Fiziologija s patofiziologijom

Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju

Studiji

Sanitarno inženjerstvo

Studijska godina

ISVU ID

188512

URL

ECTS

7.5

Stimulativni ECTS: 0 (0.00 %)

Predavači

doc.dr. sc. Karleuša Mujkić Ljerka, dipl. ing. bioteh. nositelj

asistentica Bilić Sara, mag. biol. exp.

prof. dr. sc. Blagojević Zagorac Gordana, dr. med.

doc. dr. sc. Ćurko-Cofek Božena, dr. med.

prof. dr. sc. Grabušić Kristina, dipl. ing. biol.

doc. dr. sc. Gulić Tamara, mag. biol.

prof. dr. sc. Jakovac Hrvoje, dr. med.

Kostelac Elizabeta, dr.med.

Krušić Alić Vedrana

prof. dr. sc. Kučić Natalia, dr. med.

prof. dr. sc. Laškarin Gordana, dr. med.

prof. dr. sc. Lučin Pero, dr. med.

Lukanović Jurić Silvija, dr. med.

prof. dr. sc. Mahmutefendić Lučin Hana, dipl. ing. biol.

doc.dr. sc. Marcelić Marina, mag. pharm. inv.

prof. dr. sc. Mrakovčić-Šutić Ines, dr. med.

Omerović Alen, dr. med.

Radić Barbara

prof. dr. sc. Ravlić Gulan Jagoda, dr. med.

prof. dr. sc. Trobonjača Zlatko, dr. med.

Kolegij Fiziologija s patofiziologijom je obvezni predmet na drugoj godini Preddiplomskog studija sanitarnog inženjerstva koji se održava u zimskom semestru, a sastoji se od 30 sati predavanja, 30 sati seminara i 30 sati vježbi, ukupno 90 sati (7,5 ECTS).

Cilj kolegija je omogućiti studentima da se primjenom prethodno stečenih znanja iz biologije, anatomije i histologije upoznaju s osnovnim životnim funkcijama i određenim bolesnim stanjima kako bi stekli bazično znanje za razumijevanje fizioloških i patofizioloških mehanizama, koji djeluju na razini cijelog organizma ili na razini pojedinih organskih sustava, a u svrhu prevencije bolesti i unapređenja zdravlja.

Nastava se izvodi u obliku predavanja, seminara i vježbi. Seminari i vježbe se tematski nastavljaju na gradivo obrađeno na predavanju. Na seminarima i vježbama student s nastavnikom aktivno raspravlja o fiziološkim i patofiziološkim mehanizmima u svrhu integrativnog promišljanja o zdravlju i bolesti. Na vježbama se koriste simulacijski računalni programi PhysioEx i Biopac koji simulacijom fizioloških i patoloških stanja različitih organskih sustava pridonose boljem razumijevanju gradiva. Studentu je obveza pripremiti gradivo o kojem se raspravlja, u skladu s unaprijed definiranim tematskim jedinicama navedenim u nastavnom planu, koristeći propisanu literaturu.

Sadržaj kolegija:

Stanica i funkcijska organizacija ljudskog tijela.
Krv, krvne stanice i njihovi poremećaji.
Membranski i akcijski potencijal.
Kontrakcija skeletnog i glatkog mišića.
Ritmična ekscitacija srca i širinje srčanog impulsa.
Srčani ciklus.
Cirkulacija krvi i regulacija arterijskog tlaka. Hipertenzije.
Ishemijska bolest srca i srčano zatajivanje.
Krvotočni urušaj.
Tjelesne tekućine i pregled normalnih i poremećenih funkcija bubrega.
Pregled normalnih i poremećenih funkcija respiracijskog sustava.
Probavni sustav i njegovi poremećaji.
Endokrini sustav i endokrinopatije.
Pregled funkcija središnjeg živčanog sustava.

Guyton A.C. and Hall J.E. Medicinska fiziologija, 14. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2022.
Gamulin S, Marušić M, Kovač Z i sur. Patofiziologija, 8. izdanje, Medicinska naklada, Zagreb, 2018.
Priručnik za vježbe iz fiziologije, neurofiziologije i imunologije, Katedra za fiziologiju, imunologiju i patofiziologiju, Medicinski fakultet Rijeka, listopad, 2001. (preuzima se s platforme Merlin kolegija)

Kovač Z, Gamulin S i sur. Patofiziologija - Zadatci za problemske seminare, Medicinska naklada, 3. izdanje, Zagreb, 2011.
Ganong, W.F. Review of Medical Physiology, Lange Medical Books / McGraw-Hill, Medical Pub. Division, 21. izdanje, New York, 2004

Sve obavijesti o provođenju kolegija, kao i nastavni materijali bit će dostupni na sustavu za e-učenje Merlin. Studenti trebaju redovito posjećivati navedeni sustav kako bi bili na vrijeme informirani o svim činjenicama ili promjenama koje se tiču kolegija. Nadalje, studenti trebaju redovito izvršavati obveze koje se odnose na pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi. Nazočnost i sudjelovanje studenta u svim oblicima nastave su obvezni u skladu sa Zakonom i Statutom Medicinskog fakulteta u Rijeci. Sukladno tome provoditi će se provjera nazočnosti studenata na predavanjima, seminarima i vježbama. Student je obvezan unaprijed pripremiti točno propisane, unaprijed definirane dijelove nastavnog gradiva o kojima se raspravlja na seminarima i vježbama. Na vježbe je obavezno donijeti kutu i materijal iz priručnika koji je naveden za pojedinu vježbu (dostupno na Merlinu). Student koji dođe bez odgovarajućeg pribora, bit će udaljen s vježbe.

Tijekom nastave vrednovat će se usvojeno znanje studenta iskazano na međuispitima, izlaganje seminarskog rada te prisutnost na nastavi.

POHAĐANJE NASTAVE:

Nastava je organizirana prema rasporedu objavljenom na sustavu za e-učenje Merlin i INP aplikaciji Medicinskog fakulteta u Rijeci. Prisustvovanje predavanjima, seminarina, vježbama i međuispitima je obavezno te se za svaki od navedenih oblika nastave zasebno vodi evidencija za svakog studenta. Svi navedeni oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme prema navedenom rasporedu.

Student može opravdano izostati do 30 % sati predviđenih zasebno za vježbe, seminare i predavanja. Ako student neopravdano izostane s više od 30 % nastave po pojedinom obliku nastave (8 sati predavanja, 8 sati seminara, 8 sati vježbi), ne može nastaviti praćenje kolegija i gubi mogućnost izlaska na završni ispit (0 ECTS bodova, ocjena F).

POSEBNE ODREDBE ZA ONLINE NASTAVU:

Shodno važećim “Preporukama za primjereno ponašanje u virtualnim sustavima za provođenje online nastave i ostalim oblicima rada u virtualnom okruženju” Sveučilišta u Rijeci (3.3.2021.), ukoliko to bude nužno zbog epidemioloških ili drugih razloga, određeni oblici nastave će biti održani u online okruženju u realnom vremenu prema objavljenom rasporedu. Predavanja, seminari i vježbe će se održavati na platformi MS Teams, a studenti trebaju imati uključenu kameru čitavo vrijeme trajanja nastave, te mikrofon u trenutku interakcije. Ponovljena nemogućnost uključivanja kamere i/ili mikrofona bit će tretirana kao izostanak.

PRIPREMANJE ZA NASTAVU:

Seminari i vježbe su aktivni oblici nastave na kojima student mora aktivno raspravljati o zadanim temama. Stoga student mora unaprijed pripremiti dijelove nastavnog gradiva pojedinog seminara i vježbi koji su navedeni u izvedbeno-nastavnom planu kolegija, koristeći navedenu literaturu.

AKTIVNO SUDJELOVANJE NA NASTAVI:

Tijekom izvođenja seminara očekuje se da student odgovara na postavljena pitanja od strane nastavnika te da aktivno raspravlja s nastavnikom i ostalim studentima o pojedinim dijelovima gradiva. Na vježbama se studenti uključuju u praktično izvođenje vježbi, izvršavajući samostalno ili s drugim studentima pojedine zadatke, analizirajući dobivene rezultate i rješavajući algoritme vezane uz patogenezu pojedinih poremećaja.

Ocjenjivanje studenata provodi se prema važećem Pravilniku o studijima Sveučilišta u Rijeci, te prema Pravilniku o ocjenjivanju studenata na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Ocjenjivanje se provodi primjenom ECTS bodova (% / A-F) i brojčanog sustava (1-5).

Rad studenata vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave te na završnom ispitu. Od ukupno 100 ocjenskih bodova, tijekom nastave student može ostvariti najviše 70 ocjenskih bodova (70 %) na međuispitima i pohađanjem nastave, te na završnom ispitu najviše 30 ocjenskih bodova (30 %).

TIJEKOM NASTAVE (UKUPNO NAJVIŠE 70 BODOVA):

a) Usvojeno znanje (do 66 bodova)

Tijekom nastave procjenjivat će se usvojeno znanje s dva parcijalna ispita od 50 pitanja, koji će se provesti on site, u pisanom obliku i trajanju od 50 minuta.

Prvi parcijalni test održat će se 24.11.2025. i obuhvatit će gradivo predavanja P1 do P8, seminara S1 do S8 i vježbi V1 do V8.

Drugi parcijalni test održat će se 28.01.2026. i obuhvatit će gradivo predavanja P9 do P15, seminara S9 do S15 i vježbi V9 do V15.

Na svakom parcijalnom testu student može ostvariti do 33 boda kako slijedi prema tablici:

Točni odgovori	Broj bodova	Točni odgovori	Broj bodova
49, 50	33	32	24
47, 48	32	31	23
45, 46	31	30	22
43,44	30	29	21
41, 42	29	28	20
39, 40	28	27	19
37, 38	27	26	18
35, 36	26	25	17
34,33	25	0-24	0

b) Pohađanje nastave (do 4 boda)

Nazočnost na predavanjima, seminarima i vježbama je obvezna. Tijekom trajanja kolegija student može opravdano izostati s maksimalno 30% nastave (predavanja, seminara i vježbi). Ukoliko student opravdano ili neopravdano izostane s više od 30% nastave ne može nastaviti praćenje kolegija te gubi mogućnost izlaska na završni ispit. Time je prikupio 0 ECTS bodova i ocijenjen je ocjenom F.

Maksimalno 4 boda mogu se dobiti prisustvovanjem na svim oblicima nastave, prema sljedećoj tablici:

90%-100%	4 boda
80%-89%	3 boda
75%-79%	2 boda
70%-74%	1 bod

Popravci međuispita

Popravcima međuispita mogu pristupiti studenti koji ne ostvare bodove na međuispitu ili nisu zadovoljni postignutim rezultatom. Ukoliko se student odluči na popravni međuispit, u obzir se uzimaju bodovi ostvareni na popravku, neovisno o rezultatu redovnog međuispita.

ZAVRŠNI ISPIT (UKUPNO NAJVIŠE 30 BODOVA):

Završnom ispitu ne mogu pristupiti studenti koji:

su tijekom nastave ostvarili manje od 35 ocjenskih bodova, i/ili
imaju više od 30 % izostanaka s nastave

Takav student ocjenjuje se ocjenom F (neuspješan), ne može steći ECTS bodove niti izaći na završni ispit, odnosno mora predmet ponovno upisati naredne akademske godine.

Završnom ispitu mogu pristupiti studenti koji:

su tijekom nastave ostvarili 35-70 bodova
nisu izostali više od 30% nastave.

Završni ispit, kojim se provjerava usvojeno znanje, je u pisanom obliku.

Pisani test ima 50 pitanja, provodi se on site u trajanju od 50 minuta. Bodovi (15 – 30) se dobivaju ako student riješi više od 50% pitanja prema sljedećoj tablici:

Točni odgovori	Broj bodova	Točni odgovori	Broj bodova
49-50	30	31-32	21
47-48	29	30	20
45-46	28	29	19
43-44	27	28	18
41-42	26	27	17
39-40	25	26	16
37-38	24	25	15
35-36	23	0-24	0
33-34	22

Završni pisani ispit se smatra položenim ukoliko je student ostvario minimalno 15 bodova.

Termini završnog ispita:

3.2.2026.; 17.2.2026.; 25.6.2026.; 1.9.2026.; 15.9.2026.

KONAČNA OCJENA:

Konačna ocjena je zbroj ocjenskih bodova prikupljenih tijekom nastave i na završnom ispitu. Ocjenjivanje unutar ECTS sustava provodi se prema ostvarenom konačnom uspjehu na sljedeći način:

Postotak ostvarenih ocjenskih bodova	ECTS ocjena	Brojčana ocjena
90-100	A	izvrstan (5)
75-89,9	B	vrlo dobar (4)
60-74,9	C	dobar (3)
50-59,9	D	dovoljan (2)
0-49,9	F	nedovoljan (1)

Izvedbeni nastavni plan

2 P01 Načela održavanja homeostaze. Stanica i njezine funkcije. Prijenos tvari kroz staničnu membranu. Membranski i akcijski potencijal. Kontrakcija mišićnog tkiva.

2 P02 Hematopoeza, funkcija eritrocita i poremećaji crvene loze.

2 P03 Leukociti i upala.

2 P04 Građa srca, srčani ciklus, regulacija srčanoga rada.

2 P05 Opći pregled cirkulacije. Mikrocirkulacija.

2 P06 Regulacija arterijskog tlaka i hipertenzije.

2 P07 Poremećaji rada srca – ishemijska bolest, poremećaji zalistaka, aritmije, srčano zatajenje.

2 P08 Bubreg i bubrežne funkcije.

2 P09. Pregled poremećaja bubrežnih funkcija

2 P10 Fiziologija i pregled poremećaja respiracijskog sustava.

2 P11 Probavni sustav i pregled poremećaja probavnih funkcija.

2 P12 Jetra i pregled poremećaja jetrenih funkcija

2 P13 Endokrinologija – hipofiza, štitnjača i nadbubrežna žlijezda.

2 P14 Inzulin, glukagon i šećerna bolest.

2 P15 Osnove fiziologije središnjeg živčanog sustava.

2 V 01 Stanični transportni mehanizmi i propusnost stanične membrane.

2 V 02 Određivanje koncentracije eritrocita u krvi. Hematokrit.

2 V 03 Određivanje koncentracije leukocita u krvi. Diferencijalna krvna slika.

2 V 04 Određivanje koncentracije trombocita u krvi. Vrijeme krvarenja i vrijeme zgrušavanja. Određivanje krvnih grupa.

2 V 05 Osnovna načela elektrokardiografije.

2 V 06 EKG i puls. Izazivanje reaktivne hiperemije.

2 V 07 Mjerenje arterijskog tlaka u mirovanju i nakon opterećenja.

2 V 08 Cirkulacijski šok (krvotočni urušaj).

2 V 09 Procjena funkcije bubrega temeljem pretrage urina.

2 V 10 Statički plućni testovi. Analiza slučaja nekardiogenog plućnog edema.

2 V 11 Patofiziologija probavnog sustava, proljev i povraćanje – razradba patogeneze alimentarne toksoinfekcije.

2 V 12 Patofiziologija jetre i hepatotoksične tvari.

2 V 13 Učinak hormona štitnjače na metabolizam.

2 V 14 Test tolerancije na glukozu (GTT ili OGTT).

2 V 15 Ispitivanje spinalnih refleksa. Učinci strihnina.

2 S 01 Prijenos tvari kroz staničnu membranu.

2 S 02 Eritrociti i poremećaji crvene loze.

2 S 03 Leukociti i imunost.

2 S 04 Trombociti, hemostaza i zgrušavanje krvi.

2 S 05 Stvaranje i provođenje električnih impulsa u srcu. Osnovna načela elektrokardiografije (EKG).

2 S 06 Regulacija krvnog protoka kroz tkiva. Limfni sustav.

2 S 07 Regulacija arterijskog tlaka.

2 S 08 Poremećaji rada srca.

2 S 09 Fiziologija bubrega.

2 S 10 Fiziologija disanja – plućna ventilacija i izmjena plinova.

2 S 11 Probava hranjivih tvari.

2 S 12 Fiziološke funkcije jetre.

2 S 13 Hormoni štitnjače.

2 S 14 Regulacija koncentracije glukoze u krvi i šećerna bolest.

2 S 15 Fiziologija sinapse i refleksnog luka.

Izvedbeno nastavni plan razrađen za ovu vrstu nastave, molimo javiti se nositelju kolegija za više detalja.

Akademska godina
2026/2027	Download

Kolegij

Fiziologija s patofiziologijom

Studiji

Studijska godina

ISVU ID

URL

ECTS

7.5

Predavači

Detalji 2026/2027

Izvedbeni nastavni plan

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja

Ishodi učenja