Kolegij
Kolegij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje je obvezni kolegij na petoj godini
Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina. Sastoji se od 12 sati predavanja
i 68 sati vježbi, tj. ukupno 80 sati (4 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Klinike za anesteziologiju,
intenzivnu medicinu i liječenje boli lKliničkog bolničkog centra Rijeka, Kabinetu vještina u sveučilišnom
kampusu te Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Primorsko-goranske županije.
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina iz područja anesteziologije, reanimatologije i
intenzivnog liječenja. Cilj je upoznati studente s različitim tipovima anestezije, indikacijama i
kontraindikacijama za njihovu primjenu te načinom njihova izvođenja. Osobiti naglasak je na
osposobljavanju studenata za izvođenje vještina osnovnog i naprednog oživljavanja djece i odraslih.
Također, cilj kolegija jest upoznati studente s radom jedinica intenzivnog liječenja, nadzorom vitalnih
funkcija bolesnika te liječenje životno ugroženih bolesnika.
Sadržaj kolegija je sljedeći:
Anesteziologija: Povijesni pregled anesteziologije. Prijeoperacijska priprema bolesnika i procjena
operacijskog rizika. Organizacija anesteziološke službe i sobe za buđenje. Opća anestezija, inhalacijski i
intravenski anestetici, mišićni relaksansi. Regionalna i provodna anestezija, lokalni anestetici. Liječenje
akutne i kronične boli.
Reanimatologija: Postupci osnovnog i naprednog održavanja života. Pristup politraumatiziranom
bolesniku u vanbolničkoj i bolničkoj hitnoj medicinskoj službi.
Intenzivno liječenje: Organizacija jedinica intenzivnog liječenja. Monitoring u anesteziji i intenzivnoj
medicini. Pristup cirkulacijski nestabilnom bolesniku. Sepsa. Sindrom višeorganskog zatajenja. Šok. Strojna ventilacija i akutni dišni distres sindrom. Intenzivno liječenje bolesnika s ozljedom mozga i kralježničke moždine. Akutno trovanje. Moždana smrt.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 3 tjedna.
Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi.
Nastavnici sa studentima raspravljaju o specifičnostima izvođenja pojedine vježbe. Tijekom nastave
održat će se obvezni kolokvij, te na kraju nastave pismeni test i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih
nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom kolokviju i završnom ispitu student stječe 4 ECTS bodova.
Šustić A, Sotošek Tokmadžić V i sur. Priručnik iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine za studente preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija. Viškovo: DigitalIN; 2014. - Posudi u Knjižnici
Jukić M, Husedžinović I, Majerić Kogler V, Perić M, Žunić J, Kvolik S, ur. Klinička anesteziologija.
Zagreb: Medicinska naklada; 2012. - Posudi u Knjižnici
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema
Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom
vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno
100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova. Drugih 50 bodova student može ostvariti na završnom ispitu.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS
sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti
minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka,
izlaskom na obvezni kolokvij te izlaskom za završni ispit na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
Obvezni kolokvij (do 50 bodova)
Tijekom nastave svi studenti su obvezni pristupiti kolokviju iz naprednog održavanja života na kojem se može ostvariti maksimalno 50 bodova (raspon od 0-50). Kolokvij se izvodi u Kabinetu vještina na simulacijskim modelima. Student kolokviju prvi put pristupa u tijeku nastave. U slučaju neuspjeha, student na kolokvij može pristupiti još 2 puta (ukupno 3 puta). Drugi izlazak na kolokvij student dobiva ocjenu manje u odnosu na izvedbu kolokvija. Treći izlazak, ukoliko je uspješan, student može dobiti maksimalno ocjenu dovoljan.
Tijekom izvođenja kolokvija voditelj ocjenjuje usvojeno znanje i vještinu svakog studenta i ocjenjuje
bodovima na slijedeći način:
ocjena ocjenski bodovi
Dovoljan 25
Dobar 33
Vrlo dobar 42
Izvrstan 50
II. Završni ispit (maksimalno do 50 bodova):
Završni ispit sastoji se od obveznog pismenog i usmenog ispita.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova obavezno pristupaju završnom pismenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova (raspon 10-20) i usmenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova (raspon 15-30).
Uredno ispunjena knjižica Kliničkih vještina uvjet je za pristupanje ispitu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit
(upisuju kolegij slijedeće godine).
Obavezni pismeni test sastoji se od 20 pitanja te nosi 20 ocjenskih bodova (raspon 10-20). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% točno riješenih pitanja).
Bodovi stečeni na obveznom pismenom ispitu (maksimalno 20 bodova) pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Točni odgovori (%) | ocjenski bodovi |
50-54,99% | 10 |
55-59,99% | 11 |
60-64,99% | 12 |
65-69,99% | 13 |
70-74,99% | 14 |
75-79,99% | 15 |
80-84,99% | 16 |
85-89,99% | 17 |
90-94,99% | 18 |
95-99,99% 100% | 19 20 |
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Bodovi stečeni na obveznom pismenom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih
ocjenskih bodova tijekom nastave), student na mora biti pozitivno ocijenjen i na završnom pismenom
ispitu (minimalno 10 bodova, 50%) i na kolokviju.
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama
Katedre za anesteziologiju.
Kolegij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje je obvezni kolegij na petoj godini
Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina. Sastoji se od 12 sati predavanja
i 68 sati vježbi, tj. ukupno 80 sati (4 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Klinike za anesteziologiju,
intenzivnu medicinu i liječenje boli lKliničkog bolničkog centra Rijeka, Kabinetu vještina u sveučilišnom
kampusu te Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Primorsko-goranske županije.
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina iz područja anesteziologije, reanimatologije i
intenzivnog liječenja. Cilj je upoznati studente s različitim tipovima anestezije, indikacijama i
kontraindikacijama za njihovu primjenu te načinom njihova izvođenja. Osobiti naglasak je na
osposobljavanju studenata za izvođenje vještina osnovnog i naprednog oživljavanja djece i odraslih.
Također, cilj kolegija jest upoznati studente s radom jedinica intenzivnog liječenja, nadzorom vitalnih
funkcija bolesnika te liječenje životno ugroženih bolesnika.
Sadržaj kolegija je sljedeći:
Anesteziologija: Povijesni pregled anesteziologije. Prijeoperacijska priprema bolesnika i procjena
operacijskog rizika. Organizacija anesteziološke službe i sobe za buđenje. Opća anestezija, inhalacijski i
intravenski anestetici, mišićni relaksansi. Regionalna i provodna anestezija, lokalni anestetici. Liječenje
akutne i kronične boli.
Reanimatologija: Postupci osnovnog i naprednog održavanja života. Pristup politraumatiziranom
bolesniku u vanbolničkoj i bolničkoj hitnoj medicinskoj službi.
Intenzivno liječenje: Organizacija jedinica intenzivnog liječenja. Monitoring u anesteziji i intenzivnoj
medicini. Pristup cirkulacijski nestabilnom bolesniku. Sepsa. Sindrom višeorganskog zatajenja. Šok. Strojna ventilacija i akutni dišni distres sindrom. Intenzivno liječenje bolesnika s ozljedom mozga i kralježničke moždine. Akutno trovanje. Moždana smrt.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 3 tjedna.
Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi.
Nastavnici sa studentima raspravljaju o specifičnostima izvođenja pojedine vježbe. Tijekom nastave
održat će se obvezni kolokvij, te na kraju nastave pismeni test i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih
nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom kolokviju i završnom ispitu student stječe 4 ECTS bodova.
Šustić A, Sotošek Tokmadžić V i sur. Priručnik iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine za studente preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija. Viškovo: DigitalIN; 2014. - Posudi u Knjižnici
Jukić M, Husedžinović I, Majerić Kogler V, Perić M, Žunić J, Kvolik S, ur. Klinička anesteziologija.
Zagreb: Medicinska naklada; 2012. - Posudi u Knjižnici
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema
Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom
vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno
100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova. Drugih 50 bodova student može ostvariti na završnom ispitu.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS
sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti
minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka,
izlaskom na obvezni kolokvij te izlaskom za završni ispit na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
Obvezni kolokvij (do 50 bodova)
Tijekom nastave svi studenti su obvezni pristupiti kolokviju iz naprednog održavanja života na kojem se može ostvariti maksimalno 50 bodova (raspon od 0-50). Kolokvij se izvodi u Kabinetu vještina na simulacijskim modelima. Student kolokviju prvi put pristupa u tijeku nastave. U slučaju neuspjeha, student na kolokvij može pristupiti još 2 puta (ukupno 3 puta). Drugi izlazak na kolokvij student dobiva ocjenu manje u odnosu na izvedbu kolokvija. Treći izlazak, ukoliko je uspješan, student može dobiti maksimalno ocjenu dovoljan.
Tijekom izvođenja kolokvija voditelj ocjenjuje usvojeno znanje i vještinu svakog studenta i ocjenjuje
bodovima na slijedeći način:
ocjena ocjenski bodovi
Dovoljan 25
Dobar 33
Vrlo dobar 42
Izvrstan 50
II. Završni ispit (maksimalno do 50 bodova):
Završni ispit sastoji se od obveznog pismenog i usmenog ispita.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova obavezno pristupaju završnom pismenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova (raspon 10-20) i usmenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova (raspon 15-30).
Uredno ispunjena knjižica Kliničkih vještina uvjet je za pristupanje ispitu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit
(upisuju kolegij slijedeće godine).
Obavezni pismeni test sastoji se od 20 pitanja te nosi 20 ocjenskih bodova (raspon 10-20). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% točno riješenih pitanja).
Bodovi stečeni na obveznom pismenom ispitu (maksimalno 20 bodova) pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Točni odgovori (%) | ocjenski bodovi |
50-54,99% | 10 |
55-59,99% | 11 |
60-64,99% | 12 |
65-69,99% | 13 |
70-74,99% | 14 |
75-79,99% | 15 |
80-84,99% | 16 |
85-89,99% | 17 |
90-94,99% | 18 |
95-99,99% 100% | 19 20 |
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Bodovi stečeni na obveznom pismenom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih
ocjenskih bodova tijekom nastave), student na mora biti pozitivno ocijenjen i na završnom pismenom
ispitu (minimalno 10 bodova, 50%) i na kolokviju.
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama
Katedre za anesteziologiju.
Kolegij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje je obvezni kolegij na petoj godini
Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina. Sastoji se od 12 sati predavanja
i 68 sati vježbi, tj. ukupno 80 sati (4 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Klinike za anesteziologiju,
intenzivnu medicinu i liječenje boli lKliničkog bolničkog centra Rijeka, Kabinetu vještina u sveučilišnom
kampusu te Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Primorsko-goranske županije.
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina iz područja anesteziologije, reanimatologije i
intenzivnog liječenja. Cilj je upoznati studente s različitim tipovima anestezije, indikacijama i
kontraindikacijama za njihovu primjenu te načinom njihova izvođenja. Osobiti naglasak je na
osposobljavanju studenata za izvođenje vještina osnovnog i naprednog oživljavanja djece i odraslih.
Također, cilj kolegija jest upoznati studente s radom jedinica intenzivnog liječenja, nadzorom vitalnih
funkcija bolesnika te liječenje životno ugroženih bolesnika.
Sadržaj kolegija je sljedeći:
Anesteziologija: Povijesni pregled anesteziologije. Prijeoperacijska priprema bolesnika i procjena
operacijskog rizika. Organizacija anesteziološke službe i sobe za buđenje. Opća anestezija, inhalacijski i
intravenski anestetici, mišićni relaksansi. Regionalna i provodna anestezija, lokalni anestetici. Liječenje
akutne i kronične boli.
Reanimatologija: Postupci osnovnog i naprednog održavanja života. Pristup politraumatiziranom
bolesniku u vanbolničkoj i bolničkoj hitnoj medicinskoj službi.
Intenzivno liječenje: Organizacija jedinica intenzivnog liječenja. Monitoring u anesteziji i intenzivnoj
medicini. Pristup cirkulacijski nestabilnom bolesniku. Sepsa. Sindrom višeorganskog zatajenja. Šok. Strojna ventilacija i akutni dišni distres sindrom. Intenzivno liječenje bolesnika s ozljedom mozga i kralježničke moždine. Akutno trovanje. Moždana smrt.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 3 tjedna.
Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi.
Nastavnici sa studentima raspravljaju o specifičnostima izvođenja pojedine vježbe. Tijekom nastave
održat će se obvezni kolokvij, te na kraju nastave pismeni test i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih
nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom kolokviju i završnom ispitu student stječe 4 ECTS bodova.
Šustić A, Sotošek Tokmadžić V i sur. Priručnik iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine za studente preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija. Viškovo: DigitalIN; 2014. - Posudi u Knjižnici
Jukić M, Husedžinović I, Majerić Kogler V, Perić M, Žunić J, Kvolik S, ur. Klinička anesteziologija.
Zagreb: Medicinska naklada; 2012. - Posudi u Knjižnici
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema
Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom
vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno
100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova. Drugih 50 bodova student može ostvariti na završnom ispitu.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS
sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti
minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka,
izlaskom na obvezni kolokvij te izlaskom za završni ispit na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
Obvezni kolokvij (do 50 bodova)
Tijekom nastave svi studenti su obvezni pristupiti kolokviju iz naprednog održavanja života na kojem se može ostvariti maksimalno 50 bodova (raspon od 0-50). Kolokvij se izvodi u Kabinetu vještina na simulacijskim modelima. Student kolokviju prvi put pristupa u tijeku nastave. U slučaju neuspjeha, student na kolokvij može pristupiti još 2 puta (ukupno 3 puta). Drugi izlazak na kolokvij student dobiva ocjenu manje u odnosu na izvedbu kolokvija. Treći izlazak, ukoliko je uspješan, student može dobiti maksimalno ocjenu dovoljan.
Tijekom izvođenja kolokvija voditelj ocjenjuje usvojeno znanje i vještinu svakog studenta i ocjenjuje
bodovima na slijedeći način:
ocjena ocjenski bodovi
Dovoljan 25
Dobar 33
Vrlo dobar 42
Izvrstan 50
II. Završni ispit (maksimalno do 50 bodova):
Završni ispit sastoji se od obveznog pismenog i usmenog ispita.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova obavezno pristupaju završnom pismenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova (raspon 10-20) i usmenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova (raspon 15-30).
Uredno ispunjena knjižica Kliničkih vještina uvjet je za pristupanje ispitu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit
(upisuju kolegij slijedeće godine).
Obavezni pismeni test sastoji se od 20 pitanja te nosi 20 ocjenskih bodova (raspon 10-20). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% točno riješenih pitanja).
Bodovi stečeni na obveznom pismenom ispitu (maksimalno 20 bodova) pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Točni odgovori (%) | ocjenski bodovi |
50-54,99% | 10 |
55-59,99% | 11 |
60-64,99% | 12 |
65-69,99% | 13 |
70-74,99% | 14 |
75-79,99% | 15 |
80-84,99% | 16 |
85-89,99% | 17 |
90-94,99% | 18 |
95-99,99% 100% | 19 20 |
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Bodovi stečeni na obveznom pismenom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih
ocjenskih bodova tijekom nastave), student na mora biti pozitivno ocijenjen i na završnom pismenom
ispitu (minimalno 10 bodova, 50%) i na kolokviju.
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama
Katedre za anesteziologiju.
Kolegij Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje je obvezni kolegij na petoj godini
Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Medicina. Sastoji se od 12 sati predavanja
i 68 sati vježbi, tj. ukupno 80 sati (4 ECTS). Kolegij se izvodi u prostorijama Klinike za anesteziologiju,
intenzivnu medicinu i liječenje boli lKliničkog bolničkog centra Rijeka, Kabinetu vještina u sveučilišnom
kampusu te Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Primorsko-goranske županije.
Cilj kolegija je usvajanje osnovnih znanja i vještina iz područja anesteziologije, reanimatologije i
intenzivnog liječenja. Cilj je upoznati studente s različitim tipovima anestezije, indikacijama i
kontraindikacijama za njihovu primjenu te načinom njihova izvođenja. Osobiti naglasak je na
osposobljavanju studenata za izvođenje vještina osnovnog i naprednog oživljavanja djece i odraslih.
Također, cilj kolegija jest upoznati studente s radom jedinica intenzivnog liječenja, nadzorom vitalnih
funkcija bolesnika te liječenje životno ugroženih bolesnika.
Sadržaj kolegija je sljedeći:
Anesteziologija: Povijesni pregled anesteziologije. Prijeoperacijska priprema bolesnika i procjena
operacijskog rizika. Organizacija anesteziološke službe i sobe za buđenje. Opća anestezija, inhalacijski i
intravenski anestetici, mišićni relaksansi. Regionalna i provodna anestezija, lokalni anestetici. Liječenje
akutne i kronične boli.
Reanimatologija: Postupci osnovnog i naprednog održavanja života. Pristup politraumatiziranom
bolesniku u vanbolničkoj i bolničkoj hitnoj medicinskoj službi.
Intenzivno liječenje: Organizacija jedinica intenzivnog liječenja. Monitoring u anesteziji i intenzivnoj
medicini. Pristup cirkulacijski nestabilnom bolesniku. Sepsa. Sindrom višeorganskog zatajenja. Šok. Strojna ventilacija i akutni dišni distres sindrom. Intenzivno liječenje bolesnika s ozljedom mozga i kralježničke moždine. Akutno trovanje. Moždana smrt.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja i vježbi. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 3 tjedna.
Tijekom vježbi nastavnik pokazuje te nadzire aktivno sudjelovanje studenata u izvođenju vježbi.
Nastavnici sa studentima raspravljaju o specifičnostima izvođenja pojedine vježbe. Tijekom nastave
održat će se obvezni kolokvij, te na kraju nastave pismeni test i usmeni završni ispit. Izvršavanjem svih
nastavnih aktivnosti te pristupanjem obveznom kolokviju i završnom ispitu student stječe 4 ECTS bodova.
Šustić A, Sotošek Tokmadžić V i sur. Priručnik iz anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine za studente preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija. Viškovo: DigitalIN; 2014. - Posudi u Knjižnici
Jukić M, Husedžinović I, Majerić Kogler V, Perić M, Žunić J, Kvolik S, ur. Klinička anesteziologija.
Zagreb: Medicinska naklada; 2012. - Posudi u Knjižnici
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema
Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenom na Fakultetskom
vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno
100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 50 bodova. Drugih 50 bodova student može ostvariti na završnom ispitu.
Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje u ECTS
sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom, te prema diplomskim kriterijima ocjenjivanja.
Od maksimalnih 50 ocjenskih bodova koje je moguće ostvariti tijekom nastave, student mora sakupiti
minimum od 25 ocjenskih bodova da bi pristupio završnom ispitu.
Ocjenske bodove student stječe aktivnim sudjelovanjem u nastavi, izvršavanjem postavljenih zadataka,
izlaskom na obvezni kolokvij te izlaskom za završni ispit na sljedeći način:
I. Tijekom nastave vrednuje se (maksimalno do 50 bodova):
Obvezni kolokvij (do 50 bodova)
Tijekom nastave svi studenti su obvezni pristupiti kolokviju iz naprednog održavanja života na kojem se može ostvariti maksimalno 50 bodova (raspon od 0-50). Kolokvij se izvodi u Kabinetu vještina na simulacijskim modelima. Student kolokviju prvi put pristupa u tijeku nastave. U slučaju neuspjeha, student na kolokvij može pristupiti još 2 puta (ukupno 3 puta). Drugi izlazak na kolokvij student dobiva ocjenu manje u odnosu na izvedbu kolokvija. Treći izlazak, ukoliko je uspješan, student može dobiti maksimalno ocjenu dovoljan.
Tijekom izvođenja kolokvija voditelj ocjenjuje usvojeno znanje i vještinu svakog studenta i ocjenjuje
bodovima na slijedeći način:
ocjena ocjenski bodovi
Dovoljan 25
Dobar 33
Vrlo dobar 42
Izvrstan 50
II. Završni ispit (maksimalno do 50 bodova):
Završni ispit sastoji se od obveznog pismenog i usmenog ispita.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 25 i više bodova obavezno pristupaju završnom pismenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 20 bodova (raspon 10-20) i usmenom ispitu na kojem mogu ostvariti maksimalno 30 bodova (raspon 15-30).
Uredno ispunjena knjižica Kliničkih vještina uvjet je za pristupanje ispitu.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 25 bodova nemaju pravo izlaska na završni ispit
(upisuju kolegij slijedeće godine).
Obavezni pismeni test sastoji se od 20 pitanja te nosi 20 ocjenskih bodova (raspon 10-20). Kriterij za dobivanje ocjenskih bodova je 50% točno riješenih pitanja).
Bodovi stečeni na obveznom pismenom ispitu (maksimalno 20 bodova) pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Točni odgovori (%) | ocjenski bodovi |
50-54,99% | 10 |
55-59,99% | 11 |
60-64,99% | 12 |
65-69,99% | 13 |
70-74,99% | 14 |
75-79,99% | 15 |
80-84,99% | 16 |
85-89,99% | 17 |
90-94,99% | 18 |
95-99,99% 100% | 19 20 |
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Bodovi stečeni na obveznom pismenom testu pretvaraju se u ocjenske bodove na sljedeći način:
Za prolaz na završnom ispitu i konačno ocjenjivanje (uključujući pribrajanje prethodno ostvarenih
ocjenskih bodova tijekom nastave), student na mora biti pozitivno ocijenjen i na završnom pismenom
ispitu (minimalno 10 bodova, 50%) i na kolokviju.
Ocjenjivanje u ECTS sustavu vrši se apsolutnom raspodjelom, odnosno na temelju konačnog postignuća:
A – 90 - 100% bodova
B – 75 - 89,9%
C – 60 - 74,9%
D – 50 -59,9%
F – 0 - 49,9%
Ocjene u ECTS sustavu prevode se u brojčani sustav na sljedeći način:
A = izvrstan (5)
B = vrlo dobar (4)
C = dobar (3)
D = dovoljan (2)
F = nedovoljan (1)
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij kao i ispitni termini nalaze se na mrežnim stanicama
Katedre za anesteziologiju.
Ishodi učenja
Upoznati se s ciljem kolegija anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje. Upoznati se i usvojiti znanje o povijesnim činjenicama razvoja anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti opću definiciju šoka. Usvojiti znanja i znati jasno definirati te prepoznati pojedine vrste šoka (kardiogeni šok, hipovolemijski šok, distribucijski šok, opstrukcijski šok). Znati osnovna načela liječenja pojedine vrste šoka.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i vještine osnovnih i naprednih metoda održavanja života. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati algoritme provođenja osnovnih i naprednih metoda održavanja života.
Ishodi učenja
Usvojiti osnovna načela pristupa politraumatiziranom bolesniku u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Objasniti način rada vanbolničke hitne medicinske služe. Usvojiti znanja i vještine pristupu politraumatiziranom bolesniku u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Znati objasniti organizaciju bolničke hitne medicinske službe.
Ishodi učenja
Objasniti postupak izvođenja prijeoperacijske pripreme bolesnike za anesteziju. Objasniti ASA klasifikaciju. Znati metode procjene operacijskog rizika. Usvojiti osnovna znanja o premedikaciji bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti i znati opisati pojedine vrsta aparata za nadzor životnih funkcija u bolesnika tijekom anestezije i u jedinicama intenzivnog liječenja. Objasniti svrhu i način rada elektrokardiografa, pulsnog oksimetra, kapnografa, uređaja za invazivno i neinvazivno mjerenje krvnog tlaka, aparata za praćenje hemodinamike, osnove neuromonitoringa, itd
Ishodi učenja
Znati osnovna načela opće anestezije. Objasniti tehnike izvođenja opće anestezije. Razumjeti stadije opće anestezije. Znati osnovna svojstva inhalacijskih i intravenskih anestetika. Objasniti građu i funkciju neuromišićne ploče i mehanizam djelovanja mišićnih relaksansa. Objasniti farmakokinetička i farmakodinamička svojstva mišićnih relaksansa.
Ishodi učenja
Znati objasniti pojedine tehnike regionalne i provodne anestezije. Razumjeti način izvođenja pojedine tehnike regionalne anestezije. Objasniti indikacije i kontraindikacije za izvođenje pojedinih tehnika regionalne i provodne anestezije. Znati opisati mehanizam djelovanja i specifičnosti pojedinih skupina lokalnih anestetika.
Ishodi učenja
Znati prepoznati i liječiti cirukulacijski nestabilnoga bolesnika. Znati uzorke hemodinamske nestabilnosti bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti strojne ventilacije. Objasniti pojedine vrste strojne ventilacije. Znati najčešće uzroke nastanka ARDS-a, dijagnostiku i načine liječenja ARDS-a.
Ishodi učenja
Objasniti najčešće uzroke akutnog trovanja. Razumjeti simptome akutnog trovanja. Znati metode specifičnog i simptomatskog liječenja bolesnika s akutnim trovanjem.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Razumjeti puteve prijenosa boli. Razumjeti metode određivanja jačine boli. Znati najčešće uzroke akutne i kronične boli. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutne i kronične boli.
Ishodi učenja
Savladati osnovne postupke održavanja života. Upoznati se s algoritmom osnovnoga održavanja života i naučiti postupati po njegovim smjernicama. Savladati korištenje automatskoga vanjskog defibrilatora.
Ishodi učenja
Savladati postupke naprednog održavanja života. Upoznati se s algoritmom naprednog održavanja života i naučiti postupati po važećim smjernicama.
Ishodi učenja
Upoznati se s prijeanesteziološkom procjenom bolesnika i znati procijeniti rizik bolesnika za anesteziju. Upoznati se s tehnikama izvođenja opće i regionalne anestezije. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u anesteziji.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom izvanbolničke hitne službe. Upoznati se i savladati postupke zbrinjavanja bolesnika u izvanbolničkoj hitnoj službi.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Savladati postupke naprednog održavanja života. Upoznati se s algoritmom naprednog održavanja života i naučiti postupati po važećim smjernicama.
Ishodi učenja
Upoznati se s ciljem kolegija anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje. Upoznati se i usvojiti znanje o povijesnim činjenicama razvoja anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti opću definiciju šoka. Usvojiti znanja i znati jasno definirati te prepoznati pojedine vrste šoka (kardiogeni šok, hipovolemijski šok, distribucijski šok, opstrukcijski šok). Znati osnovna načela liječenja pojedine vrste šoka.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i vještine osnovnih i naprednih metoda održavanja života. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati algoritme provođenja osnovnih i naprednih metoda održavanja života.
Ishodi učenja
Usvojiti osnovna načela pristupa politraumatiziranom bolesniku u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Objasniti način rada vanbolničke hitne medicinske služe. Usvojiti znanja i vještine pristupu politraumatiziranom bolesniku u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Znati objasniti organizaciju bolničke hitne medicinske službe.
Ishodi učenja
Objasniti postupak izvođenja prijeoperacijske pripreme bolesnike za anesteziju. Objasniti ASA klasifikaciju. Znati metode procjene operacijskog rizika. Usvojiti osnovna znanja o premedikaciji bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti i znati opisati pojedine vrsta aparata za nadzor životnih funkcija u bolesnika tijekom anestezije i u jedinicama intenzivnog liječenja. Objasniti svrhu i način rada elektrokardiografa, pulsnog oksimetra, kapnografa, uređaja za invazivno i neinvazivno mjerenje krvnog tlaka, aparata za praćenje hemodinamike, osnove neuromonitoringa, itd
Ishodi učenja
Znati osnovna načela opće anestezije. Objasniti tehnike izvođenja opće anestezije. Razumjeti stadije opće anestezije. Znati osnovna svojstva inhalacijskih i intravenskih anestetika. Objasniti građu i funkciju neuromišićne ploče i mehanizam djelovanja mišićnih relaksansa. Objasniti farmakokinetička i farmakodinamička svojstva mišićnih relaksansa.
Ishodi učenja
Znati objasniti pojedine tehnike regionalne i provodne anestezije. Razumjeti način izvođenja pojedine tehnike regionalne anestezije. Objasniti indikacije i kontraindikacije za izvođenje pojedinih tehnika regionalne i provodne anestezije. Znati opisati mehanizam djelovanja i specifičnosti pojedinih skupina lokalnih anestetika.
Ishodi učenja
Znati prepoznati i liječiti cirukulacijski nestabilnoga bolesnika. Znati uzorke hemodinamske nestabilnosti bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti strojne ventilacije. Objasniti pojedine vrste strojne ventilacije. Znati najčešće uzroke nastanka ARDS-a, dijagnostiku i načine liječenja ARDS-a.
Ishodi učenja
Objasniti najčešće uzroke akutnog trovanja. Razumjeti simptome akutnog trovanja. Znati metode specifičnog i simptomatskog liječenja bolesnika s akutnim trovanjem.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Razumjeti puteve prijenosa boli. Razumjeti metode određivanja jačine boli. Znati najčešće uzroke akutne i kronične boli. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutne i kronične boli.
Ishodi učenja
Savladati osnovne postupke održavanja života. Upoznati se s algoritmom osnovnoga održavanja života i naučiti postupati po njegovim smjernicama. Savladati korištenje automatskoga vanjskog defibrilatora.
Ishodi učenja
Savladati postupke naprednog održavanja života. Upoznati se s algoritmom naprednog održavanja života i naučiti postupati po važećim smjernicama.
Ishodi učenja
Upoznati se s prijeanesteziološkom procjenom bolesnika i znati procijeniti rizik bolesnika za anesteziju. Upoznati se s tehnikama izvođenja opće i regionalne anestezije. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u anesteziji.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom izvanbolničke hitne službe. Upoznati se i savladati postupke zbrinjavanja bolesnika u izvanbolničkoj hitnoj službi.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se s ciljem kolegija anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje. Upoznati se i usvojiti znanje o povijesnim činjenicama razvoja anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti opću definiciju šoka. Usvojiti znanja i znati jasno definirati te prepoznati pojedine vrste šoka (kardiogeni šok, hipovolemijski šok, distribucijski šok, opstrukcijski šok). Znati osnovna načela liječenja pojedine vrste šoka.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i vještine osnovnih i naprednih metoda održavanja života. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati algoritme provođenja osnovnih i naprednih metoda održavanja života.
Ishodi učenja
Usvojiti osnovna načela pristupa politraumatiziranom bolesniku u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Objasniti način rada vanbolničke hitne medicinske služe. Usvojiti znanja i vještine pristupu politraumatiziranom bolesniku u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Znati objasniti organizaciju bolničke hitne medicinske službe.
Ishodi učenja
Objasniti postupak izvođenja prijeoperacijske pripreme bolesnike za anesteziju. Objasniti ASA klasifikaciju. Znati metode procjene operacijskog rizika. Usvojiti osnovna znanja o premedikaciji bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti i znati opisati pojedine vrsta aparata za nadzor životnih funkcija u bolesnika tijekom anestezije i u jedinicama intenzivnog liječenja. Objasniti svrhu i način rada elektrokardiografa, pulsnog oksimetra, kapnografa, uređaja za invazivno i neinvazivno mjerenje krvnog tlaka, aparata za praćenje hemodinamike, osnove neuromonitoringa, itd
Ishodi učenja
Znati osnovna načela opće anestezije. Objasniti tehnike izvođenja opće anestezije. Razumjeti stadije opće anestezije. Znati osnovna svojstva inhalacijskih i intravenskih anestetika. Objasniti građu i funkciju neuromišićne ploče i mehanizam djelovanja mišićnih relaksansa. Objasniti farmakokinetička i farmakodinamička svojstva mišićnih relaksansa.
Ishodi učenja
Znati objasniti pojedine tehnike regionalne i provodne anestezije. Razumjeti način izvođenja pojedine tehnike regionalne anestezije. Objasniti indikacije i kontraindikacije za izvođenje pojedinih tehnika regionalne i provodne anestezije. Znati opisati mehanizam djelovanja i specifičnosti pojedinih skupina lokalnih anestetika.
Ishodi učenja
Znati prepoznati i liječiti cirukulacijski nestabilnoga bolesnika. Znati uzorke hemodinamske nestabilnosti bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti strojne ventilacije. Objasniti pojedine vrste strojne ventilacije. Znati najčešće uzroke nastanka ARDS-a, dijagnostiku i načine liječenja ARDS-a.
Ishodi učenja
Objasniti najčešće uzroke akutnog trovanja. Razumjeti simptome akutnog trovanja. Znati metode specifičnog i simptomatskog liječenja bolesnika s akutnim trovanjem.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Razumjeti puteve prijenosa boli. Razumjeti metode određivanja jačine boli. Znati najčešće uzroke akutne i kronične boli. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutne i kronične boli.
Ishodi učenja
Savladati osnovne postupke održavanja života. Upoznati se s algoritmom osnovnoga održavanja života i naučiti postupati po njegovim smjernicama. Savladati korištenje automatskoga vanjskog defibrilatora.
Ishodi učenja
Savladati postupke naprednog održavanja života. Upoznati se s algoritmom naprednog održavanja života i naučiti postupati po važećim smjernicama.
Ishodi učenja
Upoznati se s prijeanesteziološkom procjenom bolesnika i znati procijeniti rizik bolesnika za anesteziju. Upoznati se s tehnikama izvođenja opće i regionalne anestezije. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u anesteziji.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom izvanbolničke hitne službe. Upoznati se i savladati postupke zbrinjavanja bolesnika u izvanbolničkoj hitnoj službi.
Ishodi učenja
Upoznati se s ciljem kolegija anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje. Upoznati se i usvojiti znanje o povijesnim činjenicama razvoja anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Objasniti opću definiciju šoka. Usvojiti znanja i znati jasno definirati te prepoznati pojedine vrste šoka (kardiogeni šok, hipovolemijski šok, distribucijski šok, opstrukcijski šok). Znati osnovna načela liječenja pojedine vrste šoka.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i vještine osnovnih i naprednih metoda održavanja života. Znati prepoznati po život ugrožavajuća stanja. Znati algoritme provođenja osnovnih i naprednih metoda održavanja života.
Ishodi učenja
Usvojiti osnovna načela pristupa politraumatiziranom bolesniku u izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Objasniti način rada vanbolničke hitne medicinske služe. Usvojiti znanja i vještine pristupu politraumatiziranom bolesniku u bolničkoj hitnoj medicinskoj službi. Znati objasniti organizaciju bolničke hitne medicinske službe.
Ishodi učenja
Objasniti postupak izvođenja prijeoperacijske pripreme bolesnike za anesteziju. Objasniti ASA klasifikaciju. Znati metode procjene operacijskog rizika. Usvojiti osnovna znanja o premedikaciji bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti i znati opisati pojedine vrsta aparata za nadzor životnih funkcija u bolesnika tijekom anestezije i u jedinicama intenzivnog liječenja. Objasniti svrhu i način rada elektrokardiografa, pulsnog oksimetra, kapnografa, uređaja za invazivno i neinvazivno mjerenje krvnog tlaka, aparata za praćenje hemodinamike, osnove neuromonitoringa, itd
Ishodi učenja
Znati osnovna načela opće anestezije. Objasniti tehnike izvođenja opće anestezije. Razumjeti stadije opće anestezije. Znati osnovna svojstva inhalacijskih i intravenskih anestetika. Objasniti građu i funkciju neuromišićne ploče i mehanizam djelovanja mišićnih relaksansa. Objasniti farmakokinetička i farmakodinamička svojstva mišićnih relaksansa.
Ishodi učenja
Znati objasniti pojedine tehnike regionalne i provodne anestezije. Razumjeti način izvođenja pojedine tehnike regionalne anestezije. Objasniti indikacije i kontraindikacije za izvođenje pojedinih tehnika regionalne i provodne anestezije. Znati opisati mehanizam djelovanja i specifičnosti pojedinih skupina lokalnih anestetika.
Ishodi učenja
Znati prepoznati i liječiti cirukulacijski nestabilnoga bolesnika. Znati uzorke hemodinamske nestabilnosti bolesnika.
Ishodi učenja
Objasniti osobitosti strojne ventilacije. Objasniti pojedine vrste strojne ventilacije. Znati najčešće uzroke nastanka ARDS-a, dijagnostiku i načine liječenja ARDS-a.
Ishodi učenja
Objasniti najčešće uzroke akutnog trovanja. Razumjeti simptome akutnog trovanja. Znati metode specifičnog i simptomatskog liječenja bolesnika s akutnim trovanjem.
Ishodi učenja
Definirati akutnu i kroničnu bol. Razumjeti puteve prijenosa boli. Razumjeti metode određivanja jačine boli. Znati najčešće uzroke akutne i kronične boli. Razumjeti i objasniti farmakološke i nefarmakološke metode liječenja akutne i kronične boli.
Ishodi učenja
Savladati osnovne postupke održavanja života. Upoznati se s algoritmom osnovnoga održavanja života i naučiti postupati po njegovim smjernicama. Savladati korištenje automatskoga vanjskog defibrilatora.
Ishodi učenja
Savladati postupke naprednog održavanja života. Upoznati se s algoritmom naprednog održavanja života i naučiti postupati po važećim smjernicama.
Ishodi učenja
Upoznati se s prijeanesteziološkom procjenom bolesnika i znati procijeniti rizik bolesnika za anesteziju. Upoznati se s tehnikama izvođenja opće i regionalne anestezije. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u anesteziji.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom jedinice intenzivnoga liječenja. Upoznati se s osnovnim načelima liječenja životno ugroženih bolesnika u jedinicama intenzivnoga liječenja. Savladati rad različitih uređaja za nadzor bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja.
Ishodi učenja
Upoznati se s organizacijom izvanbolničke hitne službe. Upoznati se i savladati postupke zbrinjavanja bolesnika u izvanbolničkoj hitnoj službi.