i socijalnim situacijama. Naučiti će da se dobra skrb može pružiti samo ako liječnik razumije bolesnika u njegovom osobnom životnom kontekstu.
Već prvi susret je put prema razvoju dobrog ili lošeg odnosa liječnika i bolesnika i sve njihove interakcije uključuju očekivanja s obje strane. Studenti će razumjeti da je dugotrajan odnos između bolesnika I njegovog obiteljskog liječnika specifičan odnos te predstavlja temelj za učinkovit I efikasan rad s dobrim zdravstvenim ishodima.
Ishodi učenja
Definirati i opisati preventivne postupke u obiteljskoj medicini kao jednim od temeljnih zadaća obiteljskog liječnika prema definiciji Obiteljske medicine. Naučiti I opisati pojmove i sadržaj primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije u Obiteljskoj medicini. Definirati i opisati metodu oportunističkog screening-a te sudjelovanje u posebnim programima prevencije za najčešće javno zdravstvene probleme.
Ishodi učenja
Definirati I opisati model upućivanja na dijagnostičke pretrage u sklopu rada liječnika obiteljske medicine. Upućivanje na dijagnostičke pretrage jedna je od faza u postupku obrade bolesnika u ordinacijama obiteljske medicine te ono nikako ne može samo sebi biti cilj u situacijama u kojima ne znamo u kojem bi pravcu tražili uzroke bolesnikovih tegoba. Stoga ovu specifičnu disciplinu liječnik obiteljske medicine treba dobro savladati da bi što bolje skrbio za svoje bolesnike, a pritom racionalno koristio sve resurse zdravstvenog sustava te primjerenim upućivanje izbjegao specifične rizike koje neke pretrage uključuju. U procesu upućivanja na dijagnostičke pretrage liječnik obiteljske medicine mora dobro poznavati indikacije i kontraindikacije, specifičnost i osjetljivost pojedine dijagnostičke pretrage, moguće komplikacije, pripremu bolesnika te sam tijek pretrage i interpretaciju nalaza. Isto tako, liječnik treba imati stavove i vještine koji su nužni kako bi bolesnik shvatio bit pretrage, razloge upućivanja te tijekom priprema i same pretrage kako bi bolesnik što bolje surađivao, a neophodno je dobiti i bolesnikov pristanak za izvođenje dijagnostičke pretrage.
Ishodi učenja
Naučiti značajke kvalitetnog propisivanja lijekova (adekvatan izbor lijeka, u optimalnoj dozi, uz najmanji rizik i racionalan trošak) te najčešćim problemima sa kojima se susreću liječnici obiteljske medicine pri propisivanju farmakoterapije. Naglasit će se važnost primjerenog praćenja bolesnikova stanja pri propisivanju lijekova za dugotrajno liječenje kroničnih bolesti, te značaj problema polipragmazije pri određivanju terapije bolesnicima sa komorbiditetima, kao i važnost poznavanja interakcija među lijekovima te prepoznavanja potencijalnih nuspojava.
Ishodi učenja
Razlikovati specifičnost u pristupu liječenja bolesnika s više istodobnih bolesti kao jednu od temeljnih karakteristika rada specijaliste obiteljske medicine (A7). Primjeniti temeljne strategije bolesniku usmjerene skrbi na primjeru pristupa bolesniku s multimorbiditetom koji nalaže poštivanje preferencija bolesnika s obzirom na postavljene ciljeve (C4, C1). |
Ishodi učenja
Studenti će naučiti da starije osobe imaju brojne osobitosti koje je nužno poznavati, češće boluju od većeg broja kroničnih bolesti u isto vrijeme (komorbiditet, multimorbiditet) pa je odabir primjerenog liječenja pojedinačnih bolesti složen. Naučiti će također da starenje utječe na djelotvornost lijeka, starije osobe su češće izložene polipragmaziji i posljedičnim neželjenim štetnim reakcijama lijekova. Starenjem se povećava krhkost odnosno osjetljivost pojedinca na različite podražaje koji mogu rezultirati nepovoljnim ishodima. Studenti će opisati pojam krhkosti koji je uveden prije 30-tak godina da bi se bolje razumjele promjene zdravstvenog stanja starijih osoba s ciljem prepoznavanja najranjivijih bolesnika. U gerijatriji se krhkost definira kao biološki sindrom klinički karakteriziran sporijim i/ili nepotpunim oporavkom od stresora, uključuje interakciju bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika, povezan s većim rizikom od štetnih ishoda, padom funkcionalne sposobnosti, delirija, padova, institucionalizacije, hospitalizacije i smrti. Mjerenje krhkosti pomaže u odabiru pojedinih intervencija za pojedinca s ciljem poboljšanja ishoda
Ishodi učenja
Definirati poremećaj spavanja. Nesanicu karakterizira poteškoća uspavljivanja, održavanja sna ili problem preranog buđenja. Poremećajima spavanja zajedničke su karakteristike poteškoće u funkcioniranju te utjecaj na kvalitetu života, ali I rizici za nastanak brojnih upalnih I kroničnih bolesti. Studenti će naučiti prepoznati i pravovremeno dijagnosticirati poremećaj spavanja kao zasebne dijagnoze, a ne kao simptoma drugih komorbiditetnih stanja.
Ishodi učenja
Prepoznati čimbenike rizika u nastanku respiratornih bolesti u svjetlu biopsihosocijalnog modela. Razlike i sličnosti između KOPB-a i bronhalne astme. Pušenje i kronične respiratorne bolesti, važnost promicanja nepušenja. Opisati ulogu obiteljskog liječnika u prevenciji kroničnih respiratornih bolesti, vođenje panela KOPB-a. Spirometrija u ordinaciji obiteljskog liječnika. GOLD i GINA smjernice u liječenju kroničnih respiratornih bolesti. Definirati kada uputiti bolesnika pulmologu? Pravilno korištenje inhalatora, provjera suradljivosti pacijenata. Liječenje egzacerbacije KOPB-a. Opisati terapiju koncentriranim kisikom u kućnim uvjetima.
Ishodi učenja
Naučiti osnove nefarmakološkog i farmakološkog liječenja arterijske hipertenzije. Prepoznati značaj arterijske hipertenzije kao javno zdravstvenog problema, najčešće kronične bolesti, najznačajnijeg neovisnog, promijenjivog čimbenika kardiovaskularnog rizika. Obrađuje se klinički pristup obiteljskog liječnika bolesniku s arterijskom hipertenzijom temeljen na suvremenim smjernicama za liječenje hipertenzije i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Naučiti važnost suradljivosti bolesnika u farmakološkom i nefarmakološkom liječenju. Definirati i opisati specifičnosti liječenja hipertenzije u bolesnika s istodobnim bolestima.
Ishodi učenja
Naučiti sadržaj smjernica za liječenje bolesnika s urinarnom infekcijom. Infekcije mokraćnih puteva predstavljaju heterogenu grupu kliniĉkih sindroma koji se razlikuju po epidemiologiji, etiologiji, lokalizaciji, težini poremećaja, uĉestalosti pojavljivanja. Smjerice daju terapijske preporuke za većinu bolesnika, u cilju nestanka simptoma bolesti, eradikacije uzročnika i spriječavanja recidiva. Preko 90% antimikrobnih lijekova se propisuje na razini primarne zdravstvene zaštite. Studenti će definirati I opisati racionalnu uporabu antimikrobnih lijekova, kao ključan proces u spriječavanju porasta rezistencije bakterija. Studenti će također naučiti o prevenciji urinarnih infekcija, kao i njihovom značaju kod prisutnih komorbiditeta.
Ishodi učenja
Definirati ulogu obiteljskog liječnika u ranom otkrivanju dijabetesa, posebno dijabetesa tipa 2, prevenciji i liječenju dijabetesa u sklopu biopsihosocijalnog modela. Naučiti I opisati nefarmakološki načini liječenja (pravilna prehrana, tjelesno vježbanje, nepušenje) te naučiti načela farmakološkog liječenja oralnim antidijabeticima, indikacije za liječenje inzulinskim pripravcima. Definirati I opisati znakove hipoglikemije. Nabrojiti komplikacije dijabetesa. Opisati ulogu kroničnog stresa u nastanku i razvoju dijabetesa i načine smanjenja percepcije stresa. Utvrditi kada uputiti pacijenta dijabetologu
Ishodi učenja
Definirati i opisati pojam polivaskularne bolesti kao istovremeno prisustvo klinički relevantne aterosklerotske lezije u najmanje dva vaskularna područja te kao znak uznapredovale ateroskleroze s vrlo visokim rizikom za zdravlje. Najčešće su kombinacije koronarne bolesti, cerebrovaskularne bolesti i periferne arterijske bolesti, ali mogu biti prisutne i manifestacije na drugim arterijama (bubrežnim, mezenteričnim i aorti). Studenti će naučiti značajke svake pojedinačne sastavnice kao i i kombinacije, kliničke manifestacije te opisati osnovne postupke liječenja. Prikazati mogućnosti rane dijagnostike u OM koja uključuje prepoznavanje čimbenika rizika za aterosklerozu, različite testove i mjerenja (AT, KMAT, EKG, pedobrahijalni indeks, glikemija, lipidogram, glomeruralna filtracija) kao i postupke u praćenju bolesnika. Objasniti model racionalnog upućivanja na dijagnostičko- terapijske postupke i model koordinacije unutar multidisciplinarnog tima zdravstvenih djelatnika koji o takvom komorbiditetnom bolesniku skrbi, a sve s ciljem smanjenja komplikacija bolesti (amputacija, akutni infarkt miokarda, cerebrovaskularni inzult) i očuvanja kvalitete života.
Ishodi učenja
Definirati kriterije za dijagnozu anemije te definirati laboratorijske kriterije za najčešće vrste anemija. Usvojiti stav o anemiji kao simptomu te naučiti temeljne algoritme dijagnostičkog I terapijskog postupka u bolesnika s najčešćim vrstama anemije u obiteljskoj medicine. Upoznavanje s proaktivnim pristupom obiteljskog liječnika u ranoj detekciji anemija u populaciji.
Ishodi učenja
Definirati pojam kronične rane, čimbenike otežanog cijeljenja te pojavnost kroničnih rana. Nabrojiti karakteristike najčešćih tipova kroničnih rana: venske i arterijske potkoljenične rane, rane dijabetičkog stopala i dekubitalne rane za razliku od tzv. atipičnih rana. Prikazati osnovne kliničke i dijagnostičke postupke u procjeni rane, mjerenja dostupna u OM u procjeni žilnog statusa (gležanjski indeks) i postupke uzimanja uzorka iz rane za dijagnostičke testove (mikrobiološke, patohistološke). Objasniti komplikacije rana i liječenje te liječenje boli. Opisati osnovne principe lokalnog liječenja rane te u ovisnosti o tipu rane prikazati specifične postupke liječenja, poput kompresivne terapije za vensku potkoljeničnu ranu. Prikazati dijagnostičko-terapijske mogućnosti multidisciplinarnog tima u liječenju bolesnika s kroničnom ranom i značaj tako organiziranog tima. Naučiti osnove adjuvantne terapije poput hiperbarične oksigenoterapije, terapije negativnim tlakom i sl. Prepoznati ulogu liječnika obiteljske medicine i njegovog tima u zbrinjavanju kronične rane te individualiziran, bolesniku usmjeren pristup i utjecaj takvog oblika rada na kvalitetu života kako samog bolesnika tako i obitelji
Ishodi učenja
Naučiti pristup bolesniku s dispepsijom u obiteljskoj medicini. Dispepsija je čest simptom u bolesnika koji posjećuju ordinaciju obiteljske medicine. Prevalencija u odrasloj populaciji iznosi oko 40 %. Student će se upoznati I usvojiti postupak kliničke procjene, dijagnostike i liječenja bolesnika ovisi o dobi, simptomima i infekciji bakterijom Helicobacter pylori. U bolesnika s dispepsijom neophodno je procijeniti mogući učinak drugih istodobnih bolesti i lijekova koje bolesnik redovito koristi. Promptna ili rana endoskopija preporučuje se bolesnicima sa simptomima alarma i starijima od 50 godina s novonastalom dispepsijom. U mlađih od 50 godina preporučena strategija je „testiraj i tretiraj“. U dijelu bolesnika liječenje se provodi supresijom kiseline. Usvojiti pristup bolesniku s bolestima hepatobilijarnog trakta i pankreasa, a koji se prezentiraju simptomima dispepsije te pristup bolesnicima s komorbiditetom psihičkog poremećaja čije liječenjemože unaprijediti simptome dispepsije.
Ishodi učenja
Prepoznati značaj moždanog udara kao globalnog javnozdravstvenog problema i bolesti pojedinca, obitelji i zajednice. Definirati kliničke odrednice moždanog udara i najznačajnije metode liječenja. Upoznati se s ulogom obiteljskog liječnika u prevenciji moždanog udara kao najznačajnijoj strategiji za smanjenje posljedica moždanog udara te u skrbi za bolesnika s moždanim udarom. Upoznati se s vođenjem bolesnika i suradnjom s multidisciplinarnim timom konzultanata i suradnika na primarnoj razini. Naglasiti važnost uspješne komunikacija te specifičnog odnosa između bolesnika i liječnika te članova obitelji kao temelj promjene životnih navika i prihvaćanja metoda liječenja.
Ishodi učenja
Naučiti osnove farmakološkog i nefarmakološkog liječenja najučestalijih mentalnih poremećaja i bolesti. Prepoznati problem mentalnog zdravlja kao javnozdravstvenim problemom. Definirati najčešće psihičkeporemećaje i bolesti te opisati pristup obiteljskog liječnika. Zadaci obiteljskog liječnika su prevencija, rana detekcija i liječenje, suradnja s konzilijarnom psihijatrijskom službom u zajedničkom liječenju i praćenju reverzibilnih i kroničnih psihičkih bolesti s naglaskom na osposobljavanju bolesnika za rad i uključivanje u zajednicu u smislu biopsihosocijalnog modela. Stdenti će upoznati jedinstvo mentalnih i tjelesnih patofizioloških procesa te značaj istovremenih bolesti kao i međusobna povezanost i utjecaj tjelesnih bolesti na mentalne bolesti i obrnuto.
Ishodi učenja
Upoznati se s najčešćim poteškoćama mentalnog zdravlja koji su tipični za adolescenciju. Usvojiti osnove komunikacije i intervencije kod mladih koji pokazuju znakove anksioznosti, stresa, poremećaja raspoloženja, prilagodbe, poremećaja ponašanja kao i eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti. Naučiti sadržaj i osnove savjetovališnog rada s učenicima, studentima, roditeljima, učiteljima i profesorima, upoznati metode u provođenju zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja putem predavanja, grupnog rada, tribina, roditeljskih sastanaka i sastanaka učiteljskih I nastavničkih vijeća.
Ishodi učenja
Opisati proces suočavanja djeteta i obitelji kod pojave kronične bolesti. Prepoznati i prevenirati pojavu sniženja samopouzdanja, poteškoća u ponašanju, socijalne izoliranosti, anksioznosti, depresije. Studenti će naučiti o osnovama rada školskog liječnika u povjerenstvima za određivanje primjerenog oblika školovanja, a sve vezano uz tretman djece s kroničnim bolestima i poteškoćama koje utječu na način školovanja te djetetovo mjesto u obitelji i društvu.
Ishodi učenja
Bol u leđima jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine, oko 80% populacije tijekom svog života ima križobolju. Predstavlja značajan medicinsko-socijalni problem, glavni je razlog privremene nesposobnosti za rad u mlađih osoba. Studenti će prepoznati znakove „crvene zastave“i definirati uzroke križobolje (nespecifična križobolja, križobolja povezana s radikulopatijom, upalna križobolja križobolja povezana s drugim specifičnim uzrokom), potom odrediti dijagnostičko-terapijske postupke. Opisati će kako liječiti križobolju, spriječiti ponavljanje tegoba i moguće komplikacije bolesti, kada uputiti bolesnika liječniku kozultantu.
Ishodi učenja
Upoznati studente s posebnostima u radu s onkološkim bolesnicima u obiteljskoj medicini. Svjedoci smo porasta incidencije i prevalencije malignih bolesti. Dijagnoza maligne bolesti izaziva u mnogih pacijenata i njihovih obitelji stresnu reakciju, koja rezultira poremečajem prilagodbe, tjeskobom i depresijom. Bolesnik je zabrinut za budućnost, prolazi kroz faze prilagodbe na novu životnu situaciju. Obiteljski liječnik, koji koristi biopsihosocijalni model, i holistički pristup u liječenju, od ključne je važnosti za uspješnu prilagodbu bolesnika i njegove obitelji na novonastalu situaciju. Studenti će se upoznati s važnosti empatije u komunikaciji s bolesnikom i njegovom obitelji, te osnovnim psihoterapijskim intervencijama u radu s onkološkim bolesnikom. Također, studenti će se upoznati sa osnovama palijativne skrbi za bolesnike s progresivnom malignom bolešću i infaustnom prognozom, te ulogom obiteljskog liječnika u timu palijativne skrbi.
Ishodi učenja
Bol pripada najčešćim simptomima koje pacijente dovode obieljskom liječniku. Student će biti upoznat s patofiziologijom osjeta boli, te procjenom percepije boli kroz biopsihosocijalni pristup. U procjeni boli, su, uz anamnezu, važne ljestvice i upitnici percepcije boli. Studenti će definirati razlike između akutne i kronične boli, uz poseban osvrt na malignu bol. Također tu su i karakteristike koje razlikuju nociceptivnu (somatsku i visceralnu) i neuropatsku bol. Kao poseban entitet, važan u radu obiteljskog liječnika, obradit će se psihogena bol. Kroz biopsihopsihosocijalni model, prikazat će se farmakološko liječenje boli, te nefarmakološki načini liječenje boli. Također, biti će prikazana uloga percepcije boli pri određivanju privremene radne nesposobnosti.
Ishodi učenja
Naučiti o osnovama seksualne medicine te steći spoznaje o seksualnom zdravlju i seksualnim smetnjama kao i pristupu problemima iz ovog kompleksnog i interdisciplinarnog područja. Područje seksualnosti uključuje liječnike obiteljske medicine, urologe, ginekologe, kardiologe, endokrinologe, psihijatre, psihologe, psihoterapeute, radne terapeute, primalje, rehabilitatore i defektologe, te zahtjeva timski rad. Problematika područja seksualnosti uključuje liječnike obiteljske medicine obzirom da je liječnik obiteljske medicine osoba prvog kontakta, osoba od povjerenja koja poznaje obiteljsku dinamiku te je isto tako i osoba kojoj bi se bolesnik trebao obratiti u slučaju seksualnih poteškoća. Studenti će naučiti o komunikaciji o „osjetljivim“sadržajima, o povezivanju stručnjaka koji se bave rješavanjem problema iz područja seksualnosti. Naučiti će kako seksualno zdravlje utječe na ukupno zdravlje bolesnika te uvidjeti povezanost seksualnih poteškoća sa kroničnim bolestima. Kronične bolesti i seksualne tegobe nalaze se u obostranoj uzročno-posljedičnoj povezanosti obzirom da kronične bolesti mogu utjecati na pojavu seksualnih tegoba kao i terapija koja je potrebna u liječenju istih, a seksualne tegobe mogu utjecati na progresiju kroničnih bolesti. Studenti će razumjeti važnost prepoznavanja seksualnih problema, postavljanja pravilne dijagnoze i korištenja dijagnostičkih postupaka. Utvrdit će osnove primjene terapijskih metoda u liječenju seksualnih problema.
Ishodi učenja
Hitna stanja iziskuju hitno zbrinjavanje i stabiliziranje osnovnih životnih funkcija, stoga je važno da ih liječnici rano prepoznaju i primjereno postupaju. To je posebno važno u obiteljskoj medicini jer se liječnik obiteljske medicine susreće sa širokom paletom različitih stanja u ranim fazama bolesti u kojima klinička slika često još nije posve jasna. Studenti će naučiti vještine potrebne za samostalno donošenje odluke o ispravnom postupanju u hitnim stanjima posebno u okolnostima (kućne posjete) u kojima mora svoje sudove donositi na temelju dobre (hetero) anamneze i kliničkog statusa bez mogućnosti opsežnih pretraga. U skrbi i liječenju hitnih stanja slijedimo algoritam za hitna stanja.
Ishodi učenja
upoznati se s organizacijom rada I specifičnom ulogom tima obiteljske medicine
Ishodi učenja
provesti venepunkciju I uzeti uzorak krvi za laboratorijsku analizu, provesti određene postupke bitne u dijagnostici I praćenju kroničnih bolesti |
Ishodi učenja
upoznati se s pravilima obrade rane. Samostalno previti ranu. Samostalno isprati uho
Ishodi učenja
napisati dnevnik rada te ga prezentirati voditelju vježbi. Odgovoriti na teorijska pitanja i
izvesti praktične zadatke na primjeru bolesnika
Ishodi učenja
Pregled za utvrđivanje zdravstvenog stanja i sposobnosti za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te određivanje odgovarajućeg programa
Cijepljenje učenika
Kontrolni pregledi prilikom pojave zarazne bolesti u školi i poduzimanje protuepidemijskih intervencija
Ishodi učenja
1)Savjetovališni rad za učenike , roditelje, učitelje i profesore
2)Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja
3)Obilasci škola i školskih kuhinja
4)Rad u povjerenstvima za određivanje primjerenog oblika školovanja
5)Prisustvovanje roditeljskim sastancima, učiteljskom nastavničkom vijeću i individualni kontakti s djelatnicima škole
6)Pregled djece za upis u prvi razred osnovne škole
7)Uzimanje djetetove, obiteljske i socijalne anamneze, somatski status djeteta, test psihofizičke spremnosti za školu, savjetovališni rad s obiteljima
8)Savjetovališni rad
9)Zdravstvena edukacija mladih usmjerena je ne samo na povećavanje njihova znanja, nego i na pružanje podrške, te razvoj socijalnih vještina potrebnih za izbjegavanje rizičnog ponašanja, prevenciju spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća. Aktivno učešće mladih u preventivnim programima pridonosi razvoju samopoštovanja i odgovornom spolnom ponašanju
Ishodi učenja
Promicanja zdravlja podrazumijeva unaprjeđenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje prije nego što zdravstveni problem ili ugroženost zdravlja nastupi. Promicanje zdravlja definira se kao proces koji omogućuje mladima da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu vlastitog zdravlja. S tim ciljem organiziraju se javnozdravstvene aktivnosti izrađuje i distribuira edukativni materijal te provodi zdravstveno informiranje javnosti putem različitih medija.
Ishodi učenja
1)Higijena usne šupljine
2)Nevidljive kalorije
3)Građa ljudskog tijela
4)Pubertet- higijena
5)Spolnost- SPB
6)Spolnost- kontracepcija
Ishodi učenja
- Febrilno stanje. Dispneja
- Glavobolja, sinkopa, koma
- Bol u prsnom košu, bol u abdomenu. Mišično koštana bol - bol u vratu, križima, ramenu, zglobu
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- Osnovni pojmovi iz komunikologije - ponavljanje. Motivacijski intervju
- Odnos bolesnik – liječnik (transfer-kontratransfer)
- Odnos s posebnim grupama bolesnika
Literatura za seminar:
- Hall K, Gibbie T, Lubman DI. Motivational interviewing techniques. Facilitating behaviour change
in the general practice setting. AuSTRAliAn FAmily PhySiCiAn 2012;9(41).
2) Miller WR, Rollnick S. Motivacijsko intervjuiranje : pripremanje ljudi za promjenu.Jastrebarsko,
Naklada Slap 2013.
3) E Klain: Psihološka medicina.Zagreb, Golden marketing.1999.
Ishodi učenja
1)Procijena određivanja radne nesposobnosti
2)Čimbenicii koji utječu na realizaciju određivanja radne nesposobnosti
3)Trajanje radne nesposobnosti
4)Liječenje i rehabilitacija radne nesposobnosti
5)Dokumentacija koja prati procjenu radne nesposobnosti
Literature za seminar:
1) Pravilnik o najduljim rokovima bolovanja. NN 153/09. 2009. 2) Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Srebrenksa Mesić, Nada Turčić, Jadranka Mustejbegović 20017. 3) Ocjena radne sposobnosti u medicini rada. Jelana Macan, Marija Zavalić 2019. |
Ishodi učenja
1)Osobitosti najčešćih vrsta rana: venske potkoljenične rane, arterijske potkoljenične rane, dekubitalne rane i rane dijabetičkog stopala
2)Procjena rane, komplikacije
3)Lokalno liječenje: debridman, pokrivala za rane, kompresivna terapija
4)Kućno liječenje bolesnika s kroničnom ranom, suradnja unutar tima liječnika obiteljske medicine
Literatura za seminar:
- Sinožić T. Smjernice za liječenje kronične rane. U: Bergman Marković B, Diminić Lisica I, Katić M. Smjernice u praksi obiteljskog liječnika. Zagreb, Medicinska naklada; 2020: 301-17.
- Harding K. Simplifying venous leg ulcer management. Wounds International 2015, 1-25.
- World Union of Wound Healing Societies (WUWHS) Position Document. Local Management of diabetic foot ulcers: Wounds International 2016, 3-27.
Ishodi učenja
1) Procjena bolesnika s arterijskom hipertenzijom
2) Liječenje bolesnika s arterijskom hipertenzijom I kroničnim srčanim zatajenjem nefarmakološke I farmakološke mjere, propisivanje antihipertenziva na recept
3) Liječenje bolesnika s arterijskom hipertenzijom I kroničnom bubrežnom bolesti
Ishodi učenja
1)Liječnička torba. Kućne posjete i liječenje u kući
2)Patronažni rad
3)Zdravstvena njega u kući
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- Naučiti dijagnostiku i diferencijalnu dijagnostiku raznih vrsta kronične boli
- Naučiti primjenu adekvatnih terapeutskih postupaka za navedena stanja:
Mišično koštana bol - bol u vratu, križima,
Bol u ramenu, laktu, ručnom zglobu
Bol u koljenu, skočnom zglobu
- Naučiti etiologiju i patofiziologiju kronične boli, s posebnim osvrtom na kompleksni regionalni bolni sindrom (KRBS)
Literatura za seminar
- Obavezna I dopunska literature za ispit
- Haller H, Cramer H, Lauche R, Dobos G. Somatoform disorders and medically unexplained symptoms in primary care. Dtsch Arztebl Int. 2015 Apr 17;112(16):279-87
- Lloyd ECO, Dempsey B, Romero L. Am Fam Physician. 2021 Jul 1;104(1):49-55
- Kessler A, Yoo M, Calisoff R. Complex regional pain syndrome: An updated comprehensive review. NeuroRehabilitation. 2020;47(3):253-264
- Urits I, Charipova K, Gress K, Schaaf AL, Gupta S, Kiernan HC, Choi PE, Jung JW, Cornett E, Kaye AD, Viswanath O. Treatment and management of myofascial pain syndrome. Best Pract Res Clin Anaesthesiol. 2020 Sep;34(3):427-448
- Urits I, Shen AH, Jones MR, Viswanath O, Kaye AD. Complex Regional Pain Syndrome, Current Concepts and Treatment Options. Curr Pain Headache Rep. 2018 Feb 5;22(2):10
Ishodi učenja
1)Anksiozni i/ili depresivni pacijent u ordinaciji obiteljske medicine (evaluacija psihičkog stanja, medikamentozno liječenje, psihološko savjetovanje, suportivna psihoterapija. Kada pacijenta uputiti psihijatru?)
2)Psihosomatske bolesti. Razlika između psihosomaskih bolesti i somatizacijskog/somatoformnog poremećaja. Uloga stresa u nastanku i tijeku psihosomatskih bolesti. Primjeri psihosomatskih bolesti (Arterijska hipertenzija, šećerna bolest, bronhalna astma...)
3)Psihotični pacijent. Komunikacija s psihotičnim pacijentom. Praćenje suradljivosti u medikamentoznom liječenju. Psihološki support
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
- Naučiti prepoznati i pratiti rizične čimbenike za razvoj šećerne bolesti, te naučiti minimalizirati
njihov učinak
- Naučiti dijagnosticirati šećernu bolest, uznapredovalsost bolesti i uznapredovalsost pratećih
komplikacija
- Uvođenje terapije i praćenje pacijenta ( prikazi slučajeva)
Literatura za seminar
- Obavezna I dopunska literature za ispit
- Chatterjee S, Khunti K, Davies MJ. Type 2 diabetes. Lancet. 2017 Jun 3;389(10085):2239-2251
- Zheng Y, Ley SH, Hu FB. Global aetiology and epidemiology of type 2 diabetes mellitus and its complications. Nat Rev Endocrinol. 2018 Feb;14(2):88-98
- Hackett RA, Steptoe A. Type 2 diabetes mellitus and psychological stress - a modifiable risk factor. Nat Rev Endocrinol
- Ma Q, Li Y, Li P, Wang M, Wang J, Tang Z, Wang T, Luo L, Wang C, Wang T, Zhao B. Research progress in the relationship between type 2 diabetes mellitus and intestinal flora. Biomed Pharmacother. 2019 Sep;117:109138
- Kolb H, Martin S. Environmental/lifestyle factors in the pathogenesis and prevention of type 2 diabetes. BMC Med. 2017 Jul 19;15(1):131
Ishodi učenja
- Prikaz slučaja: eksperimentator u ordinaciji (kako ga pridobiti, koga uključiti…)
- Prikaz slučaja: sumnja na bulling kod školskog djeteta (interdisciplinarni pristup, koga uključiti u tretman, s kime surađivati…)
- Prikaz slučaja: debelo dijete u ordinaciji (kako ga pridobiti, koga uključiti…)
- Parlaonica: spolni odgoj DA/NE (dvoje priprema svako svoje stajalište i ima na svojoj strani pola grupe)
- Parlaonica: cijepljenje DA/NE (dvoje priprema svako svoje stajalište i ima na svojoj strani pola grupe)
- Zdravstveni odgoj mlađem školskom uzrastu (predavanje o pravilnoj prehrani i kretanju prilagođeno devetogodišnjacima, ostatak grupe su “učenici” i tako se ponašaju)
- Zdravstveni odgoj srednjoškolcima (predavanje o spolno prenosivim bolestima prilagođeno petnaestogodišnjacima, ostatak grupe su “učenici” i tako se ponašaju)
- Zdravstveni odgoj srednjoškolcima (predavanje o kontracepciji prilagođeno šesnaestogodišnjacima, ostatak grupe su “učenici” i tako se ponašaju)
Ishodi učenja
Razumijeti cilj kolegija obiteljska medicina i naučiti Europsku definiciju obiteljske medicine. Prepoznati I opisati model skrbi za bolesnika te specifične metode rada u obiteljskoj medicini: specifično odlučivanje, liječenje bolesnika s istodobnim bolestima, suradnja s konzultantima, kućno liječenje, propisivanje lijekova na recept, rad u hitnim stanjima izvan institucija. Student će moći opisati metode timskog rada, i biopsihosocijalni, holistički i etnomedicinski model. Donošenje odluka razlikuje se od načina odlučivanja u drugim medicinskim specijalnostima i zahtjeva sustavan pristup uz uvažavanje posebnih karakteristika rada obiteljskog liječnika. Taj proces mora biti maksimalno učinkovit, učiniti dijagnostiku i liječenje što racionalnijim i uvažavati bolesnikovo pravo na informaciju. Pravodobnim i primjerenim upućivanjem na daljnju obradu obiteljski liječnik postiže optimalnu skrb za bolesnika a da pritom izbjegava nepotrebne, skupe i agresivne dijagnostičke i terapijske postupke. Student će razumijeti ulogu I odgovornosti obiteljskog liječnika u primjeni principa racionalnog propisivanja lijekova uz individualni pristuop bolesniku. Prepoznati će specifičan oblik rada liječnika obiteljske medicine - zbrinjavanje bolesnika u kući. Liječnik obiteljske medicine kao liječnik prvog kontakta susreće se i s različitim hitnim stanjima. Studenti će utvrditi I nabrojiti metode zbrinjavanja najčešćih hitnih stanja u obiteljskoj medicini. |
Ishodi učenja
Upoznavanje studenata s organizacijom i planiranjem u zdravstvenom sustavu, njegovim ustrojstvom i načinom djelovanja kroz ekonomsko-poslovno-medicinski pristup. Upoznavanje osnova ekonomike zdravstva zbog boljeg razumijevanja procesa u sustavu. Svladavanje osnovnih pojmova i postupaka u organizaciji i planiranju, te ekonomici zdravstva zbog njihove primjene u svakodnevnoj praksi. Kroz dobivena znanja budućim liječnicima omogućiti će se kako kvalitetnije razumijevanje javnog i privatnog zdravstvenog sustava tako i svrsishodnije korištenje raspoloživih resursa. Naučiti će razine zdravstvene zaštite s naglaskom na primarnu razinu, prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja, prava za slučaj profesionalne bolesti i ozljede na radu. Definirat će i opisati posebne standarde i normative temeljem kojih se formira mreža zdravstvenih djelatnosti na razini RH, čiji je cilj osigurati nesmetano provođenje zdravstvene zaštite na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Detaljno se obrađuje model ugovaranja i financiranja zdravstvene zaštite na primarnoj razini opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i zdravstvene zaštite žena. Ugovaranje i financiranje zdravstvene zaštite temelj je za osiguravanje jednake dostupnosti korištenja zdravstvene zaštite osiguranim osobama na svim razinama, kao i garant održivosti zdravstvenog sustava. |
Ishodi učenja
Naučiti da je poznavanje obitelji u zdravstvenoj skrbi značajno za rad liječnika obiteljske medicine. Struktura obitelji I njeno funkcioniranje, bolesti pojedinih članova I uloge u obitelji značajne su za razumijevanje etiologije zdravstvenih problema i ishoda liječenja. Studenti će prepoznati I opisati specifičnosti odnosa bolesnika I obiteljskog liječnika. Komunikacija bolesnika i liječnika je kompleksan verbalni i neverbalni proces u kojem se razvija terapijski odnos, pri čemu je jako važan empatijski pristup u kojem liječnik procjenjuje individualne potrebe bolesnika, pruža mu potrebne informacije i daje mogućnost izbora u liječenju i cjelokupnoj skrbi. Studenti će prepoznati i opisati suočavanje s raznim osobnostima bolesnika te složenim medicinskim i socijalnim situacijama. Naučiti će da se dobra skrb može pružiti samo ako liječnik razumije bolesnika u njegovom osobnom životnom kontekstu. Već prvi susret je put prema razvoju dobrog ili lošeg odnosa liječnika i bolesnika i sve njihove interakcije uključuju očekivanja s obje strane. Studenti će razumjeti da je dugotrajan odnos između bolesnika I njegovog obiteljskog liječnika specifičan odnos te predstavlja temelj za učinkovit I efikasan rad s dobrim zdravstvenim ishodima. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati preventivne postupke u obiteljskoj medicini kao jednim od temeljnih zadaća obiteljskog liječnika prema definiciji Obiteljske medicine. Naučiti I opisati pojmove i sadržaj primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije u Obiteljskoj medicini. Definirati i opisati metodu oportunističkog screening-a te sudjelovanje u posebnim programima prevencije za najčešće javno zdravstvene probleme. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati pojam polivaskularne bolesti kao istovremeno prisustvo klinički relevantne aterosklerotske lezije u najmanje dva vaskularna područja te kao znak uznapredovale ateroskleroze s vrlo visokim rizikom za zdravlje. Najčešće su kombinacije koronarne bolesti, cerebrovaskularne bolesti i periferne arterijske bolesti, ali mogu biti prisutne i manifestacije na drugim arterijama (bubrežnim, mezenteričnim i aorti). Studenti će naučiti značajke svake pojedinačne sastavnice kao i i kombinacije, kliničke manifestacije te opisati osnovne postupke liječenja. Prikazati mogućnosti rane dijagnostike u OM koja uključuje prepoznavanje čimbenika rizika za aterosklerozu, različite testove i mjerenja (AT, KMAT, EKG, pedobrahijalni indeks, glikemija, lipidogram, glomeruralna filtracija) kao i postupke u praćenju bolesnika. Objasniti model racionalnog upućivanja na dijagnostičko- terapijske postupke i model koordinacije unutar multidisciplinarnog tima zdravstvenih djelatnika koji o takvom komorbiditetnom bolesniku skrbi, a sve s ciljem smanjenja komplikacija bolesti (amputacija, akutni infarkt miokarda, cerebrovaskularni inzult) i očuvanja kvalitete života.
Ishodi učenja
Definirati I opisati model upućivanja na dijagnostičke pretrage u sklopu rada liječnika obiteljske medicine. Upućivanje na dijagnostičke pretrage jedna je od faza u postupku obrade bolesnika u ordinacijama obiteljske medicine te ono nikako ne može samo sebi biti cilj u situacijama u kojima ne znamo u kojem bi pravcu tražili uzroke bolesnikovih tegoba. Stoga ovu specifičnu disciplinu liječnik obiteljske medicine treba dobro savladati da bi što bolje skrbio za svoje bolesnike, a pritom racionalno koristio sve resurse zdravstvenog sustava te primjerenim upućivanje izbjegao specifične rizike koje neke pretrage uključuju. U procesu upućivanja na dijagnostičke pretrage liječnik obiteljske medicine mora dobro poznavati indikacije i kontraindikacije, specifičnost i osjetljivost pojedine dijagnostičke pretrage, moguće komplikacije, pripremu bolesnika te sam tijek pretrage i interpretaciju nalaza. Isto tako, liječnik treba imati stavove i vještine koji su nužni kako bi bolesnik shvatio bit pretrage, razloge upućivanja te tijekom priprema i same pretrage kako bi bolesnik što bolje surađivao, a neophodno je dobiti i bolesnikov pristanak za izvođenje dijagnostičke pretrage. |
Ishodi učenja
Naučiti značajke kvalitetnog propisivanja lijekova (adekvatan izbor lijeka, u optimalnoj dozi, uz najmanji rizik i racionalan trošak) te najčešćim problemima sa kojima se susreću liječnici obiteljske medicine pri propisivanju farmakoterapije. Naglasit će se važnost primjerenog praćenja bolesnikova stanja pri propisivanju lijekova za dugotrajno liječenje kroničnih bolesti, te značaj problema polipragmazije pri određivanju terapije bolesnicima sa komorbiditetima, kao i važnost poznavanja interakcija među lijekovima te prepoznavanja potencijalnih nuspojava.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti da starije osobe imaju brojne osobitosti koje je nužno poznavati, češće boluju od većeg broja kroničnih bolesti u isto vrijeme (komorbiditet, multimorbiditet) pa je odabir primjerenog liječenja pojedinačnih bolesti složen. Naučiti će također da starenje utječe na djelotvornost lijeka, starije osobe su češće izložene polipragmaziji i posljedičnim neželjenim štetnim reakcijama lijekova. Starenjem se povećava krhkost odnosno osjetljivost pojedinca na različite podražaje koji mogu rezultirati nepovoljnim ishodima. Studenti će opisati pojam krhkosti koji je uveden prije 30-tak godina da bi se bolje razumjele promjene zdravstvenog stanja starijih osoba s ciljem prepoznavanja najranjivijih bolesnika. U gerijatriji se krhkost definira kao biološki sindrom klinički karakteriziran sporijim i/ili nepotpunim oporavkom od stresora, uključuje interakciju bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika, povezan s većim rizikom od štetnih ishoda, padom funkcionalne sposobnosti, delirija, padova, institucionalizacije, hospitalizacije i smrti. Mjerenje krhkosti pomaže u odabiru pojedinih intervencija za pojedinca s ciljem poboljšanja ishoda |
Ishodi učenja
Opisati proces suočavanja djeteta i obitelji kod pojave kronične bolesti. Prepoznati i prevenirati pojavu sniženja samopouzdanja, poteškoća u ponašanju, socijalne izoliranosti, anksioznosti, depresije. Studenti će naučiti o osnovama rada školskog liječnika u povjerenstvima za određivanje primjerenog oblika školovanja, a sve vezano uz tretman djece s kroničnim bolestima i poteškoćama koje utječu na način školovanja te djetetovo mjesto u obitelji i društvu.
Ishodi učenja
Definirati poremećaj spavanja. Nesanicu karakterizira poteškoća uspavljivanja, održavanja sna ili problem preranog buđenja. Poremećajima spavanja zajedničke su karakteristike poteškoće u funkcioniranju te utjecaj na kvalitetu života, ali I rizici za nastanak brojnih upalnih I kroničnih bolesti. Studenti će naučiti prepoznati i pravovremeno dijagnosticirati poremećaj spavanja kao zasebne dijagnoze, a ne kao simptoma drugih komorbiditetnih stanja. |
Ishodi učenja
Prepoznati čimbenike rizika u nastanku respiratornih bolesti u svjetlu biopsihosocijalnog modela. Razlike i sličnosti između KOPB-a i bronhalne astme. Pušenje i kronične respiratorne bolesti, važnost promicanja nepušenja. Opisati ulogu obiteljskog liječnika u prevenciji kroničnih respiratornih bolesti, vođenje panela KOPB-a. Spirometrija u ordinaciji obiteljskog liječnika. GOLD i GINA smjernice u liječenju kroničnih respiratornih bolesti. Definirati kada uputiti bolesnika pulmologu? Pravilno korištenje inhalatora, provjera suradljivosti pacijenata. Liječenje egzacerbacije KOPB-a. Opisati terapiju koncentriranim kisikom u kućnim uvjetima.
Ishodi učenja
Naučiti osnove nefarmakološkog i farmakološkog liječenja arterijske hipertenzije. Prepoznati značaj arterijske hipertenzije kao javno zdravstvenog problema, najčešće kronične bolesti, najznačajnijeg neovisnog, promijenjivog čimbenika kardiovaskularnog rizika. Obrađuje se klinički pristup obiteljskog liječnika bolesniku s arterijskom hipertenzijom temeljen na suvremenim smjernicama za liječenje hipertenzije i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Naučiti važnost suradljivosti bolesnika u farmakološkom i nefarmakološkom liječenju. Definirati i opisati specifičnosti liječenja hipertenzije u bolesnika s istodobnim bolestima. |
Ishodi učenja
Naučiti sadržaj smjernica za liječenje bolesnika s urinarnom infekcijom. Infekcije mokraćnih puteva predstavljaju heterogenu grupu kliniĉkih sindroma koji se razlikuju po epidemiologiji, etiologiji, lokalizaciji, težini poremećaja, uĉestalosti pojavljivanja. Smjerice daju terapijske preporuke za većinu bolesnika, u cilju nestanka simptoma bolesti, eradikacije uzročnika i spriječavanja recidiva. Preko 90% antimikrobnih lijekova se propisuje na razini primarne zdravstvene zaštite. Studenti će definirati I opisati racionalnu uporabu antimikrobnih lijekova, kao ključan proces u spriječavanju porasta rezistencije bakterija. Studenti će također naučiti o prevenciji urinarnih infekcija, kao i njihovom značaju kod prisutnih komorbiditeta. |
Ishodi učenja
Definirati ulogu obiteljskog liječnika u ranom otkrivanju dijabetesa, posebno dijabetesa tipa 2, prevenciji i liječenju dijabetesa u sklopu biopsihosocijalnog modela. Naučiti I opisati nefarmakološki načini liječenja (pravilna prehrana, tjelesno vježbanje, nepušenje) te naučiti načela farmakološkog liječenja oralnim antidijabeticima, indikacije za liječenje inzulinskim pripravcima. Definirati I opisati znakove hipoglikemije. Nabrojiti komplikacije dijabetesa. Opisati ulogu kroničnog stresa u nastanku i razvoju dijabetesa i načine smanjenja percepcije stresa. Utvrditi kada uputiti pacijenta dijabetologu
Ishodi učenja
Definirati kriterije za dijagnozu anemije te definirati laboratorijske kriterije za najčešće vrste anemija. Usvojiti stav o anemiji kao simptomu te naučiti temeljne algoritme dijagnostičkog I terapijskog postupka u bolesnika s najčešćim vrstama anemije u obiteljskoj medicine. Upoznavanje s proaktivnim pristupom obiteljskog liječnika u ranoj detekciji anemija u populaciji. |
Ishodi učenja
Definirati pojam kronične rane, čimbenike otežanog cijeljenja te pojavnost kroničnih rana. Nabrojiti karakteristike najčešćih tipova kroničnih rana: venske i arterijske potkoljenične rane, rane dijabetičkog stopala i dekubitalne rane za razliku od tzv. atipičnih rana. Prikazati osnovne kliničke i dijagnostičke postupke u procjeni rane, mjerenja dostupna u OM u procjeni žilnog statusa (gležanjski indeks) i postupke uzimanja uzorka iz rane za dijagnostičke testove (mikrobiološke, patohistološke). Objasniti komplikacije rana i liječenje te liječenje boli. Opisati osnovne principe lokalnog liječenja rane te u ovisnosti o tipu rane prikazati specifične postupke liječenja, poput kompresivne terapije za vensku potkoljeničnu ranu. Prikazati dijagnostičko-terapijske mogućnosti multidisciplinarnog tima u liječenju bolesnika s kroničnom ranom i značaj tako organiziranog tima. Naučiti osnove adjuvantne terapije poput hiperbarične oksigenoterapije, terapije negativnim tlakom i sl. Prepoznati ulogu liječnika obiteljske medicine i njegovog tima u zbrinjavanju kronične rane te individualiziran, bolesniku usmjeren pristup i utjecaj takvog oblika rada na kvalitetu života kako samog bolesnika tako i obitelji |
Ishodi učenja
Naučiti pristup bolesniku s dispepsijom u obiteljskoj medicini. Dispepsija je čest simptom u bolesnika koji posjećuju ordinaciju obiteljske medicine. Prevalencija u odrasloj populaciji iznosi oko 40 %. Student će se upoznati I usvojiti postupak kliničke procjene, dijagnostike i liječenja bolesnika ovisi o dobi, simptomima i infekciji bakterijom Helicobacter pylori. U bolesnika s dispepsijom neophodno je procijeniti mogući učinak drugih istodobnih bolesti i lijekova koje bolesnik redovito koristi. Promptna ili rana endoskopija preporučuje se bolesnicima sa simptomima alarma i starijima od 50 godina s novonastalom dispepsijom. U mlađih od 50 godina preporučena strategija je „testiraj i tretiraj“. U dijelu bolesnika liječenje se provodi supresijom kiseline. Usvojiti pristup bolesniku s bolestima hepatobilijarnog trakta i pankreasa, a koji se prezentiraju simptomima dispepsije te pristup bolesnicima s komorbiditetom psihičkog poremećaja čije liječenjemože unaprijediti simptome dispepsije. |
Ishodi učenja
Prepoznati značaj moždanog udara kao globalnog javnozdravstvenog problema i bolesti pojedinca, obitelji i zajednice. Definirati kliničke odrednice moždanog udara i najznačajnije metode liječenja. Upoznati se s ulogom obiteljskog liječnika u prevenciji moždanog udara kao najznačajnijoj strategiji za smanjenje posljedica moždanog udara te u skrbi za bolesnika s moždanim udarom. Upoznati se s vođenjem bolesnika i suradnjom s multidisciplinarnim timom konzultanata i suradnika na primarnoj razini. Naglasiti važnost uspješne komunikacija te specifičnog odnosa između bolesnika i liječnika te članova obitelji kao temelj promjene životnih navika i prihvaćanja metoda liječenja.
Ishodi učenja
Naučiti osnove farmakološkog i nefarmakološkog liječenja najučestalijih mentalnih poremećaja i bolesti. Prepoznati problem mentalnog zdravlja kao javnozdravstvenim problemom. Definirati najčešće psihičkeporemećaje i bolesti te opisati pristup obiteljskog liječnika. Zadaci obiteljskog liječnika su prevencija, rana detekcija i liječenje, suradnja s konzilijarnom psihijatrijskom službom u zajedničkom liječenju i praćenju reverzibilnih i kroničnih psihičkih bolesti s naglaskom na osposobljavanju bolesnika za rad i uključivanje u zajednicu u smislu biopsihosocijalnog modela. Stdenti će upoznati jedinstvo mentalnih i tjelesnih patofizioloških procesa te značaj istovremenih bolesti kao i međusobna povezanost i utjecaj tjelesnih bolesti na mentalne bolesti i obrnuto. |
Ishodi učenja
Upoznati se s najčešćim poteškoćama mentalnog zdravlja koji su tipični za adolescenciju. Usvojiti osnove komunikacije i intervencije kod mladih koji pokazuju znakove anksioznosti, stresa, poremećaja raspoloženja, prilagodbe, poremećaja ponašanja kao i eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti. Naučiti sadržaj i osnove savjetovališnog rada s učenicima, studentima, roditeljima, učiteljima i profesorima, upoznati metode u provođenju zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja putem predavanja, grupnog rada, tribina, roditeljskih sastanaka i sastanaka učiteljskih I nastavničkih vijeća.
Ishodi učenja
Naučiti o osnovama seksualne medicine te steći spoznaje o seksualnom zdravlju i seksualnim smetnjama kao i pristupu problemima iz ovog kompleksnog i interdisciplinarnog područja. Područje seksualnosti uključuje liječnike obiteljske medicine, urologe, ginekologe, kardiologe, endokrinologe, psihijatre, psihologe, psihoterapeute, radne terapeute, primalje, rehabilitatore i defektologe, te zahtjeva timski rad. Problematika područja seksualnosti uključuje liječnike obiteljske medicine obzirom da je liječnik obiteljske medicine osoba prvog kontakta, osoba od povjerenja koja poznaje obiteljsku dinamiku te je isto tako i osoba kojoj bi se bolesnik trebao obratiti u slučaju seksualnih poteškoća. Studenti će naučiti o komunikaciji o „osjetljivim“sadržajima, o povezivanju stručnjaka koji se bave rješavanjem problema iz područja seksualnosti. Naučiti će kako seksualno zdravlje utječe na ukupno zdravlje bolesnika te uvidjeti povezanost seksualnih poteškoća sa kroničnim bolestima. Kronične bolesti i seksualne tegobe nalaze se u obostranoj uzročno-posljedičnoj povezanosti obzirom da kronične bolesti mogu utjecati na pojavu seksualnih tegoba kao i terapija koja je potrebna u liječenju istih, a seksualne tegobe mogu utjecati na progresiju kroničnih bolesti. Studenti će razumjeti važnost prepoznavanja seksualnih problema, postavljanja pravilne dijagnoze i korištenja dijagnostičkih postupaka. Utvrdit će osnove primjene terapijskih metoda u liječenju seksualnih problema. |
Ishodi učenja
Upoznati studente s posebnostima u radu s onkološkim bolesnicima u obiteljskoj medicini. Svjedoci smo porasta incidencije i prevalencije malignih bolesti. Dijagnoza maligne bolesti izaziva u mnogih pacijenata i njihovih obitelji stresnu reakciju, koja rezultira poremečajem prilagodbe, tjeskobom i depresijom. Bolesnik je zabrinut za budućnost, prolazi kroz faze prilagodbe na novu životnu situaciju. Obiteljski liječnik, koji koristi biopsihosocijalni model, i holistički pristup u liječenju, od ključne je važnosti za uspješnu prilagodbu bolesnika i njegove obitelji na novonastalu situaciju. Studenti će se upoznati s važnosti empatije u komunikaciji s bolesnikom i njegovom obitelji, te osnovnim psihoterapijskim intervencijama u radu s onkološkim bolesnikom. Također, studenti će se upoznati sa osnovama palijativne skrbi za bolesnike s progresivnom malignom bolešću i infaustnom prognozom, te ulogom obiteljskog liječnika u timu palijativne skrbi. |
Ishodi učenja
Bol pripada najčešćim simptomima koje pacijente dovode obieljskom liječniku. Student će biti upoznat s patofiziologijom osjeta boli, te procjenom percepije boli kroz biopsihosocijalni pristup. U procjeni boli, su, uz anamnezu, važne ljestvice i upitnici percepcije boli. Studenti će definirati razlike između akutne i kronične boli, uz poseban osvrt na malignu bol. Također tu su i karakteristike koje razlikuju nociceptivnu (somatsku i visceralnu) i neuropatsku bol. Kao poseban entitet, važan u radu obiteljskog liječnika, obradit će se psihogena bol. Kroz biopsihopsihosocijalni model, prikazat će se farmakološko liječenje boli, te nefarmakološki načini liječenje boli. Također, biti će prikazana uloga percepcije boli pri određivanju privremene radne nesposobnosti. |
Ishodi učenja
Bol u leđima jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine, oko 80% populacije tijekom svog života ima križobolju. Predstavlja značajan medicinsko-socijalni problem, glavni je razlog privremene nesposobnosti za rad u mlađih osoba. Studenti će prepoznati znakove „crvene zastave“i definirati uzroke križobolje (nespecifična križobolja, križobolja povezana s radikulopatijom, upalna križobolja križobolja povezana s drugim specifičnim uzrokom), potom odrediti dijagnostičko-terapijske postupke. Opisati će kako liječiti križobolju, spriječiti ponavljanje tegoba i moguće komplikacije bolesti, kada uputiti bolesnika liječniku kozultantu. |
Ishodi učenja
Hitna stanja iziskuju hitno zbrinjavanje i stabiliziranje osnovnih životnih funkcija, stoga je važno da ih liječnici rano prepoznaju i primjereno postupaju. To je posebno važno u obiteljskoj medicini jer se liječnik obiteljske medicine susreće sa širokom paletom različitih stanja u ranim fazama bolesti u kojima klinička slika često još nije posve jasna. Studenti će naučiti vještine potrebne za samostalno donošenje odluke o ispravnom postupanju u hitnim stanjima posebno u okolnostima (kućne posjete) u kojima mora svoje sudove donositi na temelju dobre (hetero) anamneze i kliničkog statusa bez mogućnosti opsežnih pretraga. U skrbi i liječenju hitnih stanja slijedimo algoritam za hitna stanja. |
Ishodi učenja
Hitna stanja su ona stanja koja ugrožavaju život bolesnika. Iziskuju hitno zbrinjavanje i stabiliziranje osnovnih životnih funkcija. Hitna stanja se nalaze u gotovo svim granama medicine, stoga je važno da ih liječnici i zdravstveni djelatnici znaju prepoznati te prema njima primjereno postupati.To je posebno važno u obiteljskoj medicini jer se liječnik obiteljske medicine susreće sa širokom paletom različitih stanja u ranim fazama bolesti u kojima klinička slika često još nije posve jasna. Stjecanje znanja i vještina potrebnih za samostalno donošenje odluke o ispravnom postupanju u hitnim stanjima vrlo je bitno u okolnostima (kućne posjete) u kojima mora svoje sudove donositi na temelju dobre (hetero) anamneze i kliničkog statusa bez mogućnosti opsežnih pretraga. Pri prepoznavanju ugroženog bolesnika važan je kontinuitet skrbi koji osigurava obiteljska medicina što liječniku olakšava rad jer obrađuje bolesnika kojeg dobro poznaje. U skrbi i liječenju hitnih stanja slijedimo algoritam za hitna stanja.
Ishodi učenja
upoznati se s organizacijom rada I specifičnom ulogom tima obiteljske medicine
Ishodi učenja
provesti venepunkciju I uzeti uzorak krvi za laboratorijsku analizu, provesti određene postupke bitne u dijagnostici I praćenju kroničnih bolesti |
Ishodi učenja
upoznati se s pravilima obrade rane. Samostalno previti ranu. Samostalno isprati uho
Ishodi učenja
napisati dnevnik rada te ga prezentirati voditelju vježbi. Odgovoriti na teorijska pitanja i
izvesti praktične zadatke na primjeru bolesnika
Ishodi učenja
Pregled za utvrđivanje zdravstvenog stanja i sposobnosti za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te određivanje odgovarajućeg programa
Cijepljenje učenika
Kontrolni pregledi prilikom pojave zarazne bolesti u školi i poduzimanje protuepidemijskih intervencija
Ishodi učenja
1)Savjetovališni rad za učenike , roditelje, učitelje i profesore
2)Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja
3)Obilasci škola i školskih kuhinja
4)Rad u povjerenstvima za određivanje primjerenog oblika školovanja
5)Prisustvovanje roditeljskim sastancima, učiteljskom nastavničkom vijeću i individualni kontakti s djelatnicima škole
6)Pregled djece za upis u prvi razred osnovne škole
7)Uzimanje djetetove, obiteljske i socijalne anamneze, somatski status djeteta, test psihofizičke spremnosti za školu, savjetovališni rad s obiteljima
8)Savjetovališni rad
9)Zdravstvena edukacija mladih usmjerena je ne samo na povećavanje njihova znanja, nego i na pružanje podrške, te razvoj socijalnih vještina potrebnih za izbjegavanje rizičnog ponašanja, prevenciju spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća. Aktivno učešće mladih u preventivnim programima pridonosi razvoju samopoštovanja i odgovornom spolnom ponašanju
Ishodi učenja
Promicanja zdravlja podrazumijeva unaprjeđenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje prije nego što zdravstveni problem ili ugroženost zdravlja nastupi. Promicanje zdravlja definira se kao proces koji omogućuje mladima da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu vlastitog zdravlja. S tim ciljem organiziraju se javnozdravstvene aktivnosti izrađuje i distribuira edukativni materijal te provodi zdravstveno informiranje javnosti putem različitih medija.
Ishodi učenja
1)Higijena usne šupljine
2)Nevidljive kalorije
3)Građa ljudskog tijela
4)Pubertet- higijena
5)Spolnost- SPB
6)Spolnost- kontracepcija
Ishodi učenja
|
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Literatura za seminar:
in the general practice setting. AuSTRAliAn FAmily PhySiCiAn 2012;9(41). 2) Miller WR, Rollnick S. Motivacijsko intervjuiranje : pripremanje ljudi za promjenu.Jastrebarsko, Naklada Slap 2013. 3) E Klain: Psihološka medicina.Zagreb, Golden marketing.1999. |
Ishodi učenja
1)Procijena određivanja radne nesposobnosti
2)Čimbenicii koji utječu na realizaciju određivanja radne nesposobnosti
3)Trajanje radne nesposobnosti
4)Liječenje i rehabilitacija radne nesposobnosti
5)Dokumentacija koja prati procjenu radne nesposobnosti
Literature za seminar:
1) Pravilnik o najduljim rokovima bolovanja. NN 153/09. 2009. 2) Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Srebrenksa Mesić, Nada Turčić, Jadranka Mustejbegović 20017. 3) Ocjena radne sposobnosti u medicini rada. Jelana Macan, Marija Zavalić 2019. |
Ishodi učenja
1)Osobitosti najčešćih vrsta rana: venske potkoljenične rane, arterijske potkoljenične rane, dekubitalne rane i rane dijabetičkog stopala
2)Procjena rane, komplikacije
3)Lokalno liječenje: debridman, pokrivala za rane, kompresivna terapija
4)Kućno liječenje bolesnika s kroničnom ranom, suradnja unutar tima liječnika obiteljske medicine
Literatura za seminar:
|
Ishodi učenja
1) Procjena bolesnika s arterijskom hipertenzijom 2) Liječenje bolesnika s arterijskom hipertenzijom I kroničnim srčanim zatajenjem nefarmakološke I farmakološke mjere, propisivanje antihipertenziva na recept 3) Liječenje bolesnika s arterijskom hipertenzijom I kroničnom bubrežnom bolesti |
Ishodi učenja
1)Liječnička torba. Kućne posjete i liječenje u kući
2)Patronažni rad
3)Zdravstvena njega u kući
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Mišično koštana bol - bol u vratu, križima, Bol u ramenu, laktu, ručnom zglobu Bol u koljenu, skočnom zglobu
Literatura za seminar
|
Ishodi učenja
1)Anksiozni i/ili depresivni pacijent u ordinaciji obiteljske medicine (evaluacija psihičkog stanja, medikamentozno liječenje, psihološko savjetovanje, suportivna psihoterapija. Kada pacijenta uputiti psihijatru?)
2)Psihosomatske bolesti. Razlika između psihosomaskih bolesti i somatizacijskog/somatoformnog poremećaja. Uloga stresa u nastanku i tijeku psihosomatskih bolesti. Primjeri psihosomatskih bolesti (Arterijska hipertenzija, šećerna bolest, bronhalna astma...)
3)Psihotični pacijent. Komunikacija s psihotičnim pacijentom. Praćenje suradljivosti u medikamentoznom liječenju. Psihološki support
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
njihov učinak
komplikacija
Literatura za seminar
|
Ishodi učenja
|
Ishodi učenja
Razumijeti cilj kolegija obiteljska medicina i naučiti Europsku definiciju obiteljske medicine. Prepoznati I opisati model skrbi za bolesnika te specifične metode rada u obiteljskoj medicini: specifično odlučivanje, liječenje bolesnika s istodobnim bolestima, suradnja s konzultantima, kućno liječenje, propisivanje lijekova na recept, rad u hitnim stanjima izvan institucija. Student će moći opisati metode timskog rada, i biopsihosocijalni, holistički i etnomedicinski model. Donošenje odluka razlikuje se od načina odlučivanja u drugim medicinskim specijalnostima i zahtjeva sustavan pristup uz uvažavanje posebnih karakteristika rada obiteljskog liječnika. Taj proces mora biti maksimalno učinkovit, učiniti dijagnostiku i liječenje što racionalnijim i uvažavati bolesnikovo pravo na informaciju. Pravodobnim i primjerenim upućivanjem na daljnju obradu obiteljski liječnik postiže optimalnu skrb za bolesnika a da pritom izbjegava nepotrebne, skupe i agresivne dijagnostičke i terapijske postupke. Student će razumijeti ulogu I odgovornosti obiteljskog liječnika u primjeni principa racionalnog propisivanja lijekova uz individualni pristuop bolesniku. Prepoznati će specifičan oblik rada liječnika obiteljske medicine - zbrinjavanje bolesnika u kući. Liječnik obiteljske medicine kao liječnik prvog kontakta susreće se i s različitim hitnim stanjima. Studenti će utvrditi I nabrojiti metode zbrinjavanja najčešćih hitnih stanja u obiteljskoj medicini. |
Ishodi učenja
Upoznavanje studenata s organizacijom i planiranjem u zdravstvenom sustavu, njegovim ustrojstvom i načinom djelovanja kroz ekonomsko-poslovno-medicinski pristup. Upoznavanje osnova ekonomike zdravstva zbog boljeg razumijevanja procesa u sustavu. Svladavanje osnovnih pojmova i postupaka u organizaciji i planiranju, te ekonomici zdravstva zbog njihove primjene u svakodnevnoj praksi. Kroz dobivena znanja budućim liječnicima omogućiti će se kako kvalitetnije razumijevanje javnog i privatnog zdravstvenog sustava tako i svrsishodnije korištenje raspoloživih resursa. Naučiti će razine zdravstvene zaštite s naglaskom na primarnu razinu, prava i obveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja, prava za slučaj profesionalne bolesti i ozljede na radu. Definirat će i opisati posebne standarde i normative temeljem kojih se formira mreža zdravstvenih djelatnosti na razini RH, čiji je cilj osigurati nesmetano provođenje zdravstvene zaštite na cjelokupnom području Republike Hrvatske. Detaljno se obrađuje model ugovaranja i financiranja zdravstvene zaštite na primarnoj razini opće/obiteljske medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i zdravstvene zaštite žena. Ugovaranje i financiranje zdravstvene zaštite temelj je za osiguravanje jednake dostupnosti korištenja zdravstvene zaštite osiguranim osobama na svim razinama, kao i garant održivosti zdravstvenog sustava. |
Ishodi učenja
Naučiti da je poznavanje obitelji u zdravstvenoj skrbi značajno za rad liječnika obiteljske medicine. Struktura obitelji I njeno funkcioniranje, bolesti pojedinih članova I uloge u obitelji značajne su za razumijevanje etiologije zdravstvenih problema i ishoda liječenja. Studenti će prepoznati I opisati specifičnosti odnosa bolesnika I obiteljskog liječnika. Komunikacija bolesnika i liječnika je kompleksan verbalni i neverbalni proces u kojem se razvija terapijski odnos, pri čemu je jako važan empatijski pristup u kojem liječnik procjenjuje individualne potrebe bolesnika, pruža mu potrebne informacije i daje mogućnost izbora u liječenju i cjelokupnoj skrbi. Studenti će prepoznati i opisati suočavanje s raznim osobnostima bolesnika te složenim medicinskim i socijalnim situacijama. Naučiti će da se dobra skrb može pružiti samo ako liječnik razumije bolesnika u njegovom osobnom životnom kontekstu. Već prvi susret je put prema razvoju dobrog ili lošeg odnosa liječnika i bolesnika i sve njihove interakcije uključuju očekivanja s obje strane. Studenti će razumjeti da je dugotrajan odnos između bolesnika I njegovog obiteljskog liječnika specifičan odnos te predstavlja temelj za učinkovit I efikasan rad s dobrim zdravstvenim ishodima. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati preventivne postupke u obiteljskoj medicini kao jednim od temeljnih zadaća obiteljskog liječnika prema definiciji Obiteljske medicine. Naučiti I opisati pojmove i sadržaj primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije u Obiteljskoj medicini. Definirati i opisati metodu oportunističkog screening-a te sudjelovanje u posebnim programima prevencije za najčešće javno zdravstvene probleme. |
Ishodi učenja
Definirati i opisati pojam polivaskularne bolesti kao istovremeno prisustvo klinički relevantne aterosklerotske lezije u najmanje dva vaskularna područja te kao znak uznapredovale ateroskleroze s vrlo visokim rizikom za zdravlje. Najčešće su kombinacije koronarne bolesti, cerebrovaskularne bolesti i periferne arterijske bolesti, ali mogu biti prisutne i manifestacije na drugim arterijama (bubrežnim, mezenteričnim i aorti). Studenti će naučiti značajke svake pojedinačne sastavnice kao i i kombinacije, kliničke manifestacije te opisati osnovne postupke liječenja. Prikazati mogućnosti rane dijagnostike u OM koja uključuje prepoznavanje čimbenika rizika za aterosklerozu, različite testove i mjerenja (AT, KMAT, EKG, pedobrahijalni indeks, glikemija, lipidogram, glomeruralna filtracija) kao i postupke u praćenju bolesnika. Objasniti model racionalnog upućivanja na dijagnostičko- terapijske postupke i model koordinacije unutar multidisciplinarnog tima zdravstvenih djelatnika koji o takvom komorbiditetnom bolesniku skrbi, a sve s ciljem smanjenja komplikacija bolesti (amputacija, akutni infarkt miokarda, cerebrovaskularni inzult) i očuvanja kvalitete života.
Ishodi učenja
Definirati I opisati model upućivanja na dijagnostičke pretrage u sklopu rada liječnika obiteljske medicine. Upućivanje na dijagnostičke pretrage jedna je od faza u postupku obrade bolesnika u ordinacijama obiteljske medicine te ono nikako ne može samo sebi biti cilj u situacijama u kojima ne znamo u kojem bi pravcu tražili uzroke bolesnikovih tegoba. Stoga ovu specifičnu disciplinu liječnik obiteljske medicine treba dobro savladati da bi što bolje skrbio za svoje bolesnike, a pritom racionalno koristio sve resurse zdravstvenog sustava te primjerenim upućivanje izbjegao specifične rizike koje neke pretrage uključuju. U procesu upućivanja na dijagnostičke pretrage liječnik obiteljske medicine mora dobro poznavati indikacije i kontraindikacije, specifičnost i osjetljivost pojedine dijagnostičke pretrage, moguće komplikacije, pripremu bolesnika te sam tijek pretrage i interpretaciju nalaza. Isto tako, liječnik treba imati stavove i vještine koji su nužni kako bi bolesnik shvatio bit pretrage, razloge upućivanja te tijekom priprema i same pretrage kako bi bolesnik što bolje surađivao, a neophodno je dobiti i bolesnikov pristanak za izvođenje dijagnostičke pretrage. |
Ishodi učenja
Naučiti značajke kvalitetnog propisivanja lijekova (adekvatan izbor lijeka, u optimalnoj dozi, uz najmanji rizik i racionalan trošak) te najčešćim problemima sa kojima se susreću liječnici obiteljske medicine pri propisivanju farmakoterapije. Naglasit će se važnost primjerenog praćenja bolesnikova stanja pri propisivanju lijekova za dugotrajno liječenje kroničnih bolesti, te značaj problema polipragmazije pri određivanju terapije bolesnicima sa komorbiditetima, kao i važnost poznavanja interakcija među lijekovima te prepoznavanja potencijalnih nuspojava.
Ishodi učenja
Studenti će naučiti da starije osobe imaju brojne osobitosti koje je nužno poznavati, češće boluju od većeg broja kroničnih bolesti u isto vrijeme (komorbiditet, multimorbiditet) pa je odabir primjerenog liječenja pojedinačnih bolesti složen. Naučiti će također da starenje utječe na djelotvornost lijeka, starije osobe su češće izložene polipragmaziji i posljedičnim neželjenim štetnim reakcijama lijekova. Starenjem se povećava krhkost odnosno osjetljivost pojedinca na različite podražaje koji mogu rezultirati nepovoljnim ishodima. Studenti će opisati pojam krhkosti koji je uveden prije 30-tak godina da bi se bolje razumjele promjene zdravstvenog stanja starijih osoba s ciljem prepoznavanja najranjivijih bolesnika. U gerijatriji se krhkost definira kao biološki sindrom klinički karakteriziran sporijim i/ili nepotpunim oporavkom od stresora, uključuje interakciju bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika, povezan s većim rizikom od štetnih ishoda, padom funkcionalne sposobnosti, delirija, padova, institucionalizacije, hospitalizacije i smrti. Mjerenje krhkosti pomaže u odabiru pojedinih intervencija za pojedinca s ciljem poboljšanja ishoda |
Ishodi učenja
Opisati proces suočavanja djeteta i obitelji kod pojave kronične bolesti. Prepoznati i prevenirati pojavu sniženja samopouzdanja, poteškoća u ponašanju, socijalne izoliranosti, anksioznosti, depresije. Studenti će naučiti o osnovama rada školskog liječnika u povjerenstvima za određivanje primjerenog oblika školovanja, a sve vezano uz tretman djece s kroničnim bolestima i poteškoćama koje utječu na način školovanja te djetetovo mjesto u obitelji i društvu.
Ishodi učenja
Definirati poremećaj spavanja. Nesanicu karakterizira poteškoća uspavljivanja, održavanja sna ili problem preranog buđenja. Poremećajima spavanja zajedničke su karakteristike poteškoće u funkcioniranju te utjecaj na kvalitetu života, ali I rizici za nastanak brojnih upalnih I kroničnih bolesti. Studenti će naučiti prepoznati i pravovremeno dijagnosticirati poremećaj spavanja kao zasebne dijagnoze, a ne kao simptoma drugih komorbiditetnih stanja. |
Ishodi učenja
Prepoznati čimbenike rizika u nastanku respiratornih bolesti u svjetlu biopsihosocijalnog modela. Razlike i sličnosti između KOPB-a i bronhalne astme. Pušenje i kronične respiratorne bolesti, važnost promicanja nepušenja. Opisati ulogu obiteljskog liječnika u prevenciji kroničnih respiratornih bolesti, vođenje panela KOPB-a. Spirometrija u ordinaciji obiteljskog liječnika. GOLD i GINA smjernice u liječenju kroničnih respiratornih bolesti. Definirati kada uputiti bolesnika pulmologu? Pravilno korištenje inhalatora, provjera suradljivosti pacijenata. Liječenje egzacerbacije KOPB-a. Opisati terapiju koncentriranim kisikom u kućnim uvjetima.
Ishodi učenja
Naučiti osnove nefarmakološkog i farmakološkog liječenja arterijske hipertenzije. Prepoznati značaj arterijske hipertenzije kao javno zdravstvenog problema, najčešće kronične bolesti, najznačajnijeg neovisnog, promijenjivog čimbenika kardiovaskularnog rizika. Obrađuje se klinički pristup obiteljskog liječnika bolesniku s arterijskom hipertenzijom temeljen na suvremenim smjernicama za liječenje hipertenzije i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Naučiti važnost suradljivosti bolesnika u farmakološkom i nefarmakološkom liječenju. Definirati i opisati specifičnosti liječenja hipertenzije u bolesnika s istodobnim bolestima. |
Ishodi učenja
Naučiti sadržaj smjernica za liječenje bolesnika s urinarnom infekcijom. Infekcije mokraćnih puteva predstavljaju heterogenu grupu kliniĉkih sindroma koji se razlikuju po epidemiologiji, etiologiji, lokalizaciji, težini poremećaja, uĉestalosti pojavljivanja. Smjerice daju terapijske preporuke za većinu bolesnika, u cilju nestanka simptoma bolesti, eradikacije uzročnika i spriječavanja recidiva. Preko 90% antimikrobnih lijekova se propisuje na razini primarne zdravstvene zaštite. Studenti će definirati I opisati racionalnu uporabu antimikrobnih lijekova, kao ključan proces u spriječavanju porasta rezistencije bakterija. Studenti će također naučiti o prevenciji urinarnih infekcija, kao i njihovom značaju kod prisutnih komorbiditeta. |
Ishodi učenja
Definirati ulogu obiteljskog liječnika u ranom otkrivanju dijabetesa, posebno dijabetesa tipa 2, prevenciji i liječenju dijabetesa u sklopu biopsihosocijalnog modela. Naučiti I opisati nefarmakološki načini liječenja (pravilna prehrana, tjelesno vježbanje, nepušenje) te naučiti načela farmakološkog liječenja oralnim antidijabeticima, indikacije za liječenje inzulinskim pripravcima. Definirati I opisati znakove hipoglikemije. Nabrojiti komplikacije dijabetesa. Opisati ulogu kroničnog stresa u nastanku i razvoju dijabetesa i načine smanjenja percepcije stresa. Utvrditi kada uputiti pacijenta dijabetologu
Ishodi učenja
Definirati kriterije za dijagnozu anemije te definirati laboratorijske kriterije za najčešće vrste anemija. Usvojiti stav o anemiji kao simptomu te naučiti temeljne algoritme dijagnostičkog I terapijskog postupka u bolesnika s najčešćim vrstama anemije u obiteljskoj medicine. Upoznavanje s proaktivnim pristupom obiteljskog liječnika u ranoj detekciji anemija u populaciji. |
Ishodi učenja
Definirati pojam kronične rane, čimbenike otežanog cijeljenja te pojavnost kroničnih rana. Nabrojiti karakteristike najčešćih tipova kroničnih rana: venske i arterijske potkoljenične rane, rane dijabetičkog stopala i dekubitalne rane za razliku od tzv. atipičnih rana. Prikazati osnovne kliničke i dijagnostičke postupke u procjeni rane, mjerenja dostupna u OM u procjeni žilnog statusa (gležanjski indeks) i postupke uzimanja uzorka iz rane za dijagnostičke testove (mikrobiološke, patohistološke). Objasniti komplikacije rana i liječenje te liječenje boli. Opisati osnovne principe lokalnog liječenja rane te u ovisnosti o tipu rane prikazati specifične postupke liječenja, poput kompresivne terapije za vensku potkoljeničnu ranu. Prikazati dijagnostičko-terapijske mogućnosti multidisciplinarnog tima u liječenju bolesnika s kroničnom ranom i značaj tako organiziranog tima. Naučiti osnove adjuvantne terapije poput hiperbarične oksigenoterapije, terapije negativnim tlakom i sl. Prepoznati ulogu liječnika obiteljske medicine i njegovog tima u zbrinjavanju kronične rane te individualiziran, bolesniku usmjeren pristup i utjecaj takvog oblika rada na kvalitetu života kako samog bolesnika tako i obitelji |
Ishodi učenja
Naučiti pristup bolesniku s dispepsijom u obiteljskoj medicini. Dispepsija je čest simptom u bolesnika koji posjećuju ordinaciju obiteljske medicine. Prevalencija u odrasloj populaciji iznosi oko 40 %. Student će se upoznati I usvojiti postupak kliničke procjene, dijagnostike i liječenja bolesnika ovisi o dobi, simptomima i infekciji bakterijom Helicobacter pylori. U bolesnika s dispepsijom neophodno je procijeniti mogući učinak drugih istodobnih bolesti i lijekova koje bolesnik redovito koristi. Promptna ili rana endoskopija preporučuje se bolesnicima sa simptomima alarma i starijima od 50 godina s novonastalom dispepsijom. U mlađih od 50 godina preporučena strategija je „testiraj i tretiraj“. U dijelu bolesnika liječenje se provodi supresijom kiseline. Usvojiti pristup bolesniku s bolestima hepatobilijarnog trakta i pankreasa, a koji se prezentiraju simptomima dispepsije te pristup bolesnicima s komorbiditetom psihičkog poremećaja čije liječenjemože unaprijediti simptome dispepsije. |
Ishodi učenja
Prepoznati značaj moždanog udara kao globalnog javnozdravstvenog problema i bolesti pojedinca, obitelji i zajednice. Definirati kliničke odrednice moždanog udara i najznačajnije metode liječenja. Upoznati se s ulogom obiteljskog liječnika u prevenciji moždanog udara kao najznačajnijoj strategiji za smanjenje posljedica moždanog udara te u skrbi za bolesnika s moždanim udarom. Upoznati se s vođenjem bolesnika i suradnjom s multidisciplinarnim timom konzultanata i suradnika na primarnoj razini. Naglasiti važnost uspješne komunikacija te specifičnog odnosa između bolesnika i liječnika te članova obitelji kao temelj promjene životnih navika i prihvaćanja metoda liječenja.
Ishodi učenja
Naučiti osnove farmakološkog i nefarmakološkog liječenja najučestalijih mentalnih poremećaja i bolesti. Prepoznati problem mentalnog zdravlja kao javnozdravstvenim problemom. Definirati najčešće psihičkeporemećaje i bolesti te opisati pristup obiteljskog liječnika. Zadaci obiteljskog liječnika su prevencija, rana detekcija i liječenje, suradnja s konzilijarnom psihijatrijskom službom u zajedničkom liječenju i praćenju reverzibilnih i kroničnih psihičkih bolesti s naglaskom na osposobljavanju bolesnika za rad i uključivanje u zajednicu u smislu biopsihosocijalnog modela. Stdenti će upoznati jedinstvo mentalnih i tjelesnih patofizioloških procesa te značaj istovremenih bolesti kao i međusobna povezanost i utjecaj tjelesnih bolesti na mentalne bolesti i obrnuto. |
Ishodi učenja
Upoznati se s najčešćim poteškoćama mentalnog zdravlja koji su tipični za adolescenciju. Usvojiti osnove komunikacije i intervencije kod mladih koji pokazuju znakove anksioznosti, stresa, poremećaja raspoloženja, prilagodbe, poremećaja ponašanja kao i eksperimentiranje sa sredstvima ovisnosti. Naučiti sadržaj i osnove savjetovališnog rada s učenicima, studentima, roditeljima, učiteljima i profesorima, upoznati metode u provođenju zdravstvenog odgoja i promicanja zdravlja putem predavanja, grupnog rada, tribina, roditeljskih sastanaka i sastanaka učiteljskih I nastavničkih vijeća.
Ishodi učenja
Naučiti o osnovama seksualne medicine te steći spoznaje o seksualnom zdravlju i seksualnim smetnjama kao i pristupu problemima iz ovog kompleksnog i interdisciplinarnog područja. Područje seksualnosti uključuje liječnike obiteljske medicine, urologe, ginekologe, kardiologe, endokrinologe, psihijatre, psihologe, psihoterapeute, radne terapeute, primalje, rehabilitatore i defektologe, te zahtjeva timski rad. Problematika područja seksualnosti uključuje liječnike obiteljske medicine obzirom da je liječnik obiteljske medicine osoba prvog kontakta, osoba od povjerenja koja poznaje obiteljsku dinamiku te je isto tako i osoba kojoj bi se bolesnik trebao obratiti u slučaju seksualnih poteškoća. Studenti će naučiti o komunikaciji o „osjetljivim“sadržajima, o povezivanju stručnjaka koji se bave rješavanjem problema iz područja seksualnosti. Naučiti će kako seksualno zdravlje utječe na ukupno zdravlje bolesnika te uvidjeti povezanost seksualnih poteškoća sa kroničnim bolestima. Kronične bolesti i seksualne tegobe nalaze se u obostranoj uzročno-posljedičnoj povezanosti obzirom da kronične bolesti mogu utjecati na pojavu seksualnih tegoba kao i terapija koja je potrebna u liječenju istih, a seksualne tegobe mogu utjecati na progresiju kroničnih bolesti. Studenti će razumjeti važnost prepoznavanja seksualnih problema, postavljanja pravilne dijagnoze i korištenja dijagnostičkih postupaka. Utvrdit će osnove primjene terapijskih metoda u liječenju seksualnih problema. |
Ishodi učenja
Upoznati studente s posebnostima u radu s onkološkim bolesnicima u obiteljskoj medicini. Svjedoci smo porasta incidencije i prevalencije malignih bolesti. Dijagnoza maligne bolesti izaziva u mnogih pacijenata i njihovih obitelji stresnu reakciju, koja rezultira poremečajem prilagodbe, tjeskobom i depresijom. Bolesnik je zabrinut za budućnost, prolazi kroz faze prilagodbe na novu životnu situaciju. Obiteljski liječnik, koji koristi biopsihosocijalni model, i holistički pristup u liječenju, od ključne je važnosti za uspješnu prilagodbu bolesnika i njegove obitelji na novonastalu situaciju. Studenti će se upoznati s važnosti empatije u komunikaciji s bolesnikom i njegovom obitelji, te osnovnim psihoterapijskim intervencijama u radu s onkološkim bolesnikom. Također, studenti će se upoznati sa osnovama palijativne skrbi za bolesnike s progresivnom malignom bolešću i infaustnom prognozom, te ulogom obiteljskog liječnika u timu palijativne skrbi. |
Ishodi učenja
Bol pripada najčešćim simptomima koje pacijente dovode obieljskom liječniku. Student će biti upoznat s patofiziologijom osjeta boli, te procjenom percepije boli kroz biopsihosocijalni pristup. U procjeni boli, su, uz anamnezu, važne ljestvice i upitnici percepcije boli. Studenti će definirati razlike između akutne i kronične boli, uz poseban osvrt na malignu bol. Također tu su i karakteristike koje razlikuju nociceptivnu (somatsku i visceralnu) i neuropatsku bol. Kao poseban entitet, važan u radu obiteljskog liječnika, obradit će se psihogena bol. Kroz biopsihopsihosocijalni model, prikazat će se farmakološko liječenje boli, te nefarmakološki načini liječenje boli. Također, biti će prikazana uloga percepcije boli pri određivanju privremene radne nesposobnosti. |
Ishodi učenja
Bol u leđima jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku obiteljske medicine, oko 80% populacije tijekom svog života ima križobolju. Predstavlja značajan medicinsko-socijalni problem, glavni je razlog privremene nesposobnosti za rad u mlađih osoba. Studenti će prepoznati znakove „crvene zastave“i definirati uzroke križobolje (nespecifična križobolja, križobolja povezana s radikulopatijom, upalna križobolja križobolja povezana s drugim specifičnim uzrokom), potom odrediti dijagnostičko-terapijske postupke. Opisati će kako liječiti križobolju, spriječiti ponavljanje tegoba i moguće komplikacije bolesti, kada uputiti bolesnika liječniku kozultantu. |
Ishodi učenja
Hitna stanja iziskuju hitno zbrinjavanje i stabiliziranje osnovnih životnih funkcija, stoga je važno da ih liječnici rano prepoznaju i primjereno postupaju. To je posebno važno u obiteljskoj medicini jer se liječnik obiteljske medicine susreće sa širokom paletom različitih stanja u ranim fazama bolesti u kojima klinička slika često još nije posve jasna. Studenti će naučiti vještine potrebne za samostalno donošenje odluke o ispravnom postupanju u hitnim stanjima posebno u okolnostima (kućne posjete) u kojima mora svoje sudove donositi na temelju dobre (hetero) anamneze i kliničkog statusa bez mogućnosti opsežnih pretraga. U skrbi i liječenju hitnih stanja slijedimo algoritam za hitna stanja. |
Ishodi učenja
Hitna stanja su ona stanja koja ugrožavaju život bolesnika. Iziskuju hitno zbrinjavanje i stabiliziranje osnovnih životnih funkcija. Hitna stanja se nalaze u gotovo svim granama medicine, stoga je važno da ih liječnici i zdravstveni djelatnici znaju prepoznati te prema njima primjereno postupati.To je posebno važno u obiteljskoj medicini jer se liječnik obiteljske medicine susreće sa širokom paletom različitih stanja u ranim fazama bolesti u kojima klinička slika često još nije posve jasna. Stjecanje znanja i vještina potrebnih za samostalno donošenje odluke o ispravnom postupanju u hitnim stanjima vrlo je bitno u okolnostima (kućne posjete) u kojima mora svoje sudove donositi na temelju dobre (hetero) anamneze i kliničkog statusa bez mogućnosti opsežnih pretraga. Pri prepoznavanju ugroženog bolesnika važan je kontinuitet skrbi koji osigurava obiteljska medicina što liječniku olakšava rad jer obrađuje bolesnika kojeg dobro poznaje. U skrbi i liječenju hitnih stanja slijedimo algoritam za hitna stanja.
Ishodi učenja
upoznati se s organizacijom rada I specifičnom ulogom tima obiteljske medicine
Ishodi učenja
provesti venepunkciju I uzeti uzorak krvi za laboratorijsku analizu, provesti određene postupke bitne u dijagnostici I praćenju kroničnih bolesti |
Ishodi učenja
upoznati se s pravilima obrade rane. Samostalno previti ranu. Samostalno isprati uho
Ishodi učenja
napisati dnevnik rada te ga prezentirati voditelju vježbi. Odgovoriti na teorijska pitanja i
izvesti praktične zadatke na primjeru bolesnika
Ishodi učenja
Pregled za utvrđivanje zdravstvenog stanja i sposobnosti za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te određivanje odgovarajućeg programa
Cijepljenje učenika
Kontrolni pregledi prilikom pojave zarazne bolesti u školi i poduzimanje protuepidemijskih intervencija
Ishodi učenja
1)Savjetovališni rad za učenike , roditelje, učitelje i profesore
2)Zdravstveni odgoj i promicanje zdravlja
3)Obilasci škola i školskih kuhinja
4)Rad u povjerenstvima za određivanje primjerenog oblika školovanja
5)Prisustvovanje roditeljskim sastancima, učiteljskom nastavničkom vijeću i individualni kontakti s djelatnicima škole
6)Pregled djece za upis u prvi razred osnovne škole
7)Uzimanje djetetove, obiteljske i socijalne anamneze, somatski status djeteta, test psihofizičke spremnosti za školu, savjetovališni rad s obiteljima
8)Savjetovališni rad
9)Zdravstvena edukacija mladih usmjerena je ne samo na povećavanje njihova znanja, nego i na pružanje podrške, te razvoj socijalnih vještina potrebnih za izbjegavanje rizičnog ponašanja, prevenciju spolno prenosivih bolesti i neželjenih trudnoća. Aktivno učešće mladih u preventivnim programima pridonosi razvoju samopoštovanja i odgovornom spolnom ponašanju
Ishodi učenja
Promicanja zdravlja podrazumijeva unaprjeđenje zdravlja i stvaranje potencijala za dobro zdravlje prije nego što zdravstveni problem ili ugroženost zdravlja nastupi. Promicanje zdravlja definira se kao proces koji omogućuje mladima da unaprijede svoje zdravlje i osposobe se za kontrolu vlastitog zdravlja. S tim ciljem organiziraju se javnozdravstvene aktivnosti izrađuje i distribuira edukativni materijal te provodi zdravstveno informiranje javnosti putem različitih medija.
Ishodi učenja
1)Higijena usne šupljine
2)Nevidljive kalorije
3)Građa ljudskog tijela
4)Pubertet- higijena
5)Spolnost- SPB
6)Spolnost- kontracepcija
Ishodi učenja
|
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Literatura za seminar:
in the general practice setting. AuSTRAliAn FAmily PhySiCiAn 2012;9(41). 2) Miller WR, Rollnick S. Motivacijsko intervjuiranje : pripremanje ljudi za promjenu.Jastrebarsko, Naklada Slap 2013. 3) E Klain: Psihološka medicina.Zagreb, Golden marketing.1999. |
Ishodi učenja
1)Procijena određivanja radne nesposobnosti
2)Čimbenicii koji utječu na realizaciju određivanja radne nesposobnosti
3)Trajanje radne nesposobnosti
4)Liječenje i rehabilitacija radne nesposobnosti
5)Dokumentacija koja prati procjenu radne nesposobnosti
Literature za seminar:
1) Pravilnik o najduljim rokovima bolovanja. NN 153/09. 2009. 2) Ocjena radne sposobnosti u zdravstvenom i mirovinskom osiguranju. Srebrenksa Mesić, Nada Turčić, Jadranka Mustejbegović 20017. 3) Ocjena radne sposobnosti u medicini rada. Jelana Macan, Marija Zavalić 2019. |
Ishodi učenja
1)Osobitosti najčešćih vrsta rana: venske potkoljenične rane, arterijske potkoljenične rane, dekubitalne rane i rane dijabetičkog stopala
2)Procjena rane, komplikacije
3)Lokalno liječenje: debridman, pokrivala za rane, kompresivna terapija
4)Kućno liječenje bolesnika s kroničnom ranom, suradnja unutar tima liječnika obiteljske medicine
Literatura za seminar:
|
Ishodi učenja
1) Procjena bolesnika s arterijskom hipertenzijom 2) Liječenje bolesnika s arterijskom hipertenzijom I kroničnim srčanim zatajenjem nefarmakološke I farmakološke mjere, propisivanje antihipertenziva na recept 3) Liječenje bolesnika s arterijskom hipertenzijom I kroničnom bubrežnom bolesti |
Ishodi učenja
1)Liječnička torba. Kućne posjete i liječenje u kući
2)Patronažni rad
3)Zdravstvena njega u kući
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
Mišično koštana bol - bol u vratu, križima, Bol u ramenu, laktu, ručnom zglobu Bol u koljenu, skočnom zglobu
Literatura za seminar
|
Ishodi učenja
1)Anksiozni i/ili depresivni pacijent u ordinaciji obiteljske medicine (evaluacija psihičkog stanja, medikamentozno liječenje, psihološko savjetovanje, suportivna psihoterapija. Kada pacijenta uputiti psihijatru?)
2)Psihosomatske bolesti. Razlika između psihosomaskih bolesti i somatizacijskog/somatoformnog poremećaja. Uloga stresa u nastanku i tijeku psihosomatskih bolesti. Primjeri psihosomatskih bolesti (Arterijska hipertenzija, šećerna bolest, bronhalna astma...)
3)Psihotični pacijent. Komunikacija s psihotičnim pacijentom. Praćenje suradljivosti u medikamentoznom liječenju. Psihološki support
Ishodi učenja
Ishodi učenja:
njihov učinak
komplikacija
Literatura za seminar
|
Ishodi učenja
|