Kolegij
Kolegij SVE O KOLJENU je izborni predmet na petoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u X semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz pretkliničkih disciplina, (Anatomije, Histologije i Fiziologije s patofiziologijom), te kliničkih predmeta (Radiologija i Kirurgija), produbi i usvoji znanja o patofiziološkim mehanizmima nastanka ozljeda i bolesti koljenog zgloba, te o modernim pristupima dijagnostike, te liječenju istih. Sadržaj kolegija “Sve o koljenu” je sljedeći: Povijesni pregled početka izučavanja ozljeda i bolesti koljena, te razvoj liječenja pojedinih stanja do današnjih dana. Anatomija i biomehanika zgloba koljena. Menisci: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Prednji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Stražnji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kolateralni ligamenti: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kombinirane ozljede ligamenata: mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Hrskavica koljenog zgloba: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Patelofemoralni zglob: anatomija, mehanizam ozljede, najčešće bolesti, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Sindromi prenaprezanja u području koljena: definicija, etiologija, epidemiologija, patofiziologija, dijagnostika i liječenje najčešćih sindroma prenaprezanja.
Izvođenje nastave: Kolegij je organiziran u vidu predavanja i seminara pri čemu se nastoji potaknuti studenta na aktivno sudjelovanje u nastavi i raspravu o zadanim temama. Neki seminari i predavanja izvode se uz pomoć kompjuterskih programa, koji simuliraju određena bolesna stanja. Na seminarima student prezentira seminarske radove, te s nastavnikom aktivno raspravlja o zadanim temama. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd). |
|
Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom biti će objavljeni na Internet stranici kolegija
Ortopedija. M Pećina i suradnici, Naprijed, 1996. Zagreb
Redovito pohađanje nastave, te sustavno pripremanje gradiva za sve oblike nastave i provjere znanja tijekom nastave i na završnom ispitu.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) izrada seminarskog rada (prezentacije) i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
b) pohađanje nastave (do 4 boda)
a) Izrada seminarskog rada i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
Tijekom nastave student će imati zadatak izraditi prezentaciju na zadanu temu i potom je prezentirati drugim studentima. Procjenjivat će se sadržaj i kvaliteta izrađenog seminarskog rada, način prezentacije zadane teme, razumijevanje prezentirane teme i aktivnost u diskusiji na zadanu temu (od 23 do 46 bodova)
Ocjena prezentacije | Broj bodova (u rasponu) |
izvrstan | 41-46 |
vrlo dobar | 35-40 |
dobar | 29-34 |
dovoljan | 23-28 |
nedovoljan | 0 |
b) Pohađanje nastave (do 4 boda)
Prisustvovanje na svim oblicima nastave (predavanja, seminari) boduje se:
Prisustvo na nastavi | Bodovi |
100% | 4 boda |
90%-99,9% | 3 boda |
80%-89,9% | 2 boda |
70%-79,9% | 1 bod |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ishodi učenja navedeni u opisu predmeta, a provodi se u obliku završnog testa u obliku eseja. a koji će sadržavati ukupno 5 pitanja. Za svako pitanje može se dobiti od 0-10 bodova, a ukupni broj ostvarenih bodova na testu može biti od minimalno 25 do maksimalno 50.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena na završnom ispitu | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Ukoliko epidemiološke mjere vezane za Covid-19 budu određivale zabranu okupljanja studenata u većem broju na fakultetu, INP i način ocjenjivanja prilagodit ćemo trenutnoj situaciji. U tom slučaju nastava bi se u zadanim terminima izvodila online (korištenjem MS Teams platforme i sl.).
Kolegij SVE O KOLJENU je izborni predmet na petoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u X semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz pretkliničkih disciplina, (Anatomije, Histologije i Fiziologije s patofiziologijom), te kliničkih predmeta (Radiologija i Kirurgija), produbi i usvoji znanja o patofiziološkim mehanizmima nastanka ozljeda i bolesti koljenog zgloba, te o modernim pristupima dijagnostike, te liječenju istih. Sadržaj kolegija “Sve o koljenu” je sljedeći: Povijesni pregled početka izučavanja ozljeda i bolesti koljena, te razvoj liječenja pojedinih stanja do današnjih dana. Anatomija i biomehanika zgloba koljena. Menisci: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Prednji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Stražnji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kolateralni ligamenti: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kombinirane ozljede ligamenata: mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Hrskavica koljenog zgloba: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Patelofemoralni zglob: anatomija, mehanizam ozljede, najčešće bolesti, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Sindromi prenaprezanja u području koljena: definicija, etiologija, epidemiologija, patofiziologija, dijagnostika i liječenje najčešćih sindroma prenaprezanja.
Izvođenje nastave: Kolegij je organiziran u vidu predavanja i seminara pri čemu se nastoji potaknuti studenta na aktivno sudjelovanje u nastavi i raspravu o zadanim temama. Neki seminari i predavanja izvode se uz pomoć kompjuterskih programa, koji simuliraju određena bolesna stanja. Na seminarima student prezentira seminarske radove, te s nastavnikom aktivno raspravlja o zadanim temama. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd). |
|
Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom biti će objavljeni na Internet stranici kolegija
Ortopedija. M Pećina i suradnici, Naprijed, 1996. Zagreb
Redovito pohađanje nastave, te sustavno pripremanje gradiva za sve oblike nastave i provjere znanja tijekom nastave i na završnom ispitu.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) izrada seminarskog rada (prezentacije) i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
b) pohađanje nastave (do 4 boda)
a) Izrada seminarskog rada i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
Tijekom nastave student će imati zadatak izraditi prezentaciju na zadanu temu i potom je prezentirati drugim studentima. Procjenjivat će se sadržaj i kvaliteta izrađenog seminarskog rada, način prezentacije zadane teme, razumijevanje prezentirane teme i aktivnost u diskusiji na zadanu temu (od 23 do 46 bodova)
Ocjena prezentacije | Broj bodova (u rasponu) |
izvrstan | 41-46 |
vrlo dobar | 35-40 |
dobar | 29-34 |
dovoljan | 23-28 |
nedovoljan | 0 |
b) Pohađanje nastave (do 4 boda)
Prisustvovanje na svim oblicima nastave (predavanja, seminari) boduje se:
Prisustvo na nastavi | Bodovi |
100% | 4 boda |
90%-99,9% | 3 boda |
80%-89,9% | 2 boda |
70%-79,9% | 1 bod |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ishodi učenja navedeni u opisu predmeta, a provodi se u obliku završnog testa u obliku eseja. a koji će sadržavati ukupno 5 pitanja. Za svako pitanje može se dobiti od 0-10 bodova, a ukupni broj ostvarenih bodova na testu može biti od minimalno 25 do maksimalno 50.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena na završnom ispitu | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Ukoliko epidemiološke mjere vezane za Covid-19 budu određivale zabranu okupljanja studenata u većem broju na fakultetu, INP i način ocjenjivanja prilagodit ćemo trenutnoj situaciji. U tom slučaju nastava bi se u zadanim terminima izvodila online (korištenjem MS Teams platforme i sl.).
Kolegij SVE O KOLJENU je izborni predmet na petoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u X semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz pretkliničkih disciplina, (Anatomije, Histologije i Fiziologije s patofiziologijom), te kliničkih predmeta (Radiologija i Kirurgija), produbi i usvoji znanja o patofiziološkim mehanizmima nastanka ozljeda i bolesti koljenog zgloba, te o modernim pristupima dijagnostike, te liječenju istih. Sadržaj kolegija “Sve o koljenu” je sljedeći: Povijesni pregled početka izučavanja ozljeda i bolesti koljena, te razvoj liječenja pojedinih stanja do današnjih dana. Anatomija i biomehanika zgloba koljena. Menisci: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Prednji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Stražnji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kolateralni ligamenti: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kombinirane ozljede ligamenata: mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Hrskavica koljenog zgloba: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Patelofemoralni zglob: anatomija, mehanizam ozljede, najčešće bolesti, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Sindromi prenaprezanja u području koljena: definicija, etiologija, epidemiologija, patofiziologija, dijagnostika i liječenje najčešćih sindroma prenaprezanja.
Izvođenje nastave: Kolegij je organiziran u vidu predavanja i seminara pri čemu se nastoji potaknuti studenta na aktivno sudjelovanje u nastavi i raspravu o zadanim temama. Neki seminari i predavanja izvode se uz pomoć kompjuterskih programa, koji simuliraju određena bolesna stanja. Na seminarima student prezentira seminarske radove, te s nastavnikom aktivno raspravlja o zadanim temama. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd). |
|
Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom biti će objavljeni na Internet stranici kolegija
Ortopedija. M Pećina i suradnici, Naprijed, 1996. Zagreb
Redovito pohađanje nastave, te sustavno pripremanje gradiva za sve oblike nastave i provjere znanja tijekom nastave i na završnom ispitu.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) izrada seminarskog rada (prezentacije) i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
b) pohađanje nastave (do 4 boda)
a) Izrada seminarskog rada i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
Tijekom nastave student će imati zadatak izraditi prezentaciju na zadanu temu i potom je prezentirati drugim studentima. Procjenjivat će se sadržaj i kvaliteta izrađenog seminarskog rada, način prezentacije zadane teme, razumijevanje prezentirane teme i aktivnost u diskusiji na zadanu temu (od 23 do 46 bodova)
Ocjena prezentacije | Broj bodova (u rasponu) |
izvrstan | 41-46 |
vrlo dobar | 35-40 |
dobar | 29-34 |
dovoljan | 23-28 |
nedovoljan | 0 |
b) Pohađanje nastave (do 4 boda)
Prisustvovanje na svim oblicima nastave (predavanja, seminari) boduje se:
Prisustvo na nastavi | Bodovi |
100% | 4 boda |
90%-99,9% | 3 boda |
80%-89,9% | 2 boda |
70%-79,9% | 1 bod |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ishodi učenja navedeni u opisu predmeta, a provodi se u obliku završnog testa u obliku eseja. a koji će sadržavati ukupno 5 pitanja. Za svako pitanje može se dobiti od 0-10 bodova, a ukupni broj ostvarenih bodova na testu može biti od minimalno 25 do maksimalno 50.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena na završnom ispitu | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Ukoliko epidemiološke mjere vezane za Covid-19 budu određivale zabranu okupljanja studenata u većem broju na fakultetu, INP i način ocjenjivanja prilagodit ćemo trenutnoj situaciji. U tom slučaju nastava bi se u zadanim terminima izvodila online (korištenjem MS Teams platforme i sl.).
Kolegij SVE O KOLJENU je izborni predmet na petoj godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina koji se održava u X semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 10 sati seminara, ukupno 25 sati (1,5 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu da primjenom prethodno stečenih znanja iz pretkliničkih disciplina, (Anatomije, Histologije i Fiziologije s patofiziologijom), te kliničkih predmeta (Radiologija i Kirurgija), produbi i usvoji znanja o patofiziološkim mehanizmima nastanka ozljeda i bolesti koljenog zgloba, te o modernim pristupima dijagnostike, te liječenju istih. Sadržaj kolegija “Sve o koljenu” je sljedeći: Povijesni pregled početka izučavanja ozljeda i bolesti koljena, te razvoj liječenja pojedinih stanja do današnjih dana. Anatomija i biomehanika zgloba koljena. Menisci: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Prednji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Stražnji križni ligament: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kolateralni ligamenti: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Kombinirane ozljede ligamenata: mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Hrskavica koljenog zgloba: anatomija, mehanizam ozljede, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje. Patelofemoralni zglob: anatomija, mehanizam ozljede, najčešće bolesti, klinički pregled, ostale dijagnostičke metode, diferencijalna dijagnoza, liječenje.Sindromi prenaprezanja u području koljena: definicija, etiologija, epidemiologija, patofiziologija, dijagnostika i liječenje najčešćih sindroma prenaprezanja.
Izvođenje nastave: Kolegij je organiziran u vidu predavanja i seminara pri čemu se nastoji potaknuti studenta na aktivno sudjelovanje u nastavi i raspravu o zadanim temama. Neki seminari i predavanja izvode se uz pomoć kompjuterskih programa, koji simuliraju određena bolesna stanja. Na seminarima student prezentira seminarske radove, te s nastavnikom aktivno raspravlja o zadanim temama. Nastavnik ocjenjuje aktivno sudjelovanje studenta u radu (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd). |
|
Svi sadržaji koji nisu obuhvaćeni obveznom literaturom biti će objavljeni na Internet stranici kolegija
Ortopedija. M Pećina i suradnici, Naprijed, 1996. Zagreb
Redovito pohađanje nastave, te sustavno pripremanje gradiva za sve oblike nastave i provjere znanja tijekom nastave i na završnom ispitu.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci.
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova, a na završnom ispitu 50 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
a) izrada seminarskog rada (prezentacije) i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
b) pohađanje nastave (do 4 boda)
a) Izrada seminarskog rada i aktivnost na nastavi (do 46 bodova)
Tijekom nastave student će imati zadatak izraditi prezentaciju na zadanu temu i potom je prezentirati drugim studentima. Procjenjivat će se sadržaj i kvaliteta izrađenog seminarskog rada, način prezentacije zadane teme, razumijevanje prezentirane teme i aktivnost u diskusiji na zadanu temu (od 23 do 46 bodova)
Ocjena prezentacije | Broj bodova (u rasponu) |
izvrstan | 41-46 |
vrlo dobar | 35-40 |
dobar | 29-34 |
dovoljan | 23-28 |
nedovoljan | 0 |
b) Pohađanje nastave (do 4 boda)
Prisustvovanje na svim oblicima nastave (predavanja, seminari) boduje se:
Prisustvo na nastavi | Bodovi |
100% | 4 boda |
90%-99,9% | 3 boda |
80%-89,9% | 2 boda |
70%-79,9% | 1 bod |
II. Završni ispit (do 50 bodova)
Na završnom ispitu provjeravaju se ishodi učenja navedeni u opisu predmeta, a provodi se u obliku završnog testa u obliku eseja. a koji će sadržavati ukupno 5 pitanja. Za svako pitanje može se dobiti od 0-10 bodova, a ukupni broj ostvarenih bodova na testu može biti od minimalno 25 do maksimalno 50.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili od 25-50 bodova obavezno pristupaju završnom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 50 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
- Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 0 do 24,9 bodova ili koji imaju 30% i više izostanaka s nastave. Takav student je neuspješan (1) F i ne može izaći na završni ispit, tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena je zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom nastave i na završnom ispitu:
Konačna ocjena na završnom ispitu | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,9%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova ili nisu položili završni ispit) | nedovoljan (1) |
Ukoliko epidemiološke mjere vezane za Covid-19 budu određivale zabranu okupljanja studenata u većem broju na fakultetu, INP i način ocjenjivanja prilagodit ćemo trenutnoj situaciji. U tom slučaju nastava bi se u zadanim terminima izvodila online (korištenjem MS Teams platforme i sl.).
Ishodi učenja
Opisati i razjasniti funkcionalnu anatomiju, mehanizme ozlijeda, dijagnozu i liječenje ozljeda meniska
Ishodi učenja
Opisati funkcionalnu anatomiju, najčešće mehanizme ozljeda, dijagnozu te liječenje ozljeda prednjeg križnog ligamenta
Ishodi učenja
Opisati funkcionalnu anatomiju te biomehaniku patelofemoralnog zgloba, te definirati i objasniti najčešće bolesti, metode dijagnostike te načine liječenja
Ishodi učenja
Objasniti posebnosti funkcionalne anatomije koletaralnih ligamenata i stražnjeg križnog ligamenta. Opisati najčešće mehanizme ozljeda te njihovu dijagnozu i liječenje.
Ishodi učenja
Opisati i razjasniti najčešće ozljede zglebne hraskavice koljena, njihovu klasifikaciju, dijegnozu i liječenje
Ishodi učenja
Objasnoiti načine i mogućnosti ortobiološke terapije u liječenju osteoartritisa koljena
Ishodi učenja
Objasniti mogućnosti liječenja različitih patoloških stanja ugradnjom endoproteze