Kolegij
Kolegij obrađuje područja iz opće infektologije: uvjeti nastanka i karakteristike infektivnih bolesti (specifična
etiologija, epidemiološke osobitosti, patomorfološke i patofiziološke promjene, kliničke osobina, specifični
imunološki procesi), te dijagnostika i terapija infekcijskih bolesti. Specijalna infektologija obuhvaća
infektivna stanja po sustavima: respiratorne i gastrointestinalne infekcije, infekcije hepatobilijarnog trakta,
infekcije SŽS-a, infekcije mokraćnog sustava, krvi, kardiovaskularnog i limforetikularnog sustava,
lokomotornog sustava i kože. Obrađuju se osipne bolesti, infekcije uzrokovane herpes virusima, sepse i
vrućice nepoznatog uzroka, spirohetoze, zoonoze, parazitarne i tropske bolesti, anaerobne infekcije, HIV
bolest, infekcije u imunokompromitiranih, hospitalne infekcije. Posebno se obrađuje tema imunoprofilakse i
kalendara cijepljenja.
Kolegij Infektologija s kliničkom mikrobiologijom se logično nadovezuje na brojne predkliničke kolegije te
će afirmirati vertikalnu integraciju s kolegijima Fiziologija, Patofiziologija, Imunologija, Patologija,
Farmakologija, Mikrobiologija.
Nastava u obliku predavanja, seminara i vježbi se međusobno nadopunjuje i komplementarna je te se
cjelokupna “slika” kolegija može dobiti tek, i jedino, nakon odslušana sva tri oblika nastave.
Kroz seminare se ostvaruje integrirana nastava s kliničkom mikrobiologijom. Seminari predstavljaju
tematske cjeline. U prvom dijelu nastavu izvode mikrobiolozi i obrađuju patogenetske mehanizme nastanka
bolesti, faktore virulentnosti i patogenosti pojedinih mikroorganizama te elemente imunološkog odgovora
domaćina (čovjeka) koji se aktiviraju nakon “susreta” s patogenom. U drugom dijelu infektolozi pokazuju
praktičnu primjenjivost spoznaja iz prvog dijela seminara, bilo na pacijentu ili “case-report”-u.
Studenti će dobiti sinopsise predavanja odnosno preslike slajdova koji su prikazani.
Predavanja i seminari se izvode u Velikoj predavaonici KBC Rijeka. Vježbe se održavaju u Klinici za infektivne bolesti.
Studenti su obvezni prisustvovati svim oblicima nastave, kako to propisuju akti
Medicinskog fakulteta.
U aplikaciji INP medri i na Merlinu objavjeni su izvedbeni nastavni planovi te se od studenata očekuje da
se pripreme za seminare i vježbe.
1. Begovac i sur. Klinička infektologija, Medicinska naklada, Zagreb 2019. - Posudi u Knjižnici
2. Jawetz, Melnick, Adelberg. Medicinska mikrobiologija, prvo hrvatsko izdanje, Placebo d.o.o, Split, 2015 - Posudi u Knjižnici
1.Mandell i sur. Principles and Practice of Infectious Diseases, Churchill, Livingstone, 2019. - Online udžbenik
2.Vrhovac B. Interna medicina (Izabrana poglavlja iz infektologije). Zagreb: Naklada Ljevak, 2008. - Posudi u Knjižnici
3. Begovac J, Božinović D, Lisić M, Barišić B, S. Schonwald. Infektologija, Profil International Zagreb, 2006 - Posudi u Knjižnici
4. Kuzman I. Pneumonije – uzročnici, dijagnostika, liječenje. Zagreb: Medicinska naklada, 1999. - Posudi u Knjižnici
Svi oblici nastave su obavezni! Tko izostane više od 30% pojedinog oblika nastave (predavanja, seminari i
vježbe) neće moći izaći na završni ispit jer nije obavljen nastavni program. To znači da se mora ponavljati
Kolegij. Studenti koji izostanu do 30% vježbi ili seminara, moraju iste nadoknaditi ili seminare kolokvirati.
1.Ocjenjivanje uspjeha studenata bit će sukladno Pravilnicima Sveučilišta u Rijeci i Medicinskog
fakulteta.
2. Studenti tijekom nastave mogu ostvariti maks.60%, a na završnom ispitu maks. 40 % konačne
ocjene.
Postoci tijekom nastave:
Maksimalno 60% konačne ocjene studenti će moći ostvariti na pismenim kolokvijima, kojih ima 2 i biti će provedeni tijekom nastave. Kolokvij će trajati po 30 minuta, a sastojat će se od 30 pitanja koji ukupno donose maksimalno 30% konačne ocjene.
3. Studenti, koji tijekom nastave ostvare ≥ 30% mogu pristupiti završnom ispitu.
Maks. 40% Brojčana ocjena
35-40% Izvrstan (5)
30-34 % vrlo dobar (4)
25-29% dobar (3)
20 -24 % dovoljan (2)
Završni ispit se sastoji od praktičnog i usmenog dijela i moguće je ostvariti maks. 40%
4. Studenti koji tijekom nastave ostvare manje od 30% završe ocjene ne mogu izaći na završni ispit i moraju ponavljati Kolegij.
5. Svi oblici nastave su obavezni! Tko izostane više od 30 % seminara i vježbi neće moći izaći na završni
ispit jer nije obavljen nastavni program. To znači da se mora ponavljati Kolegij.
6. Studenti koji izostanu do 30 % seminara i vježbi moraju iste nadoknaditi ili seminare kolokvirati.
7. Teme prvog kolokvija su opća infektologija, dijagnostika i terapija infekcijskih bolesti i Infekcije respiratornog sustava.
Kolokvij 1 će se održati 18.05.2026. u 17:00 sati u Velikoj predavaonici KBC Rijeka
8. Teme drugog kolokvija su Gastrointestinalne infekcije te virusni hepatitis, Infekcije središnjeg živčanog sustava I Infekcije kože, mekih tkiva i osteomijelitis.Kolokvij 2 će se održati 29.05.2026. u 08:00 sati u Velikoj predavaonici KBC Rijeka
9. „Popravni“ ispit iz kolokvija će se održati između prva dva ispitna roka (termin će se odrediti dogovorno sa studentima) za one studente koji su tijekom nastave ostvarili do 30% te nemaju pravo izlaska na završni ispit i za one koji su bili opravdano spriječeni (bolest) u predviđenom
terminu kolokvija. Od dva kolokvija, na popravnom kolokviju se piše onaj na kojem je postignut slabiji
rezultat. Piše se samo jedan „popravni“ kolokvij. Oni studenti koji i nakon popravnog kolokvija nisu sakupili ukupno
30 ili više % ocjene neće moći pristupiti završnom ispitu.
10. Termini završnih ispita već su ranije definirani na Vijeću 4. godine Studija i nalaze se na mrežnim stranicama Fakulteta. U akademskoj godini 2025/2026 zadani su slijedeći termini završnih ispita: 30.06.2026.; 14.07.2026.; 07.09.2026. i 21.09.2026.
Sve promjene u nastavi i informacije od značaja za studente bit će oglašene na Merlinu i u INP medri aplikaciji.
Termine za konzultacije sa suradnicima i nastavnicima Katedre treba student dogovoriti u izravnoj
komunikaciji ili putem e-maila.
Tajnica Katedre Sanja Rivetti radi za studente svakim radnim danom od 8-12 h, a može se kontaktirati i
na broj tel. 658-271 ili putem mail-a infektologija@kbc-rijeka.hr
Ishodi učenja
Upoznati se i usvojiti znanja o osnovnim načelima razvoja kliničkih karakteristika infektivnih bolesti. Upoznati se s interakcijom mikroorganizma i znati razlučiti evoluciju i tijek infektivnih bolesti; tumačiti opće i specijalne simptome. Znati mjere preveniranja infektivnih bolesti (opće i specijalne: kemoprofilaksa i imunoprofilaksa)
Ishodi učenja
Znati uzorkovati materijale za mikrobiološku dijagnostiku, njihovo pohranjivanje i odgovarajući transport u laboratorij. Znati odabrati odgovarajuću dijagnostičku metodu ovisno o predmnijevanoj bolesti i vremenu od početka bolesti. Znati principe serologije i molekularne dijagnostike u otkrivanju etiologije infektivne bolesti. Prepoznati tipične promjene u krvnoj slici ovisno o etiologiji infektivne bolesti.
Ishodi učenja
Znati načela antimikrobnog liječenja, farmakokinetiku i farmakodinamiku antimikrobnih lijekova,
nuspojave i interakcije. Znati sve skupine antibiotika, mehanizme djelovanja te indikacije za korištenje.
Razviti kritičnost u propisivanju antimikrobika. Znati indikacije za primjenu antivirusnih lijekova. Poznavati
lijekove za liječenje parazitarnih i gljivičnih infekcija.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju i prevenciju infekcija gornjeg i donjeg respiratornog sustava. Znati razlikovati tipične od atipičnih pneumonija te ih odgovarajuće liječiti. Upoznati se s novim virusima SARS-CoV i MERS-CoV. Znati tipove mutacija virusa gripe.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju (simptomatsku i kauzalnu) i prevenciju gastrointestinalnih infekcija. Znati različite neinfektivne diferencijalno dijagnostičke mogućnosti dijarejalnog sindroma.
Ishodi učenja
razlikovati etiologiju sindroma akutnog hepatitisa (infektivnu i neinfektivnu); znati za reaktivni hepatitis; poznavati sve infekcije uzrokovane primarno hepatotropnim virusima (etiologija, patogeneza, epidemiologija, klinička slika, dijagnostika i terapija istih). Upoznati se s liječenjem kroničnih hepatitisa B i C. Znati pre i postekspozicijsku profilaksu hepatitisa B. Znati mjere za sprječavanje virusnih hepatitisa (opće i specifične).
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju (simptomatsku i kauzalnu) i prevenciju infekcija SŽS. Razlikovati meningizam od meningitisa. Znati indikacije za lumbalnu punkciju. Poznavati lijekove za kemoprofilaksu gnojnih meningitisa.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu i kliničku sliku infekcija kože i mekih tkiva. Znati patogenezu osteomijelitisa, način dijagnostike i terapiju.
Ishodi učenja
znati etiologiju, epidemiologiju, patogenezu i kliničku prezentaciju sepse i infektivnog endokarditisa. Znati komplikacije sepse. Znati dijagnostički i terapijski pristup sepsi i infektivnom endokarditisu. Znati etiologiju i patogenezu toksičnog šok sindroma I terpaijski pristu istome.
Ishodi učenja
Usvojiti etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju te komplikacije dječjih osipnih bolesti. Poznavati i razlikovati različite eflorescencije te njihovu distribuciju i evoluciju u svakoj od ovih bolesti.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju urinarnih infekcija: vanbolničkih i bolničkih. Razlikovati asimptomatsku bakteriuriju od uroinfekcije.
Ishodi učenja
znati kliničku prezentaciju sindroma infektivne mononukleoze I najčešće uzročnike istoga. Znati kako postaviti dijagnozu vrućice nepoznatog uzroka I diferencijalnu dijagnozu uzročnika FUO.
Ishodi učenja
znati sve viruse koji pripadaju ovoj obitelji virusa, njihove zajedničke biološke osobine te epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku, terapiju i prevenciju infekcija uzrokovanih HHV 1-8. Znati prirodan tijek infekcije te moguće komplikacije u tijeku i nakon infekcije.
Ishodi učenja
upoznati se sa značajem i proširenošću zoonoza. Znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliniču sliku i terapiju ovih bolesti. Upoznati se s epidemijama zoonoza u RH.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu, epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju leptospiroza i Lajmske bolesti. Upoznati se s epidemiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom sifilisa te njegovom evolucijom od primarnog stadija.
Ishodi učenja
upoznati se sa značajem i geografskom proširenošću ovih bolesti. Ukazati na značaj njihova poznavanja u našoj regiji, respektirajući radne i turističke migracije. Znati epidemiologiju, kliničku sliku i dijagnostiku malarije. Upoznati se s najčešćim parazirarnim infekcijama i tropskim bolestima.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju anaerobnih infekcija. Prepoznati ove infekcije u pojedinim organskim sustavima. Znati epidemiologiju, kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju tetanusa i botulizma. Znati mehanizme sprječavanja ovih bolesti. Usvojiti postupke preekspozicijske i postekspozicijske profilakse tetanusa.
Ishodi učenja
znati virusne infekcije duge inkubacije ili atipične kliničke slike. Znati dijagnostički pristup sporim virusnim infekcijama, terapiju i mogućnosti prevencije istih.
Ishodi učenja
znati elemente specifične i nespecifične imunosti koji se aktiviraju u kontaktu s različitim patogenima. Upoznati se s bolestima koje rezultiraju imunonedostatnošću kao i s jatrogenim izazivanjem slabljenja imunosti. Znati povezanost splenektomije s nekim bakterijskim infekcijama te mogućnosti specifične imunoprofilakse.
Ishodi učenja
znati mehanizme imunoprofilakse. Upoznati se s aktualnim kalendarom cijepljenja u RH. Upoznati se s postojanjem fakultativnih cjepiva.
Ishodi učenja
Uzeti potpunu anamnezu (uključivši i epidemiološku) bolesti, napraviti cjelokupni klinički status. Znati doprinos epidemiološke anamneze u postavljanju dijagnoze infektivne bolesti. Naučiti ispitivati meningealne znakove. Usvojiti preporuke detaljnog pregleda usne šupljine i statusa kože. Naučiti posebnosti infektološkog pristupa malom djetetu (od anamneze trudnoće, poroda, vitalnosti, psiho-motornog napredovanja, cijepljenja, pregleda itd).
Ishodi učenja
Znati u potpunosti pregledati usnu šupljinu i uočiti patologiju. Razlikovati virusnu od bakterijske angine; herpanginu od herpetične. Znati dijagnosticirati i liječiti streptokoknu anginu i razlikovati kolonizaciju od infekcije. Znati pravilno uzeti bris ždrijela i nazofarinksa te interpretirati mikrobiološki nalaz.
Ishodi učenja
Znati ispitati meningealne znakove i neurološki status. Prepoznati specifične simptome afekcije SŽS-a. Upoznati se s postupkom lumbalne punkcije i odgovarajućom pripremom kože za punkciju. Interpretirati nalaz cerebrospinalnog likvora (citološki, biokemijski i mikrobiološki). Znati etiologiju seroznih i gnojnih meningitisa te njihovu kliničku sliku.
Ishodi učenja
Znati fizikalni i auskultacijski pregled srca i pluća. Znati pregledati bolesnika s respiratornom simptomatologijom, postaviti radnu dijagnozu te odrediti početnu lab. dijagnostiku. Prepoznati upalnoinfiltrativne procese na radiogramu. Znati važnost epidemiološke anamneze u respiratornim infekcijama.
Ishodi učenja
Znati indikacije za uzimanje hemokultura, njihov transport i interpretaciju mikrobioloških
nalaza. Interpretacija hematoloških nalaza s posebnim osvrtom na «bakterijsku» i «nebakterijsku»
krvnu sliku. Znati etiologiju infektivnih endokarditisa te velike u male dijagnostičke znakove po Duke-u.
Ishodi učenja
Znati tipična obilježja pojedinih gastrointestinalnih sindroma. Upoznati se s makroskopskim i
mikroskopskim pregledom stolice. Znati interpretirati mikrobiološke i citološke nalaze stolice u virusnih,
bakterijskih, gljivičnih i parazitarnih bolesti gastrointestinalnog trakta. Znati dif. dg. dijarejalnog sindroma,
uključivši neinfektivnu etiologiju. Znati simptomatsku terapiju crijevnih infekcija. Znati indikacije za
antimikrobno liječenje ovih infekcija.
Ishodi učenja
Znati simptomatologiju ovih infekcija. Znati interpretirati biokemijske i serološke nalaze virusnih hepatitisa. Znati diferencijalnu dijagnozu sindroma ikterusa. Znati mjere prevencije virusnih hepatitisa te njihovu epidemiologiju.
Ishodi učenja
Znati pregledati limfni status bolesnika. Upoznati se sa značajem citološke punkcije limfnog čvora. Znati diferencijalnu dijagnozu limfadenitisa.
Ishodi učenja
znati pravilno uzorkovati urin za mikrobiološku analizu. Upoznati se s uzimanjem eksprimataprostate. Znati interpretirati citološke i mikrobiološke nalaze urina. Upoznati se s uzimanjem brisa uretre. Znati kliničke manifestacije ovisno o zahvaćenom dijelu urotrakta
Ishodi učenja
Znati patogenetske modele infektivnih bolesti te principe etiološke dijagnostike. Znati uzorkovati mikrobiološke materijale. Upoznati se s pravilima pohranjivanja i transporta u laboratorij. Definirati promjene u laboratorijskim nalazima ovisno o etiologiji i samoj bolesti. Znati prednosti PCR dijagnostike nad serološkom. Znati tumačiti nalaze i antibiogram.
Ishodi učenja
znati etiologiju i patogenezu respiratornih infekcija, njihovu dijagnostiku i liječenje. Znati razlikovati tipičnu od atipičnih pneumonija poznavanjem kliničke slike, radiološkog nalaza i epidemiološke anamneze. Razlikovati prehladu od gripe. Poznavati komplikacije gripe.
Ishodi učenja
znati patogenezu i epidemiologiju crijevnih infekcija, diferencijalnu dijagnostiku dijarejalnog sindroma (neinfektivni uzročnici). Znati uzeti epidemiološku anamnezu bolesnika s gastrointestinalnom infekcijom, tumačiti promjene u KKS i biokemijskim nalazima u ovih bolesnika. Prepoznati, razlikovati i tretirati dehidraciju. Odrediti dijeteske mjere ishrane.
Ishodi učenja
znati etiologiju sindroma akutnog hepatitisa. Prepoznati tipične promjene u lab. nalazima. Znati principe serološke i PCR dijagnostike. Znati mjere prevencije. Tumačenje UZV nalaza hepatobilijarnog trakta. Razlikovati internističku podlogu bolesti od infektivne.
Ishodi učenja
znati etiologiju gnojnih meningitisa ovisno o dobi bolesnika. Upoznati se s patogenezom ovih bolesti. Razlikovati para- i post-infektivne encefalitise. Prepoznati specijalne simptome afekcije SŽS-a. Znati osnove empirijske terapije gnojnih meningitisa. Naučiti etiologiju meningizma i razlikovati ga od meningitisa. Znati razliku citoloških i biokemijskih nalaza normalnog i patološkog cerebrospinalnog likvora.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu i kliničku sliku najčešćih infekcija lokomotornog sustava i kože. Upoznati se s aparaturnim dijagnostikama. Znati dif. dg. bolova u kralježnici. Znati tumačiti lab. nalaze u procesu dijagnostike ovih infekcija.
Ishodi učenja
upoznati se s etiologijom, epidemiologijom, kliničkom slikom, dijagnostikom i terapijom ovih infekcija. Znati dif. dg. sindroma infekciozne mononukleoze i moguće komplikacije. Znati kriterije po Duke u dijagnostici infektivnog endokarditisa te se upoznati s empirijskom terapijom istog.
Ishodi učenja
Znati etiologiju vanbolničkih uroinfekcija, njihovu kliničku sliku, dijagnostiku i terapiju. Znati tumačiti nalaz preglednog urina, urinokulture te antibiograma. Znati etiologiju spolno prenosivih infekcija, patogenezu, kliničku sliku i terapiju. Poznavati mjere prevencije istih.
Ishodi učenja
znati etiologiju, patogenezu i dijagnostiku kongenitalnih (TORCH) i neonatalnih infekcija. Upoznati se s odgovarajućim skriniranjem trudnica radi izbjegavanja ovih infekcija.
Ishodi učenja
Upoznati se s najčešćim intrahospitalnim infekcijama. Poznavati mjere za sprječavanje nastanka intrahospitalnih infekcija te s njihovim rješavanjem. Upoznati se s nacionalnim praćenjem rezistencije bakterija. Znati i razumijeti razvoj rezistencije pojedinih bakterija (MRSA, ESBL sojevi, VRE itd.)
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2025/2026 | Download |