Kolegij
Studiji
Medicinsko laboratorijska dijagnostikaStudijska godina
1ISVU ID
227454ECTS
6
Kolegij Histologija je obvezni predmet na prvoj godini prijediplomskog sveučilišnog studija Medicinsko laboratorijska dijagnostika koji se održava u drugom semestru, a sastoji se od 20 sati predavanja, 20 sati seminara i 20 sati vježbi, ukupno 60 sati (6 ECTS). Cilj kolegija je omogućiti studentu razumijevanje građe ljudskog organizma na razini stanica, tkiva i organa, opisati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica i načine njihovog udruživanja u tkiva te analizirati mikroskopsku građu tkiva i organa, osobitu pozornost posvećujući povezivanju strukture i funkcije. Sadržaj predmeta je sljedeći: Biološke i morfološke značajke pojedinih vrsta stanica i tkiva: epitelno tkivo (stanična površina, međustanični spojevi, bazalna lamina), vezivno tkivo (stanice, međustanična tvar, vlakna), hrskavica – hijalina, elastična, vezivna (stanice, matriks), koštano tkivo (stanice, matriks, okoštavanje, rast, pregradnja, cijeljenje prijeloma), mišićno tkivo – skeletno, glatko, srčano (ultrastruktura mišićnih stanica), živčano tkivo (neuron, sinapsa, neuroglija, barijera krv-mozak); krvne stanice. Tjelesni sustavi: žilni, imunosni, probavni s pridruženim žlijezdama, dišni, živčani (središnji i periferni), neuroendokrini, mokraćni, muški i ženski spolni, koža, osjetni organi. |
ISHODI UČENJA ZA PREDMET:
I. KOGNITIVNA DOMENA – ZNANJE
1. Opisati karakteristike različito diferenciranih stanica u pojedinim tkivima
2. Opisati histološku građu svih tkiva
3. Povezati morfološke i funkcionalne karakteristike različito diferenciranih stanica
4. Navesti i opisati histološku građu pojedinih organa ljudskog tijela
5. Povezati karakteristike građe s funkcionalnim karakteristikama pojedinih organa
II.PSIHOMOTORIČKA DOMENA – VJEŠTINE
1. Prepoznati strukture različitih tkiva i organa na mikroskopskim preparatima i fotografijama
2. Uočiti detalje mikroskopske građe i povezati ih s funkcijom određenog tkiva ili organa
3. Izdvojiti bitne karakteristike mikroskopskog preparata, usporediti s ranije prepoznatim strukturama te odrediti o kojim se organu ili tkivu radi.
Izvođenje nastave:
Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi prema rasporedu koji je predviđen u izvedbenom nastavnom planu. Nastava započinje u točno naznačeno vrijeme te će zakašnjenje studenta biti tretirano kao izostanak. O pohađanju svih oblika nastave vodi se evidencija za svakog studenta te ukoliko student izostane 30% ili više od bilo kojeg oblika nastave, tada gubi pravo izlaska na ispit i mora ponovno upisati kolegij u slijedećoj akademskoj godini.
Predavanja obuhvaćaju pregled područja, objašnjenja pojedinih tematskih jedinica i pojmova koje će studenti zatim moći detaljno proraditi na seminarima te vježbama. Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja na seminarima i vježbama, a predavanja će tu pripremu olakšati. Znanje studenata predviđeno programom provjerava se međuispitima, tijekom seminara, kao i na vježbama koje obuhvaćaju mikroskopiranje histoloških preparata, te raspravu s voditeljem o svakom pojedinom preparatu.
U sklopu nastave organizirana su 2 međuispita, a nastava završava testom prepoznavanja mikroskopskih preparata.
1) Junqueira LC i sur: "Osnove histologije", prema XVI američkom izdanju, Naklada Slap, Zagreb, 2023.
2) http://medsci.indiana.edu/junqueira/virtual/junqueira.htm
3) https://accessmedicine.mhmedical.com/book.aspx?bookid=2430
4) http://www.histologyguide.com/index.html
1) Sobotta: "Atlas histologije", Naklada SLAP, Jastrebarsko, 2004 2) Bradamante Ž, Švajger A. Vježbe iz histologije. Zagreb: Medicinski fakultet Zagreb. |
Studenti su obvezni redovito pohađati i aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave; na sve oblike nastave i provjere znanja dolaziti primjereno odjeveni.
Na nastavu nije dozvoljeno unošenje jela i pića te nepotrebno ulaženje/izlaženje.
Zabranjena je uporaba mobitela za vrijeme nastave kao i za vrijeme provjera znanja.
Akademska čestitost
Poštivanje načela akademske čestitosti očekuje se i od nastavnika i od studenata u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Rijeci te Etičkim kodeksom za studente/studentice Sveučilišta u Rijeci
(https://uniri.hr/wp-content/uploads/2019/05/Etic48dki20kodeks20za20studente20i20studentice.pdf )
Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom izvođenja nastave, te na završnom ispitu. Od ukupno 100 bodova, tijekom nastave student može ostvariti 70 bodova, a na završnom ispitu 30 bodova. I. Tijekom nastave, aktivnim sudjelovanjem na predavanjima, seminarima i vježbama student može ostvariti 70% (ili 70 bodova) svoje završne ocjene iz kolegija na sljedeći način:
A) MEĐUISPIT I 25 bodova MEĐUISPIT II 25 bodova B) TEST - PREPOZNAVANJE PREPARATA 20 bodova Ukupno: 70 bodova
A) Međuispiti - pišu se tijekom nastave iz gradiva obrađenog prethodnih tjedana. Svaki test se sastoji od 50 pitanja i ocjenjuje se prema navedenom:
TOČNI ODGOVORI BODOVI 46 – 50 25 41 – 45 22 36 – 40 20 31 – 35 18 0 - 25 0
Prvi međuispit ispit održati će se 12.04.2027. od 11:00 – 12:00. Drugi međuispit održati će se 10.05.2027. od 12:00 – 13:00. Na kraju nastave studenti imaju mogućnost polaganja popravnih parcijalnih ispita ako na neki Međuispit nisu izašli ili nisu zadovoljni postignutim uspjehom. Svaki parcijalni ispit može se popravljati samo jednom i ocjena dobivena na popravku je konačna. Popravni parcijalni ispiti za koje se studenti moraju posebno prijaviti u kancelariji Zavoda biti će: 14.05.2027. u vrijeme 08:15 - 10:00. 28.05.2027. vrijeme će biti objavljeno naknadno.
B) Prepoznavanje preparata - obvezatni je test koji student mora položiti da bi stekao uvjete za izlazak na ispit. Maksimalno student može dobiti 20, dok je za prolaz je potrebno skupiti minimalno 10 bodova. Test prepoznavanja preparata će održavati u tjednu prije prvog i drugog ispitnog roka, prvi put 17.05.2027.
II: Završni ispit iz Histologije je usmeni i održava se na fakultetu po točno utvrđenom rasporedu koji se objavljuje dan prije ispita na osnovu prijava u ISVU. Na usmenom ispitu moguće je dobiti maksimalno 30 bodova.
Student koji je tijekom nastave ostvario 35 ili više ocjenskih bodova, odradio sve vježbe i položio test prepoznavanja preparata može pristupiti završnom ispitu. Student koji je tijekom nastave ostvario manje od 35 bodova, što nije popravio niti pisanjem popravnih međuispita, nije položio test prepoznavanja preparata ili ima 30% i više izostanaka s bilo kojeg od oblika nastave (predavanja, seminara, vježbi, bez obzira na razlog izostanaka) ne može izaći na završni ispit, ocjenjuje se ocjenom F tj. mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine. Ako student ponovno upisuje predmet, a ima uvjete za izlazak na ispit, može pisanom molbom tražiti da ga se oslobodi ponovnog pohađanja nastave te na ispit izlazi s bodovima ostvarenim u prethodnoj godini. Svi ostali ponovno upisani studenti moraju ponoviti sve oblike nastave.
ZAVRŠNA OCJENA: Konačna ocjena znanja studenta se oblikuje temeljem dobivenih rezultata rada tijekom nastave i ocjene dobivene na završnom ispitu na sljedeći način: 90 – 100 % (bodova) A (izvrstan - 5) 75 – 89,9 % (bodova) B (vrlo dobar - 4) 60 – 74,9 % (bodova) C (dobar - 3) 50 – 59,9 % (bodova) D (dovoljan - 2) 0 – 49,9 % (bodova) F (nedovoljan - 1) |
Ispiti se prijavljuju i odjavljuju u ISVU sustavu. Ako student ne odjavi ispit na vrijeme, a ne pristupi polaganju, upisuje se pad na ispitu i time gubi jedan ispitni rok.
Sve potrebne informacije studenti mogu dobiti na Zavodu svakodnevno od 13,00 – 15,00 sati
Ispit se polaže na hrvatskom jeziku, ispit je usmeni.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije vezivnog tkiva u užem smislu.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu te vezivnog tkiva s posebnim svojstvima.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije potpornih vezivnih tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari pojedinih tipova hrskavičnog i koštanog tkiva.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije triju vrsta mišićnog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva. Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za kontrakciju.
Objasniti histološku građu srca i krvnih žila, definirati razlike između stijenke arterija i vena. Usvojiti znanje o mikroskopskoj građi limfnih žila. Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije endokrinog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih endokrinih žlijezdi; hipofize, epifize, štitnjače i nadbubrežne žlijezde.
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica).
Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije.
Znati objasniti ultrastrukturu živčane stanice te građu sinapse
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova dišnog sustava (respiratorna i njušna regija nosa, paranazalni sinusi, dušnik, bronhi, bronhioli, alveole).
Razumjeti i objasniti građu barijere krv - zrak.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova usne šupljine i žlijezdi slinovnica, objasniti osnovnu građu zuba.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i osnovne funkcije imunog sustava.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe timusa, koštane srži, limfnih čvorova, slezene i tonzila
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova probavne cijevi i posebno naglasiti morfološke razlike između pojedinih odsječaka vezano za njihovu funkciju - jednjak, želudac, tanko i debelo crijev
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe, gušterače i jetre.
Razumjeti i objasniti protok krvi i žuči unutar jetre.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe bubrega – posebno kore i srži, uretera, mokraćnog mjehura, te muške i ženske uretre. Opisati građu jukstaglomerularnog sustava i objasniti njegovu ulogu.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe jajnika, jajovoda, maternice i rodnice tijekom različitih perioda života.
Razumjeti i objasniti promjene histološke građe na ženskim spolnim organima tijekom generativne dobi
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe testisa, epididimisa, sjemene vrpce i žlijezdi pridruženih muškim spolnim organima.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe kože i uz nju povezanih žlijezda. Znati opisati građu dlaka i noktiju
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinh osjetnih organa (oko, uho, koža, jezik, njušna sluznica)
Ishodi učenja
(jednoslojni pločasti, kubični i cilindrični epitel, višeredni cilindrični i prijelazni epitel)
Ishodi učenja
(mnogoslojni pločasti neoroženi i oroženi epitel, žljezdani epitel, rahlo vezivno tkivo, gusto formirano i neformirano vezivno tkivo)
Ishodi učenja
(hipofiza, štitnjača, nadbubrežna žlijezda, leđna moždina HE i impregnacija, živac, mali mozak)
Ishodi učenja
(ovarij, tuba uterina, uterus – proliferacijska i sekrecijska faza, dojka – u mirovanju i u laktaciji)
Ishodi učenja
Upoznati se s ciljem kolegija i osnovnim povijesnim činjenicama razvoja histologije.
Znati objasniti osnovnu podjelu tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti mikroskopske i submikroskopske građe epitelnih stanica
Ishodi učenja
Znati jasno definirati osobitosti pojedinih tipova pokrovnog i žljezdanog epitela.
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije vezivnog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari (vlakana i osnovne tvari), vezivnog tkiva u užem smislu i veziva s posebnim svojstvima.
objasniti raspored tkiva i ulogu epitelnih i vezivnih tkiva u parenhimatoznim i šupljim organima
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari pojedinih tipova hrskavičnog tkiva. Znati objasniti procese nastanka, rasta, te cijeljenja hrskavičnog i koštanog tkiva.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari koštanog tkiva. Objasniti karakteristike primarnog i sekundarnog koštanog tkiva s obzirom na njihovu histološku građu.
Znati objasniti procese intramembranskog i enhondrarnog okoštavanja. Usvojiti značajke procesa cijeljenja prijeloma te koštanog remodeliranja.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica glatkog, skeletnog i srčanog mišićnog tkiva.
Znati objasniti ultrastrukturu mišićne stanice i morfološke uvjete za kontrakciju svih tipova mišićnog tkiva.
Znati opisati i usporediti histološku građu stijenke srca, arterija, vena i limfnih žila te krakteristike pojedinih njihovih slojeva.
Usvojiti podjelu krvnih kapilara na osnovu njihove mikroskopske građe.
Ishodi učenja
Objasniti podjelu, karakteristike i funkcije stanica živčanog tkiva (neurona i glija stanica).
Znati objasniti procese centralne i periferne mijelinizacije.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti stanica i međustanične tvari, te histološke građe pojedinih djelova središnjeg i perifernog živčanog sustava (veliki i mali mozak, leđna moždina, gangliji, periferni živci).
Znati opisati histološku građu moždanih ovojnica.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i objasniti osnovnu građu organa imunosnog sustava, te raspored imunih stanica u organima ostalih sustava, osobito unutar organa probavne cijevi.
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe pojedinih djelova probavne cijevi: jednjak, želudac, tanko, debelo crijevo, crvuljak.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati jasno definirati osobitosti histološke građe janika, jajovoda, maternice i rodnice te mliječne žlijezde tijekom različitih perioda života žene.
Razumjeti i objasniti promjene na ženskim spolnim organima (ciklusi) tijekom generativne dobi.
Ishodi učenja
Usvojiti znanja i znati objasniti histološku građu bubrega, uretera, mokraćnog mjehura, te muške i ženske uretre. Opisati građu jukstaglomerularnog sustava i objasniti njegovu ulogu.
Usvojiti znanja i znati objasniti osobitosti histološke građe testisa, epididimisa, i pridruženih žlijezdi.
| Akademska godina | |
|---|---|
| 2026/2027 | Download |