A. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE 
Objasniti osobitosti Planckova zakona zračenja crnog tijela
Razlikovati fotoelektrični i Comptonov efekt 
Raspraviti dualizam svjetlosti 
Opisati Planckov zakon i kvantizaciju energije 
Zaključiti zakon radioaktivnog raspada 
Razlikovati beta i alfa raspade i njihove spektre 
Objasniti gama zračenje i njegova svojstva 
Objasniti svojstva X-zraka, način njihove proizvodnje i razumjeti njihovu primjenu u medicini
Objasniti princip rada lasera. 
Objasniti razliku između ionizirajućeg I neionizirajućeg zračenja
Opisati i objasniti mehanizme međudjelovanja ionizirajućeg zračenja i tvari
Razumjeti strukturu atoma i građu jezgre
Klasificirati dozimetrijske veličine
 

B.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
Povezati masu i energiju 
Uočiti defekt mase i njegovo značenje 
Primijeniti slabljenje zračenja prolaskom kroz materiju 
Povezati principe detekcije zračenja s vrstama detektora

1. Jurković S., Smilović Radojčić Đ., Dundara Debeljuh D. Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje. Fizikalne osnove za nefizičare. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2023.
2. Praktikum fizikalnih mjerenja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, 2006.

1. Brnjas-Kraljević: Fizika za studente medicine, I dio Struktura materije i dijagnostičke metode, Medicinska naklada, Zagreb, 2001.

Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin.  Studenti trebaju redovito posjećivati navedene sustave kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija. 
Nadalje, studenti trebaju redovito izvršavati obveze koje se odnose na  redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave

POHAĐANJE NASTAVE:
Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin. Prisustvovanje predavanjima,  seminarima i vježbama je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta.. 
Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za predavanja, seminare i vježbe, isključivo zbog zdravstvenih razloga, što se opravdava liječničkom ispričnicom. Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (4 sati predavanja, 6 sati seminara, 2 sata vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).

POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU

Sukladno trenutno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave i ostalim oblicima rada u virtualnom okruženju” Sveučilišta u Rijeci (3.3.2021.), određeni oblici nastave mogu biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu. 

PRIPREMANJE ZA NASTAVU 

Studenti trebaju biti pripremljeni za svaki sat seminara i za izvođenje svake laboratorijske vježbe. Pripremljenost za laboratorijske vježbe provjerava se usmenim ispitivanjem ili kratkim ulaznim kolokvijem.

AKTIVNO SUDJELOVANJE NA NASTAVI 

Na seminarima (S1-11) studenti praktično primjenjuju teorijska znanja usvojena na predavanjima rješavanjem numeričkih problema. Studenti su dužni biti pripremljeni za izvođenje seminara i aktivno sudjelovati. Kroz semestar studenti polažu jedan kolokvij u obliku pismenog ispita. Pozitivno ocijenjen kolokvij uvjet je za izlazak na završni ispit.

Laboratorijske vježbe (V1-3) imaju zadaću da se studenti izvođenjem mjerenja pobliže upoznaju s fizikalnim mjerenjima. Ocjenjuje se pripremljenost studenta za vježbe, provedba mjerenja i obrada rezultata izvršenih mjerenja. Studenti vrše obradu vježbi na samim vježbama te se na kraju svake vježbe ocjenjuje njihov rad i obrada vježbe ocjenom od 1 do 5.  Pozitivno ocjenjene sve vježbe uvjet su za izlazak na završni ispit. 

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).
Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova (50 %) od ocjena putem kolokvija i iz odrađenih i obrađenih vježbi, te na završnom ispitu, najviše 50 ocjenskih bodova (50 %).

TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA):
Tijekom trajanja nastave procjenjivat će se aktivno sudjelovanje u nastavi, izvršavanje postavljenih zadataka na seminarima i laboratorijskim vježbama na način da se usmeno ispituje pripremljenost za izradu vježbe i putem kolokvija. Na kolokviju je moguće sakupiti maksimalno 40 ocjenskih bodova. 
Tijekom nastave studenti su obvezni izvesti sve tri laboratorijske vježbe. Studenti vrše obradu vježbi na samim vježbama te se na kraju svake vježbe ocjenjuje njihov rad i obrada vježbe. Na laboratorijskim vježbama moguće je sakupiti maksimalno 10 ocjenskih bodova. Pozitivno ocjenjene i priznate sve tri vježbe uvjet su za izlazak na završni ispit.
Maksimalno je moguće skupiti 50 ocjenskih bodova tijekom nastave.
Popravci/nadoknade 
Popravak kolokvija moguć je jedanput. Nadoknada ili popravak jedne laboratorijske vježbe moguć je samo jednom u terminu predviđenom za nadoknadu. Kod popravka (ponovnog izvođenja laboratorijske vježbe) ukupna ocjena za tu vježbu može biti samo dovoljan.

Položen ispit iz kolegija Fizika i biofizika sa prve godine studija.

ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA):
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
• konačno ostvaruju manje od 25 ocjenskih bodova, i/ili
• imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (nedovoljan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.

Završnom ispitu student/studentica pristupa po završetku nastave i pod uvjetom da je ostvario/la najmanje 25 bodova (50% ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave).

Dodatne napomene
Nastavnici i suradnici su svakodnevno tijekom radnog vremena dostupni putem e-mail adresa za sva pitanja koja se tiču nastave. 
izv. prof. dr. sc. Slaven Jurković   slaven.jurkovic@uniri.hr 
doc. dr. sc. Đeni Smilović Radojčić djenisr@uniri.hr  
Vedran Vujnović, asistent  vedran.vujnovic@uniri.hr 
Marijana Majetić , viša laborantica marijana.majetic@uniri.hr - administrator
Marija Musulin, viša laborantica marija.musulin@uniri.hr 

Svi sadržaji vezani uz nastavu nalaze se na portalu Merlin 2026./2027.
 

ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 50 BODOVA):
Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:
• konačno ostvaruju manje od 25 ocjenskih bodova, i/ili
• imaju 30 % i više neopravdanih izostanaka s nastave, i/ili
• nisu pozitivno ocjenjeni iz sve tri laboratorijske vježbe
Takav student ocjenjuje se ocjenom F (nedovoljan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.

Završnom ispitu student/studentica pristupa po završetku nastave i pod uvjetom da je ostvario/la najmanje 25 bodova (50% ocjenskih bodova koje je bilo moguće steći tijekom nastave.

Završni ispit je usmeni i sastoji se od najmanje dva pitanja.
Usmeni ispit je javan i prisustvuju mu svi studenti koji su ispunili uvjete za njegovu prijavu na tom roku.
Na završnom ispitu student može ostvariti najviše 50 ocjenskih bodova .

KONAČNA OCJENA:
Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:

Ispitni termini:

1. rok 11.06.2027.
2. rok 25.06.2027.
3. rok 15.07.2027.