Kolegij
Kolegij Socijalna medicina je obvezni predmet na I. godini Integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija medicina koji se održava u II. semestru, a sastoji se od 15 sati predavanja i 20 sati seminara, ukupno 35 sati (2,0 ECTS). Kolegij se izvodi u predavaonicama Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Cilj kolegija je upoznavanje studenta s osnovama razvoja socijalne medicine kod nas i u svijetu, promocijom zdravlja i prevencijom bolesti. Studenti će naučiti što su to osnovne odrednice zdravlja, koji su vodeći rizici za zdravlje, naučit će osnove zdravstvenog odgoja, unaprjeđenja zdravlja i prevencije bolesti. Nadalje, studenti će dobiti pregled specifičnosti organizacije zdravlja u zajednici, specifičnosti organizacije zdravstvene skrbi u izvanrednim uvjetima, bit će upoznati s osnovama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj. Studentima će biti predstavljene osnove komunikacijskih vještina kao i primjeri programa kojima se mogu prevenirati neke od najznačajnijih bolesti današnjice.
Sadržaj predmeta je sljedeći: Okvirni sadržaj kolegija obuhvaća zadatke i svrhu socijalne medicine, društveni utjecaj na zdravlje populacije, organizaciju zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u redovitim uvjetima te u uvjetima izvanrednih prilika, najznačajnije rizike za zdravlje, te načine preventivnog djelovanja i unapređenja zdravlja.
|
ISHODI UČENJA ZA PREDMET: I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE Na kraju kolegija se od studenata očekuje da mogu:
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE Na kraju kolegija student će moći povezati teoriju i praksu prilikom promocije zdravlja u zajednici, prepoznati javnozdravstvenu intervenciju te je moći evaluirati. |
|
https://www.aihw.gov.au/reports/australias-health/health-across-socioeconomic-groups (Seminar 1. i Seminar 4.)
- Organizacija i upravljanje u zdravstvenoj zaštiti, urednik Luka Kovačić, Medicinska naklada Zagreb, 2003.
- Odabrani članci iz relevantne literature slobodno dostupni na Internetu.
Student je obavezan pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na predavanjima i seminarima. Nastavnik ocjenjuje sudjelovanje studenta u radu seminara (pokazano znanje, razumijevanje, sposobnost postavljanja problema, zaključivanje, itd.). "Zarađeni" bodovi pribrajaju se bodovima dobivenim na završnom ispitu iz dotičnog predmeta. Ispit se provodi u pisanom obliku.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovora na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Nastavni sadržaji i sve obavijesti vezane uz kolegij nalaze se na sustavu Merlin.
Završni ispit polaže se pismeno rješavanjem test ispita koji se sastoji od 30 pitanja.
ECTS bodovni sustav ocjenjivanja:
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci (usvojenog na Fakultetskom vijeću Medicinskog fakulteta u Rijeci).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova.
I. Tijekom nastave vrednuje se (max. 70 bodova):
a) Izrada pisanog seminarskog rada (max. 30 bodova)
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova= 2 x 20 bodova)
a) Pisani seminarski rad (max. 30 bodova)
Pozitivno ocjenjeni seminarski rad iz određenog područja boduje se:
| Ocjena | Broj bodova |
| izvrstan | 28-30 bodova |
| vrlo dobar | 23-27 bodova |
| dobar | 18-22 bodova |
| dovoljan | 15-17 bodova |
b) Parcijalni ispit 1 i 2 (max. 40 bodova = 2 x 20 bodova)
Maksimalno ostvareni bodovi na parcijalnim ispitima mogu iznositi 40 bodova. Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Prag za prolaz parcijalnih ispita je minimalno 50% točnih odgovorana na oba ispita (20 bodova = 10 + 10).
II. Završni ispit (max. 30 bodova):
Na završnom ispitu provjeravaju se ključne, specifične kompetencije. Završni test ispit ima 30 pitanja, a bodovi se dobivaju kada student pozitivno riješi najmanje 50% testa (15 točnih odgovora). Svaki točan odgovor boduje se jednim bodom.
Tko može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 35 – 70 bodova obavezno pristupaju završnom test ispitu u kojem dobivaju dodatne bodove. Studenti na završnom test ispitu trebaju ostvariti minimalno 15 bodova.
Tko ne može pristupiti završnom ispitu:
Studenti koji su tijekom nastave ostvarili manje od 35 bodova ili izostali s više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), tj. moraju predmet ponovno upisati naredne akademske godine.
III. Konačna ocjena:
Konačna ocjena dobiva se zbrajanjem bodova ostvarenih tijekom nastave (35 - 70) i na završnom ispitu (15 - 30).
Konačna ocjena | |
A (90-100%) | izvrstan (5) |
B (75-89,9%) | vrlo-dobar (4) |
C (60-74,5%) | dobar (3) |
D (50-59,9%) | dovoljan (2) |
F (0-49,9%)* | nedovoljan (1) |
* - ukoliko je student zbrajanjem bodova ostvario ukupno manje od 50 bodova ili
manje od polovice bodova tijekom nastave ili manje od polovice bodova na završnom ispitu
Ishodi učenja
Definiranje osnovnih pojmova iz socijalne medicine. Povijesni osvrt. Prikazivanje najznačajnijih uloga i zadataka socijalne medicine.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Razmotriti posebne populacijske skupine, njihove zdravstvene potrebe i osobitosti. Prikazi pojedinih populacijskih skupina. Prezentacija njihove zdravstvene zaštite.
Ishodi učenja
Opisati organizirane načine masovnog unapređenja zdravlja i prevencije bolesti na populacijskoj razini. |
Ishodi učenja
Razmotriti osnovne postavke zdravstvenog odgoja u smislu unapređenja zdravstvenog stanja populacije. |
Ishodi učenja
Razmotriti osnove održavanja i unapređenja zdravlja u društvenim zajednicama. Uvid u značajke i čemu moraju težiti projekti na lokalnoj i regionalnoj razini u organizaciji javno-zdravstvenih projekata i njihovog utjecaja na zdravlje zajednice. Prepoznavanje aktualnih trendova unapređenja zdravlja na lokalnoj i regionalnoj razini. |
Ishodi učenja
Definicija indikatora zdravlja. Identificiranje najvažnijih indikatora i mjerila zdravlja populacije. |
Ishodi učenja
Identificiranje najznačajnijih suvremenih rizika za zdravlje populacije. Opisivanje najznačajnijih vodećih uzroka mortaliteta i morbiditeta. Izabrani zdravstveno statistički podaci o stanovništvu i zdravstvenom stanju kod nas i u svijetu. Izdvajanje osnovnih uzroka pobolijevanja na globalnom i lokalnom nivou. |
Ishodi učenja
Razmatranje utjecaja globalnog povezivanja suvremenog svijeta na promjene zdravstvenog stanja populacije na lokalnoj razini.
Ishodi učenja
objasniti temeljne pojmove socijalne medicine, koncept zdravlja i salutogenezu te glavne (socijalne) odrednice zdravlja.
Ishodi učenja
objasniti i razlikovati nejednakosti u zdravlju te povezati socioekonomski status i siromaštvo s društvenim gradijentom u zdravlju.
Ishodi učenja
grupirati siromaštvo kao jednu od determinanti zdravlja i povezati je s ostalima
Ishodi učenja
opisati i klasificirati važnost korištenja i dostupnosti zdravstvene zaštite u očuvanju zdravlja stanovnika
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2026/2027 | Download |