Nakon položenog ispita, student će biti osposobljen:

A.  KOGNITIVNA DOMENA -ZNANJE 

Objasniti funkciju stanice i organizma kao integriranog sustava.

Razlikovati fiziološke kontrolne mehanizme s ciljem održanja homeostaze organizma kao cjeline. 

Objasniti normalnu funkciju krvnih stanica te mehanizme i posljedice poremećaja njihove funkcije.

Opisati osnovnu organizaciju i razine funkcioniranja središnjeg živčanog sustava

Opisati neuromišićni prijenos signala i nastanak mišićne kontrakcije.

Objasniti normalan rad srca, fizikalna svojstva cirkulacijskog sustava i mehanizme regulacije arterijskog tlaka, kapilarnu dinamiku, kao I mehanizme nastanka poremećaja kardiovaskularnog sustava.

Opisati strukturu i funkciju respiracijskog sustava, regulaciju disanja, te mehanizme nastanka respiracijskih poremećaja.

Opisati funkciju nefrona, mehanizme stvaranja mokraće, ulogu bubrega u regulaciji sastava i volumena izvanstanične tekućine, kao i mehanizme nastanka bubrežnih bolesti i bubrežnog zatajenja.

Objasniti strukturu i funkciju gastrointestinalnog i hepatobilijarnog sustava te razumjeti mehanizme nastanka njihovih poremećaja.

Objasniti ustroj endokrinog sustava, mehanizme djelovanja hormona, poremećaje metabolizma hormona i regulacije hormonskih sustava.

B. PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE

Izvaditi krv za analizu iz jagodice prsta.

Odrediti koncentraciju eritrocita, leukocita i trombocita u krvi, izračunati hematološke indekse, odrediti vrijeme krvarenja i zgrušavanja krvi.

Snimiti normalan EKG zapis pomoću simulacijskog sustava i razlikovati srčane tonove.

Izmjeriti arterijski tlak i palpirati arterijski puls.

Odrediti pojedine plućne volumene i kapacitete pomoću simulacijskog sustava

Analizirati sastav normalnog urina, ispitati uzorak urina “test-trakicom” te razjasniti nalaz.

Algoritamski razraditi patogenezu u pojedinim primjerima gastrointestinalnih I hepatobilijarnih bolesti.

Izvesti test tolerancije na glukozu pomoću digitalnog glukometra.

Homeostatski mehanizmi stanice i glavnih funkcionalnih sustava. Građa i funkcioniranje stanice. Prijenos tvari kroz staničnu membranu, ionski sastav stanične i izvanstanične tekućine. Membranski i akcijski potencijal, značaj akcijskog potencijala u živčanim, mišićnim, žljezdanim i dr. stanicama. Stanična adaptacija i smrt. Odgovor stanice na stress. Upala, popravak i regeneracija tkiva. Rak.

Živčani sustav. Opći plan građe živčanog sustava, neurona, te senzoričkog i motoričkog dijela živčanoga sustava. Vrste i građa sinapsi u središnjem živčanom sustavu, te električna i kemijska zbivanja tijekom ekscitacije i inhibicije neurona. Vrste boli (parijetalna, visceralna i odražena) i njihove značajke. Putovi prijenosa boli u središnji živčani sustav, te sustav za suzbijanje boli u mozgu i kralježničnoj moždini. Parkinsonova bolest, Alzheimerova bolest, amiotrofična lateralna skleroza. Osnovni poremećaji bazalnih ganglija i malog mozga.

Mišićno-koštani sustav. Neuromuskularni spoj i prijenos signala, motorička jedinica. Pobuđivanje mišićne kontrakcije skeletnog mišića. Osnovni poremećaji motoričke jedinice (neuropatije, miopatija, miastenia gravis). Osteoporoza.

Kardiovaskularni sustav. Fiziološka struktura i rad srca. Minutni volumen srca i venski priljev Srčani sustav za stvaranje i provođenje impulsa. Nadzor nad nastankom i provođenjem impulsa u srcu. Anatomske i funkcijske osobitosti stijenke aorte, arteriola, kapilara i vena. Cirkulacijski sustav, regulacija arterijskog tlaka. Arterijska hipertenzija i hipotenzija. Šok (hipovolemijski, neurogeni i kardiovaskularni). Patogenetski mehanizam nastanka šoka.

Respiratorni sustav. Mehanika plućne ventilacije, funkcije dišnih putova i fizikalna načela izmjene plinova kroz respiracijsku membranu. Plućni volumeni i kapaciteti, minutni volumen disanja i alveolarna ventilacija. Regulacija disanja. Patogeneza poremećaja difuzije plinova i poremećaja prometa tekućine i krvotoka u plućima. Osnovne spirometrijske karakteristike opstruktivnih bolesti (astme) i restriktivnih bolesti (pneumnije, ARDS).

Bubrezi i tjelesne tekućine. Fiziološka građa bubrega, glomerularna filtracija, stvaranje mokraće. Bubrežni protok i nadzor nad njima. Nadzor nad osmolarnošću tjelesnih tekućina. Regulacija izlučivanja glukoze, natrija i kalija. Ulogu bubrega u regulaciji acido-bazne ravnoteže. Odjeljci tjelesnih tekućina: izvanstanična i unutarstanična tekućina; edem. Mehanizmi koji dovode do glomerulonefritisa, pijeonefritisa, akutne tubularne nekroze, vaskularne i intersticjske bolesti bubrega. Poremećaji bubrežne funkcije (prerenalni, renalni i poslijerenalni). Akutno i kronično bubrežno zatajivanje. Anurija, oligurija, poliurija, disurija, nikturija i polakisurija. Značaj elemenata u sedimentu urina.

Probavni sustav. Kretnje probavnog sustava, specifičnosti sekrecije i njene regulacije u pojedinim segmentima probavnog sustava. Osnovni gastrointestinalni refleksi. Mehanizmi apsorpcije pojedinih hranidbenih tvari. Egzokrina i endokrina funkcija gušterače i upala gušterače. Upalne bolesti crijeva i komplikacije. Poremećaji sekrecijskih i motoričkih funkcija želuca, tankog i debelog crijeva. Vrijed želuca i dvaneastnika. Karakteristike i posljedice upale gušterače. Upalne bolesti crijeva i komplikacije.

Metabolizam i jetra. Fiziologija metabolizma proteina, ugljikohidrata i masti. Funkcijska organizacija jetrenog režnjića. Specifičnosti protoka krvi kroz jetru. Uloga jetre u metabolizmu osnovnih tvari, pohrana tvari u jetri. Metabolizam bilirubina. Žutica (ikterus) i subikterus. Prehepatalna, hepatalna i poslijehepatalna žutica i njihove laboratorijske karakteristike. Patofiziološki mehanizmi u cirozi jetre. Ciroza jetre. Euglikemija, hiperglikemija i hipoglikemija. Šećerna bolest (tip I i II). Izvođenje, svrhu i nalaz testa tolerancije glukoze. Patofiziološke posljedice šećerne bolesti (hiperglikemija, glukozurija, keto-acidoza, dehidratacija, dijabetička koma).

Endokrini sustav. Ustroj endokrinog sustava i mehanizmi djelovanja hormona. Regulacija hormonskih sustava. Uzroci i posljedice pojačanog i smanjenog lučenja hormona. Uzroci i posljedice poremećaja u ciljnom tkivu hormona. Mehanizmi stvaranja i djelovanja hormona hipofize te njihove kontrole hipotalamusom. Djelovanje štitnjače, paratireoidne žlijezde te nadbubrežne žlijezde. Poremećaji funkcije prednjeg i stražnjeg režnja hipofize. Dijabetes insipidus, gigantizam, nanosomija, akromegalija i panhipopituitarizam. Hiper- i hipofunkcije štitnjače, Gravesova (Basedowljeva) bolest. Hiper- i hipofunkcije nadbubrežne žlijezde. Posljedice poremećene regulacije kalcijevih i fosfatnih iona. Poremećaji paratireoidnog hormona i kalcitonina. Reprodukcijski sustav u muškaraca. Spermatogeneza. Funkcije testosterona i regulacija muških spolnih funkcija hormonima. Početak puberteta. Reprodukcijski sustav u žena i trudnoća. Mjesečni ovarijski ciklus, razvoj ženskih zametnih stanica i mjesečni endometrijski ciklus. Funkcije estrogena i progesterona. Oplodnja. Osnovna zbivanja u trudnoći i porodu. Važnost dojenja. Primarni i sekundarni hipogonadizam u žene. Anovulacijski ciklus, policistična bolest jajnika, adrenogenitalni sindrom i objasniti njegove posljedice u žene. Primarni i sekundarni hipogonadizam u muškarca, te posljedice. Kriptorhizam.

1.  Guyton A.C. and Hall J.E. Medicinska fiziologija, četrnaesto izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2020.

2. Gamulin S. Patofiziologija za visoke zdravstvene škole. Medicinska Naklada, Zagreb, 2005.

3. Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patološku fiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001.

1. Patofiziologija, Gamulin S., Marušić M., Kovač Z., Medicinska naklada Zagreb, sedmo obnovljeno i izmijenjeno izdanje, 2011.

Redovito pratiti/pohađati sve oblike nastave (predavanja, seminari i vježbe) te aktivno i pravovremeno sudjelovati u nastavnom procesu.

Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Studenti trebaju redovito posjećivati navedeni sustav kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija. Nadalje, studenti trebaju redovito izvršavati obveze koje se odnose na pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi.  Nazočnost i sudjelovanje studenta u svim oblicima nastave su obvezni u skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta u Rijeci. Sukladno tome provoditi će se provjera nazočnosti studenata na predavanjima, seminarima i vježbama.  Student je obvezan unaprijed pripremiti točno propisane, unaprijed definirane dijelove nastavnog gradiva o kojima se raspravlja na seminarima i vježbama. Na vježbe je obavezno donijeti kutu i materijal iz priručnika koji je naveden za pojedinu vježbu. Student koji dođe bez odgovarajućeg pribora, bit će udaljen s vježbe.

Tijekom nastave vrednovat će se usvojeno znanje studenta iskazano na međuispitima te prisutnost na nastavi.

Ispit (način polaganja ispita, opis pisanog/usmenog/praktičnog dijelaispita, način bodovanja, kriterij ocjenjivanja):

Tijekom nastavestudent može postići maksimalno 50% ocjenskih bodova. Završnom ispitu mogu pristupiti studenti:

 koji su izostali manje od 30% ukupne nastave (zbroja satnice predavanja, seminara i vježbi)

 koji su izložili seminarsku temu i predali powerpoint prezentaciju

 koji su tijekom nastave skupili najmanje 25 ocjenskih bodova.

Studenti koji su tijekom nastave ostvarili 24 ili manje bodova ili izostali više od 30% nastave nemaju pravo izaći na završni ispit (neuspješan F), te morajukolegij ponovno upisati naredne akademske godine.

Boduju se sljedeće 3 aktivnosti:

parcijalni test 1: maksimalno 20 ocjenskih bodova

parcijalni test 2: maksimalno 20 ocjenskih bodova

priprema (powerpoint) i usmeno izlaganjeseminarske tem: maksimalno 6 ocjenskih bodova.

pohađanje nastave (do 4 boda)

Kod svake aktivnosti bodovane tijekom nastave potrebno je postići minimum od 50% ocjenskih bodova,tj. 10 bodova na parcijalnom testu, 3 bodova na samostalnom radu i 2 boda pohađanja nastave.

PARCIJALNI TEST

Tijekom nastave procjenjivat će se usvojenoznanje s dva pisana testa koja će se rješavation site u trajanju od 40 minuta. Svaki test imat će oko 40 pitanja( 50 točnih odgovora) s ponuđenim odgovorima i 20 ocijenskih bodova. Broj točnih odgovoramože varirati. Pitanjes jednim točnim odgovorom vrijedit će 1 bod, a pitanje s više točnih odgovora vrijeditće više bodova. U opisu pitanjabit će navedeno postoji li samo jedan ili više točnih odgovora. U slučaju pitanja s višestrukim odgovorima, samo potpuno točni odgovor donosi bodove, a broj točnih odgovora neće biti naveden. Na primjer, pitanjeima pet ponuđenih odgovora od kojih su tri točna. Pitanje će biti bodovano samo ako su odabrana sva tri ispravna odgovora.Ako je odabran samo jedan ili samo dva ispravna odgovora, pitanje neće biti bodovano, tj. neće biti parcijalnog bodovanja pitanja.

Uspjeh na parcijalnom testu čini zbroj vrijednosti za sva pitanjai bit će izražen u postocima (%). Za oba parcijalna testa vrijedi sljedeći raspored ocjenskih bodova dodijeljen prema uspješnosti na testu:

Parcijalni testovi održat će se:     23.10. 2026. (petak), 13,00-14,00 on site

                                                         04.12. 2026. (petak), 14,00-15,00 on site

SAMOSTALAN RAD

Na početku nastave bit će objavljen popis tema i mogućih termina izlaganja koje studenti mogu birati za svoje seminarsko izlaganje. Studenttakođer može predložiti dodatnu temu. Nastavnik će u dogovorusa studentima objavitipopis dodijeljenih tema i termina izlaganja. Za studenta koji pravovremeno ne javi temu ili termin,nastavnik će odredititemu ili termin prema dostupnim opcijama.

Zadatak studenta je pripremiti power point prezentaciju i izložiti temu u trajanju10-15 minuta nakon kojih će uslijediti rasprava u trajanju do 5 minuta. Ocjenjivat će se sljedeća 3 elemenata:

1. sadržaj i preglednost prezentacije
2. jasnoća izlaganja prezentacije
3. odgovori i pokazano znanjetijekom rasprave.

Nakon izlaganja nastavnik će sa studentom raspraviti ta 3 elementai dodijeljenu ocjenu.

POHAĐANJE NASTAVE (do 4 boda)

Nazočnost na predavanjima, seminarima i vježbama je obvezna. Tijekom trajanja kolegija student može opravdano izostati s maksimalno 30% nastave (predavanja, seminara i vježbi) isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.

Maksimalno 4 boda mogu se "zaraditi" sudjelovanjem na svim oblicima nastave, prema sljedećoj tablici:

Aktualne informacije bitne za izvođenje nastave bit će pravovremeno objavljivane na platformi Merlin.

Završni ispit donosi maksimalno 50 bodova i provest će se usmenim putem. Ovim ispitom provjeravaju se ključne kompetencije koje su utvrđene za svaku cjelinu posebno. Svaki student će dobiti 3 pitanja na način da će izvući karticu s pitanjima. Popis pitanja za završni (usmeni) ispit bit će objavljen na početku nastave. Na usmenom ispitu moraju biti prisutna minimalno 3 studenta.

 Student može  pristupiti usmenom dijelu završnog ispita ukoliko je na pisanom dijelu završnog ispita ostvario najmanje 10 ocjenskih bodova. Na usmenom dijelu završnog ispita student može ostvariti bodove (50 bodova) kako je prikazano u tablici.